Igor Jovićević, bivši trener Dinama: ‘Srna i Vukojević su blokirani u Kijevu. Potrpali smo se u automobile i vozimo se prema zapadu, ali ne znam hoćemo li imati dovoljno goriva‘
Teško je bilo dobiti ikoga u Ukrajini u četvrtak prijepodne, a dosta je hrvatskih sportaša tamo, poglavito nogometaša. Prvenstvo je odgođeno na mjesec dana, nema sporta, nema nogometa. I nitko nije očekivao da će do eskalacije rata doći, štoviše, prije desetak dana pričali smo s Nevenom Đurasekom, igračem Dinama na posudbi u Dnipru-1, trećeplasiranoj momčadi prvenstva, govorio nam je tada kako se život u Ukrajini čini normalnim, kako nitko ne misli da će biti vojnog sukoba i ruske invazije, pišu Sportske Novosti.
Da su do zadnjeg trena svi tako mislili, kazuje i činjenica da je momčad Dnipra-1 stigla u Dnipro u srijedu poslijepodne, vratili su se s priprema u Turskoj. Plan je bio odraditi još nekoliko treninga do nedjelje, kad se trebala igrati utakmica s Desnom. No, sve se okrenulo preko noći…
A onda se, negdje iza podneva po hrvatskom vremenu, javio Igor Jovićević. Bivši trener Dinama, radi u Dnipru-1 odličan posao, klub koji se borio za ostanak doveo je do borbe za naslov i Europu. Ali, naravno, sad je sve to palo u drugi, treći plan, igra se trenutno jedna druga ‘utakmica’…
– Ovo je strašno, šokantno, preko noći, u nekoliko sati, sve se promijenilo. U srijedu smo došli s priprema, a sad… Evo, pobjegli smo iz Dnipra potrpali smo se u automobile i vozimo se prema zapadu, prema Lvivu. Ujutro smo nekoliko sati bili u skloništu, bombe su padale po gradu, kad je krenulo pucati na sve strane, odlučili smo otići i potražiti spas. Ali, daleko smo još od toga – dramatično je ispričao Igor Jovićević pa nastavio:
Došli smo 120 kilometara od Dnipra, danas, vjerojatno, nećemo dalje. Znate, mi smo od Lviva udaljeni 10 i više sati vožnje, čeka nas noć, policijski sat, neizvjesnost. Stali smo u jednom hotelu na putu, tu smo Neven Đurasek, ja i ostali stranci iz kluba, sutra (petak, nap.a.) pokušat ćemo nastaviti. Dok vam ovo pričam, čuju se eksplozije oko nas, cijelim putem gađaju vojne ciljeve i baze. Sve je ovo lutrija, tko zna što nas čeka idućih dana.
Opisao je Jovićević i kako izgleda taj put do zapada zemlje, kakvo je stanje na cestama.
Tri sata smo bili na benzinskoj, kupovali vodu u karnistrima, prolijevali je, da bismo napunili gorivo. Znate, 10 sati je do Lviva, teško auto može izdržati bez goriva, tko zna hoćemo li ga imati dovoljno do tamo… Ali, dobro, mi smo barem uspjeli izići iz grada, neki drugi nisu imali tu sreću.
Kaže da se čuo s još naših igrača u Ukrajini, donose Sportske novosti.
– Pričao sam sa Srnom i Vukojevićem, oni su u Kijevu, blokirani. Iz Kijeva se trenutno ne može izaći! Zvao sam naše veleposlanstvo, ali nisam uspio nikoga dobiti. Ma, vjerujte, doživio sam svašta, preživio sam i one potrese u Zagrebu, oba, ali ovo je… Ma, užas.
Trideset dva učenika drugih i trećih razreda Gimnazije Metković, uz profesorice Svjetlanu Bebić, Antonelu Dragobratović, Loru Prusac i Ljubicu Jerković, započeli su u siječnju s radom u sklopu novog izdanja Škole budućnosti kojeg donose Stemi, Infobip, A1 Hrvatska uz podršku tvrtki Microblink, AVL Hrvatska, Croatia osiguranje, Bosch Hrvatska te ostale vodeće hrvatske IT tvrtke.
