Srijeda, 28 listopada, 2026

30 godina od akcije ‘Lipanjske zore’ – deblokade Čapljine i Metkovića te je oslobođenja Stoca i istočnog dijela Mostara

Dana 6. lipnja 1992. godine pod zapovjedništvom generala Janka Bobetka, zapovjednika Južnog bojišta i zapovjednika Općinskog stožera HVO-a Mostar pukovnika Jasmina Jaganjca, počela je vojna napadna akcija oslobađanja doline Neretve i grada Mostara koji je bio većim dijelom pod kontrolom JNA i Srba, piše narod.hr.

U prva dva dana došlo je do žestokih borbi gdje je HV napredovala iz smjera Metkovića dolinom Neretve prema selima Počitelj, Hotanj i Prebilovci. Udružene snage HV-a, HVO-a i HOS-a osvojile su do 8. lipnja sve planirane strateške točke i uspostavili kontrolu nad neprijateljskim utvrdama u Klepcima i Šunja Glavi.

Oslobođenje obale Neretve, Mostara i Stoca

Oslobađanje desne obale rijeke Neretve kreće 11. lipnja 1992. godine. HVO potpomognut 4. Splitskom brigadom HV-a kreće iz šest pravaca i uskoro dolazi na brdo Hum i osvaja zapadni dio grada Mostara.

Podizanje hrvatske trobojnice na vrhu Huma, kao bitne kote za nadzor Mostara, navijestilo je oslobađanje i istočnog dijela grada Mostara. Toga 11. lipnja hrvatske su snage ušle u Vojarnu “Stanislav Baja Kraljević” i naselja Rodoč i Jasenica te u krug razorene tvornice „Aluminij“ svladavši žilav neprijateljski otpor. U tim borbama uništena su dva tenka JNA. U samo jednom danu oslobođena je čitava desna obala rijeke Neretve.

Tijekom 12. i 13. lipnja oslobođeno je područje Stoca.

U noći s 13. na 14. lipnja 1992. godine general Slobodan Praljak donosi odluku da se krene u oslobađanje lijeve obale rijeke Neretve. Vode se žestoke bitke, a snage HVO-a zauzimaju položaje oko Ulice Maršala Tita u istočnom dijelu Mostara. Oko podneva 14. lipnja, kada su se stekli uvjeti da se prijeđe preko Starog mosta, pristiže još hrvatskih snaga. Tu noć su hrvatski vojnici ostali na zauzetim položajima oko Ulice Maršala Tita. Sutra se nastavljaju borbe te se u sklopu združene akcije, korak po korak oslobađa cijeli niz naselja i mjesta na lijevoj obali Neretve.

15. lipnja cijeli Mostar pod kontrolom hrvatskih snaga

Toga 15. lipnja, snage HVO ovladavaju strateški važnim Sjevernim logorom (IV. bojna HVO “Tihomir Mišić” potpomognuta sa nekoliko boraca iz Bjelovara). Tada je oslobođen istočni dio grada Mostara te naselja Blagaj i Buna.

Pri povlačenju Srbi i JNA su digli u zrak sve mostove, osim Starog mosta, jer je hrvatski snajperist ubio srpskog vojnika koji je imao zapovijed i taj most srušiti. HVO, odmah po oslobođenju istočnog dijela grada Mostara, okiva Stari most debelim daskama i gumama da bi ga zaštitio od granata.

U čast briljantne pobjede i oslobođenja Mostara, sa Starog mosta u rijeku Neretvu zajedno skaču dvojica mladića, jedan s hrvatskom, a drugi s bošnjačkom zastavom u ruci. Tjeranje agresora nastavlja se prema Podveležju, Vrapčićima i Bijelom Polju,

Završetak akcije 26. lipnja smatra se danom oslobođenja mostarske općine.

FUTSAL | Učenici OŠ Stjepana Radića drugi na Državnom prvenstvu

Na završnici Državnog prvenstva u futsalu za učenike do 6. razreda, koje se održalo  od 31. svibnja do 2. lipnja 2022. godine malonogometna ekipa OŠ Stjepana Radića Metković pod vodstvom učitelja Borisa Brčića je osvojila drugo mjesto.

