Kako smanjiti korištenje pesticida ? Pitanje je to koje postavljaju mnogi od europske pa do lokalne razine. Jedan od mogućih načina je i mehaničko uklanjanje korova u narodu poznatije kao okopavanje motikom, koja može biti različite veličine i oblika ovisno koristi li se u brdu ili u polju.
Njezina namjena je uvijek ista, na prirodan i ekološki način ukloniti korov snagom vlastitih mišića. Otuda je u narodu i nastala izreka “Nema kruva bez motike!”.
Ali nije sve tako jednostavno. Strateški plan zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) motiku nije predvidio kao potencijalno sredstvo za uklanjanje korova.
On poznaje samo mehanizaciju, pa svi oni koji budu kopali po svojim ekološkim maslinicima, vinogradima i vrtovima neće moći ostvariti pravo na novčane poticaje.
“Korove unutar redova u “zaštićenom prostoru” (dio prostora koji se nalazi između debla, čokota i armature) suzbijati mehanički odgovarajućom poljoprivrednom mehanizacijom i opremom” – tako stoji u ZPP, a Hrvatski savez udruga ekoloških proizvođača i udruga Biovrt – u skladu s prirodom upozorava javnost da motka ne spada u takvu mehanizaciju, odnosno da je apsurdni propisi sa kojima živimo ne prepoznaju kao takvu.
Također je u “zaštićenom prostoru” zabranjeno je korištenje herbicida te treba težiti smanjenju upotrebe zaštitnih sredstava općenito, a svaki poljoprivrednik kao uvjet za potporu koja bi mogla iznositi i do 300 eura po hektaru u svojoj ekološkoj proizvodnji obvezan je voditi evidenciju svojih aktivnosti.
NEPROVEDIVO U PRAKSI
– Iako je ideja bila smanjiti upotrebu pesticida i motivirati poljoprivrednike da korove uklanjaju mehanički, umjesto da “špricaju”, mehaničko je protumačeno kao “mehanizirano”, tako da je dozvoljena isključivo upotreba mehanizacije.
U većini slučajeva to je u praksi neprovedivo, no administracija za to nema razumijevanja, te će se potpora za ovu mjeru moći ostvariti samo ako poljoprivrednici koristite mehanizaciju, ali ne i motiku – upozorava Silvija Kolar Fodor zagovornica ekološke poljoprivrede.
Drugim riječima, motika nije zabranjena, s njome se i dalje može kopati, ali bez prava na novčane poticaje iz EU fondova.
Iako je cilj Europske Unije ekološka budućnost i povećanje površine pod ekološkim uzgojem na 25% do 2030. godine, čini se da Hrvatska ne ide u tom smjeru, jer je najavljeno dodatno smanjivanje potpora ekološkoj proizvodnji.
Novi prijedlog plana ne rješava niti najapsurdnije probleme, poput zabrane korištenja motike u mehaničkom suzbijanju korova unutar redova višegodišnjih nasada, jer je “mehaničko” protumačeno kao “mehanizirano”.
Od poljoprivrednika se traži da koriste isključivo mehanizaciju, iako je to u mnogim slučajevima u praksi neprovedivo.
MALIMA JOŠ MANJE
Velikim proizvođačima ponovo će otvoriti priliku za povećanjem poticaja primjerice kroz mjeru za poticanje raznolikosti, dok će mali istinski ekološki proizvođači dobivati još manje..
U dosadašnjoj praksi ekološki proizvođači bili su sankcionirani za sadnju mješovitih nasada i stvarno povećanje raznolikosti poljoprivrednih površina, jer administracija nije prepoznavala takvu kategoriju pa gospodarstvo nije moglo ostvariti pravo na poticaje, ako su primjerice među redovima kukuruza uzgajali grah i tikve.
Nažalost, ekološka poljoprivredna proizvodnja rasla je u Hrvatskoj do 2019. godine, da bi u korona krizi počela stagnirati. Poskupljenje goriva, repromaterijala i svih ostalih inputa u proizvodnji uz istovremeni pad platežne moći kupaca čini ekološku proizvodnju posebno ranjivom s obzirom na nešto veće cijene ekoloških proizvoda.
Zabrinjavajući podaci o padu proizvodnje između 2013. i 2020. godine vidljivi su u sektoru ekološkog povrćarstva, kojeg je u 2020. proizvedeno 9 tona (13% manje) te mahunarki za suho zrno, kojih je proizvedeno 157 tona (43%) manje. U Hrvatskoj imamo registrirana samo 24 ekološka pčelara i 12 ekoloških akvakultura.
Usprkos tim činjenicama niti jednim strateškim dokumentom, barem u ovoj, fazi nisu predviđene dodatne potpore koje bi zaustavile trendove pada.
REŽU NA ŽITARICAMA
No u sektoru ekološke proizvodnje žitarica koja bilježi rast, planirano je smanjenje potpora sa dosadašnjih 289,82 EUR /ha na 235 €/ha, očito kako bi se taj rast ipak ograničio-nezadovoljni su u Hrvatskom savezu ekoloških proizvođača.
Preliminarni rezultati istraživanja koje među svojim članovima provode udruge Hrvatski savez udruga ekoloških proizvođača i Biovrt – u skladu s prirodom govore o teškim uvjetima rada ekoloških proizvođača.
Većina ispitanika govori o financijskoj neisplativosti ekološke proizvodnje i potrebi da kućanstvo ima dodatne prihode da bi preživjelo. Na tržištu su ekološki proizvođači gotovo izjednačeni sa konvencionalnim i nemaju prednost čak niti na mnogim sajmovima koji se reklamiraju kao ekološki jer na njima ravnopravno sudjeluju i proizvođači bez eko certifikata.
Sve je značajno kompliciranije, od nabavke repromaterijala koji prodaju samo specijalizirane trgovine do organizacije žetve, berbe, skladištenja proizvoda.
Osim što nedostaje radne snage, nedostaje i specifične mehanizacije u ekološkoj proizvodnji. Svaki proizvođač prepušten je sam sebi u snalaženju od organizacije proizvodnje do marketinga i prodaje, a inovacije i rezultati znanstvenih istraživanja rijetko kad dolaze do njih.
Ekološke udruge na razini EU-a traže da se zabrani upotreba dvanaest pesticida, a među njima su i oni za suzbijanje korova. Jedan od načina smanjenja pa i potpune zamjene štetnih sredstava protiv korova u voćnjacima, vinogradima i maslinicima je upravo ručna obrada, čupanje trave odnosno okopavanje sa motikom.
Međutim, komplicirana administracija to ne priznaje. Autori takvih apsurdnih rješenja očito ne znaju da je motika u Dalmaciji “glavna” mehanizacija, jer traktori i freze teško mogu ući u vinograde i maslinike izrasle na kamenu.
