Popodne je izbio požar na predjelu Glibuša koji se proširio s područja BiH. Gorio je šaš, a kako su u neposrednoj blizini voćnjaci, moguće su štete na voćkama.
Vatrogasci iz JVP Metković su intervenirali kada je vatra prešla na prostor Hrvatske. Nemamo saznanja o točnim uzrocima požara, možemo pretpostaviti da je uzrok ljudski faktor.
U Dubrovačko-neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata zabilježena su 62 nova slučaja zaraze koronavirusom (33 utvrđena brzim antigenskim testom),obrađeno je 465 uzoraka.
Radi se o 24 iz Dubrovnika, 11 iz Metkovića i Opuzena, sedam iz Ploča, četiri iz Korčule te jednoj iz Blata, Kule Norinske, Slivna, Stona i Župe dubrovačke.
Izliječene su 83 osobe: 22 iz Dubrovnika, 11 iz Metkovića i Vele Luke, osam iz Blata i Ploča, pet iz Konavala i Orebića, četiri iz Korčule, tri iz Opuzena, jedna iz Pojezerja, Slivnog, Smokvice i Župe dubrovačke te dvije osobe koje nemaju prebivalište na području naše županije.
U OB Dubrovnik hospitalizirane su 62 osobe pozitivne na koronavirus. Pet pacijenata zahtijeva intenzivnu skrb, od čega su tri na invazivnoj ventilaciji, jedan na neinvazivnoj ventilaciji te jedan na kisiku.
U samoizolaciji je 1008 osoba, a u posljednja 24 sata zabilježena su tri kršenja mjere samoizolacije (na granici).
Stožer CZ DNŽ i dalje apelira na građane da se drže svih propisanih mjera od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite RH.
Danas je u Ulici Ante Stračevića (kod Croatia osiguranja) otvoren frizerski salon Jelena, vlasnice Jelene Obšivač.
– Nastojeći pratiti modne trendove, nudimo šišanje za djecu, žene i muškarce svih uzrasta. Naravno, u ponudi su sve uobičajene usluge uljepšavanja i održavanja frizura koje pružaju frizerski saloni. – kazala nam je Jelena uz napomenu da salon s radom počinje u ponedjeljak.
A kako izgleda novi frizerski salon možete pogledati u fotogaleriji…
Vedri i sunčani dani koji se najavljuju za vikend neće potrajati, idući tjedan čeka nas opet nestabilno vrijeme i kišni ugođaj. Proljeće je ove godine još na čekanju, temperature bi mogle početi rasti tek dolaskom svibnja.
Tako kažu prognostičari, a piše Slobodna Dalmacija, koji potvrđuju ono što i sami osjećamo u ranim jutarnjim satima, ali i tijekom dana – ovo je jedan od hladnijih travanja, dapače – najhladniji u 21. stoljeću, a među tri najhladnija izmjerena do sada.
7-dnevna prognoza DHMZ-a za Metković…
– Ovako hladno u četvrtom mjesecu bilo je u dva navrata, ali ne posljednjih dvadesetak godina – kaže meteorolog ing. Jurica Miljak.
– Iako još nije završio pa se ne mogu davati cjelovite ocjene i konačan ishod, s obzirom na kvalitetne prognoze s kojima raspolažemo, ipak možemo potvrditi da je riječ o travnju hladnijem od prosjeka. Za sada od prosjeka odudara između dva i dva i pol stupnja što je dosta, to se osjeti u svakodnevnom životu. Čak i jedan stupanj je razlika, a dva pogotovu.
Najniža temperatura izmjerena je noću – 0,4 stupnja, najhladniji dan bio je 7. travnja – noću je bilo 0,9 a preko dana 9,6 stupnjeva, dosta hladan dan. Podsjećam da smo 6. i 7. travnja imali snježnu epizodu pa su u Kninu i Šibeniku izmjereni apsolutni maksimumi.
Nikad do sada u travnju nije bilo tri centimetra snijega u Šibeniku, a šest u Kninu, to su najveće vrijednosti do sada izmjerene. A tragovi snijega su registrirani i u Splitu.
Ironično, najtopliji dan bio je 1. travnja, 20,6 stupnjeva. Kao da se našalio s nama, pa umjesto da se zagrijava atmosfera na što smo navikli, vremenske prilike su ove godine naglašenije nestabilne. Iako je za proljeće promjenjivo vrijeme tipično.
A i more zaostaje temperaturom, sada je na 15 stupnjeva, u ovo doba je znala temperatura prelaziti 18, tako da će oni koji se običavaju kupati za 1. svibnja morati skupiti dodatne hrabrosti – kaže Miljak.