Ekipu su činili učenici Tino Krešić, Luka Oršulić, Ivan Vrnoga, Josip Krstičević, Diego Damir Remmel, Marijo Erjauc i Nino Bebić.

U finale su ušli pobjedom (6:1) nad OŠ Pleternica, a u finalu su izgubili od OŠ Donja Stubica (5:2).

Završnica Državnog prvenstva osnovnih škola za učenike do 6. razreda koja se ove godine održala u Vinkovcima, u organizaciji Hrvatskog školskog sportskog saveza,  okupila je 300 najuspješnijih učenika, raspoređenih u 14 ekipa (futsal, mini nogomet, košarka, odbojka, atletika, graničar i rukomet) dječaka i djevojčica.

FOTO | Neretvini veterani na večeri u Hotelu Narona

U nedjelju, 5. lipnja u Hotelu Narona na druženju uz zajedničku večeru okupiti su se veterani NK Neretva.

U stlu čuvene Neretvine zabave, Plavo-bijele noći okupili su se bivši igrača koji su za klub nastupali između 1956. i 1990…

U jedan dan najavljena su četiri značajna poskupljenja

O TOME da građane Republike Hrvatske očekuje veliki ekonomski i socijalni udar svjedoče, između ostaloga, i poskupljenja koja su najavljena samo u jednom danu.

Jučer su tako najavljena značajna poskupljenja goriva, telekom usluga, grijanja i registracije auta.

Poskupljenje goriva

Mediji su najavili drastično poskupljenje goriva za sljedeći tjedan. Sljedećeg tjedna litra dizela značajno će poskupjeti – za 83 lipe po litri – te će nova cijena iznositi oko 13.97 kuna. Za litru benzina građani će morati izdvojiti 70 lipa više pa će ih litra koštati 14.56 kuna. Osim toga, poskupjet će plavi dizel i to za 84 lipe. Cijena litre plavog dizela iznosit će 10.09 kuna.

Podsjetimo, od utorka je osnovni dizel poskupio za 22 lipe po litri i sada košta 13.14 kuna, a premium se prodaje po 14.51 kunu. Benzin je poskupio tri lipe po litri i sada se prodaje po 13.86 kuna, tj. za 15.33 kune u premium verziji.

Naravno, povećanje cijene goriva sa sobom nosi i poskupljenje raznih usluga i proizvoda. Ali tek smo na početku.

Poskupljenje telekom usluga

Sva tri vodeća telekoma, čini se, odlučila su poskupjeti neke svoje usluge. Poskupljenja bi trebala uslijediti od 1. srpnja i, prema zasad dostupnim informacijama, prvenstveno se odnose na mobilne usluge.

Korisnici A1 Homebox usluge ovih su dana dobili obavijest o povećanju cijene usluge za 20 kuna. Opravdavaju to poboljšanjem usluge, stabilnijim internetom i “sve većom količinom interneta”, što god to značilo.

Sva navedena poboljšanja, kažu iz A1, zahtijevaju povećanje ulaganja, a zbog situacije na tržištu i poskupljenja energenata dodatno se povećavaju troškovi poslovanja pa kažu da je poskupljenje nažalost neizbježno. U poruci stoji kako korisnik ima pravo na raskid ugovora bez naknade do 30.06.2022. godine.

Od početka srpnja Telemach diže cijene mobilnih pretplatničkih paketa koji su bili dostupni za aktivaciju od ožujka 2021. godine.

“Od 2020. do 2022. nismo mijenjali cijene usprkos tržišnim poremećajima uzrokovanim pandemijom i zatvaranjem gospodarstva. Sada, od 1. srpnja 2022., naši najprodavaniji mobilni paketi obogaćuju ponudu novim uslugama te povećavaju iznos mjesečnih naknada u rasponu 3-8 kn (PDV uključen). Svi ostali mobilni paketi, kao i paketi mobilnog interneta, također povećavaju iznos naknada u istom rasponu. Prosječna stopa povećanja naknada tako je 3.95%, značajno ispod stope inflacije, čime nastavljamo omogućavati sadržajno i cjenovno najizdašniju ponudu na tržištu”, navode u Telemachu.

