Nakon prolaska prvog toplinskog vala ovoga ljeta u Hrvatskoj u prvom tjednu srpnja, izostanak vrućine posljednjih 7 dana, ne samo na kopnu, već i na moru, zasigurno je mnogima odgovaralo. Dani su, naime, u unutrašnjosti trenutačno hladniji u usporedbi s prosjekom za ovaj dio srpnja. No, već u drugoj polovici ovoga tjedna, kako javlja HRT, opet će biti vruće – temperatura će ponovno rasti na iznadprosječne vrijednosti.

No, zasad smo još u hladnijem razdoblju. U Dalmaciji je u nedjelju prevladavalo sunčano i vrlo toplo s temperaturom oko prosjeka za doba godine. U ostalim je krajevima bilo promjenljivo, ponegdje uz malo kiše ili popodnevni pljusak te zamjetno manje toplo. Oslabljena fronta koja je tomu pridonijela odmiče na istok, a zbog jačeg utjecaja anticiklone sa zapada, vrijeme će u ponedjeljak biti stabilnije, no ne i toplije, prenosi Slobodna Dalmacija.

Tako će u Slavoniji i Baranji u ponedjeljak danju biti od 22 do 24 stupnja uz umjerenu naoblaku i umjeren sjeverozapadni vjetar. Noć i jutro bit će vedriji i mirniji, a stoga i svježi – temperatura se može sniziti i do 10 stupnjeva. U središnjim predjelima bit će djelomice sunčano uz većinom slab vjetar. Najniža jutarnja temperatura kretat će se većinom između 11 i 14, a najviša dnevna oko 24 stupnja.

Povremeno umjerene naoblake bit će i u gorju te na širem riječkom području, a drugdje na sjevernom Jadranu bit će većinom sunčano. U noći će zapuhati umjerena i jaka bura, podno Velebita na udare i olujna, a sredinom dana će oslabjeti, što će pridonijeti smirivanju mora. Popodnevna temperatura kretat će se od 23 stupnja u gorju do 29 na moru.

STIŽU NOVE VRUĆINE

U Dalmaciji će biti pretežno sunčano. U noći i ujutro prolazno očekuje se jača bura koja će zatim oslabjeti i okrenuti na zapadnjak i sjeverozapadnjak. More će pritom biti malo i umjereno valovito. Noću će biti toplo, a poslijepodne vrlo toplo, ponegdje i vruće.

U ponedjeljak se najviše vedrine očekuje na južnom Jadranu, gdje će također biti razmjerno vjetrovito uz umjereno valovito more. U prvom dijelu dana očekuje se umjerena do jaka bura, a zatim zapadnjak i sjeverozapadnjak. Najniža temperatura kretat će se između 20 i 23 stupnja, a najviša dnevna od 28 na obali do 31 u zaobalju.

U utorak će u unutrašnjosti biti još razmjerno svježe, pogotovo ujutro, te djelomice sunčano. Na zapadu je moguć poneki lokalni pljusak, ponajprije u gorju. U srijedu i četvrtak bit će većinom sunčano, a temperatura će biti u naglom porastu, što je najava povratka vrućina. Vjetar će biti uglavnom slab, a u Slavoniji do srijede povremeno umjeren sjeverozapadni.

Na Jadranu će u iduća tri dana prevladavati pretežno sunčano, u noćnim i jutarnjima satima uz slabu i umjerenu buru, a poslijepodne jugozapadnjak i sjeverozapadnjak. Temperatura zraka bit će u blagom porastu pa će danju sve češće ponovno biti vruće.

To je zapravo uvertira u novi toplinski val, koji bi temperature u dijelovima Hrvatske možda već krajem idućeg tjedna te pogotovo početkom tjedna iza, trebao ponovno podignuti blizu 40 stupnjeva. Tako se, primjerice, u Zagrebu idućeg vikenda očekuju najviše dnevne temperature od 32 do 34 stupnjeva, no već u ponedjeljak, kako donosi stranica weather.com, najviše bi se vrijednosti trebale popeti do čak 38 stupnjeva i tijekom cijeloga tjedna ne bi se trebale spuštati za više od 3 ili 4 stupnja.