Inače, piše Slobodna Dalmacija, najhladniji travanj bio je 1997. godine, sa prosječnom temperaturom od 10, 6 stupnjeva Celzijevih, što je za 3,8 stupnja hladnije od izmjerenog prosjeka. Drugi najhladniji bio je 1980. godine, a blizu tih vrijednosti, s nekoliko decimala razlike, je i 1993. godina.
Idući tjedan predviđa se razdoblje promjenjivog vremena s oborinama, kojih je ukupno gledano bilo do danas oko polovice očekivanih u travnju, tako da će do kraja mjeseca kiša još “bildati” rezultat, no ne dramatično.
A doći će i to željno očekivano proljeće:
– Nema na vidiku jačih hladnijih prodora sa sjevera, već će se prema kraju mjeseca atmosfera zagrijavati, pa ćemo prepoznatljivije proljetno vrijeme imati u svibnju – tješi nas ing. Miljak.
Platforma Ministarstva zdravstva Cijepise.zdravlje.hr, za čiju su izradu potrošeni milijuni kuna, koja je pompozno puštena u rad još u veljači i preko koje su se za cijepljenje javili deseci tisuća građana, doživjela je potpunu propast.
Kako doznaje Jutarnji list od županijskih zavoda za javno zdravstvo, u većini županija niti jedna osoba se nije uspjela cijepiti nakon prijave na tu platformu, a one županije koje su je pokušale koristiti odustale su jer je sustav naručivanja bio nejasan i pun pogrešaka što im je na terenu stvaralo nered i kaos.
Na najvećem punktu za masovno cijepljenje u državi, Zagrebačkom Velesajmu, tijekom ovog tjedna cijepili su se isključivo građani koje su za to naručili obiteljski liječnici putem sustava naručivanja CEZIH. Iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar” kažu da su se na to odlučili nakon iskustva iz prijašnjih tjedana kad su pokušali implementirati i prijavljene s platforme, ali im je odaziv pozvanih s platforme bio iznimno nizak – od 20 do maksimalno 50 posto, zbog čega su im brojni termini ostajali nepopunjeni.
– Vjerojatno ima više razloga za to. Riječ je o kraćem vremenu poziva, razvoju informacije o nuspojavama kod te vrste cjepiva, pa i tehnički izazovi tipa ‘Promotions’ klasifikacija kod Google mail klijenata – pojašnjavaju. Prijavljeni su poziv znali dobiti kasno navečer s obavijesti da imaju termin cijepljenja u 8 ujutro, pa bi mail vidjeli i po nekoliko sati nakon što im je termin već prošao.
Po dolasku Pfizera i potrebe da se podigne pouzdanost odaziva pozvanih na višu razinu, ovaj tjedan Zagreb je odabrao ekskluzivno kanal obiteljskih liječnika za naručivanje.
– Time je kapacitet uspješno podignut na oko 4500 građana po danu – govore.
Dodaju da je dosad na Velesajmu ukupno cijepljeno više od 30.000 osoba, od čega oko 7000 (23%) preko platforme. I u Varaždinu su pokušali koristiti platformu Cijepise.hr, no kako nam priča Marin Bosilj, ravnatelj varaždinskog Zavoda, proživjeli su nevjerojatan nered koji ne žele ponoviti.
– Na sam dan cijepljenja naknadno su nam slali ljude, bez punog imena i prezimena, samo inicijale. Pa smo na punktovima kontrolirali OIB i usporavali cijeli proces. Također, ljudima nije bilo jasno naznačeno da su ih prvo tek upisali kao zainteresirane, a da će tek naknadno dobiti termin. Zbog toga su, kad se otvorio punkt, došli svi upisani. Kažem, kaos – ističe i dodaje da su u takvoj zbrci, na dva punkta u tri termina cijepili samo 500-tinjak ljudi naručenih preko platforme. Svi ostali, od njih 3900 cijepljenih na punktovima, termin su dobili preko liječnika obiteljske medicine.
– Otvorili smo Zavodu pristup nacionalnoj platformi elektronskog naručivanja. Zavod otvori termin, liječnici, kojima je to poznata tehnologija, upisuju kao i na svaki drugi pregled. Broj pacijenata po liječniku je limitiran, kako ovi mlađi i spretniji s kompjutorom, ne bi sistemom najbržeg prsta dobili više termina od drugih. Kad se popune termini, zatvaramo kalendar i daljnje narudžbe nisu moguće. Svi su podaci već upisani i na punkt je dovoljno doći samo s potvrdom – rekao nam je stručnjak Zavoda za informatičku tehnologiju Vedran Klarić.
