Teško je protumačiti činjenicu da se u narodu naročito štuju baš oni sveci o kojima nemamo nikakvih sigurnih povijesnih podataka. Tako je u svijetu vrlo rašireno štovanje sv. Valentina. Kod nas su ovome svecu posvećeni mnogi oltari, osobito na području stare zagrebačke nadbiskupije, a u Batini u Baranji podignuta mu je župna crkva. Mnogi bi vjernici htjeli što više saznati o tom popularnom svecu. Nažalost, sve ono što se o njemu zna više je legenda nego stvarni podaci. Ipak, evo nekih poznatih izvještaja.
Rimski martirologij spominje sv. Valentina s izvještajem koji potječe od sv. Bede Časnoga iz VIII. stoljeća. On ga je uzeo iz legendarne muke Marisa i Marte. Tu se o sv. Valentinu kaže da je bio svećenik u Rimu i da se odlikovao mudrošću i kreposnim životom. Zbog toga je uživao veliki ugled i kod pogana i kod kršćana. Car Klaudije II. Gotski (268-270) htio ga je osobno upoznati. Valentin je slutio što bi mu se nakon susreta s carem moglo dogoditi pa se zato molitvom spremio za skori kraj života, za mučeničku smrt. Okrijepljen snagom svetih sakramenata hrabro je stupio pred cara, a on mu je rekao:
– Valentine, rado bih čuo tvoju mudrost i želio bih biti tvoj prijatelj. Za uzvrat samo jedno od tebe tražim: povratak staroj vjeri u rimske bogove.
Valentin je odvratio: Svijetli care, kad bi bar nešto slutio od Božje slave, to nikad ne bi od mene tražio. Krist je za mene pravi Sin Božji.
Na upit jednoga od sudaca što misli o bogovima, odgovorio je: To su demoni! Sudska skupština se podigla na noge te zatražila Valentinovu smrt. Valentin je zamolio od cara samo koji trenutak te mu na brzinu protumačio osnovne kršćanske istine. Car je bio duboko potresen. Ali je gradski prefekt uzviknuo: Valentin je čarobnjak! Na to je nastala velika gužva. Car se prestrašio bune u narodu pa je Valentina predao gradskom prefektu, a ovaj opet sucu Asteriju. Molitvom i polaganjem ruku Valentin mu je ozdravio slijepu kćerku. Asterije se odmah dao krstiti te je uskoro skupa sa svojom obitelji umro mučeničkom smrću. Gradski je prefekt starca svećenika Valentina dao istući, a zatim je naredio da mu odrube glavu. Bilo je to godine 269. na Flaminijskoj cesti. Mučenika je pokopala neka žena Sabinilla.
Drugi izvještaj, novijeg datuma, spominje da je na mučenikovu grobu papa Julije I. dao sagraditi baziliku. Nju je kasnije pregradio i obnovio papa Teodor. Pisani spomenici VII. stoljeća spominju da je bila prekrasno urešena. Svečev se blagdan slavio već za vrijeme pape Grgura Velikog. Narod ga zaziva u pomoć kod očnih bolesti, padavice i u drugim potrebama sve tamo od ranoga srednjeg vijeka.
Po čemu je onda sv. Valentin zaštitnik zaljubljenih, na temelju čega se slavi današnje popularno Valentinovo? Prema jednoj od legendi, sveti je Valentin volio ruže, mirisno cvijeće, koje je poklanjao zaručnicima da bi im na taj način zaželio sretno bračno zajedništvo.
Običaj slavljenja Valentinova danas je najrašireniji u anglosaksonskim zemljama. Na taj dan svi su uključeni u ritual darivanja. Prijatelji, roditelji, zaljubljeni svi jedni drugima žele Sretno Valentinovo. Pošte su zatrpane čestitkama s nacrtanim srcima, Amorima i Kupidima. Zaljubljeni pišu pjesme, u lokalnim novinama objavljuju ljubavne poruke, izrađuju male predmete u obliku srca…
U svakom slučaju, ne provjeravajući istinitost različitih legendi, ako ste već zaljubljeni i ako želite baš na ovaj dan nekim ljupkim znakom pažnje iznenaditi odabranicu/-ika srca svoga, ne dajte se obeshrabriti!