Mediji javljaju i da se Hrvatski telekom također sprema objaviti povećanje cijena. Za koliko, još nije poznato, kao što nije poznato ni koje će sve usluge poskupjeti.

Poskupljenje grijanja

Najavljeno je i poskupljenje grijanja stanovnicima Zagreba, Osijeka, Siska, Velike Gorice, Samobora i Zaprešića, javlja HRT.

HEP toplinarstvo od sljedeće će ogrjevne sezone povećati cijene grijanja za stanovnike koji se griju preko gradske toplane. Troškovi proizvodnje, distribucije i opskrbe toplinskom energijom višestruko su porasli, ali još nisu poznate nove tarife po kojima će građani plaćati grijanje.

HEP objašnjava da su posljednji put ove cijene mijenjali prije deset godina, a od tada su ulazni troškovi višestruko porasli, primjerice veleprodajna cijena plina za čak 1500%.

“Uzevši u obzir nastavak rasta troškova poslovanja, korekcija cijena toplinske energije je neizbježna. S tim ciljem, u ovom se trenutku pripremaju podloge za podnošenje zahtjeva Hrvatskoj energetskoj regulatornoj agenciji (HERA-i) za utvrđivanje iznosa tarifnih stavki za proizvodnju i za distribuciju toplinske energije”, poručili su iz HEP-a.

Održana tradicionalna ronilačka eko-akcija čišćenja neumskog podmorja – sudjelovali i ronioci iz Neretve

Ronilački klub Neum tradicionalno svake godine na početku ljetne sezone organizira eko-akciju čišćenja neumskog podmorja.

Na ovoj hvale vrijednoj akciji sudjeluju ronilački klubovi iz cijele Hercegovine, kao i ronilački klubovi iz Republike Hrvatske.

Na današnjoj akciji sudjeluje oko 50 ronioca iz raznih ekipa. U Neumu su danas RK Dubrovnik, RK Leut Blace, RK Shrek Delta 5 iz Metkovića i RK Mostar, RK Seuh iz Mostara, predvođeni domaćinom RK Neum.

Osim njih sudjelovala je i Granična policija BiH i lokalni mještani koji su se akciji pridružili na svojim plovilima.

Predsjednik RK Neum, Ante Džono kaže kako je ovo tradicionalna akcija koja traje već godinama i kroz koju se spoji ugodno s korisnim. “Primarni cilj je očistiti naše neumsko podmorje, skupiti što je više moguće smeća iz mora, ali tu je i druženje s kolegama iz susjednih klubova. RK Neum također sudjeluje na druženjima kod drugih RK kroz godinu i drago nam je da i mi njih možemo ugostiti. Zahvaljujem svim ronilačkim klubovima koji se iz godine u godinu odazijvaju u sve većem broju na ovoj akciji u Neumu.”

Foto: neum.online

U punoj katedrali Gospe Velike, sveti red prezbiterata primili su Ivo Markić, Jure Paponja i Mišo Pecotić

Dubrovačka biskupija u subotu je slavila svećeničko ređenje i postala bogatija za tri nova svećenika. U punoj katedrali Gospe Velike, po rukama dubrovačkog biskupa monsinjora Roka Glasnovića, sveti red prezbiterata primili su Ivo Markić, Jure Paponja i Mišo Pecotić.

-Miješaju se emocije straha i neizvjesnosti, ali i sreće te zadovoljstva kakvo je prisutno samo onda kad možemo osjetiti našega Gospodina. Smisao našega života je vjerovati onome koji nas drži na ovome svijetu. Moja životna odluka se zatvarala i dugo nije htjela izaći na vidjelo. Bog me pozivao a ja sam stajao u kutu, iako sam još kao dijete na pitanje što želim biti kad odrastem, uvijek odgovarao: Bit ću svećenik! Rekli bi u Smokvici: Mali će biti pop! I eto me sad tu u poznim godinama – smije se don Mišo Pecotić, najstariji bogoslov zaređen u subotu u dubrovačkoj katedrali, u 59. godini života. Još za njegova ređenja za đakona moglo se čuti kako je don Mišo dokaz da nikad nije kasno za odgovor na Božji poziv.