Svi profesori uključeni u projekt, prošli su prvi trening tijekom kojega su mogli pobliže upoznati umjetnu inteligenciju i strojno učenje i to kroz izradu chatbotova na platformi Infobipa i Stemija. Učenici imaju na raspolaganju edukacijske video materijale i programsko okruženje koje su im osigurali Inženjeri tvrtki Stemi i Infobip. U prilici su pratiti i kodiranje uživo pa je tako prošli tjedan Filip Hercig, osnivač startupa Mundus, održao prvu live radionicu kodiranja.
Održana su i dva Zoom sastanka naših učenika i profesorica, jedan 28. siječnja i drugi 22. veljače, na kojima su upoznati sa Stemi platformom, očekivanjima i kurikulumom koji se sastoji od osam cjelina: Što je Chatbot?, Umjetna inteligencija, ChatBot cookbook, Izrada AI Bota u Answersima, Izrada AI Bota u RASI, Simple Python, Karijera u STEM-u i Završni projekt. Predstavljen je vremenik i putanja prolaska te se diskutiralo o etičkom pristupu umjetnoj inteligenciji.
„Kroz ovaj su projekt zabava i učenje na dobrom putu da postanu sinonimi i uistinu je ovakav pristup kako učenju tako i poučavanju pravo osvježenje za sve sudionike“, poručuju iz Gimnazije Metković.
Objavljen je i poziv neprofitnim udrugama koje žele sudjelovati, a kojem se može pristupiti putem poveznice.
Raspisana su tri natječaja za prijam u kadetsku službu na Sveučilište u Zagrebu i Sveučilište u Splitu
Ministarstvo obrane Republike Hrvatske raspisalo je u srijedu, 23. veljače 2022. godine javne natječaje za prijam u kadetsku službu na:
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
Preddiplomski sveučilišni studij Vojnog inženjerstva – do 70 kandidata/kinja
Preddiplomski sveučilišni studij Vojnog vođenja i upravljanja – do 40 kandidata/kinja
SVEUČILIŠTE U SPLITU
Integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij Vojno pomorstvo – do 20 kandidata/kinja
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI
preddiplomski i diplomski sveučilišni studij Aeronautika – vojni pilot – do 20 kadeta
Rok za podnošenje prijava za Sveučilište u Zagrebu – Fakultet prometnih znanosti (preddiplomski i diplomski sveučilišni studij Aeronautika – vojni pilot) je 19. travnja 2022. godine, a za Sveučilište u Zagrebu (preddiplomski sveučilišni studij Vojnog inženjerstva i preddiplomski sveučilišni studij Vojnog vođenja i upravljanja) i Sveučilište u Splitu (integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij Vojno pomorstvo) rok je 10. svibnja 2022. godine.
Kandidati/kinje se prijavljuju u propisanom roku elektronički Središnjem prijavnom uredu na portalu postani-student i pismeno na adresu: Ministarstvo obrane, Središnjica za upravljanje osobljem, Zagreb, Ilica 256b.
Uz prijavu kandidati/kinje trebaju priložiti:
zamolbu sa životopisom, adresom i brojem telefona/mobitela
presliku osobne iskaznice
uvjerenje da nije pokrenut kazneni postupak, ne starije od šest mjeseci
U slučaju prijave na više vojnih studijskih programa, kandidat/kinja šalje samo jednu prijavu u kojoj mora jasno navesti za koje se sve vojne studijske programe natječe.
Uvjeti koje kandidati/kinje moraju ispunjavati za prijam u kadetsku službu navedeni su u svakom pojedinom natječaju:
Kandidati za kadete/kinje koji ispunjavaju propisane uvjete za prijam u kadetsku službu i koji se u propisanom postupku elektronički prijave Središnjem prijavnom uredu na portalu postani-student u navedenom roku, Ministarstvo obrane pozvat će na odabirni postupak.
Upise na sveučilišni studij kandidati/kinje provode u skladu s propisima i uvjetima natječaja koji raspisuje Sveučilište u Zagrebu odnosno Sveučilište u Splitu, a u skladu s obavijestima objavljenim na mrežnim stranicama Ministarstva obrane i vojnih studija (vojni.unizg.hr, unist.hr) odnosno referade Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu.
