-

Mate Jurković: Požari na području Gabela Polja i Crnića su namjerno ugrožavanje ljudi i imovine

Dva velika požara u ovom tjednu zabilježena su na području Grada Čapljina, oba su bila na prostoru između Gabela Polja i Crnića. Gaseći ta dva požara, dosta posla imali su čapljinski vatrogasci. Mate Jurković, zapovjednik Profesionalne vatrogasne postrojbe „Čapljina”, je u izjavi za Radio Čapljina to ovako komentirao:

– Ne znam kako imenovati ljude koji namjerno izazivaju požare ugrožavajući živote i imovinu. Ovo što se događalo na području Gabela Polja i Crnića je namjerno ugrožavanje ljudi i imovine. U dva požara proteklih dana opožarena je ogromna površina.

U nedjelju večer smo krajnjim naporom zaustavili vatru koja je direktno išla prema kućama u Gabela Polju. Uspjeli smo je u cijelosti ugasiti do ponoći.

Sutra opet požar na istom području, srećom na vrijeme je dojavljen pa smo ga brzo ugasili. Novi požar izbio je u utorak oko 13 sati. Nošen „provjencom” (lokalni naziv za maestral op. a.), požar se brzo širio prema naselju Crnići i brdu Crnica. Taj požar nam je stvorio velike probleme. Požarna linija je bila ogromna, na to područje nema pristupa vozilima, pa smo sve radili pješke. Do požarišta bilo je i po sat, dva pješačenja. Kako to izgleda s naprtnjačom od 25 litara vode i drugom opremom, ne treba posebno ni govoriti. Za svaki slučaj pozvali smo i kolege iz Javne vatrogasne postrojbe Metković da štite kuće u Crnićima.

Na sreću nije trebalo, a požar smo kao i prethodni, gasili duboko u noć”, zaključuje rezignirano Jurković.

Požari na tom području koje je krajnji jugozapad čapljinskog područja, redovita su pojava. Močvarno polje koje zauzima nekoliko tisuća hektara površine, dijelom prelazi u R. Hrvatsku, obično pale u kolovozu, ove godine su za to „nadležni” po nekoj samo njima znanoj logici taj posao odložili za rujan. Zapovjednik Jurković se nada da će postavljanjem kamera s hrvatske strane, na području Pruda, ta praksa biti onemogućena, odnosno moći se se otkriti eventualni počinitelji.

STOŽER: Ograničavanje okupljanja većeg broja ljudi u DNŽ produljuje se do 1. listopada

Zbog trenutne epidemiološke situacije u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, na prijedlog županijskog Stožera civilne zaštite Nacionalni stožer donio je Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o uvođenju nužnih epidemioloških mjera za područje Dubrovačko-neretvanske županije.

Tom Odlukom mjere koje su stupile na snagu u ponedjeljak 31. kolovoza s predviđenim trajanjem od 14 dana, sada se produljuju do 1. listopada.

Podsjetimo, riječ je o sljedećim mjerama:

  • broj osoba na svadbenim svečanostima ograničava na najviše 50 osoba,
  • broj osoba na komemoracijama i pokopima ograničava na najviše 50 osoba, uz napomenu da se ožalošćenim članovima obitelji sućut ne smije izražavati bliskim kontaktom,
  • privatne svečanosti i proslave mogu organizirati samo u krugu obitelji na kojima može biti prisutno najviše 20 osoba.
  • društvena okupljanja (manifestacije, priredbe, mise, obredi, izložbe i drugo) mogu  se organizirati uz obvezno pridržavanje svih propisanih epidemioloških mjera. Ako se održavaju u zatvorenom prostoru obvezno je nošenje maski za lice i održavanje fizičke distance od 2 metra te se broj ograničava na najviše 100 osoba. Pravilo fizičke udaljenosti ne mora se primjenjivati između članova istog kućanstva ili osoba koje su uobičajeno u bliskom kontaktu (najviše pet osoba).,
  • organizatori društvenih okupljanja i vlasnici ugostiteljskih objekata odgovorni su za provođenje svih epidemioloških mjera koje se na njih odnose te su dužni obavljati pojačani nadzor pridržavanja epidemioloških mjera,
  • stožeri jedinica lokalne samouprave zadužuju se provoditi pojačani nadzor svih propisanih epidemioloških mjera.