Rođen je 9. listopada 1963. u Splitu. Osnovnu školu završio je u Smokvici, a srednju upravnu školu u Splitu. Upisao je pravni fakultet u Splitu 1982. godine. Radio je u upravnim tijelima lokalne, županijske i državne vlasti na području otoka Korčule. Također je desetak godina radio u OTP banci. Teologiju je studirao na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Splitu od 2016. godine. Za đakona je zaređen 4. prosinca u dubrovačkoj katedrali Gospe Velike po rukama apostolskog upravitelja Dubrovačke biskupije mons. Mate Uzinić, riječkog nadbiskupa koadjutora.

– Među ljudima nema toga tko je strpljiv koliko Bog. Njemu je jedan dan koliko nama tisućljeće tako da On čeka i nada se da ćemo Mu doći. Mnogo je znakova koji nekima prođu kroz uši, drugima ostaju. Imao sam sve, radio sam i u svemu tome ipak osjećao prazninu i nedostatak unutarnjeg mira. Odlaskom na teologiju i životom s bogoslovima, koji su bili itekako mlađi od mene, osjećao sam se dobrodošao, kao u njihovim godinama – prepričava svoj put.

Kako se odnosimo prema ljudima, tako se odnosimo prema Bogu. Taj je odnos identičan. Koliko volimo bližnjega toliko volimo Boga, kaže 58-godišnji bivši bankar pa iznosi detalj svoga života koji mu je ukazao kako ni u 50-tima nije kasno za bogosloviju i novi životni put.

– Imao sam iščašenje gležnja zbog čega sam završio u Zavodu za rehabilitaciju Kalos u Veloj Luci. U mjesec i pol dana sam imao vremena razmišljati: Zašto si nezadovoljan? Imaš sve, a nemaš ništa. Koji je tvoj put? S godinama sam se udaljavao od Boga, imao sam starog oca o kojem je valjalo brinuti. Na jedno uho ulazio je zov, a na drugo opravdanje zbog čega se nisam odazivao. U svemu tome sam u Kalosu susreo gospođu koja me ispitivala koliko znam o našim teolozima i u razgovoru mi otkrila kako je završila teologiju sa 70. godina, nakon odlaska u mirovinu. Inače je bila sudac Općinskog suda u Zagrebu. To mi je bio znak da sa štakama pođem u župnika i priopćim mu svoju odluku. On je odmah pozvao biskupa koji je bio umjeren i pričekao godinu formacije, a ja sam ostao čvrsto u svojoj namjeri da studiram teologiju i nakon toga više nikad nisam dvojio. Rekao sam biskupu da postoje samo dvije moguće prepreke, ako se razbolim ili umrem – govori don Mišo Pecotić koji je svojedobno čak bio dopisnik Slobode Dalmacije iz Smokvice!

Don Miša su došli podržati Ruža Tomašić te njezin prezimenjak Kuzma, načelnik Općine Smokvica. Zaželjeli su mu sreću i dugo služenje Bogu i vjernicima. Kako kaže načelnik Tomašić, Pecotić je uvijek bio aktivan u svom mjestu i nema toga sumještanina koji bi mogao reći lošu riječ o njemu.

Uz njega je u dubrovačkoj katedrali zaređen i Ivo Markić.

– Potaknut životom ujaka i strica koji su bili svećenici, najprije sam otišao u sjemenište u Splitu a kasnije odlučio slijediti Krista. U konačnici, odluku da budem svećenik donio sam na trećoj godini studija. Bilo je neodumica, znate kako to izgleda – Gospodin zove a mi zakompliciramo! Postojale su dvojbe je li to za mene, jesam li možda ipak za obiteljski poziv. Ipak, u molitvi sam osjetio da je Gospodin živ i da me on hoće. Uvijek sam imao podršku obitelji i prijatelja, u slobodi i ljubavi – priča Ivo Markić, inače rođen 3. siječnja 1997. u Zagrebu.

