-

Toga 9. rujna 2012. spojio se morski, ljudski most, preteča Pelješkoga

Pelješki most, jedan od najvećih projekata hrvatske povijesti privodi se kraju. Most od Komarne do Brijeste koji je cestovno povezao hrvatski teritorij stoljećima prometno razdvojen i nedovoljno integriran, ali i most koji je povezao želje hrvatskoj juga stare desetljećima s realnošću, želje da se u svakom smislu približe Hrvatskoj i zadrže status jednog od najatraktivnijih, ali i dostupnih dijelova Lijepe naše. Do službenog puštanja Pelješkog mosta u promet brojimo u mjesecima, no do tog trenutka u srpnju poluotočane i otočane dijelila su desetljeća prelaska preko granice i vječna pitanja je smo li uzeli osobnu, je li nam istekla, kad vozi trajekt Trpanj – Ploče i hoće li nas zadržavati na granici, jesu li gužve (…) kao nezaobilazni dio svakog putovanja Korčulana i Pelješčana, piše Dubrovački vjesniku.

Možda se čini da je Pelješki most stanovnicima ovih izoliranih područja Hrvatske pao s neba, poklonila ga je hrvatska Vlada, ili još bolje, Europska unija. Neki dobri političari, neki vješti arhitekti, neki EU fondovi. Međutim, Korčulanima i Pelješčanima malo je toga poklonjeno, gotovo sve što imaju izborili su i zaslužili sami, a ova priča svjedoči kako ni Pelješki most nije iznimka.

Dogodilo se to 9. 9. u 9 sati prije deset godina. Taj simbolični datum 2012. godine osvanuo je sunčan i topao, kao da se na horizontu plavetnila mora i neba između Komarne i Brijeste u zraku moglo osjetiti kako će se dogoditi nešto čudesno što će obilježiti hrvatsku povijest, ali i zadužiti hrvatsku budućnost. Malo prije 9 sati u Neretvanskom kanalu nije bilo nikoga, tek jedan helikopter koji je nervozno kružio nebom čekajući što će se dogoditi. A, onda je krenulo. Sa svih strana počele su dolaziti brodice, brodovi, gliseri, barke, ali i neretvanske lađe, na stotine njih, vijorile su se hrvatske zastave, čula se pjesma, harmonike, gitare, u zraku se osjećao ushit, u pravom smislu Bilo naroda, službeni naziv tog, možemo reći, performansa hrvatskog naroda s juga. Po unaprijed dogovorenom planu, brodovi i barke su se pomalo približavale jedna drugoj dok nisu brodovima i ljudima spojile Komarnu i Brijestu, provukli konop s jedne strane na drugu i cijeloj Hrvatskoj i Europi poslali nedvosmislenu poruku: hoćemo most!

Ne bi danas bilo Pelješkog mosta da nije bilo te manifestacije, tvrde glavni akteri događaja, idejni tvorci i oni koji su taj suludi podvig realizirali na terenu, a oni su redom Emil Brčić, Milojko Glasović, glasoviti Šime Strikoman, ali i mnogi drugi bez kojih projekt ne bi tako odjeknuo. Pronašli smo ih deset godina nakon i potaknuli da se prisjete tog događaja i njegove važnosti.

„Bilo je to jedne ljetne večeri nakon Marko Polo Festivala u Korčuli gdje je Milojko gostovao svojim video-zidom. Nakon festivala, zajedno sa suprugama večerali smo pokraj katedrale. Dotakli smo se priče o tome kako naši veslači, Žrnovski galijoti, vječno imaju problema prilikom prelaska granice s opremom kad žele u dolini Neretve sudjelovati na njihovim lađarskim utrkama. Zaiskrila je u trenutku jedna neobična iskra i nedugo zatim smo definirali ideju, napravit ćemo most od barki i ljudi!“, prisjetio se nostalgično Emil Brčić, jedan od osnivača legendarne ekipe Žrnovskih galijota koja je nekoliko godina nizala uspjehe na Maratonu lađa.

Veslanje je i zaslužno za prijateljstvo Emila i Milojka Glasovića, reportera, publicista i osnivača jedinstvenog i glasovitog Maratona lađa. Milojko, koji i danas žali za Žrnovskim galijotima, rado se prisjetio te večeri ispred katedrale u Korčuli kad je postavljen kamen temeljac Bila naroda.