Radi se o toplinskom valu koji će u naše krajeve stići sa zapada Europe, gdje vrućina već prži i izaziva prve nevolje. U Portugalu, gdje se od utorka u dijelovima zemlje očekuju temperature do čak 45 stupnjeva, već bjesne požari. Tamo je u vatrenim stihijama do sada ozlijeđeno najmanje 29 osoba. Nekoliko je manjih sela u subotu evakuirano, a nekoliko domova pretrpjelo štetu, piše Jutarnji.

POŽARI BJESNE PORTUGALOM, TEMPERATURA SE PENJE DO 45 STUPNJEVA

U subotu je u toj zemlji zabilježeno 125 požara, što je najveći broj zabilježen u jednom danu ove godine, a oko 1500 vatrogasaca angažirano je na gašenju tri najveća požara, kako prenosi cryptomatters.

Tamošnja vlada je proglasila stanje pripravnosti u cijeloj zemlji od ponedjeljka do petka 15. srpnja, a posebno zabrinjava što se uz ekstremne vrućine, u dijelovima zemlje očekuju i vjetrovi brzine veće od 60 km/h.

I u Španjolskoj se predviđa da će temperature početkom tjedna rasti do 42 stupnja u nekim područjima uz granicu s Portugalom. Oborine u lipnju u Španjolskoj bile su otprilike upola manje od 30-godišnjeg prosjeka, a akumulacije su trenutačno na tek 45 posto kapaciteta, prema vladinim podacima.

Mnoga područja zapadne i južne Europe ovog su se ljeta već suočila s neuobičajeno visokim temperaturama, šumski požari izbili su i u Francuskoj i Španjolskoj, a stručnjaci povezuju iznadprosječno vruće razdoblje za Europu s klimatskim promjenama.

U takvim okolnostima, portugalski predsjednik Marcelo Rebelo de Sousa otkazao je svoj put na sastanak Ujedinjenih naroda u New Yorku idući tjedan, a premijer Antonio Costa zamolio je javnost na Twitteru da izbjegavaju paljenje vatre i korištenje teških strojeva, zbog opasnosti od nastanka novih požara.

U petak se oko 1000 vatrogasaca i 12 protupožarnih zrakoplova borilo s gigantskim požarom u južnoj francuskoj regiji Gard, koji je progutao stotine hektara te natjerao brojne stanovnike na evakuaciju. Prema izvješću lokalnih vlasti, požar je u petak navečer stavljen pod kontrolu, ali trebat će nekoliko dana da ga se ugasi.

Italija je također već pretrpjela produljeni toplinski val ovog ljeta, a u toj zemlji je na djelu najgora suša u 70 godina. Italija je prošlog ponedjeljka proglasila izvanredno stanje za područja oko rijeke Po, koja osigurava uvjete za otprilike trećinu poljoprivredne proizvodnje u zemlji i bilježi najniži vodostaj u posljednjih 70 godina.

EKSTREMNA SUŠA U ITALIJI

Vladina uredba omogućava vlastima da smanje birokraciju i odmah poduzmu mjere ako smatraju da je to potrebno, kao što je nametanje racionalizacije vode za domove i tvrtke.

Po je najduža rijeka u Italiji koja teče više od 650 km kroz bogati sjever Italije. Međutim, mnogi dijelovi vodenog puta su presušili i poljoprivrednici kažu da je tok toliko slab da slana morska voda prodire u unutrašnjost, uništavajući usjeve.

Vlada je zbog suše uvela izvanredno stanje u pet sjevernih regija – Emilii-Romagni, Furlaniji-Julijskoj krajini, Lombardiji, Pijemontu i Venetu – namijenivši prvotno 36,5 milijuna eura za pomoć u rješavanju nestašice vode.

U nekim su područjima još prije uvedene i restrikcije. U Milanu je, primjerice, zabranjeno prati automobile, osim u ovlaštenim servisima. Zabranjeno je i mijenjati vodu u privatnim fontanama i bazenima, nego se savjetuje da se postojeću vodu čuva, čisti i dezinficira kemikalijama.

U mnogim općinama je zabranjeno koristiti pitku vodu za zalijevanje povrtnjaka i perivoja, pranje automobila, punjenje bazena i slične aktivnosti sa znatnijim utroškom vode.