-

BURZA RADA Ovo su nova radna mjesta u dolini Neretve…

Trenutno je na Burzi rada HZZ-a otvoreno 14 natječaja za nova radna mjesta na području gradova Metković i Ploče.

Metković (otvoreno 10 natječaja):

KUHAR / KUHARICA
Mjesto rada: METKOVIĆ
Traženo radnika: 1
Poslodavac: SIRIUS GRUPA d.o.o. za ugostiteljstvo i usluge
Rok za prijavu: 28.11.2020.

KUSTOS / ICA-PRIPRAVNIK / ICA
Mjesto rada: VID
Traženo radnika: 1
Poslodavac: ARHEOLOŠKI MUZEJ NARONA
Rok za prijavu: 23.11.2020.

DJELATNIK / DJELATNICA U POZIVNOM CENTRU
Mjesto rada: METKOVIĆ
Traženo radnika: 2
Poslodavac: H.E.V. j.d.o.o. za trgovinu, ugostiteljstvo i posredovanje
Rok za prijavu: 28.11.2020.

PRODAVAČ / ICA
Mjesto rada: METKOVIĆ
Traženo radnika: 1
Poslodavac: Kik Textilien und Non-Food d.o.o. za trgovinu
Rok za prijavu: 21.11.2020.

RADNIK / ICA ZA POMOĆ I POTPORU STARIJIM OSOBAMA I / ILI OSOBAMA S INVALIDITETOM
Mjesto rada: METKOVIĆ
Traženo radnika: 5
Poslodavac: Udruga cerebralne i dječije paralize doline Neretve ‘LEPTIRIĆI’ Ploče
Rok za prijavu: 20.11.2020.

SAKUPLJAČ / SAKUPLJAČICA – VOZAČ / VOZAČICA EE-OTPADA
Mjesto rada: METKOVIĆ
Traženo radnika: 1
Poslodavac: TEHNOMOBIL, obrt za elektroinstalacijske radove, tehničku zaštitu, usluge, trgovinu, skupljanje otpada i građevinarstva, zajedničko obavljanje obrta J
Rok za prijavu: 24.11.2020.

ELEKTRIČAR / ELEKTRIČARKA ODRŽAVANJA
Mjesto rada: METKOVIĆ
Traženo radnika: 1
Poslodavac: OBŠIVAČ, građevinsko, proizvodno, uslužno i trgovačko društvo s ograničenom odgovornošću
Rok za prijavu: 23.12.2020.

ZIDAR / ZIDARICA
Mjesto rada: METKOVIĆ
Traženo radnika: 1
Poslodavac: MGA NEKRETNINE, društvo s ograničenom odgovornošću za upravljanje nekretninama
Rok za prijavu: 4.4.2021.

TESAR / TESARICA
Mjesto rada: METKOVIĆ
Traženo radnika: 1
Poslodavac: MGA NEKRETNINE, društvo s ograničenom odgovornošću za upravljanje nekretninama
Rok za prijavu: 4.4.2021.

POMOĆNI MONTER / POMOĆNA MONTERKA LIMARSKIH ELEMENATA
Mjesto rada: METKOVIĆ
Traženo radnika: 1
Poslodavac: LIMMONT Proizvodnja limarskih proizvoda
Rok za prijavu: 25.2.2021.

Ploče (otvorena 4 natječaja):

MEDICINSKA SESTRA / DENTALNA ASISTENTICA (M / Ž)
Mjesto rada: PLOČE
Traženo radnika: 1
Poslodavac: ČOVIĆ ANTE STOMATOLOG
Rok za prijavu: 30.11.2020.

RADNIK / ICA ZA POMOĆ I POTPORU STARIJIM OSOBAMA I / ILI OSOBAMA S INVALIDITETOM
Mjesto rada: PLOČE
Traženo radnika: 5
Poslodavac: Udruga cerebralne i dječije paralize doline Neretve ‘LEPTIRIĆI’ Ploče
Rok za prijavu: 20.11.2020.

