-

VIŠE NEMA ZABRANE! Ovo su nova COVID-pravila za prelazak državne granice…

Nakon što je Nacionalni stožer civilne zaštite na press konferenciji najavio kako se od subote ukida većina epidemioloških mjera koje su trenutno na snazi, detalji novih mjera objavljeni su i na stranici Koronavirus.hr.

U odnosu na staru Odluku o privremenom ograničavanju prelaska preko graničnih prijelaza RH najvažnija promjena u novoj je da više nema zabrane ulaska u Republiku Hrvatsku bez obzira iz kojih zemalja i zbog kojih razloga se dolazi u RH.

Državljani trećih zemalja koji će dolaziti u RH moći će prelaziti granicu bez dokazivanja razloga zbog kojeg dolaze, tj. bit će dovoljno da ispunjavaju epidemiološke uvjete, odnosno dovoljno je da posjeduju COVID potvrdu.

Što se tiče osoba koje će u RH dolaziti iz EU, njima više neće biti potrebne COVID potvrde za ulazak u Republiku Hrvatsku.

Također, ograničenje prelaska preko graničnih prijelaza ne odnosi se i na raseljene osobe iz Ukrajine koje ulaze u RH.

Ove dvije odluke, kao i odluke kojima bi se ukinule ostale uvedene mjere (okupljanja, rad trgovina i dr.) bit će objavljene u Narodnim novinama u petak 8. travnja te će stupiti na snagu u subotu 9. travnja 2022.

Također, od subote 9. travnja EU digitalne COVID potvrde više neće biti uvjet za održavanje događanja ili okupljanja, odnosno odlazak na neka mjesta na području Republike Hrvatske, ali niti za prelazak granice RH za osobe koje u RH dolaze s područja EU.

EU digitalne COVID potvrde ostaju uvjet samo za ulazak u RH iz trećih zemalja.

Iz Stožera poručuju da će se bez obzira na ukidanja i ublažavanja uvedenih mjera, epidemiološka situacija i dalje kontinuirano pratiti te će se pravovremeno reagirati ako bude potrebno.

Rat u Ukrajini im je zatvorio tržište, a gnojivo nenormalno poskupjelo: neretvanski poljoprivrednici objavili koliko će zbog svega toga morati stajati kg mandarina

Za hrvatske potrebe dovoljno je petnaestak tisuća tona mandarina, dok se na neretvanskim poljima proizvodi čak četiri puta više.

Ostalo se izvozi, a među konzumentima neretvanskih mandarina bile su i mnogoljudne istočnoeuropske zemlje u neposrednom ratnom okruženju. Iako su mandarine tek pred cvjetanjem, ovdašnji poljoprivrednici strepe od rata u Ukrajini jer su poremećeni robni tokovi na tržištu poljoprivrednih proizvoda, pa bi u slučaju eskalacije ratnih sukoba mandarine mogle ostati neobrane i neprodane, piše Slobodna Dalmacija.

Svjetska politika prelama se tako preko leđa neretvanskog seljaka, koji posljednjih godina ionako jedva preživljavaju. Otkako su uvedene sankcije Rusiji 2014. godine, neretvanske mandarine se ne izvoze u tu zemlju ili se pak izvoze u minimalnim količinama, što se negativno odrazilo na ukupnu proizvodnju.

TROŠKOVI PROIZVODNJE

Poljoprivredna proizvodnja općenito je pala na niske grane, a ratna događanja u Ukrajini i poskupljenje repromaterijala, gnojiva, zaštitnih sredstava dodatno opterećuje ionako prezadužene poljoprivrednike. Umjetna gnojiva koja su poljoprivrednici plaćali 300 kuna sada koštaju 900 kuna, dok je prodaja poljoprivrednih proizvoda nikada neizvjesnija.

Povećali su se troškovi proizvodnje, a veliko je pitanje kako će otkupna cijena mandarina to pratiti. S obzirom na poskupljenja repromaterijala u poljoprivredi, prodajna cijena mandarina trebala bi biti veća kako bi se proizvođači mogli “pokriti”.