„Sjedili smo pričali, malo se žalili i ja kažem, Emile hoćeš li most? On mi je odgovorio, Milojko, ma što me to pitaš, naravno da hoću! Dobro, kažem ja, onda ćemo ga izgraditi ti i ja! Rekao sam mu, Emile, kladimo se u štogod hoćeš da ćemo karton Dingača prebacit s jedne strane na drugu, a da ne pređemo neumsku granicu. Emil je odgovorio, ti si lud, ali ‘ajmo! Odaberimo neki datum, kažem ja, neki zvučni, neka bude 9.9 u 9 sati! Karton Dingača je na kraju prešao s jedne strane na drugu, onako kako smo i rekli“, prisjetio se Milojko uz smijeh.

Više u Dubrovačkom vjesniku.
Naslovnica: Šime Strikoman

Završio plov ‘Neretva Isti’ – lađari Sv. Ilije uplovili u Pulu

Trodnevni plov pod nazivom Neretva Istri koju je poduzela UL Sv. Ilije Metković završio je danas u popodnevnim satima uplovljavanjem naših lađara u pulsku luku gdje su ih dočekali predstavnici grada i lokalne turističke zajednice.

Naši lađari su plovili od Savudrije do Pule s ciljem promoviranja neretvanskih plovila i Neretve u cjelini i povezivanjem ovih dvaju hrvatskih krajeva. U Poreču, Rovinju, Nacionalnom parku Brijuni i u Puli su srdačno dočekani uz prigodne programe.

Večeras će u Puli biti organiziran domjenak na kojem će im gradonačelnik pule Filip Zoričić udijeliti posebne zahvalnice. Druženje će se nastaviti na manifestaciji Fešta od soljenje srdela u Fažani.

OPUZEN | Održan sastanak predstavnika Županije, Sveučilišta u Zadru i Hrvatskih voda

U Centru za nadzor i prevenciju posljedica poplava u Opuzenu održan je sastanak dijela hrvatskih partnera na projektu STREAM. Uz predstavnike Dubrovačko-neretvanske županije nazočili su i predstavnik Sveučilišta u Zadru te predstavnik Hrvatskih voda, a glavna tema sastanka bila je izrada izrada mape i katastra rizika od poplava za područje doline rijeke Neretve.

Voditelj projekta STREAM za Dubrovačko-neretvansku županiju Mato Tomljanović je pozdravio sve nazočne te naglasio kako se u suradnji sa Sveučilištem u Zadru provode aktivnosti čijom će se realizacijom dobiti važni podaci koji će pridonijeti poboljšanju sustava ranog upozorenja te smanjenju posljedica od poplava kojima je posebno izloženo neretvansko područje.

Voditelj projekta za Sveučilište u Zadru Vlatko Roland predstavio je do sada prikupljene i obrađene podatke koje su dobili radom na terenu. Također je naglasio kako je važno poboljšati detekciju, praćenje i upravljanje rizikom od poplava te razviti sustav ranog upozorenja koji će povećati sigurnost i umanjiti štetne posljedice na ljudsko zdravlje, okoliš, kulturnu baštinu i ekonomiju. Upravo na tome radi Sveučilište u Zadru i to će se napraviti kroz izradu katastra pluvijalnih poplava, modela rizika od poplava i planova upravljanja rizikom od poplava.

Predstavnik Hrvatskih voda Andrej Pavlović naglasio je da će ovaj dokument pomoći daljnjem ublažavanju rizika od poplava, podizanju svijesti građana i donositelja odluka.
Vrijednost projektnih aktivnosti na našem području je 5,8 milijuna kuna, od čega se sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj, putem programa prekogranične suradnje Interreg Italija-Hrvatska, sufinancira 85 posto tog iznosa. Ostatak od 15 posto osigurava Dubrovačko-neretvanska županija vlastitim sredstvima, a sve aktivnosti se provode uz stručnu i tehničku pomoć Regionalne razvojne agencije Dubrovačko-neretvanske županije DUNEA.

FOTO | Slavlje krizme u Svetištu sv. Ante na Dubravici

U subotu, 30. travnja u Svetištu sv. Ante na Dubravici je održano slavlje sakramenta krizme.

