Od devet sati ujutro ne radi stranica Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, prijavitelji na Javni poziv za sredstva namijenjena za energetsku obnovu obiteljskih kuća ne mogu se ulogirati u svoje korisnički račune, niti poslati prigovor.
Podnošenje prijava na Poziv započelo je jutros u 9 sati i to isključivo putem sustava za e-prijavu koji – ne radi.
Podsjetimo, stranica za prijavu padala je i prošle godine kada su nam korisnici također masovno javljali i izražavali svoje nezadovoljstvo.
Fond: Ispričavamo se, prijave se privremeno odgađaju
Oko sat vremena nakon što su počele pristizati prve pritužbe korisnika, oglasio se i Fond hitnim priopćenjem.
“Nakon što je 14.10. od 9 h trebao krenuti sa zaprimanjem prijava za sufinanciranje energetske obnove obiteljskih kuća, došlo je do tehničkih poteškoća uslijed kojih korisnicima sustav ePrijave nije bio dostupan.
Ovim se putem ispričavamo svim zainteresiranim građanima radi nastale situacije i neugodnosti koje im je ista prouzročila.
Zaduženi tim informatičara i programera intenzivno radi na uklanjanju svih programskih i infrastrukturnih barijera uslijed kojih je došlo do poteškoća u radu sustava ePrijave.
Zaprimanje prijava na Javni poziv se privremeno odgađa te ćemo o novom datumu zaprimanja obavijestiti javnost u najkraćem mogućem roku. Svi građani zainteresirani za ovaj poziv dobit će novu priliku prijaviti svoje projekte za sufinanciranje”, napisali su.
FRAMA Metković i ove godine sudjeluje u volonterskom projektu 72 sata bez kompromisa koja će se provoditi u petak i subotu, 15. i 16. listopada, na više lokacija u gradu.
Tako će naši mladi volonteri na sljedećim lokacijama i akcijama: čistka kuće oca Ante Gabrića i kuće gospođe Nade Šakote koja se nalazi kraj naše crkve, druženje u staračkom domu te u udruzi Leptirići, druženje i u azilu za životinje „Dom za pet“ na Dubravici, prikupljanje sredstava u Studencu te kreativna radionica za osnovnoškolce u Ornitološkoj zbirci u vrmeenu od 8 do 12 sati. U popodnevnim satima, od 14 sati, bi će akcija uređivanje vrta Srednje škole Metković.
– U subotu organiziramo kreativnu radionicu u Gradskom parku za djecuu dobi od 6 do 10 godina s početkom u 10 sati. Sva su djeca dobrodošla i očekujemo ih u što većem broju. Istoga dana bi će ponovno družimo u azilu „Dom za pet“. Moramo naglasiti sve one koji nas podržavaju u ovom projektu, a to su naši sponzori Grad Metković, Coffe & wine bar Bacchus, pekarna Klas, piterija Dragi, fast food Ham- Ham i Vinarija Deak. – kažu organizatori akcije.
Iz komunalnog poduzeća Metković d.o.o. obavještavaju korisnike vodnih usluga u ulicama: I. Gundulića, hrvatskih iseljenika, Trg kralja Tomislava, kneza Domagoja, Splitska (od križanja s Ulicom don R. Jerkovića do križanja s A. K. Miošića) i don R. Jerkovića da će danas 14. listopada 2021. od 11:30 do 13 sati doći do prekida u isporuci vode zbog radova na vodoopskrbnoj mreži.
Dvije tvrtke iz Metkovića, nagrađene su plaketom Zlatna kuna na svečanoj sjednici Gospodarskog vijeća Hrvatske gospodarske komore – Županijske komore Dubrovnik.
U kategorijih malih trgovačkih društava Zlatnu kunu je dobila tvrtka Ćosić gradnja d.o.o., a u kategoriji srednjih trgovačkih društava Poljopromet d.o.o. Metković. Plaketa Zlatna kuna dodjeljuje se već 24 godine prema ekonomskim kriterijima, a vrednuje se i ukupni poslovni ugled trgovačkih društava, utjecaj na razvoj djelatnosti te doprinos gospodarstvu Dubrovačko-neretvanske županije, piše Dubrovački vjesnik.
Među značajnijim projektima koje je izvodila tvrtka Ćosić gradnja d.o.o. je izgradnja sekundarne kanalizacijske mreže grada Opuzena, koji je sufinanciran sredstvima Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU-a.
