Proizvod, Musli štangica od lješnjaka (Muslirigel Haselnuss), 8x25g, datuma najbolje upotrijebiti do 10.11.2020., 17.02.2021., 06.06.2021., 05.07.2021., 18.10.2021. preventivno se povlače s tržišta.
Prekoračena vrijednost etilen oksida utvrđena je u sirovini, ne i u gotovim proizvodima. Sirovina ne udovoljava odredbama Uredbe (EZ) br. 396/2005 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. veljače 2005. o maksimalnim razinama ostataka pesticida u ili na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla i o izmjeni Direktive Vijeća 91/414/EEZ.
U Dubrovačko-neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata zabilježeno je 39 novih slučajeva zaraze koronavirusom, a za njih 13 utvrđena je epidemiološka veza. U posljednja 24 sata obrađeno je 145 uzorka.
Radi se 20 osoba iz Metkovića, pet iz Ploča, četiri iz Dubrovnika, tri iz Opuzena, po dvije iz Kule Norinske i Zažablja te po jednoj iz Korčule, Orebića i Pojezerja.
Izliječeno je 12 osoba: pet iz Dubrovnika, četiri iz Metkovića, dvije iz Opuzena i jedna osoba koja nema prebivalište na području naše županije.
U OB Dubrovnik hospitalizirane su 54 osobe pozitivne na koronavirus. Deset bolesnika zahtijeva intenzivnu skrb, dva bolesnika su na respiratoru – neinvazivna ventilacija, sedam je na invanzivnoj ventilaciji, a jedna osoba je na kisiku.
U samoizolaciji je 755 osoba, a u posljednja 24 sata nije zabilježeno kršenje mjere samoizolacije, priopćio je Stožer CZ DNŽ-a.
Babina je meni bila zadnja naziv je pjesme za koju su spot snimili kominsku pivači okupljeni u Klapi na uvo.
– Pisma posvećena svim prošlim, sadašnjim, budućim bakama uz duboku zahvalnost na jubavi koju su nam pružale. – rekao je autor stihova i glazbe Denis Batinović Pekma.
Pjesma je snimljena u studiju Prima Vista Opuzen, i to u dvije verzije: a capella i uz instrumentalnu pratnju. Donosimo vam obje verzije, pa procijenite koja vam se više sviđa.
Kominski pivači “Klapa na uvo” su: Bariša Oršulić Boris Šuman Tadija Oršulić Jerolim Vladimir Dragan Čupić Tiho Vlahović Ante Medak Josip Jurković Ante Vuković.
Spotove su režirali i snimili Matko Petrić i Jovica Kozlica, a sniman je na Ušću Neretve, u Kominu, Rastoki Banji, Modrom oku i Kokanovim dvorima.
Upravo je ukoričen rukopis Darka Utovca, zaljubljenika u zavičajnu prošlost čiji pogled stremi prema budućnosti, koji nosi naslov Knjiga o Slivnu – povijest zanimljivosti i mali rječnik slivanjskog govora.
Monografiju o Slivnu su izdali Ogranak Matice hrvatske Opuzen i Neretvanska riznica umjetnina i inih vrijednosti Opuzen, a njezin urednik je Stjepan Šešelj.
Knjiga će biti predstavljena kada se za to steknu uvjeti, a do tada vam prenosimo neke naglaske iz osvrta na ovu vrijednu monografiju o Slivnu što su ih napisali prof. Enerika Bijač i dr. sc. Domagoj Vidović.
– … teško je izdvojiti što je tu zanimljivije: priča o ilirskim gradinama i pretpovijesnim gomilama, o helenističkim ostatcima na području Lovorja gdje neki povjesničari smještaju antički grad Laureatae, o rimskim ostatcima koji nisu brojni na Slivnu, ali su ipak značajan pokazatelj pripadnosti Slivna; priča o rudniku asfalta u podnožju brda Raba, pa o dolasku Hrvata koji je svakako određeni međaš i u životu Slivna, o stećcima na Slivnu, o otočiću Osinju uz ušće Male Neretve, o turskoj utvrdi Kulina nad Klekom, o podrijetlu Slivanjaca
i imena Slivno, o gospodarskim aktivnostima Slivanjaca; priča o školstvu, pošti na Slivnu, o lovstvu kao bitnoj grani slivanjske poljoprivrede, o prezimenima i zaseocima Slivna, zemljopisnim zanimljivostima, pećinama i jamama, izvorima vode; priča o crkvama, kapelama i grobljima, običajima, nošnjama, o pučkoj čitaonici, o Slivnu u Drugom svjetskom ratu, o književnosti i likovnoj umjetnosti, i još mnogo toga… – piše prof. Enerika Bijač, recezentica Utovčeve Knjigu o Slivnu.