Dok u Hrvatskoj traje euforija oko skorog puštanja u promet Pelješkog mosta, u prvom je susjedstvu Javno poduzeće Autoceste FBiH upravo objavilo javni poziv za izradu idejnog i glavnog projekta dijela Jadransko-jonskog koridora, dionica Stolac – Interregionalni čvor Počitelj, duljine oko 23 kilometra.
Ta vijest za hrvatsku stranu ne bi bila toliko važna da za sobom ne povlači novi mogući problem prometne (ne)povezanosti Dubrovačko-neretvanske županije. Mnogi se već pitaju postaje li Počitelj glavno čvorište na putu od Trsta do Grčke, a novi Pelješki most tek lokalna zaobilaznica?
GDJE JE POVEZNICA?
Nakon 20 godina čekanja na cestovnu sponu s maticom, nitko s ove strane granice ne želi ni pomisliti da bi Pelješki most s pristupnim cestama mogao ‘izgubiti na cijeni’ ako regionalni krak Jadransko-jonske ceste krene kroz zaleđe, od Počitelja do krajnje točke Aranđelova kod Trebinja na granici s Crnom Gorom i skroz zaobiđe teritorij RH?
Dosad se o jadransko-jonskom prometnom pravcu govorilo kao benefitu za prometno izolirani jug, posebno zbog dovršetka Pelješkog mosta i očekivanog prolaska autoceste područjem Neuma.
Hoće li se najveći naš infrastrukturni projekt uklopiti u taj kalup trebalo bi biti jasnije nakon 15. ožujka, kad istječe rok za prijavu izvoditelja zainteresiranih za izgradnju dionice Stolac-Počitelj. Ugovorna vrijednost dokumentacije je procijenjena na 6 milijuna konvertabilnih maraka bez PDV-a, a planirani rok dovršetka je 18 mjeseci. Početak trase u Počitelju projektanti vide kao spoj s paneuropskim Koridorom Vc (od Venecije do Kijeva), a osim kroz općine Stolac i Čapljinu obuhvatio bi i Ravno, Ljubinje, Trebinje i išao dalje prema Crnoj Gori, bez vidljive poveznice s Hrvatskom.
Iza nas je još jedno izdanje XCP utrke Stipe Čamber, popularne Čamberice koja se danas vozila kao 8. kolo XC lige Dalmacija i na kojoj je nastupilo oko 160 biciklista.
Ukupni pobjednik utrke, baš kao i protekle dvije godine je Goran Cerović iz BK Pljevlja (Crna Gora).
Odrasli su vozili vrlo zahtjevnom stazom od Vida prema Dragoviji i Novim Selima u dužini 27 (muškarci) i 21 kilometar (žene), a djeca prema uzrastima od 600 do 3200 metara. Organizator utrke je Biciklistički klub Metković.
Rezultati dječje utrke:
U9 Ž: 1. Ana Petković (Metković), 2. Ana Brala (Posedarje), 3. Antica Bolić (posedarje)
U9 M: 1. Lovre Juričević (Posedarje) 2. Enzo Perlić (Orlov krug Vodice), 3. Duje Krstičević (Metković)
Danas se u Vidu održava biciklistička utrka XCP Stipe Čamber 2022. koja se boduje kao 8. kolo XC zimske lige Dalmacije.
Od 11 sati su startali najmlađi u kategorijama U10, U13 i U15…
1 of 34
U 12,30 su s Naronitanskoga trga krenuli starije kategorije biciklista. Njihova zahtjevna ruta ide preko Dragovije do Novih sela i natrag u Vid.
1 of 9
Rezultate utrke ćemo objaviti malo kasnije.
Organizator utrke je Biciklistički klub Metković, a popularna Čamberica se vozi u spomen na rano preminuloga Stipu Čambera. U organizaciji pomažu i volonteri iz BK Metković, Crvenoga križa, HGSS-a i DVD Vid.
Oko 120.000 građana godišnje prijavi 6 do 7 milijardi kuna inozemnih primitaka. No prema procjeni Porezne uprave, obvezu prijave ima njih još oko 200.000 – jer mnogi i ne znaju da to trebaju učiniti.
Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju i otvaranjem tržišta rada počelo je masovno iseljavanje Hrvata na zapad. Njegovateljice su, primjerice, najviše na udaru naših poreznika. Posebno one koje rade u Austriji i zarađuju do 11.000 eura, što je neoporezivi dio austrijskog osobnog dohotka.
– Njima se kompletna zarada pretvori u hrvatske kune, i naprave porez po hrvatskom zakonu, objašnjava Franjo Lazar, predsjednik Hrvatskog sindikata radnika migranata.
U sličnom su se problemu našli i brojni hrvatski iseljenici koji su odjavili prebivalište u Hrvatskoj, ali nisu promijenili porezni status, piše HRT.
– Prvo su se trebali odjaviti na MUP-u, pa su se s tom odjavom trebali odjaviti na poreznoj upravi, eventualno se prijaviti ili odjaviti na Zavodu za zapošljavanje i kad se zaposle u drugoj zemlji, institucije se konzultiraju posredno ili neposredno s našima, naglašava odvjetnik Željko Kaselj.
Dušan Brodar je, tvrdi, odjavio poreznu rezidentnost u Hrvatskoj te se prijavio u Austriji, gdje radi od 1993. godine. No nedavno je primio rješenje o dugu od 160.000 kuna.
– Na kraj pameti mi nije bilo da bi se to meni moglo dogoditi. Raspitao sam se i odjavljen sam u Republici Hrvatskoj. Počeli su mi govoriti zakone, ovo-ono, i stvarno, oni su napravili zakone da se ja ne mogu iz toga izvući, žali se Brodar.
Smatra da to nije pošteno jer je porez platio u Austriji, a sada mu Hrvatska želi naplatiti dodatni porez. No u Poreznoj upravi ističu da nije riječ ni o kakvom dvostrukom oporezivanju, nego o plaćanju razlike poreza na dohodak do iznosa obveze koju bi trebao platiti svaki hrvatski rezident.
– Porezna uprava radi razmjenu podataka u smislu dohodaka svih svojih rezidenata koji imaju OIB-e sa svim zemljama Europske unije, s Amerikom i još nekim zemljama tako da mogu pribaviti sve uplate na IBAN-e po svim bankama u puno država u svijetu, kazala je Anamarija Wagner, savjetnica za porez na dohodak.
U sindikatu pak tvrde – loših je primjera mnogo, a Porezna uprava često se kod žalbi migranata oslanja na institut središnjeg životnog interesa, piše HRT.
– Porezna uprava odlučuje jesi li porezni rezident ili nisi. Ako jesi, imao si obvezu svih godina od kad si otišao, na ukupni svjetski dohodak, bez obzira na to koliku si svotu platio u inozemstvu – prijaviti taj dohodak i da naša porezna uprava utvrdi rješenjem moraš li platiti dodatni porez na dohodak ili ne, dodaje Wagner.
Osoba koja u Hrvatskoj ima kuću, stan, obitelj, ostvaruje dohotke od najma imovine, koristi zdravstveno osiguranje – uživa životni interes. No često se oni koji se samo nisu odjavili iz poreznog registra oporezuju na temelju tog instituta, upozoravaju u sindikatu.
– Događa se da Porezna uprava uopće ne uzima u obzir druge pravne mogućnosti, već odmah prakticira institut središnjeg životnog interesa, iako su po međunarodnim ugovorima porezni obveznici drugih zemalja, ističe odvjetnik Kaselj.
Dodajmo da je nedavni poziv Porezne uprave da prijave inozemni dohodak izazvao paniku kod naših radnika migranata pa je Franjo Lazar primio 800 poziva iz cijele Europe samo ovaj tjedan.
– Ljudi kažu – odlazimo, mi dižemo cijele obitelj, tvrdi predsjednik Hrvatskog sindikata radnika migranata.
Oko 130.000 građana godišnje prijavi 6 do 7 milijardi kuna inozemnih primitaka. No prema procjeni Porezne uprave, obvezu prijave trebalo bi imati njih oko 200.000.
