Utorak, 27 listopada, 2026

Koristite toalet na benzinskim postajama? Ovu novost Ina je uvela na autocestama

Ina je na svojim benzinskim postajama na hrvatskim autocestama nedavno uvela plaćanje upotrebe toaleta, za što je potrebno izdvojiti četiri kune. Naplata toaleta na benzinskim crpkama na autocestama u Hrvatskoj novost je, a Ina, koja ima najviše benzinskih postaja na hrvatskim autocestama, njih 29, prva je naftna kompanija koja se odlučila na taj potez -piše večernji.hr.

Osigurali vrhunsku uslugu

U Ini objašnjavaju da osiguravaju slobodno korištenje toaleta za sve vjerne kupce koji su članovi Ina Loyalty programa, kao i za one koji su ostvarili kupnju na Ininu maloprodajnom mjestu. Pravo na korištenje toaleta bez naplate, ističu, imaju i svi korisnici Ininih kartica, osobe s invaliditetom s valjanom potvrdom te mala djeca.

– Odluči li se kupac prvo koristiti toalet, a nije u jednoj od navedenih skupina te plati ulaz u iznosu od četiri kune, dobivenom potvrdom može ostvariti umanjenje iznosa računa prilikom sljedeće kupnje. Potvrda vrijedi 15 dana od datuma izdavanja na lokacijama Ine s naplatom toaleta i ne može se zamijeniti za gotovinu – objašnjavaju u Ini i dodaju da jedna potvrda vrijedi za minimalno jedan kupljeni artikl, a minimalan iznos kupnje mora odgovarati vrijednosti na potvrdi.

Plaćanje je, navode, omogućeno kovanicama i bankovnim karticama. – Kupac koji prvo obavi kupnju u Ininoj trgovini ili Fresh Corneru dobit će kupon uz koji može slobodno koristiti toalet – kažu u Ini. Iz te kompanije navode da im je cilj da ostanu prvi izbor kupaca u pokretu i stoga su unatrag nekoliko godina investirali znatna sredstva u razvoj maloprodajne mreže kako bi osigurali vrhunsku uslugu. Navode da su kao važan faktor zadovoljstva kupaca prepoznali potrebu unapređenja usluge korištenja toaleta. Kažu i da su programom modernizacije pokrenuli obnovu toaleta na svojim lokacijama na autocestama, s ciljem još ugodnijeg boravka te dodatnog unapređenja čistoće i zaštite zdravlja Ininih kupaca.

– Ina kontinuirano prati pozitivne svjetske trendove kada je riječ o ponuda i usluge, a naplata korištenja toaleta je već godinama praksa u zemljama Europske unije u okruženju – poručuju iz Ine. Tifon pak, koji je u vlasništvu MOL-a (a koji je u suvlasništvu Ine), na svojim benzinskim postajama hrvatskim autocestama ne naplaćuje upotrebu WC-a.

Praksa u EU

– U Tifonu kontinuirano radimo na unapređenju kvalitete toaletnih prostora te povećanju ušteda resursa koristeći najnapredniju tehnologiju. Tako smo u toaletima na hrvatskim autocestama prepolovili potrošnju vode, za 40 posto smanjili potrošnju električne energije, a za čak 75 posto smanjili potrošnju papira – kažu u Tifonu koji ima devet benzinskih postajama na autocestama u Hrvatskoj.

U Petrolu, koji je preuzeo i benzinske crpke Croduxa pa ih sad ima ukupno 19, kažu da ne naplaćuju upotrebu toaleta svojim kupcima na benzinskim postajama na hrvatskim autocestama.

Iz Lukoila nam nisu odgovorili na upit o naplati WC-a. Inače, u zemljama EU već se provodi naplata toaleta, a cijena je između 0,50 i 0,70 eura. I na tamošnjim benzinskim postajama kupci dobivaju vrijednosne vaučere koji se mogu iskoristiti na blagajni. U Hrvatskoj je Crodux na određenim lokacijama već instalirao naplatne aparate, što upućuje na to da će i ondje biti uvedena naplata toaleta.

Cijene goriva od sutra opet idu gore, sada će poskupjeti i dizel

Kako neslužbeno navodi portal Cijene goriva, prosječni spremnik benzina od 50 litara od sutra će biti skuplji, kao i spremnik dizela, a plinu pada cijena.

Nakon što je proteklih par tjedana rasla cijena benzina, a dizela blago padala, od utorka će opet prema gore otići cijene i dizela i benzina. Kako neslužbeno navodi portal Cijene goriva, prosječni spremnik benzina od 50 litara bi sutra trebao biti skuplji za kunu i pol.

Nešto više će porasti cijene dizela, pa bi prosječni spremnik trebao biti skuplji za 11 kuna. S druge strane, prosječni spremnik LPG-a pojeftinit će za dvije i pol kune.