Krizmala su se 82 mladića i djevojke iz Župe sv. Ilije poroka Metković. Djelitelj krizme je bio don Mijo Šurlin, upravitelj Marijanskog svetišta u Vepricu. Pjesmom je slavlje uveličao župni bend mladih.

ERASMUS PLUS | Metkovski srednjoškolci u Bremenu

Wilhelm Kaisen Schule domaćin je druge aktivnosti učenja, poučavanja i osposobljavanja za učenike u okviru Erasmus+ projekta Plant Health: Better Plants Better Planet koja se održava od 25. do 29. travnja u Bremenu u Njemačkoj.

Srednju školu Metković predstavljaju učenici Bojan Kozina, Natali Volarević, Monika Pratežina i Zoran Bašić u pratnji nastavnika Petra Nikolića, prof. savjetnika engleskog jezika i geografije i koordinatora projekta u našoj školi te nastavnice Goranke Ivanković, prof. savjetnice engleskog jezika.

Sljedeća mobilnost održava se u lipnju u Čadci u Slovačkoj. Program sufinancira Europska unija iz programa Erasmus plus.

MAK izveo ‘Druga lovca’ u Domu kulture u Pločama

Metkovsko amatersko kazalište (MAK) je sinoć u pločanskom Domu kulture izvelo predstavu Drug lovac koja donosi duh, jezik, ljude i navike ljudi iz Metkovića šezdesetih godina prošlog stoljeća.

Radnja se odvija u jesen 1965. godine u Metkoviću i Pločama. Riječ je o adaptaciji komedije Gospon lovac jednog od najpoznatijih francuskih komediografa Georgesa Feydeaua.

Redatelj predstave je Radovan Marčić, a glumili su: Toni Krilić, Željka Bulić, Damir Kozarić, Josip Talajić, Dino Čolaković, Radoslav Vrdoljak, Jasminka Vrdoljak i Elza Glučina.

 

Foto: Jure Zovko

IZMJENE ZAKONA | Uvodi se nova kategorija vozila, nesposobnog vozača liječnik mora prijaviti policiji

U sjeni rekonstrukcije Vlade u srijedu je “ispod radara” prošla činjenica koja se tiče svih vozača i sudionika u prometu. Nakon brojnih rasprava, kao što je to najavljivano mjesecima, Vlada je na drugo čitanje u Sabor uputila Nacrt konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama koji je na Vladi obrazložio potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović. Iako smo o mnogim novinama već pisali i govorili i na konferenciji Jutarnjeg lista o sigurnosti prometa na cestama u veljači, donosimo najznačajnije izmjene koje se tiču svih sudionika u prometu. piše Jutarnji list.

1. Nova kategorija vozila

Na prometnicama, ali i izvan njih viđamo sve više električnih romobila, bicikala, rolera. Sad se oni kategoriziraju kao pomoćna pješačka sredstva koja se odnose na naprave koje se pokreću isključivo snagom osobe koja upravlja tim sredstvom, kao primjerice romobili bez motornog ili električnog pogona, koturaljke, role te osobna prijevozna sredstva u koja će spadati vozilo koje nije razvrstano niti u jednu dosad poznatu kategoriju vozila sukladno posebnim propisima, bez sjedećeg mjesta, a čiji radni obujam motora nije veći od 25 cm3 ili čija trajna snaga elektromotora nije jača od 0,6 kW i koje na ravnoj cesti ne može razviti brzinu veću od 25 km/h.

2. Kazna za neprilagođenu brzinu povećana s 500 na 1000 kuna

Kazna za brzinu neprilagođenu uvjetima na cesti povećana je s 500 na 1000 kuna. Obrazloženje je da kazna od 500 kuna nije ispunila svoju svrhu odvraćanja počinitelja, pogotovo kad, ako je plate u roku od tri dana kao dosad, ona iznosi 250 kuna. Prema statistici MUP-a, 35,4 posto svih poginulih u 2020. godini, odnosno njih 84, smrtno je stradalo zbog neprilagođene brzine, koja je i dalje jedan od najčešćih uzročnika prometnih nesreća. Da ne bismo brkali, to nije isto kao kad vozite primjerice 50 km/h u naseljenom mjestu ili jurite autocestom više od 200 km/h, za što su propisane puno više kazne.