– To možda i nije velika svota za radnike koji su plaćali porez u državama u koje su otišli. Za Njemačku i Švedsku propisani su modeli izuzimanja pa se u Hrvatskoj neće morati platiti nikakva razlika. Što se tiče Austrije i nekih drugih država, trebat će platiti razliku poreza jer je propisana metoda uračunavanja. Problem je s državama gdje se uopće ne plaća porez, onda treba platiti ukupnu poreznu obvezu u Hrvatskoj, naglašava Anamarija Wagner.
Dok porezna uprava poziva građane da dobrovoljno prijave inozemne primitke od 2016., iz sindikata migranata poručuju da će zaštititi prava svojih članova i nastaviti pregovore.
– Gornji horizonti ne ugrožavaju deltu Neretve. Dapače, projekt koji je označen kao kontraverzan u zimskim vremenima i kišnim razdobljima kad rijeka nabuja štiti dolinu Neretve od poplava, a u ljetnom periodu u režimu malih voda pojačavaju se dotoci vode u pritoke Neretve što za posljedicu ima dovoljne količine slatke vode u delti – pojašnjava dr. Petar Milanović, profesor emeritus, Građevinskog fakulteta u Beogradu, jedan od autora projekta Gornji Horizonti i ekspert za pitanja hidrogeologije, koji je većinu svog radnog vijeka posvetio proučavanju hidrogeologije krša u Hercegovini, piše Dubrovački vjesnik.
Podsjetimo, Gornji Horizonti su planirani sredinom prošlog stoljeća za vrijeme nekadašnje zajedničke države u okviru sarajevskog poduzeća Energoinvest a posljednjih su godina postali prvorazredno političko pitanje u BiH ali i u Hrvatskoj poglavito na jugu u Dubrovčko-neretvanskoj županiji. Određene političke stranke i ekološke udruge proglašavale su ga projektom opasnih namjera koji će isušiti Hutovo blato, rijeke Bregavu, Bunu i Bunicu a dolinu Neretve pretvoriti u slanu pustinju, jer će se zbog slabog dotoka vode more ulijevati u Neretvu. Pa tako ribari love meduze kod Metkovića lignje ispod Čapljine a sve zbog Gornjih horizonata i ulijevanja mora u Neretvu.
PREVOĐENJE 30 % VODE NE UGROŽAVA DELTU NERETVE
– Višenamjenski Hidrosustav Trebišnjica” je jedan od najvećih integralnih razvojnih projekta u ovom dijelu Europe koji se realizira sa ciljem ravnomjernog razvoja područja Istočne Hercegovine. Od prvih ideja o realizaciji ovog sustava, kao i tokom izgradnje, vodilo se računa o ravnoteži između potreba za razvojem regije i očuvanja prirodnih karakteristika kao i objekata značajnih za povijest i kulturu naroda koji tu živi. Drugu etapu projekta (Gornji horizonti), čija je realizacija tek započeta, karakteriziraju naglašena komponenta poljoprivredne proizvodnje, vodoopskrba i poboljšanja vodnog režima rijeke Bregave i Hutovog blata. Prevođenje dijela voda (oko 30%) iz slivova rijeke Bune i Bregave ne ugrožava srednje i male vode ovih tokova jer one većinom potiču iz vlastitih slivova i na njih se na može utjecati sa realizacijom bilo kakvih hidrotehničkih objekata.
Zatim se voda preko Popovog polja i Kompenzacijskog bazena Svitava vraća u Neretvu.
HE ČAPLJINA ŠTITI METKOVIĆ OD POPLAVA
Posljednjih desetak godina Metković je imao nekoliko velikih poplava (i ove je zime zabilježen visok vodostaj Neretve u Metkoviću). U međuvremenu je izgrađen nasip za obranu od poplava. Pomažu li Gornji horizonti u borbi sa poplavama i viškom vode u Neretve?