– Ako bi prosječna cijena mandarina bila oko 3,50 kuna, onda bi se na taj način mogla anulirati poskupljenja u proizvodnji – pojašnjava nam proizvođač mandarina Niko Kapović.

U ovom trenutku je sreća što nije sezona berbe, na poljima su tek nasadi kupusnjača, međutim učinci rusko-ukrajinskog rata među ovdašnjim poljoprivrednicima mogli bi se vidjeti već za desetak dana, kada na rod dolaze prve jagode. Hoće li se jagode imati kome prodavati i hoće li uopće biti turističke sezone oko Uskrsa, neizvjesno je prognozirati.

U dolini Neretve, prema prvim procjenama, jagodama je zasađeno više površina negoli prošle godine, kada je zbog korone i slabijeg uvoza bila veća potražnja za domaćim jagodama. Nakon jagoda, početkom ljeta dolazi na rod neretvanska lubenica, čiji je plasman potpuno ovisan o turističkoj sezoni.

Ako se ratni sukobi nastave i izostane turistička sezona, neretvanski poljoprivrednici doživjet će potpuni krah jer neće moći prodati svoje proizvode. Proizvodnja je svakim danom sve skuplja jer poskupljuje repromaterijal, u prvom redu umjetna gnojiva, koja su usko vezana uz poskupljenje plina.

TEŽAK UDARAC

Ipak, općenito gledano, neretvansku poljoprivredu najviše je “koštala” ruska kriza. Još prije osam godina, kada su uvedene sankcije Rusiji, neretvanske mandarine više se nisu mogle izvoziti u tu zemlju, što je bio veliki šok za ovdašnje poljoprivrednike u uvjetima hiperprodukcije i masovne proizvodnje mandarina.

Rusko tržište “gutalo” je tako više od dvadeset tisuća tona mandarina, gotovo trećinu godišnjeg uroda. Međutim, nakon zabrane izvoza mandarina u Rusiju, ovdašnji poljoprivrednici dovedeni su na rub opstanka. Mandarine su propadale na stablima jer ih nije bilo moguće prodati. Neki poljoprivrednici se od tog šoka nikada nisu oporavili, smanjili su proizvodnju ili su se potpuno prestali baviti mandarinama.

Tek kasnije krenuo je izvoz u zemlje EU-a, ali to nikada nije moglo nadomjestiti rusko tržište, koje je bilo glavno za prodaju neretvanskih mandarina. Ovdašnji poljoprivrednici su se potiho nadali da će se rusko tržište otvoriti i da će mandarina tamo krenuti, no rat u Ukrajini ugasio je i posljednje takve nade.

Rusko tržište definitivno je izgubljeno, ali ostaje otvoreno pitanje što će biti sa zemljama u okruženju ako se nastavi ratni sukob. Hoće li se mandarine uopće moći izvoziti u Poljsku, Moldaviju i druge zemlje?

NE PIŠE SE DOBRO

Neretvanski poljoprivrednici s kojima smo razgovarali nadaju se da će se ratni sukobi smiriti jer, ako se to ne dogodi, neretvanskoj poljoprivredi ne piše se dobro.

Prošle je godine Hrvatska poljoprivredna komora otvorila nove tokove razmjene s Ukrajinom, a glavni izvozni proizvod, uz međimurski krumpir, paški sir i dalmatinski pršut, trebale su biti neretvanske mandarine. Nažalost, od toga definitivno nema ništa jer je rat poremetio takve planove, koji su išli naruku ovdašnjim poljoprivrednicima.

Piše: Stanislav Soldo / Slobodna Dalmacija

DA SE NE ZABORAVI! Prošlo je deset godina otkako nas je napustila Iva Petrušić

Na današnji dan, prije deset godina napustila nas je Iva Petrušić (12. veljače 1924. – 7. travnja 2012.), skromna žena vedra duha koja je u Neretvanskoj ulici u Metkoviću imala ordinaciju na otvorenom u kojoj su svoje tegobe liječili mnogi, od djece do profesionalnih sportaša.

