U subotu, 30. travnja u Svetištu sv. Ante na Dubravici je održano slavlje sakramenta krizme.
Krizmala su se 82 mladića i djevojke iz Župe sv. Ilije poroka Metković. Djelitelj krizme je bio don Mijo Šurlin, upravitelj Marijanskog svetišta u Vepricu. Pjesmom je slavlje uveličao župni bend mladih.
Wilhelm Kaisen Schule domaćin je druge aktivnosti učenja, poučavanja i osposobljavanja za učenike u okviru Erasmus+ projekta Plant Health: Better Plants Better Planet koja se održava od 25. do 29. travnja u Bremenu u Njemačkoj.
Srednju školu Metković predstavljaju učenici Bojan Kozina, Natali Volarević, Monika Pratežina i Zoran Bašić u pratnji nastavnika Petra Nikolića, prof. savjetnika engleskog jezika i geografije i koordinatora projekta u našoj školi te nastavnice Goranke Ivanković, prof. savjetnice engleskog jezika.
Sljedeća mobilnost održava se u lipnju u Čadci u Slovačkoj. Program sufinancira Europska unija iz programa Erasmus plus.
Metkovsko amatersko kazalište (MAK) je sinoć u pločanskom Domu kulture izvelo predstavu Drug lovac koja donosi duh, jezik, ljude i navike ljudi iz Metkovića šezdesetih godina prošlog stoljeća.
Radnja se odvija u jesen 1965. godine u Metkoviću i Pločama. Riječ je o adaptaciji komedije Gospon lovac jednog od najpoznatijih francuskih komediografa Georgesa Feydeaua.
Redatelj predstave je Radovan Marčić, a glumili su: Toni Krilić, Željka Bulić, Damir Kozarić, Josip Talajić, Dino Čolaković, Radoslav Vrdoljak, Jasminka Vrdoljak i Elza Glučina.
Foto: Jure Zovko
U sjeni rekonstrukcije Vlade u srijedu je “ispod radara” prošla činjenica koja se tiče svih vozača i sudionika u prometu. Nakon brojnih rasprava, kao što je to najavljivano mjesecima, Vlada je na drugo čitanje u Sabor uputila Nacrt konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama koji je na Vladi obrazložio potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović. Iako smo o mnogim novinama već pisali i govorili i na konferenciji Jutarnjeg lista o sigurnosti prometa na cestama u veljači, donosimo najznačajnije izmjene koje se tiču svih sudionika u prometu. piše Jutarnji list.
Na prometnicama, ali i izvan njih viđamo sve više električnih romobila, bicikala, rolera. Sad se oni kategoriziraju kao pomoćna pješačka sredstva koja se odnose na naprave koje se pokreću isključivo snagom osobe koja upravlja tim sredstvom, kao primjerice romobili bez motornog ili električnog pogona, koturaljke, role te osobna prijevozna sredstva u koja će spadati vozilo koje nije razvrstano niti u jednu dosad poznatu kategoriju vozila sukladno posebnim propisima, bez sjedećeg mjesta, a čiji radni obujam motora nije veći od 25 cm3 ili čija trajna snaga elektromotora nije jača od 0,6 kW i koje na ravnoj cesti ne može razviti brzinu veću od 25 km/h.
Kazna za brzinu neprilagođenu uvjetima na cesti povećana je s 500 na 1000 kuna. Obrazloženje je da kazna od 500 kuna nije ispunila svoju svrhu odvraćanja počinitelja, pogotovo kad, ako je plate u roku od tri dana kao dosad, ona iznosi 250 kuna. Prema statistici MUP-a, 35,4 posto svih poginulih u 2020. godini, odnosno njih 84, smrtno je stradalo zbog neprilagođene brzine, koja je i dalje jedan od najčešćih uzročnika prometnih nesreća. Da ne bismo brkali, to nije isto kao kad vozite primjerice 50 km/h u naseljenom mjestu ili jurite autocestom više od 200 km/h, za što su propisane puno više kazne.
Dosad konjanici nisu bili zasebna kategorija i njihovo sudjelovanje u prometu bilo je siva zona. Sad su i za njih određena pravila, pa primjerice ako ih se noću zatekne na cesti bez reflektirajućeg prsluka, to bi ih moglo stajati 300 kuna.
Osim za bicikliste, kaciga je obvezna i kod kategorije osobnih prijevoznih sredstava poput romobila, segwaya, koturaljki, a za njezino nenošenje policija može izreći kaznu od 300 kuna.
Navikli smo se da s rotirkama uglavnom moramo propuštati Hitnu pomoć, vatrogasce, policiju. Sad su u vozila žurnih službi koja mogu koristiti prednost prolaska uvrštena i vozila Hrvatskog crvenog križa, HGSS, suci, državni odvjetnici, veterinari u Hitnoj službi. No i oni to moraju raditi tako da ne ugrožavaju sigurnost svih sudionika u prometu.