Drugi recezent Utovčeve monogarfije o Slivnu, dr. sc. Domagoj Vidović napisao je sljedeće:
– …Darko Utovac nije upao u tu zamku (da se autori počesto previše bave radom vlastitih prethodnika! op.a) nego se prema svojemu prethodniku i prijašnjim istraživačima odnosi s dužnim poštovanjem. Druga je vrlina ove knjige veći naglasak na autoru bliske teme poput povijesti XX. stoljeća. Upravo bi poštivanje prethodnika, donošenje novih podataka i naglasak na obradu tema u kojima se autor bolje snalazi trebale biti mislima vodiljama budućim autorima srodnih monografija jer se oni počesto gube u temama i teorijama koje nadilaze prostor koji obrađuju i njihova znanja. Najbolje su stoga stranice ove monografije crtice o negdašnjim slivanjskim svjetovnim i vjerskim običajima, pučkim vjerovanjima te narodnoj nošnji. Jezikoslovcima će biti zanimljiv i mali rječnik slivanjskoga govora…
Kako je napisao Vidović, novi libar o Slivnu knjiga je koju bi na polici bi morao imati
svaki Slivanjac da se upozna sa slivanjskom prošlošću, običajima i govorom, a i kad se nađe u rukama kojega namjernika ili stručnjaka, sigurno će se pronaći barem pokoja crtica ili sličica koja će ga potaknuti da se u Slivnu i na Slivnu zaustavi te iz prve ruke upozna s tim kutkom Neretvanske krajine.
Jučer smo po prvi put državnim blagdanom obilježili Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje i Dan sjećanja na žrtve Domovinskoga rata.
Ove godine je zbog epidemioloških razloga izostao prigodni program u Gradskom parku, a bilo je predviđeno da program osmisle učenici i učitelji OŠ Stjepana Radića Metković. Stoga su oni napravili lijepi video-kolaž u kojem su prikazani učenički radovi na temu Grada heroja, Vukovara i objavili ga na svom YouTube kanalu.
Idilično jesensko jutro, crkva sv. Jure u Desnama bila je naša polazna točka za pješačenje do najvišega vrha Rujnice, Babine gomile (735 m). Pred nama je oko 5 km strme i dobro markirane staze i prevladavanje visinske razlike od gotovo 730 m.
Sam vrh se dobro vidi već na startu, ali planinarska staza prati tzv. Ruski put, kojega su 1915. gradili ruski zarobljenici i koji kruži oko Rujnice preko sedla između Male i Velike Rujnice (330 m.n.m.). Na tom mjestu se nalazi Vigura, mala kapelica s likom Svete Marije s Djetetom.
Nakon prvih 20 minuta i prolaska kroz nekoliko lijepo uređenih maslinika stižemo do crkvice sv. Nikole do koje se može doći i vozilom, i tu bi prema planinarskim uputama bio službeni početak staze u dužini 4.4 km do vrha. Što se više primičemo Viguri, pogled postaje sve zanimljiviji, od Vrha Desana do Modroga oka i Banje.
Kod Vigure se staza račva u smjeru sv. Roka u napuštenoj rujničkoj prodolini i u smjeru Babine gomile, preteći Ruski put koji je na mjestima zarastao i oštećen. Ovdje smo poprilici na polovici puta, iza nas je već sat vremena hoda. Staza više nije previše strma. Sve češće nailazimo na kadulju, ljekovitu biljku koju kada protrljate prstima pusti jak i ugodan eterični miris, dobro ju je tada staviti pod nosnice jer doslovce otvara dišne putove i vraća snagu.
– Ono što je u Andama koka kod nas je kadulja! – reče u šali moj suputnik.