Baba Iva, kako smo je zvali od milja, bila je nadaleko poznata po vještini liječenja ozljeda poput iščašenja, uganuća i loma ruku i nogu. Ona nikada za svoj rad nije htjela primiti naknadu, već je od svojih pacijenta tražila samo jedno: da sa sobom ponesu malo zavoja.

Mnogi koji su je imali priliku susresti pamte je kao ženu plemenita srca. Uvijek je bila spremna pomoći. Nije marila za svoje bolesti, ni za svoju već poodmaklu dob. Kao takva, nije ostala neprimijećena niti zaboravljena. Bila je dobitnica nagrade Grada Metkovića. Gledatelji HTV-ove emisije Živa istina, koju je uređivao Joško Martinović, dodijelili su joj javnim glasovanjem nagradu za humanitarno djelovanje. Nisu je zaboravili ni naši branitelji koji su joj dodijelili Zahvalnicu 116. neretvanske domobranske brigade HV-a.

Grad Metković joj se posebno odužio u prosincu 2013. nazvavši gradsku Humanitarnu zakladu njezinim imenom o čijem radu posljednjih nekoliko godina ne znamo baš ništa, osim da je za upravitelja 2017. godine postavljen Josip Kevo.

Metkovska Udruga mladih Kolektiv je prije nekoliko pokušala istrgnuti iz zaborava nekolicinu Metkovaca, odnosno osoba koje su bile vezane uz Metković. Među njima je i Iva Petrušić čiju su siluetu u naravnoj veličini postavili na početku Ulice Neretvanskih gusara. Ni nje više nema!

Nikada Metkovci, Neretvani ne bi smjeli zaboraviti svoju Babu Ivu jer nas njezin životni primjer može poučiti da je dobro biti plemenit i suosjećajan s tuđom patnjom, i onda kada se svjetla reflektora ugase.

Silueta Ive Petrušić u Neretvanskoj ulici

STOŽER: Od sutra se ukidaju gotovo sve mjere, osim vezanih uz prelazak granice i djelomično nošenja maski!

Nakon dugo vremena danas novinsku konferenciju održava Nacionalni stožer civilne zaštite. Tema je ublažavanje nekih epidemioloških mjera. Stožer je objavio da se ukidaju gotovo sve mjere sutra u ponoć.

Odluke će biti objavljene u Narodnim novinama sutra i stupit će na snagu u subotu 9. travnja.

– Od sutra u ponoć stavljamo van snage gotovo sve odluke stožera, osim nošenja maski u zdravstvu i socijali, rekao je Božinović.

O COVID potvrdama

COVID potvrde na nacionalnoj razini se mogu koristiti u zdravstvu i socijali, ali o tome će donijeti odluku zaduženi za te sektore.

Odluka o prelasku granice

Na snazi ostaje odluka o prelasku granice. Najvažnija promjena je da nema zabrane ulaska u RH. Osobe iz EU – njima ne treba COVID potvrda za ulazak u RH. COVID potvrda treba za ostale državljane.

Gdje se ukidaju maske?

Ukida se najveći dio mjera. Ostaju maske za lice za neke kategorije osoba, a nekima će se preporučiti nošenje maski. Maske će biti obavezne u zdravstvenom sustavu i za zaposlenike ustanova socijalne skrbi koje pružaju usluge za starije osobe.

Korištenje maski u najvećoj mjeri ovisit će o individualnoj procjeni.

SPORNI PRIJEDLOG | Ako vam je parcela manja od jednog hektara, nećete moći upisati vlasništvo?!

Koliko bi problema ova zabrana izazvala, postaje jasno kad se uzme u obzir da čak 92 posto svih poljoprivrednih gospodarstava od njih 32.032 koja se bave vinogradarstvom imaju vinograde površine jednog hektara ili manje, donosi Slobodna Dalmacija.