U organizaciji Gradske knjižnice Metković u Gradskome kulturnom središtu u srijedu je putopisac i avanturist Tomica Kristić održao putopisno predavanje Autostopom po svijetu.
Kristić je metkovskoj publici ispričao dio svojega putovanja u Novi Zeland, na koje je krenuo prije pet godina s budžetom od 1500 eura. Tijekom putovanja, autostopom je prešao 40 tisuća kilometara te upoznao različite ljude i kulture, a na Novi Zeland stigao je poslije tri godine i devet mjeseci. Ukupno je prošao kroz tri kontinenta i 25 država te doživio različite uspone i padove, piše metkovic.hr.
Svoje doživljaje odlučio je opisati u tri knjige ‘Putovanje u Međuzemlje’, a u Metkoviću je večeras podijelio iskustva prvih petnaest mjeseci tijekom kojih je, između ostaloga, pješačio po prostranstvima Himalaje, upoznao Iran, živio s budističkim monasima u Indiji, volontirao u domu za nezbrinutu djecu, spavao po policijskim postajama diljem Azije te radio kao statist u Bollywoodu. Prvih 15 mjeseci putovanja završio je u Vijetnamu s njegovom današnjom suprugom Lucy koja je kulturu te zemlje večeras, također, predstavila publici.
Foto: metkovic.hr
Kako je istaknuo Kristić, na putovanje je krenuo jer je želio napustiti svoju ‘sigurnu luku’, a pri povratku u Hrvatsku naučio je više cijeniti mjesto u kojem živi.
„Ovo putovanje nije obično putovanje već preobrazba jedne osobe koja se, hodajući po stazi života, svakim danom sve više mijenjala. Upoznao sam različite kulture i načine života te se suočio s različitim životnim situacijama. Osim što me putovanje promijenilo, naučio sam cijeniti i voljeti mjesto u kojem živim te našu kulturnu baštinu“, istaknuo je Tomić.
Ostatak putovanja Kristić je opisati u nadolazeće dvije knjige, a iduća iz tiska izlazi na proljeće 2022. godine.
Jadranska magistrala počimala je od granice Slovenije i Italije kod Trsta te preko Rijeke, Zadra, Splita i Dubrovnika išla dalje do Bara u Crnoj Gori i Podgorice te Kolašina da bi svoj put nastavljala dalje preko Kosovske Mitrovice do Skopja.
Ukupna dužina Magistrale iznosila je 1407 km, a uz samu obalu bila je duga 745 km. U Hrvatskoj je do 1945 godine bio izrađen samo jedan manji dio i to od Rijeke do Novog Vinodolskog u duljini od 48 km. Poslije drugog svjetskog rata počinje se graditi dionica po dionica da bi se do 1962 godine došlo do Šibenika. Ukupna duljina je do tada izgrađenog dijela iznosila 296 km.
Od 1963 godine počinje gradnja dionice Šibenik-Split-Dubrovnik-granica Crne Gore u ukupnoj duljini od 291 km. Ovako duga dionica uz osigurana sredstva Međunarodne banke za obnovu i razvoj uspijeva se izgraditi u svega dvije godine. Što se u ono doba smatralo pravim graditeljskim čudom i velikim poduhvatom.
Probijanje magistrale od Rogotina prema mostu
Jedini segmenti na cijeloj trasi koji nisu u funkciji 1965 godine su mostovi preko rijeke Neretve kod Rogotina – Rogotinski most i most preko morskog tjesnaca između Vodica i Šibenika-Šibenski most. Bez obzira na manji broj vozila povremeno su se stvarale velike gužve na pontonskom mostu preko Neretve koji se nalazio oko jedan kilometar uzvodno prema Kominu, a kojega je izgradila JNA i uspijevala održati u prometu i za velikih vodostaja nabujale rijeke Neretve i tijekom zimskih mjeseci.
Na mekom i muljevitom tlu blizu samog ušća Neretve u more radnici „Mostogradnje“ Beograd su za 780 dana odnosno 26 mjeseci uspjeli podići ovaj i dan danas najveći most preko rijeke Neretve duljine od 413,60 metara. Rogotinski most nije samo najveći po svojoj duljini nego i sa svojom visinom od preko 18 metara iznad Neretve je i najviši (nakon Starog mosta u Mostaru) te svojom visinom omogućuje neometenu plovidbu do idućeg mosta na Neretvi u Metkoviću.