 

Upoznajte Duju, najpoznatijeg mačka na Korčuli. Sjedi kao čovjek i nikad nije imao curu

Davno je, ima od toga više od pedeset godina, pokojni Vice Vukov prvi put izveo svoju slavnu Bodulsku baladu. Tešku, ispucalu skladbu o životu na otoku, o neverama, kišama i zgrbljenim leđima koji im prkose.

Davno je, ima od toga četiri godine, slavni mačak Duje prvi put svojim šapama kročio na korčulansko tlo.

Ako se zaputite prema Veloj Luci, u smjeru kampa Mindel, možda budete imali toliko sreće i naletite na Duju u njegovoj karakterističnoj pozi. Ne možete ga promašiti. Sjedi Duje u hladu, zamišljen, zgrbljen i naslonjen na solju nagrizen kamen. Sjedi u hladu propupalih maslina. Sjedi pod mesnatim listovima razgranate čuvarkuće. Sjedi u dvorištu. Sjedi pred morem.

Sjedi kao što ne sjedi nijedna mačka. Sjedi kao stari, umorni čovjek, pomiren sa životom.

– Duje zapravo nije otočanin. Na Korčulu ga je donijela sestra iz Kaštela jer ga je netko bacio u vrt – otkriva nam Ana Marija Maričić, Dujina posvojiteljica.

Čak i tada, kao mačić, dok još nisu znali za njegove sjedilačke navike, Duje je odudarao od ostatka mačje familije. Ima ih u kampu, uz njega, još devetero.

– Jest, bio je malo neobičan s onom svojom njuškom, ali mislili smo da samo ima zečju usnu. Kako je rastao, počeli smo primjećivati da ima malene uši, ukrivljen nos, razroke oči i zdepasto tijelo. A onda je počeo sjediti. Stalno to radi. Normalno hoda, radi što već ima raditi, i u jednom trenutku sjedne. Ostane tako po petnaestak minuta, gledajući u jednu točku – priča Ana Marija.

Duje je postao atrakcija u kampu.

– Prošlo ljeto se jedan turist preplašio i rekao da zovemo veterinara jer je jednoj mački slomljena kičma. Istrčala sam s recepcije, a ono Duje sjedi u hladu kao da su mu sve lađe potonule – smije se otočanka.

Inače, priča nam, Duje je jako mazan. Odlično se slaže s drugim mačkama i djecom. Ne svađa se s mužjacima. U veljači ne trči za mačkama i nikad nije imao curu. Problem je jedino što ne može ništa uloviti jer preglasno diše pa se ne može prišuljati pticama i miševima. Ali bez brige, kaže Ana Marija, jede bolje od ljudi.

– Osim svoje hrane, redovito se potajno zavuče u kuću, popne na štednjak i otvori poklopac lonca. Naučio je to raditi njuškom. Ako ne uspije, sruši lonac na pod. Ma ne ljutimo se, tko se može ljutiti na njega – prepričava vlasnica. Raspitala se o neobičnom stanju svog neobičnog mačka i, kako kaže, vjerojatno se radi o benignom kromosomskom poremećaju.

Nije mu ništa. Samo je, kao i život na otoku, poseban.

Vozni park nam je sve stariji i nesigurniji

POSLJEDICE krize osjete se na svakom koraku, pa i u stanju voznog parka.

Nestašica dijelova smanjila je ponudu novih automobila na tržištu i produžila liste čekanja. Na pojedine automobile čeka se više od godinu dana, a na neke i osjetno više. Dio korisnika se stoga prebacio na tržište rabljenih koje se uslijed veće potražnje također smanjilo. Pridodamo li svemu porast cijena automobila, a sada i sveopću inflaciju, jasno je kako kupovna moć pada.

Sve to odrazit će se i na vozni park, koji nezaustavljivo stari. Hrvatska tu nije izuzetak.

Stanje na hrvatskim cestama

Da je Hrvatska u krizi, znamo već desetljećima, međutim sada je ona temeljito udarila na širokoj fronti pa ju osjeća širok sloj stanovništva. Već su prošlogodišnji rezultati bili poražavajući, a ni ove godine nisu zabilježeni pozitivni trendovi.

Prema podacima za prošlu godinu, prosječna starost vozila na hrvatskim cestama je skočila na 14.34 godine, a gledamo li samo vozila iz M1 segmenta (osobni automobila), ona iznosi 13.04 godine.

Koliko brzo stari vozni park, najbolje govore sljedeći podaci. Na hrvatskim cestama je bar 70% voznog parka starije od 10 godina. Vratimo li se u 2008. godinu, prosječna starost automobila na hrvatskim cestama bila je ispod 10 godina. 2014. godine skočila je na 12.14 godina.

