Pelješki je most, prema najavama, trebao biti otvoren za promet do početka turističke sezone u lipnju. No kako se trenutačno čini, prvi automobili preko njega će prijeći tek potkraj srpnja,javlja HRT. Dovršeni most čeka pristupne ceste na Pelješcu, čija se izgradnja oduljila.
S graničnog prijelaza Bistrina pruža se divan pogled na Pelješki most. Iako je najavljivano za početak sezone, njegovo otvorenje ipak je odgođeno.
– Po sadašnjim planovima i dinamici izvođenja radova, promet preko mosta bi mogao biti pušten negdje u drugoj polovini srpnja, kada budu završeni radovi na pristupnim cestama – otkriva Jeroslav Šegedin, voditelj projekta gradnje Pelješkog mosta – Hrvatske ceste.
No radovi na tehnički zahtjevnoj stonskoj obilaznici neće biti dovršeni do otvorenja mosta. Tuneli su probijeni, stonski most je spojen, no na toj dionici još je mnogo posla.
– Sada predstoji izvođenje betonske ploče, očekuje se da bi to moglo trajati oko četiri mjeseca, tako da negdje najesen, možda u 10. ili 11. mjesecu bi i ti radovi mogli biti dovršeni – dodaje Šegedin.
Putnici, osobito stanovnici krajnjeg juga zemlje, strepe od ljetnih gužvi na granici, koje katkad nastaju već sada. No optimistični su stanovnici Brijeste, školjkarske oaze na južnoj strani mosta.
– Turista je bilo prije nego što se počeo raditi most, ali pošto su sada radovi, nema turista, radnici su tu smješteni. Kad dođe most, bit će bliže, nema carine, bliže je autocesta, bliže je sve, sigurno će biti bolje – kaže Ivo Bautović.
Svi nedostaci uočeni pri tehničkom pregledu Pelješkog mosta ovih su dana uklonjeni. No, putnici će se, barem do sredine ljeta, morati zadovoljiti samo lijepim pogledom na dovršen, ali zatvoren most, navodi HRT.
U utorak, 26. travnja su krenuli s krajnjega juga Hrvatske, s rt Oštro na Prevlaci. Danas, 1. svibnja su stigli na krajnji istok Hrvatske, u Vukovar i Ilok. Naši biciklisti su završili 5. Memorijalni biciklistički maraton Navik on živi ko zgine pošteno u spomen na 12 mučki ubijenih redarstvenika (2. 5. 1992.) u Borovu Selu.
Put dug 1000 kilometara u etapama su vozili Marko Talajić, Lara Bokšić, Dragana Matić, Vinka Čamber, Martina Čondra, Josip Jakelić, Mirko Luburić, Pero Primorac, Joško Žarković, Mario Čamber, Miro Bokšić, Jakša Bulić, Dalibor Talajić.
Sutra će sudjelovati u mimohodu u Borovu Selu gdje će se obilježiti pogibija hrvatskih junaka.
U derbiju 1. HRL jug koje danas igrano u Kaštelima pobjedu je odnijela Ribola koja je tako osigurala ulazak u Premijer ligu, a Metković Mehanika će za to imati priliku u kvalifikacijskim utakmicama. Kaštelani su pobijedili Metkovce 24:21.
– Kao što se i očekivalo utakmica je bila neizvjesna do samog kraja. Obrane su bile na vrhunskom nivou. Kontrolirali smo rezultat od samog početka utakmice, imali prednost od jednog do tri pogotka prednosti sve do 56 minute kada je bilo 21:20 u našu korist. Poslije toga “nismo se smjeli približiti” protivničkim vratima i utakmica je završila 24:21 u korist domaćina. Čestitke domaćinu na ulasku u premijer ligu a mi se okrećemo dvjema kvalifikacijskim utakmicama za ulazak u istu. Vjerujem da će iduće sezone ovo biti dvoboj premijerligaških momčadi, izjavio je nakon utakmice trener Metković Mehanike Filip Romić.
U posljednjem kolu sezone Metković Mehanika će ugostiti Mornara iz Crikvenice, utakmica će se igrati 7. svibnja.
Ovoga nedjeljnoga popodneva odigrane su četiri preostale utakmice 30. kola 3. HNL jug. Neretva itekako može biti zadovoljna ishodom susreta s Uskokom.
Plavo-bijeli su u drugom poluvremenu postigli sva tri pogotka za uvjerljivu pobjedu nad Klišanima. U strijelce su se upisali dvaput Zovko (63′ i 84′) Anković (70′).
Krenuli su u 9.30 sati. Prvo start Dubrovačkog polumaratona, a pet minuta poslije humanitarne utrke građana 5K. Trkači polumaratona, a prijavljeno ih je više od tisuću, pred sobom imaju stazu dugu 21,2 kilometar koja je počela sa Straduna do Rožara – Prijevora gdje je okretište pa nazad na Stradun. Trkači humanitarne utrke 5K pretrčavali su rutu od 5 kilometara od Straduna, Ulicom branitelja, Put od Republike, Vukovarskom, Ulicom dr. Ante Starčevića nazad Ulicom branitelja, preko Pila do Straduna. Na humanitarnu utrku prijavilo se oko 850 trkača.