Plovna dizalica Veli Jože radi na temeljenju stupa lijeve obale Neretve
Slaba nosivost tla u dolini Neretve zahtijevala je od graditelja temeljenje na kesonima u samoj rijeci, dok su obalni dijelovi mosta temeljeni na šipovima tipa „Benoto“ koji se nalaze oko 30 metara ispod razine mora. U most je ugrađeno ukupno 572 tone betonskog željeza. Most ima 7 otvora od kojih onaj srednji je najveći i ima 110 metara širine. Kolnik je širok 7,5 m, a dvije pješačke staze sa svake strane kolnika po 1,5 m.
Radi fundiranja temelja moralo se ići s kesonima od 16 metara na lijevoj strani mosta, a 27 metara na desnoj obali sve dok se nije došlo do čvrstog tla.
Radovi na kesonima jednog od dva središnja stupa mosta
Interesantno je da su graditelji koristili sistem konzolnih kliznih oplata čime su omogućili nesmetan brodski saobraćaja cijelo vrijeme gradnje što je za ono vrijeme obzirom na intenzitet i putničkog, a posebno trgovačkog saobraćaja koji se odvijao preko luke Metković bilo jako važno. Prilikom gradnje svoj veliki doprinos dala je i plovna dizalica Veli Jože Brodosplita u to vrijeme najveći takav plovni objekt na Sredozemlju.
Materijal kojega su dobivali uzvanici na otvorenju sa tehničkim podacima
Projektant mosta Dimitrije Čertić diplomirao je 1952 godine i do tada je ima već dva značajna projekta most u Novom Sadu i most preko rijeke Pive. Posvetio se projektiranju objekata od prenapregnutog betona te je na Rogotinskom mostu prvi puta u bivšoj državi primijenio tako velike dimenzije na izvedbi nosača ojačanim stupovima. Most je rađen uz primjenu klizne oplate bez skele na način da su nakon izgradnje stupova na njih se sa jedne i druge strane ravnomjerno nadograđivao most. U pojedinim fazama stupovi su izgledali kao vaga sa dva uvijek ista kraka.
Radovima je rukovodio mladi inženjer sa svega šest godina iskustva Vladimir Žugić, a na njemu je prosječno radilo cca 180 radnika i za divno čudo bez i jedne nezgode i povrede.
dio materijala sa otvorenja sa slikom varijante A koja nije realizirana
Iz priloženih materijala vidimo da je most imao varijantu A koja ga prikazuje na način da ravno nastavlja svoj put prema padinama slivanjskih brda bez skretanja prema Opuzenu. Prema priči starijih Neretvana izgleda da su argumenti admirala Stanke Parmaća bili dovoljno jaki da imamo ovakvu trasu Jadranske magistrale i čvorište sa Bosanskom transverzalom bliže Opuzenu. Osobno mislim i sam da je ovakvo rješenje bolje i za Neretvu kvalitetnije sa manje devastacije u prostoru i bliže ljudima koji je koriste svakodnevno na svom putu od Metkovića preko Opuzena do Ploča.
Sam most nije dobio nikakvo službeno ime na dan svoga otvorenja 27.srpnja 1966 godine pa su ga zvali Novi most na Neretvi. Tom prilikom je izdata i prigodna omotnica sa žigom Rogotin OTVARANJE MOSTA 27 VII 1966. Slikovni motiv na omotnici i na žigu predstavlja novosagrađeni most, a rad je grafičkog crtača Ante Zidića iz Splita. Iznad grafike je natpis NOVI MOST preko Neretve kod Rogotina, a sa lijeve strane crteža vidimo natpis JADRANSKA MAGISTRALA.
Prigodna koverta sa žigom ROGOTIN OTVARANJE MOSTA 27. VII. 1966.
Sama svečanost otvorenja mosta bila je za cijelu dolinu Neretve i njene stanovnike veliki događaj. Tog jutra je prvo otvoren most u Šibeniku da bi oko 14 h počela svečanost otvaranja i Rogotinskog mosta. Vjesnik od 28. srpnja (četvrtak) prenosi: „Predsjednik Izvršnog vijeća Sabora Mika Špiljak danas poslijepodne je presijecanjem vrpce pustio u promet još jedan značajan objekt na Jadranskoj magistrali-vitki armirano betonski most preko Neretve kod Rogotina“. Saznajemo iz članka da se okupilo svega nekoliko stotina stanovnika metkovićke (metkovske) općine, te da je Jerko Mateljak, predsjednik Općinske skupštine Metković pozdravio Miljenka Neoričića, saveznog sekretara za saobraćaj i veze. Mateljak je u svojoj pozdravnoj riječi istaknuo golemi značaj mosta za privredni razvoj našeg kraja i iznio kako će dovršenjem pruge normalnog kolosijeka Sarajevo-Ploče i bosanske transverzale čitav neretvanski kraj, a pored njega i hercegovina biti dobrim komunikacijama povezani sa svojim prirodnim zaleđem.