Kako se sjevernom padinom Rujnice približavamo Babinoj gomili staza postaje zahtjevnija. Tu se rastajemo sa Ruskim putom, on vodi dalje do podnožja Ilice, sljedećega vrha Rujnice, gdje je nekada bila vojarna.
Najzahtjevniji dio je pred nama. Zadnjih pola sata vrlo strmog uspona i staze koja je postavljena gotovo okomito prema vrhu. Nakon izlaska na vrh potrebno je proći još dvjestotinjak metara do geodetske oznake vrha Babina gomila (735 m.n.m). Odnedavno su na vrhu postavljene kamere za video nadzor požara u smjeru Metkovića i Ušća.
Napokon, nakon 1 sat i 50 minuta hoda i usputnog fotografiranja stižemo na sam vrh. Puše hlada bura i nije pametno joj se uznojen izlagati. Zato smo se prvo spustili u zavjetrinu s koje puca predivan pogled na Neretvansku dolinu, Pelješac i otoke. Nakon polusatnog odmora i okrijepe ugodno smo se iznenadili da danas nismo bili jedini koji su se uputili na ovaj vrh, pridružila nam se i peteročlana skupina iz Metkovića.
Povratak na sam vrh, hlada bura još je tu, brzi kružni pogled od vrhova Biokova, Matokita, hercegovačkih planina do Neretvanske doline (od Metkovića do Ploča) i nešto dalje jadranskih otoka. Kažu da se vidi i Vis, ali nam izmaglica nije dopustila taj užitak. Nakon toga punih pluća, u pratnji lijepih prizora što nam ih je ovdašnja priroda pružila, uslijedio je povratak k crkvi sv. Jure za što nam je trebalo gotovo isto toliko vremena koliko i za uspon.
A sada manje priče, prepuštamo vas velikoj fotogaleriji s današnjeg planinarenja na Babinu gomilu.
Jučer je u Turnju kod Zadra održan završni selektivni kamp za djevojčice Središta Split na koji je bilo pozvano 8 mladih nogometašica iz ŽNK Metković: Gabrijela Prkačin, Emili Sušić, Marija Menalo, Lana Bebić, Kristina Klobučić, Ana Sušak, Josipa Damić, Marija Prkačin i treneri Hrvoje Crnčević i Mario Svaguša.
U utakmici mješovitih selekcija iz Dubrovačko-neretvanske, Splitsko-dalmatinske i Zadarske županije rezultat je bio 1:1, a pogotke za obadvije selekcije postigle su naše cure Gabrijela Prkačin i Emili Sušić.
Povodom Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje i Dana žrtava Domovinskoga rata, članovi HSŠKD Narona iz Vida su postavili na zgradu AM Narona hrvatsku zastavu dimenzija 20 x 5 metara sa sloganom In hoc signo vinces (Pod ovim ćeš znakom pobijediti).
Ovaj latinski natpis iz IV. stoljeća koji se pripisuje rimskom caru Konstantinu Velikom je bio slogan na grbu 4.gardijske brigade HV-a čiji su veterani, članovi HSŠKD inicirali izradu zastave.
U znak sjećanja na Vukovar Vidonjci će večeras zapaliti svijeće na mostu preko Norina.
Na današnji dan prije 29 godina slomljena je obrana Vukovara koji je bio pod opsadom JNA i četnika 87 dana. Narednih dana JNA i paravojne formacije počinile su mnogobrojne zločine. 2717 Vukovaraca je ubijeno tijekom Domovinskog rata dok se njih 386 vode kao nestali.
U Dubrovačko-neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata zabilježena su 53 nova slučaja zaraze koronavirusom. Radi se 13 osoba iz Dubrovnika, devet iz Župe dubrovačke, osam iz Konavala, sedam iz Metkovića, po tri iz Ploča, Blata i Vele Luke, dvije iz Lastova, po jednoj iz Dubrovačkog primorja, Opuzena i Orebića te dvije osobe koje nemaju prebivalište na području naše županije.
Ukupno su zaražene 34 osobe muškog i 19 osoba ženskog spola, a za njih 31 utvrđena je epidemiološka veza.
Preminula je jedna muška osoba iz Župe dubrovačke (rođ.1955.)