REFERENT OTPREMNIŠTVA (M / Ž)
Mjesto rada: PLOČE
Traženo radnika: 3
Poslodavac: TRAST OTPREMNIŠTVO društvo s ograničenom odgovornošću za usluge
Rok za prijavu: 30.11.2020.

MAGISTAR / MAGISTRA FARMACIJE
Mjesto rada: PLOČE
Traženo radnika: 1
Poslodavac: LJEKARNA MIRA TOMAS mr.ph.
Rok za prijavu: 30.11.2020.

Prva najava zime: petak donosi jačanje bure i osjetan pad temperature

Pred nama je prvo jače zahlađenje ovog mjeseca. Ono u većini predjela neće biti popraćeno oborinama, ali hoće snažnom burom i osjetnim zahlađenjem.

Petak će biti djelomično sunčan s promjenjivom naoblakom, osobito krajem dana. Dok će u većini predjela biti suho, nad otvorenim morem i na vanjskim otocima može pasti malo kiše, a uz granicu s BiH povremeno će biti slabog snijega.

Sedmodnevna prognoza za Metković…

Dan će obilježiti bura koja će tijekom dana biti u stalnom jačanju. Najjača će biti navečer kada će posvuda biti jaka do olujna, ponegdje s orkanskim udarima. Najjača bura će puhati ispod Velebita gdje će biti udara jačih od 160 km/h. Najviše dnevne temperature zraka bit će od 8°C ponegdje u Zagori do 16°C uz obalu i na otocima. Osjetan pad temperature osjetit ćemo najviše navečer.

DHMZ je, unutar sustava MeteoAlarm, izdao crveni stupanj upozorenja za Podvelebitski kanal zbog bure čiji će udari biti do 165 km/h.

Narančasto upozorenje vrijedi za ostatak obale zbog udara bure do 110 km/h, a žuto za Zagoru.

Subota donosi pretežno vedro vrijeme. Jaka do olujna bura puhat će još ujutro, slabit će u drugom dijelu dana. Jutro i večer hladni, ponegdje uz mraz u ZagoriOsjet hladnoće dodatno će pojačavati bure. Najviše dnevne temperature zraka bit će od 6°C ponegdje u Zagori do 13°C uz obalu i na otocima.

Bura će sasvim prestati tijekom nedjeljeBit će pretežno vedro i prohladno. U Zagori ujutro i navečer mraz. Najviše dnevne temperature zraka bit će od 9 do 14°C.

Mia i Luka su bila najčešća imena za novorođenčad u prošloj godini

Demografski plus najveći je na Jadranu i sjeveru Hrvatske, a najviše mališana nazvano je Luka i Mia, stoji u izvješću Državnog zavoda za statistiku za 2019. objavljenom u četvrtak u povodu Svjetskog dana djece.

Svjetski dan djece slavi se 20. studenoga. Upravo tog dana 1989. godine 196 država potpisalo je Konvenciju o pravima djece, čime su se obvezale svoj djeci jamčiti jednaka prava, štititi ih od diskriminacije i osigurati im pravo na razvoj i učenje.

U 2019. u Hrvatskoj je rođeno 36.135 djece

U najnovijim statističkim podacima o najmlađim članovima društva Državni zavod za statistiku istaknuo je da je u 2019. u Hrvatskoj živorođeno 36.135 djece, od kojih su 51.1 posto bili dječaci, a 48.9 posto djevojčice.

Među gradskim sredinama koje su zabilježile pozitivan prirodni prirast najprije se ističe Solin, a prate ga Metković, Kaštela, Čakovec i Zaprešić. I manje sredine bilježile su demografska kretanja u plusu. Jednako kao gradovi, najveći prirodni prirast imale su općine na Jadranu i sjeveru Hrvatske. Tako se na prvome mjestu ističe općina Podstrana, slijede je Župa Dubrovačka i Viškovo te dvije općine u Međimurskoj županiji – Nedelišće i Mala Subotica.