Nakon Jerke Mateljka je govorio inž. Stjepan Lamer, direktor Zajednice za ceste SRH koji je posebno istaknuo karakteristike mosta i odao priznanje svim sudionicima u izgradnji. Poslije njegovog govora Mika Špiljak je presjekao vrpcu i time simbolički pustio most u saobračaj (naime zbog ranijeg završetka most je već desetak dana ranije funkcionirao). Uzvanici i gosti u pratnji izvođača obišli su most koji je ukrašen zastavama pružao rijetko lijepi izgled.
Vjesnik u svom podnaslovu ističe „Magistralom bez prepreka“, Večernji list u podnaslovu ističe „Betonski kolos preko Neretve“, a sami naslov glasi „Novi biseri magistrale“. Slobodna Dalmacija u svom naslovu donosi „Novim mostom magistrala prekoračila Neretvu“. O otvaranju mosta je pisalo i sarajevsko Oslobođenje, a vjerujem i druge dnevne novine.
Rogotinski most prije svečanog otvaranja
Neretvani su vrlo brzo most počeli zvati kako ga i danas svi zovemo Rogotinski most ili most kod Rogotina. Nisam nigdje uspio pronaći dali je dobio svoje službeno ime ili ne. Jedno je sigurno da će ovaj ljepotan u najboljim godinama još dugo dugo povezivati obale naše prelijepe rijeke i svojom elegancijom pljeniti poglede, a svima nama pružati neponovljiv doživljaj sa njegovog vrha dali pogledali prema Ušću ili prema Opuzenu i Kominu.
Piše: Mario Talajić / Hrvatski neretvanski zbornik, br.9, 2017.
Foto: Iz privatne zbirke Marija Talajića
U cilju povećanja procijepljenosti na našem području Dom zdravlja Metković je odlučio uvesti redovno tjedno cijepljenje u COVID ordinaciji (kontejner!) svakoga četvrtaka u periodu od 11 do 13 sati.
Na raspolaganju će biti sva cjepiva: osobe mogu doći primiti prvu dozu te docjepljivanje.
Na licu mjesta će se vršiti upis u centralnu bazu, te će biti moguće i izdavanje COVID putovnice.
Za sada više neće biti masovnih cijepljenja na punktu u Sportskoj dvorani u Metkoviću.
– Sve vas skupa molimo i pozivamo da se cijepite jer tako mislite na sebe i druge, poručuju iz Doma zdravlja.
Srijeda je donijela prilično hladno jutro velikom dijelu zemlje. Dalmacija je zabilježila prohladno jutro s minimalnimtemperaturama u Zagori do 4 do 9°C, a uz obalu i na otocima od 14°C. Danju je znatno toplije s temperaturama u većini predjela od 14 do 20°C.
Posljednjih sedam dana bablje ljeto je naglo ustupilo pred pravom jeseni, a pojedini dani su se u Dalmaciji mogli klimatološki usporediti s krajem studenog. Stigle su i dugo očekivano obilne oborine u gotovo sva područja. Ipak, prva dekada listopada najviše kiše je donijela Zabiokovlju, preko 200 litara po kvadratnom metru, koliko je zabilježeno i u Neretvi.
Sljedećih desetak dana oborina uglavnom više neće biti. Hladno će biti još ovaj tjedan, a onda nas u sljedećem očekuje postupno zatopljenje koje ipak neće vratiti “bablje ljeto” u naše područje.
S istoka kontinenta danas je do jugoistočne Europe stigla nova količina hladnijeg kontinentalnog zraka. Sljedeća 24 sata formirat će se ciklona južnije od Italije, te će se centrom postupno premještati prema Grčkoj. Utjecaj na vrijeme kod nas bit će uglavnom u vidu vjetra, odnosno jake bure, ali i novog prolaznog zahlađenja.
Danas nas do kraja dana očekuje pretežno sunčano vrijeme. Bura će jačati iz sata u sat i već do kraja dana imat će olujne udare. Na Dinari i Kamešnici uz povremeno više oblaka može padati slab snijeg. Navečer osjetno hladnije, a vjetar će pojačavati osjet hladnoće.