– Što se tiče poplava one su najčešće posljedica izuzetno velikih padavina koje se događaju istovremeno na području oba sliva (Neretve i Trebišnjice). Kritično područje je Svitava – Neretva koje je pod istovremenim utjecajem nizvodnih dijelova dva hidroenergetska sustava (HET-a i Hidroelektrana na Neretvi) čiji utjecaj nije zanemariv u period ekstremnih padavina. Izgradnjom novih akumulacijski prostora u uzvodnim područjima oba sustava (gornja Neretva i Gornji horizonti) takav problem se može značajno ublažiti. U cilju zaštite Metkovića od poplava projektnom i planskom dokumentacijom te vodoprivrednim dozvolama za elektranu Čapljina predviđeno je zaustavljanje rada elektrane kada je protok Neretve u Metkoviću veći od 1400 m3/s a nivo vode u donjem kompenzacijskom bazenu dostigne 5,00 m n. m. Nužnost izrade upravljačkog modela sinkroniziranog rada oba sustava je sugeriran još prije nego što je PHE Čapljina postala operativna. To je jedini način da se velike vode stave pod kontrolu. Zadržavanje voda u akumulacijama Gornjih horizonata smanjiti će se velike vode Neretve a time i učestalost intenzitet poplava u delti Neretve.
MONITORNIG IZVORA OD KONAVALA DO NERETVE
Generalno mišljenje je da Gornji horizonti „kradu“ vodu iz Neretve zbog čega će nestati bisere prirode kao što su Buna, Bunica i Bregava, Neretve. Ekološke udruge pa i političari u BiH i Hrvatskoj tvrde da će se isušiti Hutovo blato i da će sve postati pustinja kao u Sahari?
– Da bi se pratio utjecaj izmijenjenog režima površinskih i podzemnih voda već 1950, znači pet godina prije no što su izgrađeni prvi objekti, urađen je katastar 120 izvora uključujući izvore duž obale mora, od Konavala do delte Neretve i duž doline Neretve do Bune. Jedan dio ovih izvora je opremljen za hidrološki monitoring. Ni u jednom slučaju nije utvrđen negativni utjecaj na minimalne protoke spomenutih izvora. Poznato je da je, daleko prije izgradnje hidroelektrane Čapljine, pod utjecajem plime dolazilo do zaslanjenja voda u delti i duž toka rijeke Neretve. Tada je u području Kuti registrirano utjecanje slane vode u pojedine izvore. Intenziviranje utjecaja mora je dijelom i posljedica intenzivne ekspoloatacije šljunka između Metkovića i Gabele, koja je sedamdesetih godina prošlog stoljeća više od 20 puta premašila količinu koju Neretva donosi.
Pozitivni efekti višenamjenskog sustava HET su nemjerljivi: mogućnost upravljanja vodnim režimom, poboljšana vodoopdskrba, unapređenje poljoprivrede, energetsko iskorištavanje, očuvanje ekosustava, poboljšanje postojećeg demografskog trenda, formiranje trajnih vodnih površina, turizam i u cjelini značajno poboljšane životnog standarda, piše Dubrovački vjesnik.
MATEMATIČKI MODELI
Imate li matematički model da praćenje i iskorištavanje podzemnih vodotokova ?
– Projektom “Gornji horizonti” je planirano da se iz slivova Bune i Bregave prevede oko 30% (20 m3/s) vode u već izgrađeni dio Hidrosustava Trebišnjica). To je deset puta manje u odnosu na srednji godišnji protok Neretve u Mostaru (197,4 m3/s), ili dvanaest puta manje od protoka neposredno nizvodno od ušća Bune (250,7 m3/s). Nakon energetskog iskorištavanja prevedenih voda na elekranama prve etape (Trebinje I, Trebinje II i Čapljina) ove vode se vraćaju u Neretvu kroz ustavu Krupa, uzvodno od Metkovića. Nakon izgradnje Gornjih horizonata 65% – 70% voda Bune, Bunice i Bregave ostaje u prirodnom režimu i na njih se ne može utjecati bilo kakvim tehničkim rješenjima. Naprotiv, pošto je ostvarenje perfektne vododrživosti dovodnog kanala i akumulacije u Nevesinjskom polju teško ostvarivo treba očekivati da gubici iz akumulacije pozitivno utječu na minimalne protoke rijeke Bune.
