Nakon sedam mjeseci putovanja NASA-in rover Perseverance danas će sletjeti na Mars, što će biti početak višegodišnje potrage za dokazima postojanja drevnog života na crvenom planetu.

Rover bi trebao sletjeti u krater Jezero, koji je dobio ime po jednom selu u Bosni i Hercegovini. Radi se o depresiji širine 45 kilometara koja se nalazi se na Marsovoj sjevernoj polutci, piše Index.

Područja u blizini kratera također su dobila imena po rijekama koje teku kroz BiH, ali i Hrvatsku. Tako se odmah pored mjesta slijetanja nalazi dolina Neretve, koja zapravo predstavlja osušeno korito drevne rijeke. Jugozapadno od kratera Jezera je dolina Una, a sjeverno dolina Sava. Kartu cijelog područja možete pogledati ovdje.

Krater Jezero i potraga za vanzemaljskim životom

Krater Jezero je jedno od najboljih mjesta u potrazi za drevnim životom jer je prije nekih 3.9 milijardi godina vjerojatno bio ispunjen vodom i imao formu jezera. Dosadašnje analize su pokazale da su naslage u krateru bogate mineralima koji nastaju u prisutnosti vode, što znači da je tamo nekada mogao postojati i život. U takvim sličnim sedimentima na Zemlji obično nalazimo fosile, stoga je moguće da će ih rover otkriti i na ovome području.

Prije više milijardi godina Mars je vjerojatno bio puno toplije mjesto, na kojem je bilo tekuće vode na površini, što znači da se tamo u dalekoj prošlosti mogao razviti život. No crveni planet je s vremenom izgubio atmosferu i velik dio vode te je postao suho, hladno i negostoljubivo područje kakvim ga vidimo danas.

Prije 3.9 milijardi godina, kada je na Marsu vjerojatno bilo tekuće vode, u njegovu se površinu zabilo veliko tijelo iz svemira i stvorilo krater koji se zatim napunio vodom. Danas je taj krater prazan, ali ožiljci koje vidimo na površini pričaju priču o davnoj prošlosti punoj rijeka i jezera.

Naime, letjelice koje orbitiraju oko Marsa su na tom mjestu snimile formaciju koja nalikuje na veliku riječnu deltu u obliku lepeze. Ta delta nalikuje području na kojem se rijeka Nil susreće sa Sredozemnim morem.

Bijele pješčane plaže na Marsu?

Planetarna znanstvenica Briony Horgan, članica znanstvenog tima iza rovera Perseverance, smatra da je ovo mjesto idealno za potragu za fosiliziranim organizmima jer su se drevne rijeke ulijevale u ovo jezero i odlagale u njega organske i druge potencijalne znakove života. Delte i dna jezera mogu sačuvati blatnjave sedimente koji su sačuvali dokaze o biološkom životu ili drugom organskom materijalu.

Iako na Marsu postoje i druge formacije koje nalikuju na korita rijeka, jezera i delta, u krateru Jezero su otkriveni i posebni minerali. Naslage tih minerala, karbonata, nalazimo po cijelome krateru, piše CNN.

“Moguće je da je ovo drevno jezero nekada imalo prekrasne bijele pješčane plaže”, kazala je Horgan.

U jezerima na Zemlji mikrobi vole rasti u velikim kolonijama tik ispod površine vode. Stoga, kada je na Marsu isparilo jezero, možda su karbonati uspjeli zarobiti dio tih mikroba i sačuvati ih, kao što se znalo dogoditi na našem planetu.