– U Istri državnu platformu ne koristimo i nismo je ni koristili. Još uvijek cijepimo prioritetnu skupinu – kronične bolesnike i starije od 65 godina. Zbog toga nam cijepljenje preko te platforme još nije tema – kaže Ante Ivančić iz istarskih domova zdravlja. Zasad se u Istarskoj županiji svi oni koji se žele cijepiti naručuju kod svojih liječnika.
Ravnateljica ZZJZ Vukovarsko-srijemske županije dr. Kata Krešić rekla nam je da oni dosad uopće nisu imali potrebu koristiti platformu.
– Nismo ni imali toliko cjepiva da bi se išlo preko platforme. Sva cijepljenja koja su dosad obavljana bila su u ordinacijama obiteljske medicine, a na punktovima je bilo organizirano za osobe koje su prijavili i upućivali njihovi liječnici obiteljske medicine – kaže dr. Krešić.
Samo 1500 građana Karlovačke županije za cijepljenje se prijavilo preko platforme Cijepise.zdravlje.hr, što je prilično mala brojka na 22.450 dosad cijepljenih osoba, odnosno distribuiranih cjepiva. Ravnatelj ZJZ-a Karlovačke županije Branko Zoretić naglašava da je dobar dio od tog broja već cijepljen jer se našao i na listama svojih obiteljskih liječnika.
Komentar i podatke Jutarnji list je zatražio i od Ministarstva zdravstva, i to u nekoliko navrata. U petak su odgovorili da je odgovor “vezan uz temu cijepljenja i platforme u radu u stručnim službama”.
Za malo više od mjesec dana počinju ispiti državne mature. Iako je kalendar pisanja poznat, epidemiološke upute – nisu. U Nacionalnom centru kažu da će biti slične prošlogodišnjima. Profesori i maturanti čude se – lani su pretežno imali nastavu na daljinu, a ove godine uživo. Vjerojatnost zaraze je veća. Pitaju se, postoji li alternativa – zaraze li se u vrijeme pisanja ispita iz obveznih predmeta?, piše HRT.
Ovogodišnji maturanti, žele li znati što ih čeka završe li u vrijeme pisanja ispita u samoizolaciji ili, još gore, budu zaraženi – za sada mogu pročitati u prošlogodišnjem pravilniku.
– Prošle godine je bila drugačija situacija jer smo išli iz drugačije situacije na te ispite i učenici, a i dežurni nastavnici, kaže Suzana Hitrec, predsjednica Udruge ravnatelja srednjih škola.
Nastava za maturante prošle je godine bila online, a ove uživo.
– Ako je i jedan učenik pozitivan svi učenici iz tog razrednog odjela idu u samoizolaciju, dodaje Hitrec.
– Znamo od prošle godine ako je netko u samoizolaciji piše u školi izoliran, ali što ako je netko pozitivan, pita se Jana Kic, maturantica, II. gimnazije Zagreb.
Jasno im je da tada u školi pisati ne mogu. Odgovor smo pokušali dobiti u Nacionalnom centru.
– Učenici koji zbog bolesti ili izrečene mjere samoizolacije neće biti u mogućnosti pristupiti polaganju ispitima državne mature u ljetnom roku, moći će pristupiti ispitima u jesenskom roku uz opravdani razlog izostanka. Što se tiče priznavanja njihovog ostvarenog rezultata u jesenskom roku za upise na visoka učilišta, to ovisi isključivo o njihovim odlukama kako će postupati i rangirati te pristupnike, kažu.
Prevedeno – ovisi o dobroj volji fakulteta. Propusti li maturant, zbog COVID-a, ljetni rok, a popune li se kvote na željenom fakultetu, u jesenskom ostaje bez željenog fakulteta.
Danas je spomendan sv. Jure (Juraja) koji se u Neretvanskom dekanatu osobito, kao nebeski zaštitnik, slavi u župi Desne.
Misno slavlje u 10 sati je predvodio don Mario Mihanović, župnik župe Slivno Ravno – Vlaka. U koncelebraciji su bili Desanac i župnik Vidonja don Mladen Margeta i župnik Rogotina i Desana don Ivica Barišić.
Zbog epidemioloških nije bilo tradicionalne procesije sa svečevim kipom.
Sveti Juraj (lat. Georgius), jedan je od najslavnijih kršćanskih mučenika Istočne i Zapadne Crkve. Njegovo štovanje rasprostranjeno je diljem Europe, a neke ga države štuju kao svoga sveca zaštitnika. Posebno ga štuju Romi i poznat je običaj blagoslova konja o blagdanu sv. Jure.
