-

NAJAVA Dokumentarci utorkom u Kinu Pobjeda – prvi je film ‘Ovo mijenja sve’

Uz redovne filmske projekcije, u Kinu Pobjeda Metković iduća tri utorka možete pogledati i tri izvrsna dokumentarna filma. Projekcije će se prikazati u kinodvorani, a ulaz je besplatan!

Prvi na redu je dokumentarni film Ovo mijenja sve kojega gledamo ususret Dana planeta Zemlje u utorak, 20. travnja s početkom u 20 sati.

Sniman u devet zemalja i na pet kontinenata tijekom četiri godine, taj film je epski pokušaj da se redefiniraju izazovi klimatskih promjena. Inspiriran međunarodnim bestselerom ‘Ovo mijenja sve’ autorice Naomi Klein, film predstavlja sedam portreta zajednica koje trpe posljedice korištenja prljave energije i klimatskih promjena. Kroz cijeli film Klein gradi svoju najkontroverzniju i najuzbudljiviju ideju: egzistencijalnu krizu klimatskih promjena možemo upotrijebiti kako bismo ekonomski sustav pretvorili u nešto radikalno bolje. Hoće li ovaj film sve promijeniti? Naravno da ne. Ali vi biste mogli, ako se odazovete njegovu pozivu na djelovanje.

Osim dokumentarnoga filma Ovo mijenja sve u Kinu Pobjeda će se održati i projekcije filmova Grace Jones (27. travnja u 20 sati) i Medena zemlja (4. svibnja u 20 sati).

Sve filmske projekcije u Kinu „Pobjeda“ Metković održavaju se u skladu s mjerama Nacionalnoga stožera za civilnu zaštitu i preporukama Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo.

Domovinski pokret DNŽ povukao kandidaturu Ivice Matića za župana

Domovinski pokret DNŽ povukao je kandidaturu Ivice Matića za župana, a uskoro ćemo službeno objaviti koga ćemo podržati u kampanji, političkoj utrci za budućeg župana dubrovačko-neretvanskog.

Smatramo kako građani zaslužuju birati župana kakvog žele i koji će odgovarati potrebama svih stanovnika gradova i mjesta naše županije,  stoji u priopćenju Domovinskog pokreta DNŽ.

Prema pisanju Dubrovačkog dnevnika, Matić je odustao zbog izmjena Zakona o lokalnim izborima kojima se onemogućava kandidiranje svima koji su pravomoćno osuđeni na zatvorsku kaznu od najmanje šest mjeseci ili su kaznu zamijenili radom za opće dobro.

Više od polovine internetskih trgovina palo tijekom inspekcije: ‘Uvijek provjerite odakle je tvrtka’

U ciljanoj akciji Državnog inspektorata tijekom veljače i ožujka od 56 online trgovina samo je 21 uredno poslovala. Otkrili su 42 prekršaja u 35 internetskih trgovina, a puno je bilo zavaravajućih informacija, piše 24sata.

Državni inspektori nedavno su nabasali na online trgovinu u kojoj su reklamirali laptop uz koji se dobiva instaliran operativni sustav. No bila je to svojevrsna “navlakuša” jer bi kupac na kraju dobio samo prijenosno računalo, a ne i navedeni operativni sustav, za koji je trebalo dodatno platiti.

Ovo je samo jedan od primjera zavaravajućih informacija o osnovnim obilježjima proizvoda koje je utvrdila tržišna inspekcija Državnog inspektorata, koja je tijekom veljače i ožujka ciljano “pročešljala” 56 internetskih trgovina koje posluju u Hrvatskoj. Rezultat?

Kod čak 35 web trgovina utvrdili su da ne poštuju propise te su im zabilježili 42 prekršaja. Najviše njih odnosilo se na nepoštovanje obveze trgovca o davanju propisanih predugovornih obavijesti.
U pet slučajeva utvrđeno je da su isticali zavaravajuće informacije o osnovnim obilježjima proizvoda ili o cijeni proizvoda. Neki od njih lažno su se predstavili, odnosno dali potrošačima zavaravajuće informacije o svojem identitetu. Pojednostavljeno, lažirali su tko su i što su. Sve te nepravilnosti predstavljaju nepoštenu poslovnu praksu trgovca.