Kutija prve pomoći mora biti sastavni dio svakog vozila. Ako je nemate u autu, kazna je 300 kuna, jer je prošao prijedlog da se njezino neposjedovanje u automobilu sankcionira.
Izmjenama zakona predlaže se da se kazna za nošenje slušalica na jednom ili oba uha u prometu smanji s 1000 na 300 kuna. To, naravno, ne znači da se one neodgovorno nose, tim više jer je, nažalost, zabilježeno nekoliko pogibija naročito mladih koji nisu zbog slušalica na ušima čuli nailazak vlaka i stradali su na pruzi ili biciklista koji su završili pod kotačima automobila.
Vozači električnih vozila često nisu mogli puniti svoja vozila jer su im parkirno mjesto okupirali “benzinci”, “dizelaši”. Sad isključivo oni mogu koristiti ta mjesta, a vozači električnih vozila mogu im pozvati pauk, ali i “električarima” je dopušteno biti na punionicama samo onoliko vremena koliko je potrebno za punjenje automobila.
Kako se već najavljuju “pametni”, neki su vozači zamislili da se premjeste na suvozačko sjedalo. I dok ćemo do masovne primjene takvih auta pričekati, MUP ju je već predvidio u izmjeni zakona. Vozač takvog vozila u svakom trenutku mora moći preuzeti upravljanje, pa ako ga uhvate na neprikladnom mjestu, to bi ga moglo stajati između 3000 i 7000 kuna.
Jedna od najspornijih odredbi, protiv koje je u izmjenama zakona bila liječnička struka i čije primjedbe nisu uvažene, jest uvođenje obveze liječnicima da, čim doznaju za vozačevu privremenu nesposobnost za upravljanje vozilom iz zdravstvenih razloga, o tome moraju izvijestiti policijsku upravu ili postaju. Ako pak policija pošalje vozača na izvanredni liječnički pregled, a vozač prođe, policija će platiti trošak pregleda.
Ovo su samo neki od prijedloga u Konačnoj izmjeni zakona o sigurnosti prometa na cestama koji se dosad mijenjao mnogo puta. Već dosad bilo je puno primjedbi saborskih zastupnika, ali ovisno jesu li dolazili iz redova vladajućih ili oporbe prihvaćani su ili odbijani.
Vlada je ovaj prijedlog koji s obrazloženjem ima 70 stranica uputila na drugo čitanje u Sabor i sad je pitanje kad će on u raspravu i na glasovanje. No prema svemu sudeći, od ljeta ćemo prometovati po novim pravilima, a koliko će ove izmjene doprinijeti boljoj sigurnosti u prometu, tek ćemo vidjeti.
U petak, 29. travnja oko 17 sati su lađari Sv. Ilije iz Metkovića u svom putu od Savudrije do Pule dotakli i obalu Rovinja, objavio je portal IstraIN.
Uz toplu dobrodošlicu na malom ih je molu dočekao zamjenik gradonačelnika David Modrušan u društvu predstavnika Udruge i Ustanove „Kuća o batani“, Veslačkog kluba „Arupinum“ i „Jedriličarskog kluba „Maestral“ te Zajednice Talijana „Pino Budicin“.
Njihov je dolazak dodatno uveličao nastup KUD-a „Marco Garbin“ te izložba „Neretvanski maratonci“ koja je postavljena na malom molu.
– Imali smo prijem u prostorijama talijanske zajednice gdje nam je bio priređen domjenak. Bilo je to korisno iskustvo: nas je zanimalo njihovo viđenje neretvanske lađe i kako je oni vide u budućnosti. Danas idemo na Brijune, a potom u Pulu, kazao je predsjednik UL Sv. Ilija Metković, Dalibor Obradović.
Prema rasporedu, u subotu će naši lađari veslati dionicu Rovinj – Pula, duljine oko 36 km. Naši veslači su jutros u 7 sati krenuli prema Brijunima gdje se očekuju oko 10 sati. U Puli će nas primiti gradonačelnik Pule i direktorica TZ Pula gdje će bit uručene i posebne zahvale. Podršku će nam dati i sudionici 18. Briona kupa regate – JK Delfin koji se taj dan održava u Puli. Navečer je druženje na manifestaciji Fešta od soljenje srdela u Fažani.
Audicija za Festival pjevača amatera Dječji Glas Neretve održat će se u Gradskome kulturnom središtu 2. i 3. svibnja u 18 sati.
Prijaviti se mogu sva djeca u dobi od šest do 13 godina, a potrebno je pripremiti dvije pjesme za izvođenje.
Dječji Glas Neretve održat će se u lipnju u organizaciji Ustanove za kulturu i sport Metković, a pod pokroviteljstvom Grada Metkovića.