SANACIJA KORITA BREGAVE
Poplavne vode u Dabarskom polju otječu kroz Ponikvu prema izvorima Bregave. Korito Bregave prema Stocu i dalje nizvodno je porozno pa voda ponire dalje prema Deranskom blatu. U sušnom period, kada je minimalni protok na izvorima Bregave između 400 i 500 l/s, do Stoca se izgubi više od polovine. Projektom Gornjih horizonata je predviđena sanacija korita a u period minimalnih protoka dovođenje iz sustava 1 – 2 m2/s do izvorišne zone Bregave. Pošto se sanacija korita predviđa samo do kraja urbanog dijela grada Stoca sva voda koja ponire duž nizvodnog toka Bregave ističe na Drijenu i drugim izvorima po obodu Deranskog blata. To je značajno povećanje dotoka u odnosu na prirodno stanje u sušnom periodu.
Vode Popovog polja su otjecale prema Hutovom blatu samo u period kada Trebišnjica tekla čitavom dužinom, odnosno kad je najniži dio Popovog polja poplavio. U ljetnom periodu Trebišnjica je presušivala u dužini od 65 km tako da u Popovom polju nije bilo ni kapi vode. Od preko 70 izvora koji su registrirana u Hutovom blatu, u prirodnim uvjetima, 42 presušuju a isticanje na ostalim je svedeno na minimum.
NEMA STRAHA OD POTRESA
Kritičari projekta tvrde da će zbog poremećenih donosa u vodotokovima i podzemlju krenuti serija potresa. Koliko je to realno ?
– Što se tiče potresa koji su izazvani formiranjem dubokih akumulacija oni su registrirani prilikom punjenja akumulacije “Bileća” koja je duboka do 100 metara. To su bili potresi male magnitude i bez većih štetnih efekata. Na području Gornjih horizonata nisu predviđene duboke akumulacije pa se ne očekuju potresi veće energije. Ukoliko se dogode to će biti potresi koje je većinom moguće registrirati samo instrumentalno.
PRIMJER RIJEKE KARUN U IRANU
Možete li dati neki primjer prevođenja vode u svijetu kao primjer dobre prakse u prekograničnoj suradnji ?
– Kao primjer sličnog projekta može se navesti uređenje vodnog režima rijeke Tenesi (Tennessee Valley Authority, USA) i njenih pritoka. Projekt obuhvaća sedam američkih država i prostire se na 100.000 km2. Da bi se uredio vrlo nepovoljni prirodni vodni režim izgrađeno je 29 brana i raseljeno 15.000 obitelji. Što se tiče prevođenja vode iz jednog u drugi sliv interesantan je primjer iz Irana. Voda se uzima iz sliva rijeke Karun (na kome su izgrađene tri velike brane) i prevodi za navodnjavanje velikog poljoprivrednog područja kod Isfahana i rehabilitacije riječnog toka kroz grad. U vegetacijskom periodu rijeka presuši zbog intenzivnog navodnjavanja. Dužina posljednjeg od tri izgrađena tunela za prevođenje vode je 23 kilometra a promjera 4,9 metara.
Poddionica Buna – Počitelj je duga 7,2 km i dio je dionice autoceste na Koridoru Vc Mostar jug – Počitelj.
Poddionica je locirana na geološki izuzetno povoljnom, relativno ravnom terenu. Počinje na oko 4 km južno od sela Hodbina. Trasa autoceste je položena tako da ne presjeca gušće naseljena područja, nego prolazi iznad kanjona rijeke Neretve u blizini nekoliko naseljenih mjesta i završava neposredno ispred petlje Počitelj.
Trasa uključuje dva natputnjaka, jedan podputnjak i dva prolaza za životinje, kao i izgradnju dvostranog odmorišta Rotimski potok.
U najnovijim snimkama iz zraka prikazano je kako trenutno izgleda…
Ugovor o izgradnji ove poddionice potpisan je 18. svibnja 2019. godine, a vrijednost ugovora iznosi 25.692.383,53 eura sa PDV-om.
Sredstva su osigurana putem Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) te bespovratnim sredstvima Europske unije u visini od 8,7 milijuna eura koja su osigurana u okviru Agende za povezivanje preko Investicijskog okvira za Zapadni Balkan (WBIF).
Rok za završetak radova na navedenoj poddionici je 18 mjeseci.
Istrčali su danas popodne limači Neretve i Metkovića na pomoćno Neretvino igralište odmjeriti snage u prijateljskim susretima. Odigrali su dvije utakmice u dva različita uzrasta.