Već neko vrijeme u modi su kraća imena, a u 2019. najviše mališana nazvano je Luka i Mia. Također, za nekoliko godina školski razredi bit će puni Davida, Jakova, Ivana i Petara, jer spadaju u pet najčešćih muških imena te godine, a najviše djevojčica odazivat će se i na imena Ema, Lucija, Sara i Nika.

Hrvatski telekom opet u problemima: poteškoće u pristupanju mobilnom internetu

Sada bi opet trebalo biti sve u redu. Ako slučajno imate još poteškoća, pokušajte uključiti i isključiti uređaj. Isprika i hvala za strpljenje.
———–
Bilježimo poteškoće u pristupanju mobilnom internetu. Isprika svim korisnicima koji trenutačno imaju problema. Radimo na što skorijoj normalizaciji. Hvala na strpljenju! – prije sat vremena je objavio Hrvatski telekom na svojoj Facebook stranici.

Musli štangica od lješnjaka se povlači s Lidlovih polica zbog ostataka pesticida u proizvodu

lidl hrvatska

Proizvod, Musli štangica od lješnjaka (Muslirigel Haselnuss), 8x25g, datuma najbolje upotrijebiti do 10.11.2020., 17.02.2021., 06.06.2021., 05.07.2021., 18.10.2021. preventivno se povlače s tržišta.

Prekoračena vrijednost etilen oksida utvrđena je u sirovini, ne i u gotovim proizvodima. Sirovina ne udovoljava odredbama Uredbe (EZ) br. 396/2005 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. veljače 2005. o maksimalnim razinama ostataka pesticida u ili na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla i o izmjeni Direktive Vijeća 91/414/EEZ.

STOŽER: U Dolini Neretve 32 novozaraženih – samo u Metkoviću 20

U Dubrovačko-neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata zabilježeno je 39 novih slučajeva zaraze koronavirusom, a za njih 13 utvrđena je epidemiološka veza. U posljednja 24 sata obrađeno je 145 uzorka.

Radi se 20 osoba iz Metkovića, pet iz Ploča, četiri iz Dubrovnika, tri iz Opuzena, po dvije iz Kule Norinske i Zažablja te po jednoj iz Korčule, Orebića i Pojezerja.

Izliječeno je 12 osoba: pet iz Dubrovnika, četiri iz Metkovića, dvije iz Opuzena i jedna osoba koja nema prebivalište na području naše županije.

U OB Dubrovnik hospitalizirane su 54 osobe pozitivne na koronavirus. Deset bolesnika zahtijeva intenzivnu skrb, dva bolesnika su na respiratoru – neinvazivna ventilacija, sedam je na invanzivnoj ventilaciji, a jedna osoba je na kisiku.

U samoizolaciji je 755 osoba, a u posljednja 24 sata nije zabilježeno kršenje mjere samoizolacije, priopćio je Stožer CZ DNŽ-a.

Kominska ‘Klapa na uvo’ objavila spot za pjesmu ‘Babina je meni bila zadnja’

Babina je meni bila zadnja naziv je pjesme za koju su spot snimili kominsku pivači okupljeni u Klapi na uvo.

Pisma posvećena svim prošlim, sadašnjim, budućim bakama uz duboku zahvalnost na jubavi koju su nam pružale. – rekao je autor stihova i glazbe Denis Batinović Pekma.

Pjesma je snimljena u studiju Prima Vista Opuzen, i to u dvije verzije: a capella i uz instrumentalnu pratnju. Donosimo vam obje verzije, pa procijenite koja vam se više sviđa.

  • Babina je meni bila zadnja – a capella
  • Babina je meni bila zadnja – uz instrumentalnu pratnju

Kominski pivači “Klapa na uvo” su: Bariša Oršulić Boris Šuman Tadija Oršulić Jerolim Vladimir Dragan Čupić Tiho Vlahović Ante Medak Josip Jurković Ante Vuković.

Spotove su režirali i snimili Matko Petrić i Jovica Kozlica, a sniman je na Ušću Neretve, u Kominu, Rastoki Banji, Modrom oku i Kokanovim dvorima.