Osnovnu školu završio je u Janjini, nakon toga biva primljen kao kandidat Dubrovačke biskupije u Nadbiskupsko sjemenište u Splitu te upisuje Nadbiskupijsku klasičnu gimnaziju „Don Frane Bulić“. Svećeničku formaciju u Centralnom bogoslovnom sjemeništu u Splitu nastavlja 2015., potom upisuje studij teologije na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Splitu te odlazi u Rim na nastavak studija teologije na Papinskom sveučilištu Gregorijani. Za đakona je zaređen 1. listopada u crkvi sv. Ignacija u Rimu po rukama predsjednika Papinskoga vijeća za promicanje jedinstva kršćana kardinala Kurta Kocha. Đakonski praktikum imao je u župi Svih svetih u Blatu, na otoku Korčuli.

– Još sam kroz djetinjstvo osjećao taj poziv, ali se on pomalo gubio s vremenom, kroz smrt majke u vrijeme kad sam bio učenik 7. razreda osnovne škole, i kasnije kroz srednju školu. Ne bih rekao da me Bog prestao zvati, ja sam se povukao. Međutim, poslije srednje počelo se ponavljati pitanje: Gdje si? Vratio sam se onome što je Bog gradio u meni kroz prve godine ministriranja, kroz vjeronauk, svetu pričest, krizmu, osobito kroz ispovijed i pohađanje svete mise. Uvijek je prevladavao taj strah da se odazovem i propitivanje je li svećeništvo za mene, ali Bog je djelovao i kroz druge ljude, prije svega svećenike. Pokazao mi je da to nije nedostižno, da kroz to neću niti trebam prolaziti sam – priča don Jure Paponja iz Gabela Polja, rođen 24. siječnja 1992.

Don Jure je osnovnu školu završio u Metkoviću, a srednju za hotelijersko turističkog komercijalista u Dubrovniku. Teologiju je studirao na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Splitu. Za đakona je zaređen 4. prosinca u dubrovačkoj katedrali Gospe Velike po rukama Mate Uzinića, riječkog nadbiskupa koadjutora. Na đakonskom praktikumu bio je u župi sv. Ilara, u Mlinima. Uživao je potporu pokojnog oca, brata i sestre, susjeda i župnika, a u subotu, nakon obreda zaređenja osjeća se zahvalno. Pripovijeda kako se za dvosatne mise jedva suzdržavao da ne zaplače. Za biskupove homilije u sebi je ponavljao: To je to! I sad čeka mladu misu i odluku kojoj će župi Dubrovačke biskupije najprije služiti.

Foto: Vedran Levi/Cropix

Što će biti s kunom kad Hrvatska uvede euro? Evo do kada će se moći koristiti

Darko Bukvić (Poslovni FM) i Ivan Hrstić (N1) komentirali su Točki na tjedan aktualne teme. Ministar financija Zdravko Marić rekao je prošlog tjedna kako će “biti novac” kada Hrvatska uđe u eurozonu. Uskoro počinje dvojno iskazivanje cijena, a od 1. siječnja Hrvatska prelazi na europsku valutu. Kako će se to odraziti na gradane?

Uvođenje eura, je li tajming u redu?

Bukvić: Kad pogledate cijeli postupak hrvatskog pristupanja eurozoni, možemo svi, bez obzira iz kojih političkih stranaka, reći da je inflacija u ovom trenutku hrvatska, ona je uvezena, zbog situacije na koju ne možete utjecati. Dio prize s eurom moramo gledati iz pozicije duboke euriziranosti našeg društva. Ako sve iskazujemo u eurima, mi smo dovoljno eurizirani, i taj prijelaz je daleko veći kod nas nego što je bio kod nekih drugih. Mi smo euro prihvatili davnih dana, nažalost, zbog zakonodavca imamo još uvijek kazne u DEM, ali nadamo se da ćemo i to riješiti. Sri od trenutka prelazimo s 1.9. na dvojno iskazivanje cijena. Ali, ako pogledamo, 90 posto stvari je već iskazano u eurima. … Ono o čemu se malo priča je činjenica da te dvojne cijene imaju izuzetne. U smjernicama za prihvaćanje eura lijepo stoji da totemi za benzinske, kiosci, ne moraju imati dvojne cijene nego na jednom mjestu izražene kao takve. Puno je labave komunikacije.

Mijenja li se uvođenjem eura išta osim valute?