Samo ime potječe od grčke riječi georgós, što znači zemljoradnik, ratar. Složenica je od dviju riječiju, ge (γῆ), “zemlja”, “tlo” i ergon (ἔργον), “rad”. U Hrvatskoj ime Juraj je među 100 najčešćih imena. Osobito je javlja u muškim oblicima: Juraj, Jurica, Jure, Jurko, Juro, Jura, Juran, Juraš, Đuraš, Đuro, Đurko, Đurek, Đurica, Đurađ, Juroslav, Juriša, Juco, Zoran, Zorzi. Ženski oblici su Đurđa, Đurđica, Jurjica, Jurka, Jurjana, Zora, Zorka…
Foto: Jure Zovko
Stožer civilne zaštite Dubrovačko-neretvanske županije predložio je Stožeru CZ RH donošenje Odluke o uvođenju nužnih epidemioloških mjera za jedinice lokalne samouprave s područja doline Neretve.
Na tom se području do 9. svibnja zadržavaju postojeće nužne epidemiološke mjere dok će se na području ostalih jedinica lokalne samouprave primjenjivati nacionalna Odluka o nužnim epidemiološkim mjerama kojima se ograničavaju okupljanja i uvode druge nužne epidemiološke mjere i preporuke radi sprječavanja prijenosa bolesti COVID-19 putem okupljanja.
Na sjednici Stožera je istaknuto kako se ovakve preporuke donose sukladno trenutnoj epidemiološkoj situaciji, gdje je na širem dubrovačkom području zabilježen pad od 22 posto u 14-dnevnoj kumulativnoj incidenciji, na Korčuli je pad od 27 posto, dok je u Neretvi zabilježen blagi pad, no 14-dnevna kumulativna incidencija je i dalje visokih 1242 zaražena. Najteže stanje je trenutno u Opuzenu gdje u posljednjih sedam dana bilježimo porast od 88 posto novih slučajeva zaraze COVID-19.
Prijedlog Odluke je Stožer donio nakon sjednice održane u petak sukladno naputku Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije i nakon održanih sastanaka s čelnicima jedinica lokalne samouprave.
Prema odluci Stožera CZ DNŽ-a nastava za učenike na području Doline Neretve će i sljedeći tjedan biti prema Modelu C, tj. na daljinu (online). Izuzetak su učenici završnih razreda srednje škole za koje je preporuka da nastavu pohađaju prema Modelu A (redovno u školskim učionicama). Praktičnu i individualnu nastavu moguće je održavati uz poštivanje epidemioloških mjera.
Za sve učenike osnovnih i srednjih škola sa područja Grada Dubrovnika, otoka Korčule i poluotoka Pelješca te općina Konavle, Župa dubrovačka, Dubrovačko primorje, Lastovo, Mljet, preporuča se nastavu organizirati prema Modelu A (redovno u školskim učionicama) uz savjetovanje sa nadležnim epidemiologom.
Čini se da je hajka na AstraZenecu bila nepotrebna – nova studija Sveučilišta Oxford pokazuje da je nuspojava stvaranja krvnih ugrušaka približno jednako prisutna i kod mRna cjepiva Pfizer i Moderna, donosi Slobodna Dalmacija.
Prema još nerecenziranoj studiji objavljenoj 14. travnja, koju je prenio američki znanstveni portal The Scientist, cerebralnu vensku trombozu (CVT) nakon dobivanja cjepiva Pfizer ili Moderna dožive četiri osobe na milijun ljudi, dok za AstraZenecu ta brojka iznosi pet osoba na milijun ljudi.
Vidimo, razlika je neznatna: obje brojke su približno podjednako male. Vektorsko cjepivo ne nosi bitno veći rizik od mRNA cjepiva.
Nasuprot tome, rizik od CVT-a puno je veći ako dobijete koronu – 39 osoba na milijun bolesnih. Deset puta više nego ako se cijepite Pfizerom, osam puta više nego ako se cijepite AstraZenecom.
Konkretno, od 489.871 pacijenta koji su primili mRNA cjepivo (Pfizer ili Moderna), vensku trombozu u roku od dva tjedna nakon cijepljenja dobilo je njih dvoje, što daje četiri osobe na milijun cijepljenih. A od 513.284 bolesnika s COVID-19, vensku trombozu u roku od dva tjedna nakon dijagnoze razvilo je njih dvadeset, što daje 39 osoba na milijun pacijenata.
Drugim riječima, ako ste u strahu od krvnih ugrušaka, puno prije ćete ih dobiti ako se ne cijepite – pa dobijete koronu – nego ako se cijepite, neovisno hoćete li uzeti Pfizer ili AstraZenecu: rizici kod oba cjepiva skoro su podjednako neznatni.
Ovi nalazi ukazuju da su napadi na cjepivo AstraZeneca – čije je korištenje u mnogim europskim zemljama ograničeno, a u nekima i obustavljeno – bili neopravdani, što potiče i sumnje da ih je organizirala farmaceutska konkurencija.
Više možete pročitati na portalu Slobodna Dalmacija.