Najnovije podatke dala je ACEA. Njihov izračun kaže kako je hrvatski vozni park ostario na čak 14.8 godina. Istovremeno, europski prosjek je 11.8 godina. Pogledamo li regiju, Slovenija je osjetno bolja s prosjekom od 12 godina, dok je Mađarska slična nama s 14.2 godina. Litva i Rumunjska imaju najstariji vozni park u EU s prosjekom od 17, odnosno 16.6 godina. Najmlađi vozni park i dalje ima Austrija s tek 8.5 godina.

Odličan nastup i pregršt medalja metkovskih karataša u II kolu Dalmatinske lige

Dana 29.05.2022.g. u Splitu, održano je II kolo Dalmatinske lige na kojem su nastupila 24 kluba s 514 natjecatelja.

Karate klub Metković nastupio je s 26 natjecatelja u borbama koji su  pod vodstvom trenera Denisa Žderića i Zlatka Pavlovića osvojili ukupno 15 medalja, od čega 5 zlata, 7 srebra i 3 bronce. Natjecanje je bilo bez repasaža, medalja se osvajala samo ulaskom u polufinale i finale.

ZLATNE medalje osvojili su:
u kategorijama cicibani, ml.učenici i učenici Nedjeljko Prusac, Gabrijel Turudić i Filip Glaviškić, a u kadeti/kinje Anja Pokrajac i Duje Mihaljević,

SREBRENE medalje osvojili su:
Filip Prusac ,Mirko Matić, Roko Barišić u kategorijama ml.učenici i učenici, a u ml.kadetima i kadetima Marta Ćerlek, Josip Ćerlek, Ema Galov i Ante Leontić.

BRONČANE medalje osvojili su:
u kategorijama učenik, učenica i ml.kadetkinja, Jozo Maslać, Sara Marević i Mia Romić.

Nastupili su još Ana Maslać, Luca Maslać, Bruna Gujinović, Ela Bezer, Mila Vekić, Duje Žderić, Ivano Padovan,  Ivan Krstičević, Cvita Jerković, Marko Marković i Eva Mihaljević, na žalost nedostajalo je malo sportske sreće za rezultat.

Na istom natjecanju nastupiolo je i 16 natjecatelja karate kluba Knez Domagoj Metković u raznim uzrastima, nastupio je na 2 kolu, te osvojio 8 medalja.

Za klub je najuspješniji bio Marin Jakić, te osvojio 2.mjesto kategorija – Kata – Cicibani 6,7 godina.
U istoj kategoriji jos su nastupili Darko Marević i Šime Volarević, ali bez odličja ovaj put.
U ženskoj kategoriji Kata cicibanke 6,7 godina 3 mjesto osvojila je Brigita Obradović, uspješno ali bez odličja nastupile su Lucija Rebac i Mia Bunoza.
U borbama za klub su nastupili, te osvojili 3.mjesta
Ena Nižić, Nicole Petković – Ml. Učenice -28, Gabrijela Bebić – Ml. Učenice +36, Dean Knežić – Mlađi kadeti -48, Matej Kljusurić – ml. Kadeti -52, Lucija Plećaš kadetkinje -47kg
U borbama su jos uspješno nastupili Karla Barišić, Luka Barišić, Luka Bulum i Ena Kaleb.

Na Kladi se zapalio se drveni stup od struje

Jutros na Kladi, najvjerojatnije prilokom paljenje korova, vatra je zahvatila drveni stup od struje koji se uslijed toga i nakrivio.

Intervenirali su vatrogasci, stigla je policija a očekuju se i djelatnici HEP-a.

KVALIFIKACIJE ZA PREMIJER LIGU | Važna pobjeda Metković Mehanike u gostima

Danas su odigrane prve utkmice kvalifikacija za ulazak u Premijer ligu. Metković Mehanika je došla do važne pobjede Karlovcu (33:35), a Umag je slavio u srazu s KTC-om (30:24).

Metkovci su dominirali cijelu utakmicu, na odmor su otišli s velikom prednošću (12:18) koju su održavali do pred kraj utakmice kada su Karlovčani uspjeli smanjiti prednost gostiju.

Veliki obol pobjedi Metkovaca dao je D. Raguž sa šutom 10/10, te Bezer i Cvitanović s 5 pogodaka.

Uzvratna utakmica igrat će se u sljedeću subotu u Gradskoj sportskoj dvorani u Metkoviću.

Augustin Brnas iz HŠK Metković pobjednik šahovskoga turnira za seniore

Augustin Brnas iz HŠK Metković pobjednik je šahovskoga turnira za seniore koji je danas održan povodom obilježavanja 31. obljetnice od ustrojenja A satnije ZNG-a Metković.

Drugo mjesto osvojio je Miro Filipović iz Ploča, a treće Vlado Prskalo iz Čapljine.

