U teškom vremenu u kojem živimo zbog pandemije Covid-19, a s obzirom na spriječenost zajedničarskog slavljenja bogoslužja u crkvi sukladno uputama biskupâ za područja pod njihovom nadležnošću, ovoj su Kongregaciji pristigli brojni upiti vezani uz nadolazeće uskrsne blagdane. U vezi s tim daju se sljedeće opće upute te neki prijedlozi biskupima, objavila je Kongregacija za bogoštovlje i stegu sakramenata.

TEKST SE NASTAVLJA NAKON OGLASA

Neka biskupi i svećenici slave obrede Velikog tjedna bez sudjelovanja naroda i na prikladnom mjestu, izbjegavajući koncelebraciju i izostavljajući pružanje mira.

Neka vjernici budu obaviješteni o vremenu početka slavljâ tako da se mogu pridružiti u molitvi u svojim domovima. U tome su od pomoći televizijski ili internetski prijenosi uživo (ne snimke). U svakom slučaju ostaje važno posvetiti odgovarajuće vrijeme molitvi, pridajući prije svega važnost časoslovu, navodi se dalje u dokumentu u kojem se biskupske konferencije i pojedine biskupije poziva da se pobrinu pružiti materijale koji će poslužiti kao pomoć obiteljskoj i osobnoj molitvi.

1 – O datumu slavljenja Uskrsa. Uskrs, to središte liturgijske godine, nije blagdan poput ostalih: vazmeno trodnevlje, kojem prethodi korizma i kojem je kruna Pedesetnica, ne može se pomicati.

2 – Misa posvete ulja. Pošto razmotri konkretne prilike u pojedinim zemljama, biskup je ima pravo odgoditi za neki kasniji datum.

Upute za vazmeno trodnevlje.

Tamo gdje su građanske i crkvene vlasti dale ograničenja za slavljenje vazmenog trodnevlja valja se držati sljedećeg.

Biskupi će, u dogovoru s biskupskom konferencijom, dati upute kako bi u stolnoj crkvi i u župnim crkvama, iako bez fizičkog sudjelovanja vjernikâ, biskup i župnici slavili liturgijska otajstva vazmenog trodnevlja, obavijestivši vjernike o vremenu početka slavlja tako da se mogu pridružiti u molitvi u svojim domovima. U ovoj prilici su korisni izravni (ne snimljeni) prijenosi putem televizije ili interneta.

Neka biskupska konferencija i pojedine biskupije ne propuste pružiti sredstva koja će poslužiti kao pomoć obiteljskoj i osobnoj molitvi.

Na Veliki četvrtak, u stolnim i župnim crkvama, tamo gdje za to postoje stvarne mogućnosti, a što određuje onaj čija je to zadaća, svećenici iz župe mogu koncelebrirati Misu večere Gospodnje; svim se svećenicima, iznimno, daje odobrenje da na taj dan na prikladnom mjestu slave misu bez naroda. Pranje nogu, koje je već po sebi neobavezno, izostavlja se. Na kraju Mise večere Gospodnje izostavlja se procesija, a Svetotajstvo se pohranjuje u svetohranište. Svećenici koji nemaju mogućnost slaviti misu mole Večernju (usp. Liturgija časova).

Veliki petak. U stolnim i župnim crkvama, tamo gdje za to postoje stvarne mogućnosti, a što određuje onaj čija je to zadaća, biskup/župnik slavi Obrede Muke Gospodnje. Dijecezanski biskup će se pobrinuti da se u sveopću molitvu uvrsti posebnu nakanu za bolesne, umrle i one koje je obuzeo osjećaj beznađa (usp. Rimski misal str. 187, br. 12)

Nedjelja Uskrsnuća Gospodnjega. Vazmeno bdjenje: slavi se samo u stolnim i župnim crkvama, tamo gdje za to postoje stvarne mogućnosti, a što određuje onaj čija je to zadaća. Na “početku bdjenja ili u Službi svjetla” izostavlja se paljenje vatre, pali se svijeća i, uz izostavljanje procesije, izvodi se Hvalospjev uskrsnoj svijeći (Exsultet). Slijedi “Služba riječi”. U “Krsnoj službi” samo se obnavljaju krsna obećanja (usp. Rimski misal, str. 226, br. 46). Slijedi potom “Euharistijska služba”.

Oni koji se ni na koji način ne mogu pridružiti vazmenom bdjenju koje se slavi u crkvi, neka mole Službu čitanja određenu za Nedjelju Uskrsnuća Gospodnjega (usp. Liturgija časova).

Odluku vezanu uz samostane, sjemeništa i bogoslovije te redovničke zajednice treba donijeti dijecezanski biskup.

Izrazi pučke pobožnosti i procesije koji obogaćuju dane Velikog tjedna i vazmenog trodnevlja mogu se, prema sudu dijecezanskog biskupa, prebaciti na neke druge pogodne dane, npr. 14. i 15. rujna.

OGLAS