Rezultati nisu važni, igralo se s puno žara i dječje razigranosti, treneri mogu biti zadovoljni…
U Dubrovačko-neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata zabilježeno je 270 novih slučajeva zaraze koronavirusom, obrađeno je 590 uzoraka.
Radi se o 114 osoba iz Dubrovnika, 38 iz Konavala, 37 iz Metkovića, 22 iz Župe dubrovačke, po 12 iz Korčule, Ploča i Stona, 8 iz Opuzena, 6 iz Kule Norinske, 4 iz Slivna, 2 iz Pojezerja te po jedna osoba iz Dubrovačkog Primorja, Janjine i Smokvice.
Preminula je jedna ženska osoba iz Dubrovnika (rođ. 1936.).
U OB Dubrovnik hospitalizirane su 53 osobe pozitivne na koronavirus, tri pacijenta zahtijevaju intenzivnu skrb te su na respiratoru. U samoizolaciji je 1.336 osoba.
Fizičke osobe koje ne plaćaju mjesečnu pristojbu i nisu članovi kućanstva koje plaća mjesečnu pristojbu, dužne su plaćati pristojbu za prijamnik u motornom vozilu registriranom na njihovo ime, piše HAK.
Prostojbu HRT-u plaćate zbog toga što imate prijamnik u motornom vozilu registriranom na vaše ime, a pritom ste fizička osoba koja ne plaća HRT pristojbu za prijamnik u svom kućanstvu, odnosno niste članovi kućanstva koje plaća mjesečnu pristojbu.
Fizičke osobe koje ne plaćaju mjesečnu pristojbu i nisu članovi kućanstva koje plaća mjesečnu pristojbu, dužne su plaćati pristojbu za prijamnik u motornom vozilu registriranom na njihovo ime, piše u čl. 34. st. 3. Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji. Zakon kaže da se sami morate prijaviti.
Osoba koja ima u vlasništvu ili posjedu prijamnik, a nije član kućanstva koje plaća mjesečnu pristojbu u skladu s ovim Zakonom, obvezna je HRT-u prijaviti prijamnik najkasnije u roku od 30 dana od dana nabave prijamnika ili registracije motornog vozila s ugrađenim prijamnikom, a promjenu adrese, mjesta stanovanja ili sjedišta najkasnije u roku od 15 dana od dana promjene.
Do odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske postojala je zakonska obveza vašeg leasing društva da vas prijavi Hrvatskoj radioteleviziji. To joj je bila zakonom propisana dužnost. Ustavni sud Republike Hrvatske 16. listopada 2018. ukinuo je Zakon o dopuni Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji (»Narodne novine« broj 46/17. i 73/17.) u kojem je uz niz ostalih bila i odredba prema kojoj su: „Tijela državne uprave i pravne osobe s javnim ovlastima koji vode zbirke osobnih podataka i druge registre te leasing-društva dužni su bez naknade davati informacije HRT-u u svrhu naplate mjesečne pristojbe“.
Pravne osobe, udruge bez pravne osobnosti, obrtnici i druge fizičke osobama koje obavljaju samostalnu djelatnost plaćaju mjesečnu pristojbu na svaki prijamnik osim ako zakonom nije drugačije određeno. Te su osobe oslobođene obveze plaćanja mjesečne pristojbe za druge uređaje za prijam radijskog ili audiovizualnog programa (računala, prijenosni komunikacijski uređaji i sl.) koji služe isključivo u svrhu obavljanja djelatnosti, kao i nakladnici radija i televizije za prijamnike koji im isključivo služe za kontrolu vlastitog emitiranog programa. Iznimno pravne i fizičke osobe koje obavljaju ugostiteljsku djelatnost sukladno posebnom zakonu plaćanjem mjesečne pristojbe za jedan prijamnik u ugostiteljskom objektu stječu pravo korištenja triju dodatnih prijamnika u istom ugostiteljskom objektu bez plaćanja mjesečne pristojbe.
Ima tu i prekršajnih odredaba. Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj fizička osoba koja ne prijavi prijamnik ili se koristi odjavljenim prijamnikom.