Prema ovoj zabrani, nasljednici 32.000 poljoprivrednih gospodarstava ne bi mogli riješiti imovinskopravne odnose diobom naslijeđenih vinograda jer ih ne mogu parcelirati na čestice manje od jednog hektara.

OTVORENO PISMO

Kad se pogleda struktura oranica u Hrvatskoj, koje su po prirodi proizvodnje znatno veće, upada u oči da je u čak 74 posto svih hrvatskih naselja prosječna veličina tzv. ARKOD parcele za oranice manja od jednog hektara.

Stoji to u otvorenom pismu koje je premijeru Andreju Plenkoviću uputila Hrvatska komora ovlaštenih inženjera geodezije (HKOIG), koja traži od Vlade da povuče zabranu parcelacije poljoprivrednog zemljišta izvan građevinskog područja na čestice manje od jednog hektara, odnosno 10.000 četvornih metara.

Iz Komore naglašavaju da će ova zabrana stvoriti ogromne probleme i ukazuju na to da je Prijedlog zakona o poljoprivrednom zemljištu na drugom čitanju u Saboru, a ovog je tjedna prošao Odbor za poljoprivredu, koji je odbio prijedlog Komore da se izbaci odredba o zabrani parcelacije.

Stoga otvorenim pismom, koje potpisuje Adrijan Jadro, predsjednik HKOIG-a, upozoravaju predsjednika Vlade na to da zabrana parcelacije neće donijeti bolje uvjete za intenzivniju poljoprivredu niti će riješiti problem nelegalne gradnje na poljoprivrednom zemljištu.

– Zabrana će rezultirati time da građani neće moći upisati svoje stvarno vlasništvo nad tako podijeljenim zemljištem u katastar i zemljišne knjige, koji, dakle, neće odražavati stvarno stanje vlasništva. Upravo to se već dugo ističe kao ključan problem u raspolaganju poljoprivrednim zemljištem – smatra Adrijan Jadro.

Predsjednik Komore navodi kako je parcelacija nužan korak u rješavanju imovinskopravnih odnosa, a ova zabrana onemogućit će ili znatno otežati brojne postupke njihova rješavanja, kao što je dioba imovine kod nasljeđivanja.

U slučajevima nužnih dioba zemljišta ili razvrgnuća suvlasništva, vlasnici neće moći svoje vlasništvo upisati u katastar i zemljišne knjige.

NELEGALNA GRADNJA

Dodaje da u hrvatskoj državi ima znatnih regionalnih razlika u veličini čestica poljoprivrednog zemljišta i postoje područja u kojima je, zbog niza razloga, mnoštvo čestica manjih od jednog hektara, primjerice Dalmacija, otoci i cijelo priobalje, ali i brojni dijelovi unutrašnjosti Hrvatske. Stoga je komasacija, a ne zabrana parcelacije, najkvalitetnije rješenje za okrupnjavanje zemljišta.

Komora inženjera geodezije podsjeća da za to već postoji kvalitetno zakonsko rješenje u Zakonu o komasaciji poljoprivrednog zemljišta, čija je svrha upravo okrupnjavanje posjeda i katastarskih čestica u veće i pravilnije radi stvaranja povoljnijih uvjeta za poljoprivrednu proizvodnju.

Iz Komore ističu da određena područja u Hrvatskoj zbog niza razloga nisu pogodna za intenzivnu poljoprivrednu proizvodnju niti za okrupnjavanje zemljišta, nego u njima s razlogom prevladava proizvodnja za vlastite potrebe ili manja poljoprivredna gospodarstva.

Problem nelegalne gradnje posao je građevinske inspekcije i neće se riješiti zabranom parcelacije, navode u Hrvatskoj komori ovlaštenih inženjera geodezije.