Pobjednik humanitarne 5K utrke je Filip Milanović iz Srbije, koji je pet kilometara istrčao za 18 minuta i 39 sekundi, dok je najbrža u ženskoj konkurenciji Lukrecija Krstičević.
Pobjednik 6. Dubrovačkog polumaratona je Alija Imamović. Polumaraton je istrčao za sat, 15 minuta i 21 sekundu. Najbrža je Tea Faber s vremenom sat, 28 minuta i 17 sekundi. Ante Živković je ukupno drugi s vremenom 1:17.48, a treći Dejan Angeloski iz Makedonije. Njegovo vrijeme je sat, 19 minuta i 27 sekundi.
Druga u konkurenciji atletičarki je Britanka Deborah Thomas (1:30.43), a treća također Britanka Joanne Stanfield s vremenom 1:32.03.
U nedjelju, 1. svibnja s početkom u 10 sati bila je misa u crkvi sv. Nikole biskupa tijekom koje je bila prva pričest.
Ove godine je u Župi sv. Nikole biskupa Metković bilo 64 prvopričesnika. Misno slavlje je predvodio don Dino Prkut uz župnika don Davora Bilandžića, a pjesmom je slavlje uveličao župni zbog pod ravnanjem s. Marijane Cvitanović.
Stari običaj je u Opuzenu da se tijekom noći 1. svibnja prave svakojake škerce.
Noćas je, u duhu tradicije, posebno uređena opuzenska Pjaca: svega tu ima… sve što se moglo pomaknuti, ponijeti i premjestiti našlo je svoje mjesto. Ako nekome nešto fali, zna gdje će naći…
Pelješki most, jedan od najvećih projekata hrvatske povijesti privodi se kraju. Most od Komarne do Brijeste koji je cestovno povezao hrvatski teritorij stoljećima prometno razdvojen i nedovoljno integriran, ali i most koji je povezao želje hrvatskoj juga stare desetljećima s realnošću, želje da se u svakom smislu približe Hrvatskoj i zadrže status jednog od najatraktivnijih, ali i dostupnih dijelova Lijepe naše. Do službenog puštanja Pelješkog mosta u promet brojimo u mjesecima, no do tog trenutka u srpnju poluotočane i otočane dijelila su desetljeća prelaska preko granice i vječna pitanja je smo li uzeli osobnu, je li nam istekla, kad vozi trajekt Trpanj – Ploče i hoće li nas zadržavati na granici, jesu li gužve (…) kao nezaobilazni dio svakog putovanja Korčulana i Pelješčana, piše Dubrovački vjesniku.
Možda se čini da je Pelješki most stanovnicima ovih izoliranih područja Hrvatske pao s neba, poklonila ga je hrvatska Vlada, ili još bolje, Europska unija. Neki dobri političari, neki vješti arhitekti, neki EU fondovi. Međutim, Korčulanima i Pelješčanima malo je toga poklonjeno, gotovo sve što imaju izborili su i zaslužili sami, a ova priča svjedoči kako ni Pelješki most nije iznimka.
Dogodilo se to 9. 9. u 9 sati prije deset godina. Taj simbolični datum 2012. godine osvanuo je sunčan i topao, kao da se na horizontu plavetnila mora i neba između Komarne i Brijeste u zraku moglo osjetiti kako će se dogoditi nešto čudesno što će obilježiti hrvatsku povijest, ali i zadužiti hrvatsku budućnost. Malo prije 9 sati u Neretvanskom kanalu nije bilo nikoga, tek jedan helikopter koji je nervozno kružio nebom čekajući što će se dogoditi. A, onda je krenulo. Sa svih strana počele su dolaziti brodice, brodovi, gliseri, barke, ali i neretvanske lađe, na stotine njih, vijorile su se hrvatske zastave, čula se pjesma, harmonike, gitare, u zraku se osjećao ushit, u pravom smislu Bilo naroda, službeni naziv tog, možemo reći, performansa hrvatskog naroda s juga. Po unaprijed dogovorenom planu, brodovi i barke su se pomalo približavale jedna drugoj dok nisu brodovima i ljudima spojile Komarnu i Brijestu, provukli konop s jedne strane na drugu i cijeloj Hrvatskoj i Europi poslali nedvosmislenu poruku: hoćemo most!
Ne bi danas bilo Pelješkog mosta da nije bilo te manifestacije, tvrde glavni akteri događaja, idejni tvorci i oni koji su taj suludi podvig realizirali na terenu, a oni su redom Emil Brčić, Milojko Glasović, glasoviti Šime Strikoman, ali i mnogi drugi bez kojih projekt ne bi tako odjeknuo. Pronašli smo ih deset godina nakon i potaknuli da se prisjete tog događaja i njegove važnosti.
