Na današnji dan, na blagdan sv. Kate, 1903. kotorski biskup Frane Uccelli je obavio posvetu župne crkve sv. Ilije u Metkoviću, a prije 150 godina (1870.) crkva je bila pokrivena i u njoj je od tada bilo moguće obavljati bogoslužje. Nešto kasnije će uz nju biti podignut 35 metara visok zvonik.
Metkovci traže dozvolu za gradnju prve crkve
U jednom dragocjenom pismu u arhivu franjevačkog samostana u Zaostrogu navodi se zahtjev Metkovaca za gradnjom crkve i župnoga stana. Pismo je nedatirano, ali nažalost i nepotpisano kao i sve molbe toga tipa.
U tom pismu, napisanom najvjerojatnije između smrti don Jure Sentića 1697. i 1699./1700., kada se crkva sagradila, harambaša mjesta, kao i cijeli puk, mole providura da im dopusti zadržati župni stan. Naime, u pismu se navodi kako je narod koji je nastanjivao ovo selo dobrim dijelom izgubio živote i svoja dobra kako bi zadržali u svojim rukama ovo selo, te kako su se svi žrtvovali u služenju duždu. Narod je molio providura Dolfina da im odredi mjesto za izgradnju crkve i boravište za svećenika. I kaže: Nije im nedostajalo uslišanje. Udijeljen je teren i kuća. Mjesto za crkvu čuvaju i nitko nema pretenzija na to mjesto.
Fra Bartul Arbić je do travnja 1700. sagradio nove crkve u Metkoviću i Doljanima dok se ona u Dračevu u tom trenutku još gradila. Crkva u Metkoviću sagrađena je stoga između rujna 1698. kao donja granica i travnja 1700. kao gornja jer te godine providur Čitluka Todor Trevisan hvali spomenutog fra Bartula.
Metkovska crkva prvo bila je posvećena Presvetoj Majci, a potom sv. Iliji proroku
Zanimljivo, na jednom dokumentu iz 1699., na slobodnom prostoru, drugom rukom, bez nadnevka, napisan je popis crkava u Makarskoj biskupiji. Metkovska crkva za titulara ima Presvetu Majku (Madre Santissima), a 1700. spomenuti providur Čitluka Todor naziva je crkvom Uzašašća (Ascensione).
Godine 1702. u mletačkom katastru naziva se crkvom sv. Ilije, i otada se uvijek spominje pod tim imenom. I vizitator fra Ivan Vietri 1708. naziva crkvu u Metkoviću crkvom sv. Ilije. On navodi da su na području župe Čitluk (Neronta) pastorizirala dvojica franjevaca, fra Bonaventura Bagalović i fra Stjepan Ivanović. Crkva je napravljena na zemljištu koje je bilo vlasništvo obitelji Banžić (Bančić), i to Krstića (ime) Banžića, te je odlukom suda zemljište darovano Crkvi, napisao je don Mato Brečić povodom 300. obljetnice osnutka Župe sv. Ilije proroka u Metkoviću (1719. – 2019.).
Nova župna crkva sv. Ilije
Broj stanovnika Metkovića se povećavao i 14. travnja 1858. je sklopljen ugovor između Općina i Crkovinarstva koji se Crkovinrstvo obvezuje dati 1200 forinti, Općina 300 forinti za građevinski materijal. Gradnja je započela 1867. godine u vrijeme župnika fra Luke Ančića. Nacrt za crkvu je napravio inženjer dr. Juraj Macrocchio a boo je i nadglednik gradnje.
Svi muškarci stariji od 16 godina bili su dužni odraditi određeni broj dnevnica na crkvi ili platiti kaznu od 1 forinta. Crkva je bila pokrivena 1870, a ukupni trošak je iznosio 50.000 forinti. Bilo je predviđeno da u središtu trobrodne crkve bude izgrađena kupola, ali to nije napravljeno zbog nedostatka novca.
Nakon završetka radova crkva je korištena za bogoslužje, a posvećena je kasnije, na današnji dan 1903. godine.