Kandidati/kinje koji zadovolje uvjete odabirnog postupka i upišu sveučilišni studij iz natječaja, krajem kolovoza 2022. godine bit će pozvani na pripremni kamp.
Informacije u vezi s natječajima nalaze se na internetskoj stranici Ministarstva obrane www.morh.hr, a dodatne obavijesti kandidati/kinje mogu dobiti na telefone referade Hrvatskog vojnog učilišta “Dr. Franjo Tuđman” (021/354-927 i 01/3786-666), Središnjice za upravljanje osobljem (01/3784-812 i 01/3784-814), referadi Fakulteta prometnih znanosti (01/238-0202) te u područnim odjelima za poslove obrane i područnim odsjecima za poslove obrane.
Županijsko državno odvjetništvo u Dubrovniku je 18. veljače, nakon provedene istrage, podiglo pred Županijskim sudom u Dubrovniku optužnicu protiv prvookrivljenog hrvatskog državljanina (30) i drugookrivljenog hrvatskog državljanina (60) zbog počinjenog teškog kaznenog djela protiv opće sigurnosti te protiv trećeokrivljenog trgovačkog društva iz Metkovića.
Kako je objavljeno na stranicama DORH-a, okrivljenicima se optužnicom stavlja na teret da su od 24. kolovoza do 27. kolovoza 2020. u mjestu Zamaslina u Općini Ston, počinili navedeno kazneno djelo na privremenom gradilištu izgradnje Stonske obilaznice DC 414. Navedeno je kako je prvookrivljenik voditelj radova i inženjer gradilišta, a drugookrivljenik poslovođa i ovlašteni predstavnik u obavljanju aktivnosti zaštite na radu vezanih uz prevenciju od opasnosti i štetnosti. Istovremeno obojica, su zaposleni u trećeokrivljenom trgovačkom društvu iz Metkovića.
Kako stoji u optužnici, okrivljenici su bili ovlašteni i obvezni kontrolirati te nadzirati rad na gradilištu i bili su odgovorni za provođenje propisa zaštite na radu. Stoga ih se tereti da su ‘postupili protivno propisima Zakona o gradnji i Zakona o zaštiti na radu i Pravilnika o zaštiti na radu na privremenim gradilištima te dodacima tog Pravilnika, pristajući da propuštanjem obavljanja svojih radnih obveza i poštivanja pravila struke i zakonskih propisa o zaštiti na radu ugroze sigurnost i živote osoba na radu, dopustili i omogućili da se izvode radovi ugradnje armature na prvoj temeljnoj stopi protivno Metodologiji izvođenja Podvožnjaka Zamaslina i općepriznatim pravilima struke’.
Tereti ih se da su znali kako zbog toga može doći do nepredviđenog i nekontroliranog pomicanja pojedinih dijelova armature (nije postignuta kruta veza koja bi spriječila pomicanje i naginjane armaturne konstrukcije, dijelovi armaturnog koša nisu bili učvršćeni na prikladan i siguran način…) olako smatrajući kako unatoč navedenim propustima i postojećoj opasnosti neće doći do teškog ozljeđivanja i smrti osoba koje su izvodile radove na tom armaturnom košu. Uslijed toga je 27. kolovoza 2020. došlo do pada dijela armaturnog koša na osobu dok je vezivala armaturu unutar tog koša, koja je odmah preminula od zadobivenih ozljeda.
Trećeokrivljenom trgovačkom društvu iz Metkovića se stavlja na teret da je odgovorno za kazneno djelo koje su počinili prvookrivljenik kao voditelj radova i inženjer gradilišta i drugookrivljenik kao poslovođa i ovlašteni predstavnik u obavljanju aktivnosti zaštite na radu vezanih uz prevenciju od opasnost i štetnosti, na način da je povrijedilo dužnost pravne osobe.
Učenici u osnovnim i srednjim školama bi od idućeg tjedna, nakon povratka sa zimskih praznika, mogli nastavu uživo u učionicama pratiti bez nošenja medicinskih maski. Da se mogućnost ukidanja maski ozbiljno razmatra potvrdio je u srijedu ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs, piše Slobodna Dalmacija.
