Vrtoglavo poskupljenje vode od gotovo 25 posto izglasano je na izvanrednoj sjednici Skupštine NPKLM vodovoda 29. ožujka na kojoj je prisustvovalo svih 14 vlasnika Društva, odnosno predstavnika jedinica lokalne samouprave od izvorišta Prud do Lastova. Brojni su građani, kao i neki čelnici jedinica lokalne samouprave, za poskupljenje direktno optužili direktora NPKLM vodovoda Jakova Belića, no on tvrdi da nije mogao utjecati na poskupljenje, jedini je krivac HEP, piše Dubrovački vjesnik.

Proteklih nekoliko dana nisu bili laki direktoru Beliću, mediji, društvene mreže, gradski štekati, svi prsti upereni su na njega kao isključivog krivca za neočekivano veliko poskupljenje vode. Međutim, nije lako ni građanima, nakon poskupljenja benzina, namirnica, struje, na red je došla i voda. Korčula i Lumbarda plaćaju gotovo najskuplju vodu u županiji, 13,04 kn za kubni metar, više plaća jedino Lastovo i to 9 lipa skuplje. Bili smo spremni na poskupljenje, kažu Korčulani, no gotovo 25 posto veće račune nisu očekivali pa smo zamolili direktora Belića za objašnjenje.

„Svi skupa, i mediji i političari i građanstvo, trebamo pitati HEP za javno priopćenje i detaljno obrazloženje ovolikog poskupljenja struje. Zašto je isti proizvod, opskrba električnom energijom, za domaćinstva poskupio za niti 10 posto, a za gospodarstvo gotovo 300 posto? HEP mora temeljito obrazložiti to poskupljenje i gdje ide višak“, kategoričan je direktor Belić.

Psihološki triler

Događaji koji su prethodili poskupljenju podsjećaju na psihološki triler. Belić je bio spreman na poskupljenje, planirao je godišnji porast računa oko pet milijuna kuna sukladno poskupljnjima u prethodnih nekolliko mjeseci. Međutim, kad je došla ponuda za javnu nabavu opskrbe električnom energijom, priča nam Belić, uslijedio je šok, struja je poskupila za nevjerojatnih 270 posto! Belić je odmah krenuo s pozivima HEP-u, želio je, kaže, poništiti natječaj, no odgovor iz HEP-a je bio nedvosmilen, rekli su mu, citirao je – možete poništiti natječaj, ali cijene će samo rasti, to je tržište, uzmi ili ostavi! Hrvatska energetska regulatorna agencija objavila je cijenu po kilovatnom satu 25 posto skuplju i tu je priči bio kraj.

Belić je odmah sazvao izvanrednu Skupštinu NPKLM vodovoda koju su svi shvatili vrlo ozbiljno budući da je prisustvovalo svih 14 predstavnika JLS-a, redom gradovi Korčula, Metković i Opuzen te općine Blato, Kula Norinska, Lastovo, Mljet, Orebić, Slivno, Smokvica, Ston, Vela Luka, Lumbarda i Janjina. Na sjednici je objašnjeno kako je potrošnja struje u prošloj godini koštala tri milijuna kuna, a nakon poskupljenja od 270 posto, ove će godine koštati osam milijuna kuna! Osim toga, mrežarina na svim priključcima od izvorišta do krajnjih potrošača lani je koštala milijun i 100 tisuća kuna, a ove će godine koštati milijun i 200. To znači da će NPKLM vodovod za ovu godinu izdvojiti devet milijuna i 200 tiuća kuna za račun struje.

„Kad to prenesemo na prosječne račune za kućanstvo, račun za kućanstva u jednom mjesecu je iznosio 330 tisuća kuna, a ove godine iznosi 760 tisuća kuna. Neki mjesec će biti manji, tijekom ljeta veći, to je mjesečni prosjek. NPKLM ima godišnji prihod od prodaje vode 12 milijuna i 850 tisuća kuna, kad platimo račun struje, ostane nam nešto više od 3 milijuna kuna. Ako uzmemo u obzir da je trošak samo na plaće šest milijuna kuna, dolazimo do zaključka da nemamo ni za dvije trećine plaće, a gdje su svi drugi troškovi, puknuća, poštarine i slično. U

pitanje je dovedena likvidnost Društva, ako ne platimo struju kreće ovrha, nema plaće, a to znači samo jedno, nema ni vode“, objasnio je direktor Belić.