Razvitkov Elektronski računski centar (ERC) osnovan je prije točno 50 godina i tom prigodom su se bivši djelatnici ERC-a u petak, 29. travnja okupili na zajedničkoj večeri u metkovskom Hotelu Narona.
Naime, u sklopu metkovskog poduzeća Razvitak 1. svibnja 1972. je bio svečano otvoren Elektronski računski centar (ERC), jedan od prvih takvih centara u bivšoj državi, a vrpcu je presjekao tadašnji predsjednik Općine Metković Luka Bebić.
Pripreme za kupnju stroja počele su početkom 1971. kada su budući šef ERC-a Antun Prce i budući organizator pok. Ante Martinac – Čiko poslani na seminare. Prvi programeri su bili Tihomir Prce, Slobodan Bebić, Boro Ilić i Josip (Joško) Jerković, a sistemoperateri Serđo Mišur, Nada Vukša Dominiković i Nada Mijić Pažin. Ivka Krstičević i Marija Zovko Topić radile su na mjestu šifranta i kontera, a Mira Matić, Jelisava Sabolić, Anika Pavlović i Maša Grbavac ubušivale su podatke na kartice. Kroz ERC je prošlo 40-tak djelatnika.
Evo što je o ERC-u rekao g, Antun Prce…
Kako je napisao u Metkovskom vjesniku 2012. Ivica Puljan, nekadašnji zaposlenik ERC-a, prvi je sustav bio IBM-ov System/360/20, a budući da se tada nije mogla kupiti, programska podrška za obradu podataka djelo je zaposlenika koji su radili na njemu, prethodno školovanih na brojnim seminarima. Nakon nepunih 10 godina, 1983. je kupljen IBM 4331, a krajem 1980-ih zamijenio ga je treći sustav. Osim za potrebe Razvitka, centar je obrađivao podatke za još 36 drugih poduzeća i ustanova. Najčešće su to bili obračuni plaća, ali i druge aplikacije poput obračuna utroška električne energije i tiskanja uplatnica za potrošače.
Više o Razvitku kao brendu koji je prvi proslavio Metković možete pročitati u članku kojega je za naš portal 2018. napisao Ivo Mišur.
U prvom dijelu projekta kroz 30 centara diljem Hrvatske sudjelovalo je 730 djevojčica, a odvija se i u Metkoviću.
Sljedeći ciklus koji počinje 1. svibnja pratit će radnju animiranog filma Izbavitelji 2. Na na Neretvinu pomoćnom igralištu s umjetnom travom počet će u ponedjeljak, 2. svibnja u 17:30. Svi koji žele sudjelovati trebaju doći u navedeno vrijeme na pomoćno igralište.
Roditelji već danas mogu prijaviti svoje djevojčice (od 5 do 8 godina) za sudjelovanje u navedenom izdanju ovdje, a na istoj poveznici naći će se i popis svih centara.
Treće i četvrto izdanje bit će organizirano na jesen 2022., odnosno na proljeće 2023. godine.
UEFA Playmakers je paneuropski program za promociju ženskog nogometa koji je nastao u suradnji između Uefe i Disneyja. Program je namijenjen djevojčicama u dobi od 5 do 8 godina te je prilagođen i onim djevojčicama koje nikad nisu igrale nogomet ili sudjelovale u nekom sportu.
Dječji vrtić Metković će od 2. do 13. svibnja 2022. vršiti upis djece za pedagošku godinu 2022./2023.
Detaljne informacije o tome možete pronaći na stranici Dječjeg vrtića Metković i to na sljedećoj poveznici: http://www.vrticimetkovic.hr/prijava-za-upis/
Neretvanski brudet od jegulje i žaba, raštika s jeguljom, rižot od žaba, pohane žabe, slastice, vina, aperitivi – sve se to danas moglo kušati u parku ispred Srednje škole Metković u sklopu Dana jegulje u Neretvi.
Metkovski srednjoškolci, smjer kuhari i konobari, ova su tradicionalna jela pripremili sa svojim mentorima: Radom Nikoletićem, Vedranom Perićem, Mijom Ćelićem i Danom Paponjom.
– Ovo je jedno tradicionalno jelo u našem kraju i drago nam je da ga možemo prezentirati u najboljem svijetlu s našim učenicima i mentorima i nadam se da ćemo tako nastaviti i sljedeće godine. Uz bijela i crna vina te aperitive, uspjeli smo pripremiti po trideset kilograma jegulje i žaba na visokom nivou jer došli su nam razni predstavnici hostelskih kuća. Ovo je jedna lijepa priča naših učenika i naše škole, rekao nam je Rade Nikoletić.
Manifestaciju, kojoj je cilj je promovirati jegulju kao posebnu deliciju neretvanskoga kraja i Neretvu kao kulturno i gastronomsko dobro, posjetio je i gradonačelnik Dalibor Milan sa suradnicima.
Dani jegulje u Neretvi se održavaju u sklopu Regionalnog centra kompetentnosti Dubrovnik.