– Razgovaramo i dogovaramo varijantu da skinemo maske djeci u učionicama, što ćemo još do kraja morati usuglasiti s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo. Idemo u tom smjeru i nadam da ćemo već od sljedećeg tjedna moći funkcionirati na način da djeca u školama neće trebati imati maske – kazao je ministar Fuchs, otkrivajući da su razgovori u završnoj fazi.
Kako neslužbeno doznajemo, ako se dogovor postigne maske bi se gotovo potpuno ukinule, odnosno njihovo (ne)nošenje ne bi više bilo uvjetovano osiguravanjem razmaka između učenika. Eventualno bi ih mogli nositi samo oni učenici i djelatnici koji to žele i smatraju da je to potrebno, a kao preporuka ostalo bi i za učenike i djelatnike s kroničnim bolestima koje mogu dovesti do težih oblika bolesti COVID-19. Prijedlog je i da nošenje maski ubuduće ne bude obvezno ni za posjetitelje škole, osim ako ravnatelj ne odluči drukčije. Nošenje maski za učenike ostalo bi obvezno u javnom prijevozu, uključujući i organizirani prijevoz.
Mogućnost ukidanja nošenja maski na nastavi otvorila se nakon uvođenja samotestiranja učenika kod kuće na koronavirus, što je postupak koji je uveden prije tjedan dana, a nastavit će se redovito provoditi još tri tjedna nakon što se učenici u ponedjeljak vrate u školske klupe. Nakon toga samotestiranje bi se provodilo samo u onim razredima u kojima netko od učenika bude pozitivan na koronavirus, te bi se s vremenom potpuno ukinulo.
Uvođenjem samotestiranja ukinuta je samoizolacija za zdravu djecu, to jest za onu koja su negativna na kućnom testu i koja nemaju znakova bolesti, čak i onda kada dođu u kontakt s COVID pozitivnom osobom. Kako je kazao ministar Fuchs, u prvom tjednu samotestiranja identificirano je oko 2000 asimptomatskih slučajeva kod djece, ali broj zaraženih učenika izrazito pada.
Ukidanje nošenja maski nije jedina novost koju Ministarstvo znanosti i obrazovanja predlaže za ublažavanje epidemioloških mjera u školama. Neslužbeno doznajemo da su epidemiolozima predložili i vraćanje učeničkih ekskurzija. Kod jednodnevne izvanučioničke nastave bez noćenja postupalo bi se kao u slučaju nastave u učionicama, a kod višednevne izvanučioničke nastave preporučuje se organizacija unutar Hrvatske. Za učenike koji sudjeluju u mjeri redovitog rutinskog samotestiranja kod kuće u tom slučaju ne bi bilo nikakvih ograničenja.
Na snazi bi ostale mjere poput dopuštanja miješanja grupa učenika različitog uzrasta, odnosno ne bi bilo potrebno odvajati učenike iz različitih razrednih odjela, a ne bi više bilo ni ograničenja za tjelesne aktivnosti i glazbenu kulturu, to jest ne bi bilo ograničenja za miješanje učenika različitih razreda i škola. Iako je pitanje tko od roditelja to još uvijek provodi, sada se i službeno traži da roditelji ubuduće ne moraju mjeriti temperaturu učenicima prije dolaska u školu.
Prihvate li epidemiolozi prijedloge prosvjetne vlasti, u osnovnoškolskim i srednjoškolskim ustanovama praktički bi od epidemioloških mjera ostale samo one higijenske prirode – redovito pranje ruku te dezinfekcija i provjetravanje prostora, kao i uobičajeno postupanje prilikom sumnje na zarazu koronavirusom.
Zbog brisanja poljoprivrednih površina iz ARKOD sustava brojna obiteljska poljoprivredna gospodarstva u dolini Neretve ostati će bez poticaja i subvencija, neće moći legalno prodavati svoje proizvode a neki će morati i vratiti dobiveni novac od poticaja.