Hrstić: Mislim da se ne mijenja s 1.1. nego tijekom ove godine, dramatično i dramatično, bez obzira na ulazak u eurozonu. Nas su uvjeravali da zemlje koje ulaze u eurozonu imale su neki porast cijena, minimalan, marginalan i da nema razloga vjerovati da će u Hrvatskoj biti drugačije. Sad je pitanje hoće li se nama dogoditi nešto sada. Mi nemamo razloga strahovati od konverzije u euro kad imamo cijelu godinu rasta cijena.

Rekli ste da je inflacija uvezena. Ima li ipak i utjecaja toga da se pod globalnom inflacijom skriva podizanje cijena prije monitoringa?

Bukvić: Naravno, splet okolnosti uvijek može biti dobar alibi. Mi smo procjenjivali da će BDP rasti za 4 postotna poena. U ovom trenutku inflacija može pojesti taj rast. … Činjenica je da će ljudi osvijestiti koliko malo novca dobiva. Uzmite samo situaciju koja će trebati velikoj količini ljudi objasniti da to nije manja vrijednost, ali taj psihološki učinak tisuća se sad stavlja ispod tisuću.

Ministar Marić je rekao da će biti novca. Što je mislio vrijeme?

Hrstić: On je vjerojatno mislio da će njemu biti lakše raditi. Ali nema dvojbe da su u zemljama koje su usle u euro plaće porasle i to će se vjerojatno dogoditi i u Hrvatskoj, samo ne tako brzo. Mene najviše zabrinjava taj psihološki efekt da mi sad uvedemo crne liste kako bismo u trenutku konverzije vidjeli tko nas vara. Mi smo trebali napraviti jučer. Trebali smo pratiti cijene u ključnim centrima kako bismo vidjeli što se radi i kakav je rast cijena da bude posve jasno kako se radi, gdje se radi, tko nas vara. Raditi to u trenutku konverzije je potpuno besmisleno.

…

Bukvić: Kuna će se moći koristiti isključivo do 15. siječnja, nakon toga više nije platino sredstvo. Ona se neće koristiti.

Krenule su vrućine, s ovom biljkom spriječite dehidraciju

Voda od metvice ili voda s metvicom napitak je koji postaje sve popularniji. Postoji mnogo razloga zašto je tako brzo ovo piće postalo mnogima omiljeno. Ukusno je, zahtijeva malo sastojaka, sadrži minimalne količine kalorija i šećera, a pomaže vam da ostanete hidrirani.

Metvica pripada rodu biljaka mente, grupi od oko 40 vrsta mirisnih višegodišnjih biljaka. Metvica se tisućama godina koristi kao kulinarsko bilje i u medicinske svrhe.

Voda od metvice je osvježavajući i zdrav napitak koji možete napraviti od samo dva sastojka – mente i vode. Ako kupite svježu mentu u trgovini, postoji velika šansa da će to biti metvica.

Pošto voda od metvice često sadrži samo mentu i vodu, pokazalo se da ima malo kalorija i šećera. Dvije žlice svježih listova metvice sadrže samo 5 kalorija.

Ovaj napitak je idealan osvježavajući način da ostanete hidrirani. Voda za piće podržava vaš metabolizam, tjelesnu temperaturu i cirkulaciju. Pored svega toga, ne unosimo vode koliko bi trebalo pa bi nas voda s metvicom mogla motivirati da pijemo više tekućine, piše N1.

Foto: Mae Mu/Unsplash/Ilustracija

Sklanjate auto od sunca pod drvo? Budite svjesni koristi i štete

Za vrućih dana koji su već stigli u Hrvatsku može se činiti logičnim auto ostavljati u hladu pod nekim stablom. Tako će se manje zagrijati, bit će se ugodnije u njemu voziti, a također će i gumeni i plastični dijelovi na njemu manje stradavati.

Osim toga, Sunčeva svjetlost sadrži zračenje u obliku UV zraka koje uzrokuju dvije vrste oštećenja boje automobila: foto-degradaciju i oksidaciju. Ovisno o kvaliteti laka i uvjetima, Sunčeve zrake vidljivo izbljeđuju boju kroz 5 do 10 godina.