Neke od tih nepravilnosti trgovci su ispravili tijekom inspekcijskog nadzora, a za ostale prekršaje Državni će inspektorat podnijeti optužne prijedloge nadležnom sudu ili će izdati prekršajni nalog, navode na svojim stranicama iz Državnog inspektorata.

Odgovornost je na kupcima

Također podsjećaju kupce koji sklapaju ugovor na daljinu, odnosno kupuju u internetskoj trgovini, da prema Zakonu o zaštiti potrošača trgovac mora prije svakog sklapanja ugovora dati informacije o glavnim obilježjima proizvoda ili usluge, a mora dati i podatke o svome nazivu i sjedištu te adresi elektroničke pošte. Dobro je da kupac sve te podatke provjeri prije nego što išta kupi online. Trgovac mora dati i maloprodajnu cijenu proizvoda ili usluge, navesti uvjete plaćanja te vrijeme, odnosno rok isporuke. Kupac mora dobiti i informaciju o uvjetima, rokovima i o načinu jednostranog raskida ugovora.

Treba paziti i na to da trošak vraćanja proizvoda nekad plaća kupac.

Igor Vujović iz Društva Potrošač upozorava da je najveća odgovornost pri online kupnji na samim kupcima.

– Kupci najčešće gledaju samo cijenu, a ne provjeravaju dovoljno od koga kupuju. Najveća odgovornost je na samim kupcima koji bi morali pročitati uvjete poslovanja trgovca od kojeg kupuju jer kupnjom automatski pristaju na njih. U Općim uvjetima mora pisati koji su rokovi dostave, uvjeti povrata proizvoda, tko plaća troškove povrata i postotak iznosa koji će vratiti nakon odustajanja od kupnje i zbog čega mogu umanjiti iznos koji vraćaju. Mora pisati i o zaštiti osobnih podataka te tko ih i kako čuva, a važno je i preko kojeg sustava se vrši plaćanje, je li siguran. Treba provjeriti i odakle je tvrtka jer, iako je cijena u kunama, trgovac može biti bilo gdje u svijetu – upozorava Vujović.

Dodao je da potrošači često ni ne znaju da mogu nepravilnosti prijaviti inspektoratu.

Kome se obratiti ako dođe do problema?

– Posljednjih godinu dana puno se kupovalo preko interneta i siguran sam da su potrošači imali dosta problema. No mnogi ne znaju kako se i kome obratiti pođe li nešto krivo pa su odustali od istjerivanja svojih prava kojih možda nisu ni svjesni. Kupac treba dobiti što je platio i ako mu trgovac nudi jeftiniji proizvod, razliku novca mora vratiti, a ne dati nešto ‘pod račun’ – kaže Vujović.

Nastane li problem, sve je jednostavnije ako je trgovac u Hrvatskoj. Naše kupce štiti Zakon o zaštiti potrošača i ako je trgovac drugdje u EU. Svoja prava tad može potražiti preko Europskog potrošačkog centra. No ako trgovac nije u EU, uglavnom je potrošač prepušten sam sebi.

U svojim Općim uvjetima pojedini trgovci navode da se proizvod ne smije raspakirati ili uključiti, odnosno isprobati, jer tad neće vratiti cijeli plaćeni iznos ako netko odustane od kupovine.

– Ambalaža nije važna i trgovac ne bi smio na njoj inzistirati. U Zakonu piše da trgovac na zahtjev kupca mora preuzeti ambalažu pa onda ne bi smjeli uvjetovati da je kupac mora čuvati – dodao je Igor Vujović.

Piše: Ivančica Ladišić/24sata

STGLE IH KAMATE Banke dužnicima masno naplatile šestomjesečne odgode na plaćanje kredita

Na šest mjeseci odgode na plaćanje kredita gledalo se kao na spas za građane i gospodarstvenike. Banke su, potaknute državnim mjerama za očuvanje radnih mjesta u izvanrednim okolnostima, omogućile dužnicima predah dok pandemija koronavirusa prođe ili se barem smiri. No, ništa se od toga nije dogodilo, a dugovi stižu na naplatu, donosi Slobodna Dalmacija.