– Komora smatra nužnim upozoriti i Sabor i Vladu na to da ova zabrana parcelacije neće, kao što neki očekuju, spriječiti nelegalnu gradnju koja se događa na manjim poljoprivrednim parcelama izvan građevinskog područja. To je moguće postići jedino intenzivnijom suradnjom građana, jedinica lokalne samouprave i građevinske inspekcije. Nelegalna gradnja treba biti detektirana te sankcionirana na vrijeme, inače će se nastaviti.

Zabrana parcelacije znači da će se poljoprivredno zemljište i dalje dijeliti na čestice manje od 10.000 četvornih metara, kupovati i prodavati, samo ti vlasnički odnosi neće biti ubilježeni niti vidljivi u katastru i zemljišnim knjigama.

Dok građevinska inspekcija ne sasiječe bespravnu gradnju u korijenu, taj se problem neće riješiti – naglašavaju iz Komore.

Kako odabrati ležaljke za vrt?

Vrtne ležaljke savršene su za opuštanje u ljetnom periodu, uključujući sunčanje i čitanje knjiga. Međutim, izbor nije lak, jer u ovom slučaju možete napraviti neke doista važne pogreške. Na što dakle trebate obratiti pozornost pri kupnji, pa će vam takav namještaj dugo služiti?

Vrtne ležaljke i njihove odgovarajuće dimenzije

Važan kriterij je, prije svega, da su ležaljke za vrt udobne. Stoga se preporučuje da minimalna širina bude 50 cm, a duljina najmanje 160 cm, ako se takav komad namještaja koristi u ležećem položaju. Također je vrijedno obratiti pozornost na visinu, ali u ovom slučaju sve ovisi o individualnim preferencijama. Neki ljudi preferiraju niske ležaljke položene na tlo, dok drugi preferiraju nešto više modele.

Trajnost nije manje važna

Ležaljke će biti izložene destruktivnim čimbenicima poput UV zračenja i vode. Stoga morate obratiti pozornost na njihov materijal izrade. Poli rattan će biti savršen, ali i neke vrste egzotičnog drveća, kao i pocinčani i aluminij premazan prahom. Plastika se može dodatno kombinirati, što omogućuje postizanje još zanimljivijeg vizualnog učinka.

Pitanje kupnje vrtnih ležaljki nije samo estetika, već prije svega praktičnost, što izravno utječe na udobnost ove vrste namještaja. Pa vrijedi pažljivo analizirati zadovoljava li određeni proizvod najvažnije kriterije.

U proljetno -ljetnoj sezoni vrtne ležaljke mnogo su popularnije od sofa. Kad je lijepo vrijeme, rado provodimo vrijeme u prekrasnim prirodnim okolnostima, a udobna sjedala i stolovi ipak su neodvojivi element udobno uređenog odmorišta. Ležaljke su višenamjenski namještaj koji se može koristiti ne samo u vrtovima, terasama i balkonima, već i na plažama, bazenima i svim vrstama kupališta.

U vrtnom kutku za opuštanje kauč može sam pružiti udobnost ili biti postavljen zajedno sa garniturom za sjedenje. Mali prostor za nju nije prepreka, pa čak i ako dimenzije vašeg dnevnog boravka na otvorenom ostavljaju puno želja, ne morate se odreći udobnosti vrtne ležaljke. Međutim, na početku biste trebali ažurirati svoje znanje i naučiti o pojedinim vrstama ovog namještaja. Modeli bazena i bazena razlikuju se po veličini i dizajnerskim rješenjima, kao i materijalima koji se koriste za njihovu izradu.

Vrtne ležaljke za slobodno vrijeme: modeli s podesivim naslonom i mekim sjedalom

Vrtna ležaljka, kako naziv govori, komad je namještaja dizajniran za opuštanje i posvećen dnevnoj sobi na otvorenom. Među takvim modelima naći ćete kaučeve s funkcijom podešavanja naslona i obložene mekim sintetičkim tkaninama koje nude udobnost usporedivu s onom koju osjećate dok odmarate na kauču ili ugaonoj garnituri. Takvi modeli imaju sjedala širine min. 50 cm i duljine 170-220 cm, zbog čega su savršeni za čitanje knjiga, kratko drijemanje i sunčanje. Njihova karakteristična značajka često su nasloni za ruke, koji zajedno s naslonom osiguravaju udobnost za glavu, leđa, ruke i kralježnicu.