U četvrtak pretežno sunčano. Uz granicu s BiH može biti i vrlo slabog snijega. Puhat će pojačana do jaka bura koja će povremeno imati olujne udare. Podno Velebita olujna bura koja će u prvom dijelu dana imati orkanske udare, a pokoji orkanski udar moguć je i ponegdje uz obalu Dalmacije. Minimalne jutarnje temperature zraka od 5°C u Zagori do 12°C ponegdje uz obalu i na otocima. Najviše dnevne temperature većinom od 12 do 19°C.
DHMZ je unutar sustava MeteoAlarm za područje Jadrana izdao žuto, narančasto i crveno upozorenje zbog olujne bure koja će ponegdje imati udare preko 120 km/h.
Petak donosi nastavak stabilnog vremena, ali i slabljenje bure. Još ujutro bit će umjerena do jaka, sve će više slabiti prema kraju dana. Jutro malo hladnije u odnosu na četvrtak, a najviše dnevne temperature zraka biti u porastu, od 15 do 21°C u najtoplijem dijelu dana.
Subota donosi pretežno sunčano vrijeme, ali će popodne i navečer biti promjenjive naoblake. Ujutro će puhati slaba bura, danju slab vjetar zapadnih smjerova. Jutro hladno, u nekim kotlinama Zagore moguć je slab mraz. Danju većinom od 16 do 21°C,
Djelomično sunčano i suho bit će u nedjelju. Ujutro i navečer slaba bura, danju će biti tiho ili uz slab vjetar s mora. Jutarnje temperature u manjem porastu, danju većinom od 17 do 22°C.
Prateći trendove europskog zelenog sporazuma gdje je glavni fokus na ekološkoj poljoprivredi kao proizvodnom sustavu čiji je cilj održati zdravlje tla, ekosustava i ljudi, Dubrovačko-neretvanska županija objedinjuje događanja u listopadu pod zajedničkim nazivom „Harmonija jeseni“.
Kao dio programskih događanja organiziramo radionice iz ekološke poljoprivrede – uvod u ekosustav. Stoga pozivamo sve zainteresirane poljoprivrednike, udruge poljoprivrednika, tehničare i stručnjake na području poljoprivrede i ekologije, predstavnike lokalne samouprave i poduzetničke udruge da prisustvuju radionicama.
Radionice će se održati:
21. listopada 2021. godine u hotelu Merlot, Podgradina 179/1, Općina Slivno s početkom u 18 sati
22. listopada 2021. godine u dvorani Općine Orebić, Obala pomoraca 24, s početkom u 17 sati.
Teme radionice su:
Regulativa ekološke poljoprivrede,
Prednosti ekološke poljoprivrede i proizvodnje,
Zahtjevi na proizvođače i proizvodnju,
Dokumentacija proizvodnje,
Kontrola i certifikacija ekološke poljoprivrede i proizvodnje,
Tržište: marketing, označavanje, nastup na tržištu.
Na radionicama će biti predstavljene Potpore male vrijednosti u poljoprivredi Dubrovačko-neretvanske županije za 2021. godinu.
Nastavno na epidemiološke mjere vezane za bolest COVID-19, broj sudionika će biti ograničen.
Iz tog razloga molimo da se zainteresirani proizvođači prijave najkasnije do 19. listopada 2021. godine.
Prijave se mogu poslati savjetniku u Upravnom odjelu za poljoprivredu i ruralni razvoj Dubrovačko-neretvanske županije Čedi Vučkoviću na mail adresu cedo.vuckovic@dnz.hr ili pozivom na brojeve 020/351-482 i 098/344-998.
Tijekom školske godine 2020./2021., učenici 3.a i 3.b razreda sa svojim učiteljicama Anom Čužić, Ivanom Sršen i pedagoginjom Nikolinom Vugdelijom sudjelovali su u eTwinning projektu „Ja i sva moja lica“ (Me, Myself & I). Projekt je nastao je s ciljem promoviranja važnosti i brige za dobro mentalno zdravlje djece i mladih. Kroz projekt se je potaknulo učenike na prepoznavanje vlastitih emocionalnih stanja, kvalitetnu komunikaciju s bližnjima, suradnju i traženje podrške u vlastitoj zajednici. Učenici su učili o mentalnom zdravlju, primijenili trenutno iskustvo kao i učili o mentalnom zdravlju kroz različite i zanimljive aktivnosti, objavila je škola.
Također, imali su priliku surađivati s učenicima iz drugih škola, čuti primjere dobre prakse i prihvatljive obrasce ponašanja koji doprinose očuvanju mentalnog zdravlja.