Riječ je o poljoprivrednim površinama u vlasništvu RH koje su ovdašnji poljoprivrednici godinama koristili i na temelju kojih su ostvarivali pravo na poticaje. Međutim, ugovori o zakupu su im istekli, nove nisu potpisali niti imaju valjane dokumente o korištenju na temelju kojih bi se upisali u ARKOD zbog čega gube pravo na poticaje, piše Dubrovački vjesnik.
– Neretvanske poljoprivrednike je jutros iznenadila i pogodila vijest o brisanju pojedinih parcela iz ARKOD sustava. Naknadno smo dobili informaciju da se isto dogodilo na području cijele Dubrovačko-neretvanske županije, a izgledno i cijele države, ističe Željko Bjeliš predsjednik udruge proizvođača voća i povrća, Neretvanska mladež.
Podsjećamo, da je ARKOD sustav evidencije korištenja poljoprivrednog zemljišta. Dakle, ARKOD ne priznaje ni vlasništvo ni posjed, nego bi trebao služiti kao sustav evidencije korištenja poljoprivrednog zemljišta. Međutim, on je osnova za povlačenje sredstava po raznim mjerama ruralnog razvoja, od osnovnog plaćanja, PVP-a, IAKS mjera i raznih mjera ruralnog razvoja. Nadalje, upisom kultura u ARKOD sustav, poljoprivredni proizvođač ima pravo prodavati vlastite proizvode. Ukoliko kultura nije upisana, smatra se da proizvođač tu kulturu ne proizvodi i ne smije ju prodavati kao vlastiti proizvod, pojašnjava Bjeliš.
Akcija Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR) oko brisanja parcela iz ARKODA mnoge je iznenadila, mada Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta (NN 147/2020), nalaže sljedeće:
Poljoprivrednik koji ima upisano zemljište u ARKOD bez dokaza o vlasništvu ili posjedu dužan je do 31. prosinca 2022. godine dostaviti dokaze iz stavka 2. ovoga članka ili dokaz da je pokrenuo postupak za rješavanje imovinsko pravnih odnosa, u protivnom će isto biti brisano iz ARKOD sustava.
Vrlo bitno je napomenuti, da se radi o intenzivnoj proizvodnji s kontinuiranom obradom i evidentnim stalnim korištenjem unazad 25 godina, što se vidi i iz ARKOD preglednika i na parcelama. Očito je APPRRR izvršila brisanje po navedenom Pravilniku.
Što to znači za neretvanske poljoprivrednike?
Nekim OPG-ovcima su izbrisane sve parcele iz ARKOD sustava. Znači, nemaju proizvodni resurs i nisu više poljoprivrednici. Svi proizvođači mandarina, kojima su parcele izbrisane iz ARKOD sustava, ostati će bez 10.000 Kuna/Ha potpore, uključujući osnovno plaćanje, PVP, preraspodjele, IAKS mjere i dr. Svi oni koji su ušli u program IAKS mjera, vjerojatno će morati vratiti sredstva. Jedan od uvjeta za sve korisnike iz programa ruralnog razvoja (mjere 6, 4, i dr.) bio je da vrijednost poljoprivrednog gospodarstva ne smije pasti a ovim brisanjem, veliki broj korisnika će doći u poziciju da trebaju vratiti dobivena sredstva. Proizvođači u ekološkoj proizvodnji moraju imati parcele upisane u ARKOD sustav da bi uopće mogli biti u ekološkoj proizvodnji. Takvi će preko noći prestati biti ekološki proizvođači, mada i dalje rade sve isto.
Problem nastaje i za Vinogradare. Naime, vinogradari koji prodaju grožđe, moraju imati prateći list na kojem je navedena ARKOD parcela na kojoj imaju proizvodnju. Brisanjem praktički prestaju biti proizvođači, premda i dalje rade.
Distributeri mandarina fitosanitarnoj inspekciji dostavljaju podatke o proizvodnji sa naznačenim ARKOD parcelama, kako bi mogli izvoziti mandarine. Ovako će to biti onemogućeno.
Postavlja se pitanje: Je li APPRRR želi zabraniti poljoprivrednicima rad? Uskraćuje li se poljoprivrednicima ustavom zajamčeno pravo na rad?