Najavljujemo izložbu uskrsnih pisanica Dunje Plaverse u Prirodoslovnom muzeju

U subotu, 9. travnja s početkom u 11 sati u Prirodoslovnom muzeju Metković bit će otvorena izložba izložba uskrsnih pisanica koje je izradila Dunja Plaversa pod nazivom Sva lica ukrašenih uskrsnih jaja.

Dunja Palaversa umirovljena magistra farmacije svoj je hobi pretvorila u sofisticiranu umjetnost, uveseljavajući Metkovce za svake blagdane novim tipom pisanica od kokošjih, guščjih i nojevih jaja. Pri tome se koristi različitim tehnikama poput dekupaža, crtanja, omatanja tkaninom, šaranja voskom, a osim klasične tehnike bojenja, jaja rezbari posebnim strojem. Za obradu i oslikavanje jednoga jaja Dunja utroši i po tridesetak sati, zavisno o tome koliko je šara zahtjevna. Ukratko, to su istinska mala remek-djela.

Zbog svojega oblika i dovoljno čvrste ljuske jaje je vrlo prikladan predmet za bojenje/pisanje.Za to se mogu uzeti jaja bilo koje ptice, premda su danas najčešća kokošja jaja. U prošlosti su se jaja bojila na prirodne načine sokovima bilja ili mineralima. Ta je tradicija i danas živa, a uz to danas se jaja boje i umjetnim jestivim bojama.

Jaje je od davnina simbol novoga života pa su obojena jaja pronađena i u pretpovijesnim grobovima. Vjernici zoroastrizma, prve monoteističke religije na području današnjega Irana, bojili su pisanice na Novruz, iransku Novu godinu, na prvi dan proljeća. Skulpture na zidnima Perzepolisa, pokazuju kako podanici nose pisanice kralju. Stari Egipćani vjerovali su da je život nastao iz jajeta. Imali su običaj darivanja pisanica u proljeće kao simbol probuđena života.

Sv. Augustin u V. stoljeću spominje jaje i izlazak pileta iz ljuske kao simbole novoga života, Isusova uskrsnuća i izlaska iz groba. Papa Grgur I. Veliki u VI. stoljeću preporučio je misionarima da se pojedini običaji poganskih svečanosti uklope u kršćanske svetkovine, u slučajevima kada je to bilo moguće. Kršćansko svetkovanje Uskrsa poklapalo se vremenski s poganskim blagdanom Eostre u germanskim narodima. Jaje i zec uzeti su kao simboli iz blagdana Eostre i postali su dio kršćanske proslave Uskrsa. Glinena jaja nađena su u germanskim, avarskim, skandinavskim i praslavenskim grobovima prije dolaska Slavena u ove krajeve i prije pojave kršćanstva.

HZJZ objavio popis bolesti koje najviše pogađaju građane u Hrvatskoj

Hipertenzija, kronične plućne bolesti i dijabetes najčešća su oboljenja populacije starije dobi u Hrvatskoj, pokazuju podaci o pobolu stanovništva koje Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) prvi put predstavlja u četvrtak na Svjetski dan zdravlja.

Riječ je o podacima za Hrvatsku prikupljenima u sklopu Eurostatova projekta “Morbidity Statistics”, sa ciljem utvrđivanja pojavnosti određenih stanja i bolesti koje je odredila Europska komisija.

Prikupljeni podaci pokazuju da gotovo trećina hrvatskog stanovništva boluje od hipertenzije, a taj se udio znatno povećava kod starije populacije – kod osam od deset osoba starijih od 65 godina zabilježena je neka od bolesti iz te skupine.