Podsjetimo, turnir je održan u organizaciji Udruge veterana 4. gardijske brigade DNŽ i HŠK Metković, a otvorio ga je jutros i gradonačelnik Dalibor Milan. Turnir je okupio 20-ak natjecatelja iz doline Neretve i BiH, a najmlađi je bio Mihael Borna Bjeliš, koji je jučer osvojio turnir za kadete.

Foto i tekst: metkovic.hr

Beroš uvodi obvezne godišnje sistematske za sve punoljetne građane!

U skoro vrijeme planira se uvođenje obveznih, za građane besplatnih, općih sistematskih pregleda, kako bi se na vrijeme otkrile bolesti i time spasili brojni životi, ali i povećala kvaliteta zdravog života građana.

Kako doznajemo, riječ je paketu reformskih mjera koje se odnose na preventivu, u sklopu kojih Ministarstvo zdravstva pokreće sistematske preglede za sve građane koji će se ciljano provoditi po dobnim skupinama i spolu, a obavljati se ili jednom godišnje ili jednom u dvije godine, ovisno o dobnoj skupini – piše jutarnji.hr.

Uz navedene sistematske preglede koji će biti organizirani u okviru jednog dana, bez potrebe za dugim izostancima s posla ili čekanjima unutar sustava, novost je i mogućnost da pacijent ocijeni pregled.

Odluku će u skoro vrijeme donijeti struka, uz Ministarstvo zdravstva, Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO), koje bi preglede financiralo u okviru zdravstvene zaštite.

Trenutno se, doznajemo, radi i na sastavljanju obuhvata pregleda na osnovi najčešćih zdravstvenih potreba koje imaju svi naši građani.

Loše navike u Hrvatskoj

Pregledi bi, dakle, bili besplatni ali i obvezni, no zasad se ne spominje što ako netko ne vodi brigu o zdravlju i propusti pregled. Navedeni sistematski pregledi koristit će se i kao prikaz aktualnog stanja zdravlja nacije.

Nažalost, Hrvatska u odnosu na prosjek EU trenutno ima loše rezultate, tako da naše loše navike direktno utječu na narušavanje zdravlja. Primjerice, u odnosu na EU u kojoj su prehrambeni rizici na 17 posto, kod nas su na 22.

Tri posto imamo više pušača od prosjeka EU, zrak nam je dva posto onečišćeniji, a po konzumiranju alkohola u europskom smo prosjeku.

Ne stojimo dobro ni po pitanju debljine, pa čak 65 posto Hrvata ima povišen BMI (indeks tjelesne mase) dok ga u Europi ima 53 posto stanovnika.

Prema ovome, reforma zdravstva počiva na zaokretu prema prevenciji te, osim sistematskih pregleda, uključuje i jačanje trenutnih nacionalnih preventivnih programa kroz reviziju postojećih i uvođenje novih, kao i nove programe u školama i vrtićima kojima je zadatak dodatno poticati brigu o zdravlju od najranije dobi.

Edukacija u vrtićima

S obzirom na to da se djecu, od najranije dobi, pokušava naučiti koliko je zdravlje bitno, postignuta je međuresorna suradnja Ministarstva zdravstva i Ministarstva znanosti i obrazovanja, a promjene kreću sa sljedećom školskom godinom.

Radit će se na zdravstvenoj pismenosti, naravno u skladu s dobi, pod nazivom Javna ustanova – prijatelj zdravlja, a prva bi faza obuhvatila vrtiće i osnovne škole. Vodit će se nadzirano četkanje zubi u najmlađoj dobi, inzistirat će se na zdravijem izboru hrane i na povećanju tjelesne aktivnosti.

Vili Beroš, ministar zdravstva, potvrđuje da se ide prema skorom uvođenju i općih sistematskih pregleda. – Da bi zdravstveni sustav mogao adekvatno odgovarati na sve izazove, da bi pacijenti imali veće šanse za izlječenje, najvažnije je rano otkrivanje bolesti – navodi Beroš i dodaje da, osim što bi bili zdraviji, postigla bi se veća racionalizacija troškova, a raspoloživa sredstva usmjerila bi se na dobivanje boljih ishoda liječenja, što je upravo jedan od ključeva zdravstvene reforme.

Krizma u župi Vid

Svečanim misnim slavljem u župnoj crkvi Gospe Sniježne u Vidu podjeljenjen je sakramenat svete potvrde (Krizme). Sakramenat potvrde udjelio je biskupov izaslanik prof. dr. don. Boris Vidović za 14 krizmanika/krizmanica župe. Svečano misno slavlje uveličalo je pjevanje pučkih pjevača te župnog i mladog zbora. Veliku fotogaleriju pogledajte OVDJE.

Zadnje objavljeno