Na UV zrake posebno su osjetljivi crveni automobili. Naime, valne duljine povezane s crvenom bojom nalaze se u dijelu spektra s najnižom energijom vidljive svjetlosti pa crvena boja, da bi nam izgledala crveno, mora apsorbirati valne duljine mnogo većih energija (koje će potom izračiti u crvenom dijelu spektra), što uzrokuje agresivniju degradaciju molekularnih veza u boji.

No stručnjaci upozoravaju da odluka da auto ostavite pod stablom ima svoje loše strane koje vas mogu skupo koštati. Postoje dva ključna razloga za to, piše Index.

S drveća padaju izlučevine kukaca

Izlučevine kukaca predstavljaju njihov izmet i mednu rosu. Vjerojatno ste primijetili da tijekom proljeća vaš limeni ljubimac već kroz dan ili dva stajanja pod stablom postaje prekriven milijunima sitnih, staklastih točkica. Možda ste se pitali odakle one dolaze. Te prozirne kuglice zovu se medna rosa. To su kapi ljepljive tekućine bogate šećerom i aminokiselinama koje sa stabla padaju na stakla i metalne površine na kojima se suše. Izlučuju ih lisne uši i drugi kukci koji se hrane biljnim sokovima.

Kada njihov usni dio prodre u biljku, iz stražnjeg dijela, odnosno anusa, visoki pritisak sokova istiskuje zašećerenu tekućinu. Ovom tekućinom često se hrane drugi kukci poput mrava i pčela, no veći dio završava zalijepljen na granama, lišću, tlu ili predmetima ispod krošnje.

Medljika se slavi u mitologijama

Zanimljivo je da se medna rosa slavi u brojnim mitologijama i pjesmama.

Primjerice, u nordijskoj mitologiji, ona pada na tlo s golemog svetog stabla jasena Igdrasila koje se nadvija nad cijelom kreacijom. Ono gornjim dijelom dopire do neba, a korijenjem do carstva ljudi i divova te do podzemlja u kojem borave mrtvi. Prema knjizi Prose Edda, medna rosa “je ono što ljudi zovu medljikom i iz nje se hrane pčele.”

U grčkoj mitologiji, méli, ili “med”, kaplje iz Manne-pepela kojim su Melije, ili “nimfe stabla jasena”, dojile malog boga Zeusa na otoku Kreti.

U Bibliji su Izraelci tijekom dugogodišnjeg lutanja pustinjom nakon izlaska iz Egipta čudesno blagoslovljeni manom koja pada s neba, a nalik je na zrna korijandera s okusom meda.

U svakodnevnom životu medna rosa je problem

Nažalost, u stvarnom životu medna rosa nije osobito poželjna. Luče je najčešće lisne uši i drugi kukci koji sišu biljne sokove, a pri sisanju prenose viruse. Također, u biljke luče slinu koja izaziva deformaciju biljnih organa. Medna rosa prekriva vrtni namještaj i automobile staklastim kuglicama na koje se lijepi prašina, a nije ih lako odstraniti. Odlična je podloga za razvoj gljiva čađavica koje se hrane šećerima. Cijeli taj proces s vremenom može oštetiti lak, odnosno boju automobila ili vrtnog namještaja.

Ove godine u Hrvatskoj, zbog blage zime, bilježimo iznimno veliku najezdu biljnih ušiju pa je za očekivati da će i medne rose biti više. Lisne uši su najaktivnije na proljeće i jesen.

Ptičji izmet

Drugi problem parkiranja pod stablom je ptičji izmet. U krošnjama drveća ima više ptica koje se ondje duže zadržavaju i obavljaju svoju karakterističnu nuždu 2 u 1. Naime, ptice nemaju mjehur tako da se njihov urin iz bubrega i izmet iz probavnog sustava miješaju i izbacuju zajedno kroz kloaku. Zbog urina, izmet ptica je tekuć, a zbog mokraćne kiseline, čiji su kristali bijeli, ima bjeličastu boju. Urin ptica vrlo je koncentriran jer sadrži malo vode budući da je ona teška pa predstavlja teret pri letenju.