3. Konjanici moraju poštovati pravila

Dosad konjanici nisu bili zasebna kategorija i njihovo sudjelovanje u prometu bilo je siva zona. Sad su i za njih određena pravila, pa primjerice ako ih se noću zatekne na cesti bez reflektirajućeg prsluka, to bi ih moglo stajati 300 kuna.

4. Kaciga obvezna za romobile – kazna 300 kuna

Osim za bicikliste, kaciga je obvezna i kod kategorije osobnih prijevoznih sredstava poput romobila, segwaya, koturaljki, a za njezino nenošenje policija može izreći kaznu od 300 kuna.

5. Više nije samo Hitna bitna

Navikli smo se da s rotirkama uglavnom moramo propuštati Hitnu pomoć, vatrogasce, policiju. Sad su u vozila žurnih službi koja mogu koristiti prednost prolaska uvrštena i vozila Hrvatskog crvenog križa, HGSS, suci, državni odvjetnici, veterinari u Hitnoj službi. No i oni to moraju raditi tako da ne ugrožavaju sigurnost svih sudionika u prometu.

6. Bez prve pomoći u autu – kazna 300 kuna

Kutija prve pomoći mora biti sastavni dio svakog vozila. Ako je nemate u autu, kazna je 300 kuna, jer je prošao prijedlog da se njezino neposjedovanje u automobilu sankcionira.

7. Za nošenje slušalica smanjena kazna

Izmjenama zakona predlaže se da se kazna za nošenje slušalica na jednom ili oba uha u prometu smanji s 1000 na 300 kuna. To, naravno, ne znači da se one neodgovorno nose, tim više jer je, nažalost, zabilježeno nekoliko pogibija naročito mladih koji nisu zbog slušalica na ušima čuli nailazak vlaka i stradali su na pruzi ili biciklista koji su završili pod kotačima automobila.

8. Punionica e-vozila nije parking

Vozači električnih vozila često nisu mogli puniti svoja vozila jer su im parkirno mjesto okupirali “benzinci”, “dizelaši”. Sad isključivo oni mogu koristiti ta mjesta, a vozači električnih vozila mogu im pozvati pauk, ali i “električarima” je dopušteno biti na punionicama samo onoliko vremena koliko je potrebno za punjenje automobila.

9. Pametni auti bez nadzora – kazna 7000 kuna

Kako se već najavljuju “pametni”, neki su vozači zamislili da se premjeste na suvozačko sjedalo. I dok ćemo do masovne primjene takvih auta pričekati, MUP ju je već predvidio u izmjeni zakona. Vozač takvog vozila u svakom trenutku mora moći preuzeti upravljanje, pa ako ga uhvate na neprikladnom mjestu, to bi ga moglo stajati između 3000 i 7000 kuna.

10. Nesposobnog vozača liječnik mora prijaviti policiji

Jedna od najspornijih odredbi, protiv koje je u izmjenama zakona bila liječnička struka i čije primjedbe nisu uvažene, jest uvođenje obveze liječnicima da, čim doznaju za vozačevu privremenu nesposobnost za upravljanje vozilom iz zdravstvenih razloga, o tome moraju izvijestiti policijsku upravu ili postaju. Ako pak policija pošalje vozača na izvanredni liječnički pregled, a vozač prođe, policija će platiti trošak pregleda.

Ovo su samo neki od prijedloga u Konačnoj izmjeni zakona o sigurnosti prometa na cestama koji se dosad mijenjao mnogo puta. Već dosad bilo je puno primjedbi saborskih zastupnika, ali ovisno jesu li dolazili iz redova vladajućih ili oporbe prihvaćani su ili odbijani.

Vlada je ovaj prijedlog koji s obrazloženjem ima 70 stranica uputila na drugo čitanje u Sabor i sad je pitanje kad će on u raspravu i na glasovanje. No prema svemu sudeći, od ljeta ćemo prometovati po novim pravilima, a koliko će ove izmjene doprinijeti boljoj sigurnosti u prometu, tek ćemo vidjeti.

NERETVA ISTRI | Lađarima Sv. Ilije u Rovinju priređena topla dobrodošlica

U petak, 29. travnja oko 17 sati su lađari Sv. Ilije iz Metkovića u svom putu od Savudrije do Pule dotakli i obalu Rovinja, objavio je portal IstraIN.

