U posljednje vrijeme se susrećemo sa sve više članaka koji upućuju na izlovljavanje liski u Neretvi do besvijesti, njezin nenormalno veliki broj u prošlosti koji je danas smanjen, a kao glavnog krivca neprestano se javnosti servira lov, odnosno krivolov. Je li je to točno?
U prošlosti Neretva je bila poznata po crnoj liski koja je bila njena glavna hraniteljica, ali nitko ne vuče poveznicu na to da se tada u Neretvi koristila močvara: od žetve botura za sture, žetve trstike za prehranu stoke i pokrivanje kuća, torova i štala do košenja jendeka i održavanja plovnih puteva. Danas je besmislena izjava da u Neretvi ljudi smetaju liski u močvari pravljenjem plana, održavanjem raznih jaruga i jendeka za lov jegulja. Glavna koncetracija lisaka i sve ostale barske divljači je upravo na jedinim otvorenim vodenim površinama koje rade ljudi.
Krivolova u Neretvi ima i ne poričem da nije prisutan, ali nije prisutan u tolikoj mjeri koliko ga mnogi predstavljaju nedovoljno informiranoj javnosti. Kada su se već ti isti koji prozivaju Neretvane uhvatili u koštac s krivolovom, zašto ne idu na područja gdje je njegova koncetracija veća nego konstantno operiraju na istom pograničnom području gdje im je lakše gledati sa ceste na lovačke plane, a ne boriti se s muljem i tršćakom neretljanskih blatija?
Liska je u Neretvi prisutna na svim otvorenim vodenim površinama. Od same rijeke Neretve koja protječe kroz gradove i naselja, do okolnih divljih i nepristupačnih blatija.
Niti jedne vrste ptica vodarica nema u tolikoj brojnosti kao u prošlosti, ali taj podatak se nigdje ne objavljuje. Ne objavljuje se također ni podatak da je danas prisutno više ptica, i po raznolikosti vrsta i po samoj brojnosti, nego prije 20 ili 30 godina.
Uporno se barata s brojem od 50 000 odstrijeljenih lisaka. Ne znam od kuda taj podatak ljudima koji to serviraju javnosti ali vjerojatni izvor te cifre je Državni zavod za statistiku u kojem, ako se odabere područje lovstva, nudi podatke o odstrijeljenim močvaricama (razne vrste!) u broju 50 000 (2018.), odnosno 60 000 (2019.). Ne znam koji je krajnji cilj ovog javnog blaćenja Neretve i njenih stanovnika pa i same tradicije, ali ovo dalje nema logike.
Besmisleno je uopće i komentirati više ovakve objave nakon izjave da je dalmatinski pelikan nestao iz Neretve radi krivolova.
U Neretvi niti jedna ptičja vrsta nije nestala zbog krivolova, niti će nestati u buduće vrijeme!
Piše: Nikola Menalo, student Lovstva i zaštite prirode