Kronične plućne bolesti također pogađaju stariju populaciju, podaci pokazuju da jedna od deset osoba starijih od 65 godina boluje od takvih bolesti.

Istraživanje je još jednom dokazalo veliku prisutnost šećerne bolesti među populacijom: gotovo 10 posto stanovništva Hrvatske boluje od šećerne bolesti, a u populaciji starijoj od 65 godina čak četvrtina njih.

Visoka prevalencija poremećaja raspoloženja, anksioznosti, artroza, demencija…

Visoku prevalenciju imaju i poremećaji raspoloženja (afektivni poremećaji) koji su dijagnosticirani kod 6,6 posto stanovnika. Dvostruko su češći kod žena u odnosu na mušku populaciju (8,7 posto prema 4,4 posto), a najviše su dijagnosticirani kod žena nakon 50. godine života.

Slična je situacija i s anksioznim poremećajima. Dvostruko su češći kod žena u odnosu na muškarce (16,7 posto prema 8,3 posto), a posebno pogađaju žensku populaciju nakon 50. godine života.

Relativno visoku prevalenciju imaju i artroze – 10,8 posto stanovništva, ishemijske bolesti srca – 5,8 posto te cerebrovaskularne bolesti – 2,9 posto.

Prevalencija demencije (uključujući Alzheimerovu bolest) u dobnoj skupini iznad 60 godina iznosi 2,9 posto, s time da je nakon 70. godine dvostruko češća kod žena.

Referentno razdoblje bilo je od 2015. do 2017. godine, podaci su prikupljani od 1. ožujka 2019. do 1. rujna 2020, a uz Hrvatsku u projektu su sudjelovale Belgija, Njemačka, Finska, Francuska, Mađarska, Litva, Malta, Nizozemska i Poljska.

Publikacija je početak sustavnog dobivanja podataka o učestalosti vodećih javnozdravstvenih problema u Hrvatskoj temeljem prevalencije (ukupan broj slučajeva bolesti)  i incidencije (broj novih slučajeva), a ne samo korištenja zdravstvene zaštite, što predstavlja veliki kvalitativni iskorak u nacionalnoj zdravstvenoj statistici, poručuje HZJZ.

Uspješan nastup Jelene Lazarević, Nele Bulum i Matee Gutić na Državnom natjecanju u Zagrebu

Na Državnom natjecanju mladih glazbenika u organizaciji HDGPP-a, koje se održalo u Zagrebu od 4. do 6. travnja, uspješno su sudjelovali i učenici Osnovne glazbene škole Metković.

Učenica Jelena Lazarević (flauta) je osvojila 2. nagradu (97.16 bodova), Nela Bulum klarinet) također 2. nagradu (97.14 bodova) i Matea Gutić (violina) 3. nagradu (94.94 boda).

Učenike su korepetirali učitelji Josip Bošnjak, Dragan Gutić, i Romeo Herceg. Posebno ponosne ali i zaslužne za ovakav rezultat njihove su nastavnice Mihaela Pavlović, prof. flaute, Marija Berljak, prof. klarineta i Irena Vučić, prof. violine.

OBAVIJEST! Raspored testiranja i sistematskih pregleda predškolaca u OŠ Stjepana Radića

Testiranja i sistematski pregledi predškolaca za šk. g. 2022./2023. u OŠ Stjepana Radića odvijat će se prema sljedećem rasporedu:

  • Medicinsko-biokemijski laboratorij: 8. – 25. travnja
  • OŠ Stjepana Radića: 25. travnja – 6. svibnja 2022.
  • školski liječnik: 25. travnja – 10. svibnja 2022.

Detaljan raspored roditelji će dobiti na kućnu adresu.

Molimo roditelje ukoliko su spriječeni doći u navedenom terminu da se jave u školu i/ili školskoj liječnici vezano za dogovor oko novog termina, poručili su iz OŠ Stjepana Radića Metković.

Zadnje objavljeno