Uz toplu dobrodošlicu na malom ih je molu dočekao zamjenik gradonačelnika David Modrušan u društvu predstavnika Udruge i Ustanove „Kuća o batani“, Veslačkog kluba „Arupinum“ i „Jedriličarskog kluba „Maestral“ te Zajednice Talijana „Pino Budicin“.

Njihov je dolazak dodatno uveličao nastup KUD-a „Marco Garbin“ te izložba „Neretvanski maratonci“ koja je postavljena na malom molu.

– Imali smo prijem u prostorijama talijanske zajednice gdje nam je bio priređen domjenak. Bilo je to korisno iskustvo: nas je zanimalo njihovo viđenje neretvanske lađe i kako je oni vide u budućnosti. Danas idemo na Brijune, a potom u Pulu, kazao je predsjednik UL Sv. Ilija Metković, Dalibor Obradović.

Prema rasporedu, u subotu će naši lađari veslati dionicu Rovinj – Pula, duljine oko 36 km. Naši veslači su jutros u 7 sati krenuli prema Brijunima gdje se očekuju oko 10 sati. U Puli će nas primiti gradonačelnik Pule i direktorica TZ Pula gdje će bit uručene i posebne zahvale. Podršku će nam dati i sudionici 18. Briona kupa regate – JK Delfin koji se taj dan održava u Puli. Navečer je druženje na manifestaciji Fešta od soljenje srdela u Fažani.

Audicija za ‘Dječji Glas Neretve’ je 2. i 3. svibnja u GKS-u

Audicija za Festival pjevača amatera Dječji Glas Neretve održat će se u Gradskome kulturnom središtu 2. i 3. svibnja u 18 sati.

Prijaviti se mogu sva djeca u dobi od šest do 13 godina, a potrebno je pripremiti dvije pjesme za izvođenje.

Dječji Glas Neretve održat će se u lipnju u organizaciji Ustanove za kulturu i sport Metković, a pod pokroviteljstvom Grada Metkovića.

50 GODINA Razvitkova ERC-a: bivši zaposlenici se okupili na večeri u Hotelu Narona

Razvitkov Elektronski računski centar (ERC) osnovan je prije točno 50 godina i tom prigodom su se bivši djelatnici ERC-a u petak, 29. travnja okupili na zajedničkoj večeri u metkovskom Hotelu Narona.

Naime, u sklopu metkovskog poduzeća Razvitak 1. svibnja 1972. je bio svečano otvoren Elektronski računski centar (ERC),  jedan od prvih takvih centara u bivšoj državi, a vrpcu je presjekao tadašnji predsjednik Općine Metković Luka Bebić.

Pripreme za kupnju stroja počele su početkom 1971. kada su budući šef ERC-a Antun Prce i budući organizator pok. Ante Martinac – Čiko poslani na seminare. Prvi programeri su bili Tihomir Prce, Slobodan Bebić, Boro Ilić i Josip (Joško) Jerković, a sistemoperateri Serđo Mišur, Nada Vukša Dominiković i Nada Mijić Pažin. Ivka Krstičević i Marija Zovko Topić radile su na mjestu šifranta i kontera, a Mira Matić, Jelisava Sabolić, Anika Pavlović i Maša Grbavac ubušivale su podatke na kartice. Kroz ERC je prošlo 40-tak djelatnika.

Evo što je o ERC-u rekao g, Antun Prce…

Kako je napisao u Metkovskom vjesniku 2012. Ivica Puljan, nekadašnji zaposlenik ERC-a, prvi je sustav bio IBM-ov System/360/20, a budući da se tada nije mogla kupiti, programska podrška za obradu podataka djelo je zaposlenika koji su radili na njemu, prethodno školovanih na brojnim seminarima. Nakon nepunih 10 godina, 1983. je kupljen IBM 4331, a krajem 1980-ih zamijenio ga je treći sustav. Osim za potrebe Razvitka, centar je obrađivao podatke za još 36 drugih poduzeća i ustanova. Najčešće su to bili obračuni plaća, ali i druge aplikacije poput obračuna utroška električne energije i tiskanja uplatnica za potrošače.

Više o Razvitku kao brendu koji je prvi proslavio Metković možete pročitati u članku kojega je za naš portal 2018. napisao Ivo Mišur.

Zadnje objavljeno