Objavljena je monografija ‘Knjiga o Slivnu’ autora Darka Utovca

Upravo je ukoričen rukopis Darka Utovca, zaljubljenika u zavičajnu prošlost čiji pogled stremi prema budućnosti, koji nosi naslov Knjiga o Slivnu – povijest zanimljivosti i mali rječnik slivanjskog govora.

Monografiju o Slivnu su izdali Ogranak Matice hrvatske Opuzen i Neretvanska riznica umjetnina i inih vrijednosti Opuzen, a njezin urednik je Stjepan Šešelj.

Knjiga će biti predstavljena kada se za to steknu uvjeti, a do tada vam prenosimo neke naglaske iz osvrta na ovu vrijednu monografiju o Slivnu što su ih napisali prof. Enerika Bijač i dr. sc. Domagoj Vidović.

– … teško je izdvojiti što je tu zanimljivije: priča o ilirskim gradinama i pretpovijesnim  gomilama, o helenističkim ostatcima na području Lovorja gdje neki povjesničari smještaju antički grad Laureatae, o rimskim ostatcima koji nisu brojni na Slivnu, ali su ipak značajan pokazatelj pripadnosti Slivna; priča o rudniku asfalta u podnožju brda Raba, pa o dolasku Hrvata koji je svakako određeni međaš i u životu Slivna, o stećcima na Slivnu, o otočiću Osinju uz ušće Male Neretve, o turskoj utvrdi Kulina nad Klekom, o podrijetlu Slivanjaca
i imena Slivno, o gospodarskim aktivnostima Slivanjaca; priča o školstvu, pošti na Slivnu, o lovstvu kao bitnoj grani slivanjske poljoprivrede, o prezimenima i zaseocima Slivna, zemljopisnim zanimljivostima, pećinama i jamama, izvorima vode; priča o crkvama, kapelama i grobljima, običajima, nošnjama, o pučkoj čitaonici, o Slivnu u Drugom svjetskom ratu, o književnosti i likovnoj umjetnosti, i još mnogo toga… – piše prof. Enerika Bijač, recezentica Utovčeve Knjigu o Slivnu.

Drugi recezent Utovčeve monogarfije o Slivnu, dr. sc. Domagoj Vidović napisao je sljedeće:

– …Darko Utovac nije upao u tu zamku (da se autori počesto previše bave radom vlastitih prethodnika! op.a) nego se prema svojemu prethodniku i prijašnjim istraživačima odnosi s dužnim poštovanjem. Druga je vrlina ove knjige veći naglasak na autoru bliske teme poput povijesti XX. stoljeća. Upravo bi poštivanje prethodnika, donošenje novih podataka i naglasak na obradu tema u kojima se autor bolje snalazi trebale biti mislima vodiljama budućim autorima srodnih monografija jer se oni počesto gube u temama i teorijama koje nadilaze prostor koji obrađuju i njihova znanja. Najbolje su stoga stranice ove monografije crtice o negdašnjim slivanjskim svjetovnim i vjerskim običajima, pučkim vjerovanjima te narodnoj nošnji. Jezikoslovcima će biti zanimljiv i mali rječnik slivanjskoga govora…

Kako je napisao Vidović, novi libar o Slivnu knjiga je koju bi na polici bi morao imati
svaki Slivanjac da se upozna sa slivanjskom prošlošću, običajima i govorom, a i kad se nađe u rukama kojega namjernika ili stručnjaka, sigurno će se pronaći barem pokoja crtica ili sličica koja će ga potaknuti da se u Slivnu i na Slivnu zaustavi te iz prve ruke upozna s tim kutkom Neretvanske krajine.

Prigodnim videom OŠ Stjepana Radića obilježila Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje

Jučer smo po prvi put državnim blagdanom obilježili Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje i Dan sjećanja na žrtve Domovinskoga rata.