I to s paprenim kamatama. Korisniku kredita za kupovinu automobila (podaci poznati redakciji op.a.) u iznosu od 120 tisuća kuna, šest mjeseci odgode banka je naplatila 3500 kuna.

– Da sve bude apsurdnije, sami su me zvali i nudili moratorij na otplatu kredita, a sad ispada da od moratorija nije bilo ni “m” jer su činjenicu da šest mjeseci nisam plaćao rate kredita od 1400 kuna, masno naplatili. Mojoj prijateljici koja je uzela gotovinski kredit za opremanje apartmana, tobožnju su odgodu naplatili čak 12 tisuća kuna – kaže naš sugovornik koji se smatra prevarenim.

– Radi se o dospjelim kamatama. Banke nisu humanitarne udruge. One, između ostalog, žive i od posuđivanja novca, zapravo to je njihova glavna djelatnost. Građani, usmeno pristajući na odgodu, nisu vodili računa o tome da će im ona biti naplaćena, rukovodeći se logikom da je nastupio moratorij, međutim, taj moratorij, što se obveza na plaćanja kredita tiče, država nije uredila, a banke su mudro iskoristile tu činjenicu – kaže Iskra Maras Jelavić, savjetnica za pravna pitanja u udruzi “Splitski potrošač”.

Moratorij podrazumijeva razdoblje dogovoreno između vjerovnika i dužnika u kojem je dopuštena odgoda plaćanja glavnice ili ukupnog anuiteta. To je razdoblje čekanja prije nego što dužnik počne ponovno uplaćivati mjesečne anuitete. Banke ne vole davati moratorij na otplatu kamata jer ih to prisiljava na povećavanje posebnih rezervi.

Mirko Žuvelek drugi na regionalnom gastro natjecanju – slijedi državna razina

Mirko Žuvelek, učenik Srednje škole Metković, osvojio drugo mjesto na regionalnom gastro natjecanju.

Mirko se natjecao u disciplini Ugostiteljsko posluživanje gdje je trebao pravilno postaviti stol, stolice te potreban inventar na stolu gosta te na konobarskom radnom stolu.

Posluživao je kanape sendviče kao hladno jelo te je uz njih trebao dekantirati crveno vino preko svijeće primjenjujući pravila somelijerske struke.

– Sa ovim uspjehom plasirali smo se na državno natjecanje World Skills gdje ćemo morati pokazati još dodatnih vještina u ugostiteljskoj struci, kazao je Mirkov mentor Rade Nikoletić.

Od ponoći nove, više cijene goriva

Od ponoći nas na benzinskim postajama čekaju nove cijene goriva. Kako se čini, sva će goriva poskupjeti.

Prema neslužbenim informacijama stranice cijenegoriva.info, spremnik od 50 litara benzina trebao bi biti skuplji za 4.5 kuna, a spremnik od 50 litara dizela bi trebao biti skuplji za 4 kune. Prosječni spremnik LPG-a trebao bi biti skuplji za 2.5 kuna.

Prevedeno, to bi značilo da će cijene goriva biti više za desetak lipa.

OBAVIJEST Poziv na online seminare za OPG-ove i proizvođače

Ovim putem obavještavamo sve OPG-ove i SOPG-ove kako je vođenje Evidencije o poljoprivrednoj proizvodnji i prodaji te Evidencije o pruženim uslugama (OPG) putem AGRONET sustava ne samo zakonska obveza, već i uvjet za prijavu na buduće natječaje za bespovratna sredstva.

Navedene obrasce Evidencija obvezno je dostaviti putem AGRONET sustava najkasnije do 15. svibnja tekuće godine.

Osim navedenog, u skladu sa Zakonom o održivom gospodarenju otpadom, proizvođač proizvoda od kojeg nastaje otpad, odnosno proizvođač otpada snosi troškove gospodarenja tim otpadom. Obveznik plaćanja dužan je prijaviti navedene aktivnosti odnosno količinu proizvoda i/ili opreme Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te za isto dobiva Rješenje, kojim se određuje visina naknade koju je dužan podmiriti.