„Bilo je to jedne ljetne večeri nakon Marko Polo Festivala u Korčuli gdje je Milojko gostovao svojim video-zidom. Nakon festivala, zajedno sa suprugama večerali smo pokraj katedrale. Dotakli smo se priče o tome kako naši veslači, Žrnovski galijoti, vječno imaju problema prilikom prelaska granice s opremom kad žele u dolini Neretve sudjelovati na njihovim lađarskim utrkama. Zaiskrila je u trenutku jedna neobična iskra i nedugo zatim smo definirali ideju, napravit ćemo most od barki i ljudi!“, prisjetio se nostalgično Emil Brčić, jedan od osnivača legendarne ekipe Žrnovskih galijota koja je nekoliko godina nizala uspjehe na Maratonu lađa.
Veslanje je i zaslužno za prijateljstvo Emila i Milojka Glasovića, reportera, publicista i osnivača jedinstvenog i glasovitog Maratona lađa. Milojko, koji i danas žali za Žrnovskim galijotima, rado se prisjetio te večeri ispred katedrale u Korčuli kad je postavljen kamen temeljac Bila naroda.
„Sjedili smo pričali, malo se žalili i ja kažem, Emile hoćeš li most? On mi je odgovorio, Milojko, ma što me to pitaš, naravno da hoću! Dobro, kažem ja, onda ćemo ga izgraditi ti i ja! Rekao sam mu, Emile, kladimo se u štogod hoćeš da ćemo karton Dingača prebacit s jedne strane na drugu, a da ne pređemo neumsku granicu. Emil je odgovorio, ti si lud, ali ‘ajmo! Odaberimo neki datum, kažem ja, neki zvučni, neka bude 9.9 u 9 sati! Karton Dingača je na kraju prešao s jedne strane na drugu, onako kako smo i rekli“, prisjetio se Milojko uz smijeh.
Trodnevni plov pod nazivom Neretva Istri koju je poduzela UL Sv. Ilije Metković završio je danas u popodnevnim satima uplovljavanjem naših lađara u pulsku luku gdje su ih dočekali predstavnici grada i lokalne turističke zajednice.
Naši lađari su plovili od Savudrije do Pule s ciljem promoviranja neretvanskih plovila i Neretve u cjelini i povezivanjem ovih dvaju hrvatskih krajeva. U Poreču, Rovinju, Nacionalnom parku Brijuni i u Puli su srdačno dočekani uz prigodne programe.
Večeras će u Puli biti organiziran domjenak na kojem će im gradonačelnik pule Filip Zoričić udijeliti posebne zahvalnice. Druženje će se nastaviti na manifestaciji Fešta od soljenje srdela u Fažani.
U Centru za nadzor i prevenciju posljedica poplava u Opuzenu održan je sastanak dijela hrvatskih partnera na projektu STREAM. Uz predstavnike Dubrovačko-neretvanske županije nazočili su i predstavnik Sveučilišta u Zadru te predstavnik Hrvatskih voda, a glavna tema sastanka bila je izrada izrada mape i katastra rizika od poplava za područje doline rijeke Neretve.
Voditelj projekta STREAM za Dubrovačko-neretvansku županiju Mato Tomljanović je pozdravio sve nazočne te naglasio kako se u suradnji sa Sveučilištem u Zadru provode aktivnosti čijom će se realizacijom dobiti važni podaci koji će pridonijeti poboljšanju sustava ranog upozorenja te smanjenju posljedica od poplava kojima je posebno izloženo neretvansko područje.
Voditelj projekta za Sveučilište u Zadru Vlatko Roland predstavio je do sada prikupljene i obrađene podatke koje su dobili radom na terenu. Također je naglasio kako je važno poboljšati detekciju, praćenje i upravljanje rizikom od poplava te razviti sustav ranog upozorenja koji će povećati sigurnost i umanjiti štetne posljedice na ljudsko zdravlje, okoliš, kulturnu baštinu i ekonomiju. Upravo na tome radi Sveučilište u Zadru i to će se napraviti kroz izradu katastra pluvijalnih poplava, modela rizika od poplava i planova upravljanja rizikom od poplava.
Predstavnik Hrvatskih voda Andrej Pavlović naglasio je da će ovaj dokument pomoći daljnjem ublažavanju rizika od poplava, podizanju svijesti građana i donositelja odluka. Vrijednost projektnih aktivnosti na našem području je 5,8 milijuna kuna, od čega se sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj, putem programa prekogranične suradnje Interreg Italija-Hrvatska, sufinancira 85 posto tog iznosa. Ostatak od 15 posto osigurava Dubrovačko-neretvanska županija vlastitim sredstvima, a sve aktivnosti se provode uz stručnu i tehničku pomoć Regionalne razvojne agencije Dubrovačko-neretvanske županije DUNEA.
Foto: Javnost.hr