Ove godine je zbog epidemioloških razloga izostao prigodni program u Gradskom parku, a bilo je predviđeno da program osmisle učenici i učitelji OŠ Stjepana Radića Metković. Stoga su oni napravili lijepi video-kolaž u kojem su prikazani učenički radovi na temu Grada heroja, Vukovara i objavili ga na svom YouTube kanalu.

FOTOGALERIJA Od crkve sv. Jure do Babine gomile – Ruskim putom uz miris kadulje

Idilično jesensko jutro, crkva sv. Jure u Desnama bila je naša polazna točka za pješačenje do najvišega vrha Rujnice, Babine gomile (735 m). Pred nama je oko 5 km strme i dobro markirane staze i prevladavanje visinske razlike od gotovo 730 m.

Sam vrh se dobro vidi već na startu, ali planinarska staza prati tzv. Ruski put, kojega su 1915. gradili ruski zarobljenici i koji kruži oko Rujnice preko sedla između Male i Velike Rujnice (330 m.n.m.). Na tom mjestu se nalazi Vigura, mala kapelica s likom Svete Marije s Djetetom.

Nakon prvih 20 minuta i prolaska kroz nekoliko lijepo uređenih maslinika stižemo do crkvice sv. Nikole do koje se može doći i vozilom, i tu bi prema planinarskim uputama bio službeni početak staze u dužini 4.4 km do vrha. Što se više primičemo Viguri, pogled postaje sve zanimljiviji, od Vrha Desana do Modroga oka i Banje.

Kod Vigure se staza račva u smjeru sv. Roka u napuštenoj rujničkoj prodolini i u smjeru Babine gomile, preteći Ruski put koji je na mjestima zarastao i oštećen. Ovdje smo poprilici na polovici puta, iza nas je već sat vremena hoda. Staza više nije previše strma. Sve češće nailazimo na kadulju, ljekovitu biljku koju kada protrljate prstima pusti jak i ugodan eterični miris, dobro ju je tada staviti pod nosnice jer doslovce otvara dišne putove i vraća snagu.

– Ono što je u Andama koka kod nas je kadulja! – reče u šali moj suputnik.

Kako se sjevernom padinom Rujnice približavamo Babinoj gomili staza postaje zahtjevnija. Tu se rastajemo sa Ruskim putom, on vodi dalje do podnožja Ilice, sljedećega vrha Rujnice, gdje je nekada bila vojarna.

Najzahtjevniji dio je pred nama. Zadnjih pola sata vrlo strmog uspona i staze koja je postavljena gotovo okomito prema vrhu. Nakon izlaska na vrh potrebno je proći još dvjestotinjak metara do geodetske oznake vrha Babina gomila (735 m.n.m). Odnedavno su na vrhu postavljene kamere za video nadzor požara u smjeru Metkovića i Ušća.

Napokon, nakon 1 sat i 50 minuta hoda i usputnog fotografiranja stižemo na sam vrh. Puše hlada bura i nije pametno joj se uznojen izlagati. Zato smo se prvo spustili u zavjetrinu s koje puca predivan pogled na Neretvansku dolinu, Pelješac i otoke. Nakon polusatnog odmora i okrijepe ugodno smo se iznenadili da danas nismo bili jedini koji su se uputili na ovaj vrh, pridružila nam se i peteročlana skupina iz Metkovića.

Povratak na sam vrh, hlada bura još je tu, brzi kružni pogled od vrhova Biokova, Matokita, hercegovačkih planina do Neretvanske doline (od Metkovića do Ploča) i nešto dalje jadranskih otoka. Kažu da se vidi i Vis, ali nam izmaglica nije dopustila taj užitak. Nakon toga punih pluća, u pratnji lijepih prizora što nam ih je ovdašnja priroda pružila, uslijedio je povratak k crkvi sv. Jure za što nam je trebalo gotovo isto toliko vremena koliko i za uspon.

A sada manje priče, prepuštamo vas velikoj fotogaleriji s današnjeg planinarenja na Babinu gomilu.

Zadnje objavljeno