Nastavno na navedene zakonske obveze, Centar za poduzetništvo organizira dva besplatna online seminara, kako bi informacije bile dostupne što većem broju obveznika.

ZADOVOLJSTVO NAM JE POZVATI VAS NA:

22.04.2021. – Online seminar: „Obvezno elektroničko popunjavanje i podnošenje Evidencije za OPG/SOPG zaključno do 15. svibnja“

Na online seminaru će se nositeljima OPG/SOPG objasniti koraci zakonski obveznog podnošenja Evidencije o poljoprivrednoj proizvodnji i prodaji te Evidencije o pruženim uslugama kroz AGRONET sustav.

Online seminar će se održati s početkom u 10:00 sati, a predviđeno trajanje je 30 minuta.

Za sudjelovanje na online seminaru prijavite se putem:

23.04.2021. – Online seminar: “Obveze, prijava i plaćanje naknada proizvođača”

Na online seminaru će se objasniti obveze proizvođača odnosno uvoznika proizvoda koji trebaju plaćati naknade, način prijave i ispunjavanja tipskih obrazaca i označavanje proizvoda u sustavu povratne naknade.

Seminar će se održati u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Predavač iz Službe za obračun naknada je gđa. Maja Brkić Pancirov, a predavač iz Službe za analitiku i izvještavanje je g. Žarko Dukić.

Online seminar će se održati s početkom u 10:00 sati, a predviđeno trajanje je 90 minuta.

Za sudjelovanje na online seminaru prijavite se putem:

Održana pokazna vježba povodom početka cjelogodišnje hitne helikopterske medicinske službe

Povodom početka cjelogodišnje hitne helikopterske medicinske službe u Dubrovačko-neretvanskoj županiji u ponedjeljak je na helidromu kod Opće bolnice Dubrovnik održana pokazna vježba.

Župan Nikola Dobroslavić rekao je kako je služba iznimno bitna jer se u nekim dijelovima županije bez nje ne može ni približno postići medicinski standard zlatnog sata i dodao da je u dugoročnom programu Vlade planirano da služba bude smještena u Opuzenu za što za sada nisu ispunjeni tehnički uvjeti.

Ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu Maja Grba-Bujević izjavila je kako se u proteklih pet godina pokazala potreba produljenja usluge na cijelu godinu.

– Helikopter s Čilipa polijeće za tri do četiri minute i do Metkovića mu treba 13, a do Korčule 14 minuta, što je izrazito brzo. Ukupno će u projekt do kraja godine biti uključeno 24 liječnika i 28 medicinskih sestara i tehničara, koji raditi u tjednim dežurstvima, rekla je Grba-Bujević.

Hitnu helikoptersku medicinsku službu u Dubrovačko-neretvanskoj županiji financiraju Ministarstvo unutarnjih poslova, koje je ustupilo helikopter s posadom, Ministarstvo zdravstva, koje je osiguralo zdravstveno osoblje te Dubrovačko-neretvanska županija koja plaća smještaj i prehranu posade i zdravstvenog osoblja u Zračnoj luci Dubrovnik.

Gradonačelnik Milan najavio kandidaturu za novi mandat na gradilištu u Jadranskoj ulici

Gradonačelnik Dalibor Milan jutros je sa suradnicima obišao radove u Jadranskoj ulici na desnoj strani grada i tom prigodom je istaknuo svoju kandidaturu za gradonačelnika Grada Metkovića na predstojećim lokalnim izborima, kandidat za zamjenika će mu biti Robert Doko.

Nakon 40 godina stanovnici Jadranske ulice dobili su ono što su tražili. Kako su mi stanovnici ove ulice rekli, svi gradonačelnici prije mene su ovo obećavali, ali nisu htjeli ili nisu znali riješiti problem. Projektom je riješeno pitanje kanalizacije i odvodnje, izgrađen je nogostup s obje strane, sustav javne rasvjete te je izgrađena cesta. Ali, uz projekte uređenja i nastavka građenja Jadranske ulice, proveli smo, i provodimo još nekoliko projekata. Upravo smo krenuli s obnovom i rekonstrukcijom Dječjega vrtića ‘Radost’, obnovili smo dječje igralište te smo postavili umjetnu travu na malonogometnome igralištu ONK Metkovića. Dakle, u Jadransku je u protekle četiri godine uloženo više od 15 milijuna kuna, kazao je gradonačelnik Milan, prenosi metkovic.hr.

