Danas Pravoslavne crkve slave najveći kršćanski blagdan Uskrs! Ovih dana nerijetko čujemo u medijima kako Katolici (i protestanti) proslavljaju Uskrs po gregorijanskom kalendaru dok ga pravoslavni slave po julijanskom kalendaru. No, je li to baš tako?

TEKST SE NASTAVLJA NAKON OGLASA

Budući da se drugi veliki kršćanski blagdan Božić, slavi i 25. prosinca i 7. siječnja po gregorijanskom kalendaru, otuda uvjerenje da se i proslava Uskrsa razlikuje zbog kalendara. Kada je riječ o Božiću, svi ga kršćani slave 25. prosinca. No, pojedine Pravoslavne crkve se drže julijanskoga kalendara, te zbog razlike od 13 dana 25. prosinac po julijanskom pada 7. siječnja po gregorijanskom kalendaru. Dakle, 7. siječnja je za one pravoslavne koji slave Božić po starome, julijanskom kalendaru zapravo 25. prosinac. Otuda je i 1 siječanj po julijanskom kalendaru zapravo 14. siječanj po gregorijanskom, pa se govori o tzv.  pravoslavnoj ili sprskoj Novoj godini. A zapravo se radi o Novoj godini po julijanskom kalendaru. No, ne drže se sve Pravoslavne crkve julijanskoga kalendara. Grčka, Bugarska, Rumunjska i sl. prihvatile su gregorijanski kalendar (pojedini pravoslavni tvrde da se radi o tzv. Milankovićevom kalendaru) pa je njima Božić istoga dana kada i rimokatolicima i protestantima.

No, kada se radi o Uskrsu, sve ga Pravoslavne crkve proslavljaju u isto vrijeme, bilo da se drže gregorijanskog, bilo julijanskog kalendara (Osim Finske pravoslavne crkve koja Uskrs proslavlja uvijek kad i rimokatolici i protestanti). On se nekada poklapa s datumom kada ga proslavljaju rimokatolici i protestanti, a nekada je razlika i do mjesec dana. No najčešće, u barem 50 % slučajeva pravoslavni Uskrs dolazi tjedan dana nakon što ga proslave rimokatolici i protestanti. Obzirom na ove činjenice, evidentno je da ova razlika nije zasnovana na kalendarima. Jer kada bi se radilo o kalendarima tada bi razlika između jednog i drugog bila 13 dana. Isto tako one Pravoslavne crkve koje se drže gregorijanskoga kalendara proslavljale bi Uskrs isti dan kada i rimokatolici i protestanti.

Uskrs se po odluci Prvog nicejskog sabora 325 godine proslavlja  na nedjelju koja pada nakon punog mjeseca iza proljetne ravnodnevice.

  • Rimokatolici  i protestanti (Zapadno računanje Uskrsa odnosno zapadna pashalija), Uskrs proslavljaju u nedjelju koja pada  nakon 14 -og dana  mladog mjeseca. Tako se po zapadnom računanju Uskrs proslavlja između 22. ožujka  i 25. travnja.
  • Kod pravoslavnog računanja datuma Uskrsa (Istočno računanje Uskrsa, odnosno Istočna pashalija), Uskrs pada  između 4. travnja i 8. svibnja i moraju biti ispunjena četiri pravila:
  1. Uskrs se slavi iza proljetne ravnodnevice
  2. Uskrs se ne može slaviti prije ili za vrijeme proslave židovske pashe
  3. Uskrs se slavi iza prvog proljetnog punog mjeseca
  4. Uskrs se slavi uvijek u nedjelju.

Ovo na prvi pogled izgleda jednostavno, i da je jedina razlika kod zapadnog i istočnog računanja datuma Uskrsa to što kod istočnih odnosno pravoslavnih crkava Uskrs ne može pasti prije odnosno za vrijeme židovske pashe. No prava komplikacija nastaje zapravo kod računanja prvog proljetnog punog mjeseca.

Spomenute 325. godine grupa astronoma iz Aleksandrije je izračunala teoretske datume punog mjeseca. Ti su datumi posloženi u tablice po kojima Pravoslavna crkva i danas računa datum Uskrsa. Upravo se ovakvo drevno računanje datuma Uskrsa koje je Pravoslavna crkva sačuvala i danas, ne oslanja isključivo na astronomska promatranja već na ranije utvrđene tablice. Ovakvom metodom računanja, 19 je mogućih datuma za Uskrs. Zapadni kršćani tvrde da je takva metoda zastarila, i astronomski često netočna. Nakon promjene kalendara pod papom Grgurom VIII, pristupilo se i preciznijem određivanju prvog proljetnog punog mjeseca. Po tome izračunu 35 je mogućih datuma za Uskrs.

Vrlo važan faktor u razlici između Zapadnog i Istočnog računanja Uskrsa jest židovski blagdan Pasha. Za utvrđivanje datuma pashe je važan Židovski kalendar koji je lunarni (kretanje mjeseca)  za razliku od julijanskog i gregorijanskog koji su solarni (kretanje zemlje oko sunca). Naravno da je promjena kalendara s julijanskog na gregorijanski također odigrala ulogu u razlici, no to nije najvažniji i jedini faktor kod zapadnog i istočnog računanja datuma Uskrsa. Da je to jedini razlog onda bi, kako smo gore naveli, kao i u slučaju Božića razlika uvijek bila 13 dana odnosno 2 tjedna između jednog i drugog datuma Uskrsa.

U želji da se dođe do zajedničkog slavljenja najvećeg kršćanskog blagdana Uskrsa, Zapadni kršćani i pravoslavni su potpisali 1997. godine zajedničku izjavu koja nažalost nikada nije zaživjela.

Dakle, razlika između zapadnog i istočnog računanja Uskrsa nije temeljena isključivo na razlici između julijanskoga i gregorijanskoga kalendara već su tu uključeni različiti faktori, poput lunarnog kalendara, crkvenog računanja punog mjeseca (crkveni mjesec),  astronomije, matematike i sl. pa je stoga pogrešno reći kako rimokatolici i protestanti slave Uskrs po gregorijanskom, a pravoslavni po julijanskom kalendaru. Preciznije je govoriti o zapadnom i istočnom računanju datuma odnosno o Zapadnoj i Istočnoj pashaliji.

Piše: Jasmin Milić/IPA

OGLAS