Političke igre

Šokiran nevjerojatnim poskupljenjem, Belić je zatražio pomoć i od Hrvatskih voda, tražio da se odreknu dijela naknade kako bi račun bio manji, no oni su to odbili. Na kraju je na sjednici predložio interventnu mjeru poskupljenja vode od 1. ožujka do 30. lipnja od 25 posto koja je u potpunosti pala na leđa građanima. Iako je većina glasala za poskupljenje, Grad Korčula i općine Vela Luka, Blato, Smokvica i Lumbarda bili su suzdržani. Gradonačelnica Korčule Nika Silić Maroević na svom službenom Facebook profilu napisala je kako „Ni u jednom trenutku nije predloženo da se postigne određena ušteda smanjenjem gubitaka ili integracija alternativnih izvora energije, već je predloženo da se čitavo poskupljenje prelomi preko leđa krajnjih potrošača u cijelom iznosu!“. Međutim, direktor Belić ističe kako je cijela priča dobila i političku konotaciju. Načelnica Vele Luke Katarina Gugić, načelnik Blata Ante Šeparović i načelnik Smokvice Kuzma Tomašić na Skupštini NPKLM vodovoda su bili suzdržani dok su istodobno kao vlasnici Vodovoda Blato glasovali za poskupljenje, kaže Belić, kako bi sačuvali likvidnost. Za komentar smo pitali spomenute načelnike, a zajednički odgovor dobili smo od načelnice Gugić i načelnika Tomašića. Spremni su bili podržati poskupljenje, kažu, ali ne na način predložen od strane direktora Belića.

„Kada su u Vodovodu Blato napravili izračun povećanja troškova, došli su do zaključka da će biti potrebno povećati osnovnu cijenu vode za 20,7%. Međutim, za razliku od direktora NPKLM vodovoda, direktorica Vodovoda Blato, zajedno sa stručnim službama, pripremila je mjere uštede na različitim stavkama, od troškova reprezentacije, dnevnica, putnih troškova, troškova poštarine i slično. Tako da je krajnja cijena vode nije poskupila za 20.7 posto, već je nakon predloženih ušteda na području Blata i Smokvica poskupila za 12.6 posto, odnosno na području Vele Luke za 13.7 posto, dok je NPKLM povisio cijenu vode za 25% i čitavo poskupljenje prebacio na trošak građana“, stoji u odgovoru.

Rade li vodovodi za HEP?

Belić tvrdi da se odgovor može svesti na jednu rečenicu – trošak struje Vodovoda Blato je oko tri milijuna kuna, a trošak NPKLM vodovoda je oko devet milijuna kuna. Vodovod Blato doslovno čeži na vodi koju distribuira, dok je NPKLM dovodi iz udaljenosti od oko 150 kilometara. Činjenica jest da je NPKLM vodovod s daleko najdužim cjevovodom u Hrvatskom, da bi vodu donijeli od izvorišta do krajnjeg potrošača treba je nekoliko puta prepumpati. Konkretno, za dolinu Neretve jedan put, za Općinu Slivno i okolicu dva puta, za cijeli Pelješac i Mljet tri puta, Korčula i Orebić također tri, a za zapadni dio otoka Korčule od Žrnova do Vele Luke i Lastovo čak četiri puta. Zakon o vodnim uslugama nalaže da se cijena vode formira prema stvarnom trošku, budući da svako pumpno postrojenje za vodu troši struju, stvarni trošak je cijena koju ćemo skupo platiti. Na cijenu od 13,04 kune za kubni metar gotovo pola, odnosno 6,40 kuna ide na struju, što to znači, pita se Belić, da vodovodi rade za HEP?

Svjesni gubitak

Problem je utoliko veći, ističe Belić, što cijena struje još uvijek raste! Kako je ugovor s HEP-om potpisan na jednu godinu, Korčulanima cijena vode u ovoj godini neće biti veće nego je sada, ali postoji mogućnost da bude manja. Interventna mjera poskupljenja završava do kraja lipnja, a u lipnju će se održati redovna Skupština na kojoj će se odrediti konačna cijena vode.

Cijena vode NPKLM-a se zapravo nije mijenjala zadnjih 10 godina. Zadnji put je utvrđena na Skupštini 2012. godine, 2019. godine izglasana je intervencija slična ovoj, također radi poskupljenja struje, cijena vode tad je porasla je za 40

lipa, no odmah nakon što se cijena struje vratila na staro, to se dogodilo i s cijenom vode. Ovo je druga intervencija u 10 godina, ističe Belić, no cijena ne mora biti ovolika ni danas.

„NPKLM može poći u svjesni gubitak, ne možete očekivati od mene, kao odgovorne osobe da svjesno odvedem Društvo u gubitak, ali gradonačelnici i načelnici mogu donijeti tu odluku. Ako recimo smanjimo cijenu vode po kubnom metru za jednu kunu, mi godišnje isporučimo oko milijun kubika, računica je jasna, idemo u gubitak od milijun kuna. Jednu godinu ćemo izdržati u gubitku, problem je ako se dogodine ponovi, ili godinu iza. Vlasnici mogu donijeti takvu odluku“, otkriva nam Belić.

Gradonačelnici i načelnici ipak nisu išli u svjesni gubitak, već su u gubitak natjerali građane, za sad do kraja lipnja, a Belić objašnjava na koje će načine pokušati smanjiti cijenu vode prilikom novog utvrđivanja.