Razine kiselosti ptičjeg izmeta mogu biti vrlo visoke; njihov pH kreće se od 3 do 4.5. Vrijednost pH (lat. potentia hydrogenii: snaga vodika) mjera je kiselosti, odnosno razine vodikovih iona (H+) i hidroksilnih iona (OH–) u otopini – što je pH manji, to je kiselost veća. U vodi (H2O) i u neutralnim vodenim otopinama broj pozitivno nabijenih iona (aniona) i negativno nabijenih iona (kationa) je jednak, a vrijednost pH je 7. Kada je broj vodikovih kationa veći od broja hidroksilnih aniona, nastaju kiseline.

Kiseline poput baterijskih ili mokraćne kiseline imaju pH vrijednosti između 0 i 7. Drugim riječima, kiseline imaju pH manji od 7, a lužine veći te on ide do 14. Otopine kao što je mokraćna kiselina, s viškom kationa vodika, imaju se tendenciju vratiti na uravnotežen, neutralan pH od 7 tako što oduzimaju hidroksilne ione gdje god ih mogu pronaći. Kada se nađu na laku automobila, dodatni kationi H+ koji se nalaze u mokraćnoj kiselini ptičjeg izmeta reagirat će s ugljikovodicima laka i boje te ih polako razgrađivati.

Jarko sunce dodatno povećava problem. Naime, kada se lak zagrije, molekule u njemu jače vibriraju zbog povećanja toplinske energije i međusobno se udaljavaju tako da postaje porozniji. Na taj način se rasteže živa u toplomjeru. Zbog povećanja poroznosti mokraćna kiselina prodire dublje u lak tako da su oštećenja veća. Poseban problem su velike količine izmeta velikih ptica kao što su galebovi ili vrane koji stoji dugo na užarenom laku. Što duže ostavite auto na suncu, te što su količine izmeta veće, to će oštećenja biti dublja i veća. Kada se auto tijekom noći ohladi, lak se ponovo steže. Na taj način, kroz rastezanje, djelovanje kiseline i stezanje, nastaju oštećenja laka i on može popucati.

Naravno, odluka da ne parkirate auto pod stablom neće vas spasiti od izmeta galebova, piše Index.

Smola drveta na limu

U problemima ćete se naći i ako parkirate auto ispod crnogoričnog drveća s kojeg često kaplje smola. U ovom slučaju također je ključno reagirati na vrijeme prije nego što se smola isuši na suncu i postane krutina jer bi njezino skidanje moglo oštetiti lak.

Vosak pomaže i u ovom slučaju.

U e-savjetovanju 20 milijuna kuna vrijedan Natječaj za obnovu poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala

Ministarstvo poljoprivrede je u četvrtak, 2. lipnja 2022. godine, u postupak elektronskog savjetovanja s javnošću uputilo Nacrt Natječaja za provedbu tipa operacije 5.2.1. „Obnova poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala“ iz Programa ruralnog razvoja. Svrha Natječaja je dodjela potpore za obnovu poljoprivrednog potencijala narušenog elementarnim i prirodnim nepogodama i katastrofalnim događajima kako bi se osigurao nastavak i održivost poljoprivredne proizvodnje, a ukupan iznos raspoloživih sredstava javne potpore po Natječaju iznosi 20 milijuna kuna.

Korisnici Natječaja će, između ostalog, moći sanirati poljoprivredno zemljište, nabaviti sjeme, domaće životinje, poboljšati kvalitetu zemljišta, podići nove ili obnoviti postojeće višegodišnje nasade i višegodišnje bilje, graditi ili opremiti objekte za domaće životinje i skladištenje poljoprivrednih proizvoda s pripadajućom opremom i infrastrukturom, ali i popraviti ili nabaviti novu ili rabljenu poljoprivrednu mehanizaciju i opremu.

Na ovom natječaju ne dodjeljuje se potpora za obnovu poljoprivrednog potencijala narušenog potresom 22.3.2020. godine i potresima od 28.12.2020. godine, a u stopostotnom intenzitetu potpore pokriva se šteta nastala u ovoj godini.

Prihvatljivi korisnici Fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednika i/ili registrirane u Jedinstvenom registru domaćih životinja (JRDŽ) u trenutku podnošenja zahtjeva za potporu.

E-savjetovanju pristupite na poveznici.

Zadnje objavljeno