Foto: metkovic.hr

Domaći proizvođači: Ne nasjedajte na trikove! Trgovine su pune lažnog mladog krumpira

Mesarić: U trgovinama je običan, zreo krumpir. Jedino što mu sezona u Egiptu počinje ranije nego kod nas…

Još nije sezona mladog krumpira, a police trgovačkih lanaca prepune su “mladog” iz Egipta koji mami i izgledom i cijenom. Nerijetko je, naime, i pun zemlje, čime se potrošačima sugerira kako je tek izvađen, a cijena mu je iznenađujuće niska, oko šest kuna. Da priča bude sumnjivija, izduženi plodovi svjetlije kožice gdjegdje su već i proklijali, pa domaći proizvođači krumpira pozivaju građane da ne nasjedaju na trikove trgovaca, a mjerodavne da rade svoj posao, piše Večernji list.

Mladi ne baca klice

– Mladi krumpir sigurno neće “bacati” klice. To može samo tehnološki zreo krumpir – kaže predsjednik Udruge međimurskih proizvođača merkantilnog krumpira Damir Mesarić. Objašnjava kako je mladi krumpir osjetljiv i ne može izdržati manipulaciju dulje od tjedan dana od branja. Kora mu se lako skida i guli i rukom. Bere se ručno i obično tek po narudžbi kako bi bio što svježiji jer ne traje dugo, a ovaj koji ovih dana nalazimo po trgovinama običan je, zreo krumpir. Jedino što mu sezona u Egiptu počinje puno ranije nego kod nas – i trebali su mu tjedni od branja, pakiranja i prijevoza brodskim kontejnerom do hrvatskih polica.

– Mladi krumpir takav put ne bi mogao izdržati. Ono što potrošači misle da je zemlja, zapravo je treset koji krumpiru koji prelazi dug put pomaže da zadrži vlagu, inače bi se smežurao, no u slučaju da se u njemu aktiviraju dormanti, on će i proklijati – kaže Mesarić ističući kako nema razlike između sadašnjeg “mladog” krumpira u trgovinama i “običnog” domaćeg koji na police stiže ujesen. Međimurski mladi, dodaje, na policama će se naći tek u lipnju, hladno vrijeme u travnju prolongirat će malo njegovu berbu. Istarski pak prvi dolazi na tržište u svibnju, a odmah iza njega dalmatinski.

– Ako se pravog mladog i nađe na policama trgovaca i na tržnicama, onda je to krumpir iz plastenika kojega nema puno. Nema, naime, šanse da takva sadnja opravda trošak, on mora rasti na otvorenom polju – ističe Mesarić.

Na upit kako poljoprivredna inspekcija ovih dana gleda na “mladi” krumpir iz uvoza, iz Državnog inspektorata odgovaraju kako je trenutačno u tijeku ciljana akcija provedbe inspekcijskih nadzora kontrole usklađenosti voća i povrća s propisanim tržišnim standardima te do sada nisu uočene nepravilnosti po pitanju klijanja proizvoda koji je označen nazivom “mladi” krumpir.

Napominju kako se krumpir, sukladno uredbama EU, može stavljati na tržište ako udovoljava općim tržišnim standardima, ali nema nijednog propisa – i pod kojim točno imenom.

– Propisano je da ako naziv hrane nije propisan, a kao što nije u slučaju krumpira, mora odgovarati njezinu uobičajenom nazivu ili, ako takav uobičajeni naziv ne postoji ili se ne koristi, treba navesti opisni naziv hrane – odgovaraju. Prevedeno, ako sliči na mladi, može se i zvati mladim – pa se ne može govoriti ni o zavaravanju potrošača ni o nepoštenoj trgovačkoj praksi.

Pročitajte više na portalu Večernji list.

Zadnje objavljeno