– Zadnjih dana dobili smo Strategiju razvoja poljoprivrede, koja za cilj ima povećanje produktivnosti, rast površina pod ekološkom proizvodnjom. Ovakve mjere APPRRR očito nisu u skladu sa donesenom Strategijom i onemogućiti će izvršenje predviđenih ciljeva, rezolutan je Bjeliš.
Ova mjera APPRRR je za sada na području doline Neretve zahvatila one koji nemaju dokaz o vlasništvu ili najmu.
Međutim, isto mogu očekivati i ostali korisnici državnog poljoprivrednog zemljišta, posebno na području grada Opuzena. Ovdje kroz 2022. godinu istječu privremena korištenja po osnovi desetogodišnjih ugovora te isti mogu očekivati brisanje iz ARKOD sustava početkom 2023. Ukoliko se ne provede natječaj za zakup, zaključio je Bjeliš.
Danas su u zgradi Gradskoga poglavarstva direktor Čistoće Metković Tomislav Jakić te predstavnici tvrtki izvođača radova, Texo gradnja d.o.o. i Trag d.o.o., Pero Račić i Valento Šutalo, uz nazočnost gradonačelnika Metkovića Dalibora Milana, potpisali ugovor za projekt izgradnje kompostane na predjelu Vrbovaca.
Ukupna vrijednost projekta je oko 24,5 milijuna kuna uz 50% sufinanciranje.
Rok izvođenja radova je 18 mjeseci, od kojih se 16 mjeseci odnosi na rok za građenje, dok se 2 mjeseca odnose na završno razdoblje.
Ugovorena vrijednost radova na izgradnji kompostane je oko 20 milijuna kuna s PDV-om, nabave usitnjivača na gusjenicama s hidrauličnim pogonom (drobilica otpada) 1 535 200 kn (bez PDV-a), stroja za prevrtanje ugovorena vrijednost komposta 674 200 kn (bez PDV-a), sita za prosijavanje komposta ugovorena vrijednost 693 600 kn (bez PDV-a) – za isporučitelja je odabran ponuditelj Nakić-Alfirević d.o.o – još su u postupku nabave utovarivač (kombinirka) i mobilni stroj za pakiranje komposta.
Nadzor radova na izgradnji kompostane Metković će provoditi Geoproming d.o.o. i Sedra consulting d.o.o., a ugovorena vrijednost usluge iznosi 395 000 bez PDV-a.
Ugovoreni izvršitelj usluge promidžbe i vidljivosti je Event Lab d.o.o iz Dubrovnika (98 000 kn bez PDV-a).
Izgradnjom kompostane u Gradu Metkoviću osigurat će se infrastruktura potrebna za biološku obradu odvojeno prikupljenog biootpada, i time doprinijeti unaprjeđenju sustava gospodarenja komunalnim otpadom na području Grada Metkovića.
Policijski službenici Odjela organiziranog kriminaliteta Policijske uprave dubrovačko-neretvanske dovršili su višemjesečno kriminalističko istraživanje kojim je utvrđena osnovana sumnja da je sedam državljana Republike Hrvatske i jedan državljanin Bosne i Hercegovine počinilo više kaznenih djela „Protuzakonito ulaženje, kretanje i boravak u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici Europske unije ili potpisnici šengenskog sporazuma“.
Kriminalističkim istraživanjem je utvrđeno da su 33-godišnjak s područja Zagreba, 31-godišnjak s područja Dubrovnika i 41-godišnjak s područja Bosne i Hercegovine, u vremenskom razdoblju od početka 2021. do 22. 2.2022. godine, na širem području Dubrovnika i Dalmatinske zagore u 21 navratu, iz koristoljublja, omogućili najmanje 119-ci državljana Turske kretanje i boravak u RH, iako za to nisu ispunjavali zakonske uvjete.
Na opisane načine sebi su priskrbili ne pripadajuću imovinsku korist u iznosu od najmanje 370.393,76 kuna.
Također je utvrđeno kako je osumnjičenima u izvršenju kaznenih djela pomagalo još petero osoba u dobi od 21, 32, 22 i 44 godine s područja Zagreba koji su osobno preuzimali novac pribavljen počinjenjem kaznenih djela te ga uz određenu nagradu predavali osumnjičenicima.