Dva puknuća cijevi dnevno

U prvom redu, tu je Projekt smanjivanja gubitaka. Gradonačelnica i načelnici su prilično glasno kritizirali gubitak NPKLM-a od oko 40 posto, međutim, situacija je na terenu nešto kompliciranija. Gubitak u sustavu vodovoda događa se kad crpite npr. tri milijuna kubika vode, a prodate dva, jedan milijun je gubitak, odnosno 33,33 posto. Razlog gubitka je u cijeloj hrvatskoj isti, česta puknuća starih, dotrajalih cijevi, pronalazak puknuća i popravak. NPKLM je prošle godine imala 730 puknuća, to su po dva puknuća baš svaki dan, pronađena i sanirana ističe Belić. Zvučat će nevjerojatno, ali čak 460 od tih puknuća dogodilo se u Korčuli i Lumbardi, a od tih 460 u Lumbardi je bilo točno pola! NPKLM nije sagradio vodovodnu mrežu, već je samo preuzeo cjevovode, ističe Belić, tamo gdje su ih gradili, kao npr. u Mljetu, gubici su minimalni jer se gradilo modernom tehnologijom i cijevima.

NPKLM je tako prošle godine imao 43,83 posto gubitaka, a ove godine smanjuje na 37,85 posto. Usporedimo malo s drugim mjestima na otoku i Hrvatskoj, vodovod u Blatu ima gubitke od 65,2 posto i to dva posto više nego prošle godine, Ploče 66 posto, Imotski 79 posto, Split 59 posto, Omiš 58 posto, Zadar 63 posto, Zagreb 52 posto. Europski standard za postotak gubitak u vodovodima, koji ne može biti nula, je 25 posto, to je ideal kojem treba težiti. U Hrvatskoj je tu odličan Dubrovnik s 35 posto gubitaka te novi, mali i moderni vodovodi Komiža, Jelsa i Supetar s oko 25 posto. NPKLM ima manje od 38 posto gubitaka, ipak Belić ističe da će u narednom periodu pokušati smanjiti i tih osam posto.

Gubitak manji od 30 posto

„Pokušat ćemo, idemo s optimističnim planom smanjenja gubitka za još osam posto kako bismo došli u tih nekoliko top vodovoda u Hrvatskoj s gubicima manjim od 30 posto. Ekipirali smo se, imamo svakodnevno praćenje, ulažem maksimum resursa da se smanji gubitak dok se ne realiziraju projekti aglomeracija i zamjena cijevi koji su u tijeku. Sve sam snage usmjerio na smanjenje gubitaka, angažirao sam i vanjsku tvrtku “, priznaje nam Belić.

Ukoliko NPKLM smanji gubitak od tih osam posto, na računu će to izgledati ovako – cijena vode će biti jeftinija za 42 lipe. I dalje je problem preskupa cijena struje. Pitali smo Belića što se još može napraviti kako bi se u lipnju cijena vode smanjila.

„Dalje je stvar Skuštine i jedinica lokalne samouprave, trebali bi se odreći dijela naknade kako bi se cijena smanjila, moraju biti jedinstveni i gledati ukupni milijun kubika kojeg distribuiramo godišnje. Nisam siguran očekujem li to od njih, puno je kapitalnih projekata u tijeku, aglomeracija, da bi grad ili općina sudjelovali, moraju platiti učešća, trebaju im naknade“, nesiguran je Belić.

Zamjeraju mu i da se nije okrenuo alternativnim izvorima energije, no Belić ističe kako su to prazne floskule.

„Naravno da sam proučio i sve o tome. Dat ću vam primjer, upravo čekamo ponudu za instalaciju solarne elektrane u Sreseru gdje imamo parcelu u našem vlasništvu veličine 19 tisuća kvadrata. Međutim, da bi se postavila, ta parcela mora biti predviđena za solarne ploče u Prostornom planu. Taman Općina Janjina ima izmjene Prostornog plana, ali prethodno, ta parcela mora biti predviđena u županijskom Prostornom planu. Prije otprilike sedam godina naručili smo firmu da nam napravi analizu i izračuna uštedu postavljanja solarnih ploča, bilo je neisplativo. Danas, s ovom cijenom, vjerojatno je isplativo, ali ne možemo je postaviti preko noći“, objasnio je Belić.

Cijena vode za Korčulane ovu godinu ne može biti veća, može biti jedino manja, međutim, što će biti dogodine nakon 1. travnja kad istekne ugovor s HEP-om?

„Ako cijena struje bude jefitinija, istog trena pojeftinit će i voda. Ali, bojim se, ne znam gdje je kraj ovim postupljenjima. Ovim putem molim medije i sve gradove i općine u Hrvatskoj da zatraže od HEP-a obrazloženje zašto je domaćinstvima struja poskupila niti 10 posto, a gospodarstvu gotovo 300 posto. Treba pitati HEP gdje ide višak?“, poručuje Belić.

Piše: Dora Lozica / Dubrovački vjesnik