Nakon dovršenog kriminalističkog istraživanja 31-godišnjak i 33-godišnjak su uz kaznene prijave predani pritvorskom nadzorniku PU dubrovačko-neretvanske, dok se 41-godišnji državljanin BiH već nalazi u istražnom zatvoru zbog istog kaznenog djela.
Preostala petorka je kazneno prijavljena u redovnoj zakonskoj proceduri za pomaganje u počinjenju u navedenim kaznenim djelima.
U Dubrovačko-neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata zabilježeno je 145 novih slučajeva zaraze koronavirusom, obrađen je 421 uzorak.
Radi se o 45 osoba iz Dubrovnika, 41 iz Metkovića, 15 iz Župe dubrovačke, 11 iz Konavala, 6 iz Orebića, po 4 iz Korčule i Pojezerja, po 3 iz Kule Norinske, Opuzena, Ploča i Vele Luke, te po 1 osoba iz Dubrovačkog Primorja, Lumbarde, s Mljeta, iz Smokvice, Stona, Trpnja i Zažablja.
Preminule su dvije osobe iz Dubrovnika: muška osoba (rođ. 1955.) i ženska osoba (rođ. 1933.).
U OB Dubrovnik hospitalizirano je 36 osoba pozitivnih na koronavirus, tri pacijenta zahtijevaju intenzivnu skrb te su na respiratoru. U samoizolaciji je 698 osoba.
Korištenje obnovljivih izvora energije nikada do sada nije bilo važnije. Ne samo zbog klimatskih promjena nego i zbog cijene energenata. Električna energija, plin i naftni derivati u posljednjih nekoliko mjeseci nemilice poskupljuju. Građani i poduzetnici će se zbog toga naći pred velikim financijskim problemima (što je i sada vidljivo s obzirom na značajno višu cijenu energije koju poduzetnici plaćaju, što će pak neminovno dovesti do rasta cijena finalnih proizvoda).
Ako je ikada korištenje obnovljivih izvora energije bilo važno, to je sada. To je i jedan od razloga zbog čega je ZGRADOnačelnik.hr pokrenuo projekt OSUNČAJMO HRVATSKU i energetski obnovimo – ZAJEDNO kojim želi, između ostaloga, podići svijest o važnosti korištenja obnovljivih izvora energije, ali i pomoći svim dionicima kako učiniti sve zgrade u Hrvatskoj (višestambene, poslovne i javne zgrade te obiteljske kuće) energetski učinkovitijima, odnosno energetski jeftinijima.
Jedan od modela dobivanja jeftinije električne energije je postavljanje i korištenje fotonaponskih ćelija. Takvo ulaganje nije jednostavno, iziskuje novac, ulaganje, pisanje i popunjavanje brojnih dokumenata i zahtjeva te izradu projektne dokumentacije, ali može se.
No, kao što rade svi, primjerice, financijaši prije neke investicije – analiziraju tržište i trenutne brojeve, tako smo napravili i mi. Htjeli smo saznati koliko fotonaponskih ćelija, odnosno sunčanih elektrana ima u Hrvatskoj. Poslali smo upit Hrvatskoj elektroprivredi, Ministarstvu gospodarstva i održivoga razvoja te Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Nažalost, podatak o konkretnom broju panela koji su instalirani na krovovima zgrada i kuća nije bilo moguće dobiti, no saznali smo koliko ima solarnih elektrana u Hrvatskoj.
Iz HEP-a nam kažu da je zaključno s 18. siječnja 2022. na distribucijsku mrežu HEP-ODS-a bilo priključeno 3 821 fotonaponskih elektrana, od čega se njih:
2 182 odnosi na poduzetništvo
161 na kućanstva
1 478 na proizvođače u kategoriji samoopskrbe
U kategoriji samoopskrbe su kupci s vlastitom proizvodnjom koji unutar svoje instalacije imaju priključenu elektranu koju koriste za vlastite potrebe, a višak električne energije predaje se u elektroenergetsku mrežu. Riječ je o nastavku pozitivnog trenda stalnog povećanja priključenja fotonaponskih elektrana na mrežu, za koji se očekuje da će se nastaviti i u idućem razdoblju, kažu iz HEP-a.
Iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) su nam poslali podatke iz svoje evidencije o broju fotonaponskih ćelija i solarnih panela:
Obiteljske kuće (970 projekata) uštede energije iznose 6.911.724,11 kWh godišnje.
Višestambene zgrade – bila je jedna višestambena zgrada na natječaju iz 2015. godine, ali su ugradili solarne kolektore, a ne fotonaponski sustav.
Javne zgrade (60 zgrada) proizvode 1,7 milijuna kWh. Poslovne zgrade (118 zgrada) proizvode 24,2 milijuna kWh.
Iz Ministarstva gospodarstva i održivoga razvoja kažu da je temeljem posljednjih objavljenih podataka koji se mogu naći u publikaciji Energija u Hrvatskoj 2020 poznato da instalirana električna snaga proizvodnih postrojenja koja koriste Sunčevu energiju iznosi 108,5 MW, dok instalirana toplinska snaga iznosi 201,6 MW. Kada je je riječ o instaliranoj električnoj snazi u obzir se uzimaju podaci iz sustava priključenih na elektroenergetsku mrežu, a njihova proizvodnja je 2020. iznosila 95,5 GWh električne energije.
No da bi taj broj nešto značio, potrebno je znati i ukupnu proizvodnju električne energije u RH. Ukupna proizvodnja električne energije u Republici Hrvatskoj u 2020. godini iznosila je 13.385,3 GWh, pri čemu je:
iz obnovljivih izvora energije, uključujući i velike hidroelektrane, proizvedeno oko 65 posto:
u tom postotku velike hidroelektrane sudjelovale su s 42,7 posto,
22,3 posto električne energije proizvedeno je iz ostalih obnovljivih izvora (energija vjetra, male hidroelektrane, biomasa, geotermalna energija, bioplin i fotonaponski sustavi)
Proizvodnja električne energije iz fotonaponskih ćelija svake godine raste. Sve se više građana i poduzetnika odlučuje na ovaj način snabdijevanja energijom.
Proizvodnja fotonaponskih ćelija (u GWh): 2015. – 57,3; 2016. – 65,5; 2017. – 78,7; 2018. – 74,9; 2019. – 83,1; 2020. – 95,5.
Instalirana snaga fotonaponskih sustava razlikuje se od službenih podatka Hrvatskog operatora tržišta energije (HROTE) jer uključuje i one sustave koji nisu u statusu povlaštenog proizvođača, a poznato je da proizvode električnu energiju. Isto se odnosi i na podatke o proizvedenoj energiji. Snaga autonomnih fotonaponskih sustava koji se koriste za opskrbu električnom energijom objekata koji nisu spojeni na mrežu (svjetionici, kuće za odmor, bazne GSM postaje i slično) procijenjena je na oko 8,5 MW.
Tko ih ima najviše?
Temeljem istraživanja i kopanja po raznim bazama, našli smo podatak o ukupnom broju sunčanih elektrana u RH te kako su raspoređene po županijama. Broj sunčanih elektrana se stalno mijenja, pa je blago odstupanje od broja koji nam je dao HEP (HEP je rekao da je u RH 3.821 fotonaponska elektrana, a podatak koji smo mi izvukli iz baza Ministarstva gospodarstva je 3.826).
Najveći broj sunčanih elektrana ima Osječko-baranjska županija, njih 664, slijedi Vukovarsko-srijemska s njih 405 te Primorsko-goranska s 356 sunčanih elektrana.
Ukupno gledajući, pet županija (pored tri navedene, tu su još i Varaždinska s 277 sunčanih elektrana te Međimurska s njih 270) ima točno pola SVIH sunčanih elektrana u Hrvatskoj. Jadranske županije (njih sedam) imaju ukupno 837 sunčanih elektrana.
Zaključak navedenih podatak jest da u Hrvatskoj itekako postoji veliki potencijal za ugradnju fotonaponskih ćelija i solarnih panela. A s obzirom na najavljena poskupljenja, čini se da će takvi projekti biti isplativi i bez sufinanciranja iz EU-a.