Odluku možete pročitati OVDJE.

Sjajne vijesti s Prvenstva Hrvatske: pet posada Neretvanskog gusara sutra vesla u finalu

Sjajne vijesti stižu nam iz Zagreba s prvenstva Hrvatske u veslanju za kadete juniore i seniore koje se održava na Jarunu od 11. do 13. rujna na kojem nastupaju veslači i veslačice VK Neretvanski gusar.

Nakon dva dana kvalifikacija i repasaža sutra ujutro počinju finala, a u finalima A priliku za osvajanje medalja će imati:

  • Roko Mijić u kategoriji skifa kadeti B
  • Nikola Mijić i Toni Milan u dvojicu na pariće u kategoriji kadeta A
  • braća Gabrijel i Matej Šiljeg u dvojicu na pariće u kategoriji kadeta B
  • Marin Plećaš i Željko Deak u dvojicu bez kormilara u kategoriji mlađih juniora
  • svoje prvo finale A i veće natjecanje sutra veslaju Maris Gluščević i Reina Bebić u dvojicu na pariće u kategoriji kadetkinja B

Sutra popodne dvije utrke kvalifikacija vesla Nataša Šustić u skifu (u 14.49 utrka za lake seniorke i u 15.17 utrka za seniorke) a ako prođe skupinu finalni natup bi imala u nedjelju.

Sutra u finalu B, za poredak od 7. do 12 mjesta, vesla Ema Bebić u skifu u kategoriji kadetkinja B.

Četverac kadeta nažalost nije prošao repasaž iako je u kvalifikacijama odveslao solidnu utrku.

U prilogu donosimo snimku kvalifikacijske utrke Roka Mijića koji je iznenadio sve u četvrtak, ali i danas u polufinalu kad je imao najbolje vrijeme. Nadamo se da je ostalo snage i za sutrašnje finale.

Roko Mijić u kategoriji kadeta B

Pozdrav iz Zagreba sa prvenstva Hrvatske u veslanju. Nakon 2 dana održanih kvalifikacija i repasaža sutra ujutro počinju finala za naše posade, a u finalima A veslaju :-Roko Mijić u kategoriji skifa kadeti b-Nikola Mijić i Toni Milan u dvojicu na pariće u kategoriji kadeta A-braća Šiljeg u dvojicu na pariće u kategoriji kadeta B -Marin Plećaš i Željko Deak u dvojicu bez kormilara u kategoriji mlađih juniora-svoje prvo finale A i veće natjecanje sutra veslaju Maris Gluščević i Reina Bebić u dvojicu na pariće u kategoriji kadetkinja B- sutra popodne dvije utrke kvalifikacija vesla Nataša Šustić u skifu (u 14.49 utrka za lake seniorke a u 15.17 utrka za seniorke) te bi po prolasku skupina finale veslala u nedjelju. -finale B sutra vesla Ema Bebić u skifu u kategoriji kadetkinja BČetverac kadeta nažalost nije prošao repasaž iako je u kvalifikacijama odveslao solidnu utrku.U prilogu je video kvalifikacijske utrke Roka Mijića koji je iznenadio sve u četvrtak ali i danas u polufinalu kad je imao najbolje vrijeme. Nadamo se da je ostalo snage i za sutrašnje finale.

Gepostet von VK Neretvanski Gusar am Freitag, 11. September 2020

 

Izabrana nova uprava RK Metković Mehanika: Nikola Veraja novi predsjednik

Na izvanrednoj sjednici skupštine RK Metković Mehanika, koja je održana danas su 18 sati u Galeriji GKS-a, za novoga predsjednika Kluba je izabran Nikola Veraja.

Sjednicu je sazvao sada već bivši predsjednik Stanko Vidović nakon što su četvorica članova Upravnoga odbora dala neopozive ostavke.

Veraja je u svom četverogodišnjem programu naveo tri stvari. Prvo, stabilizacija kluba u kadrovskom smislu i utvrđivanje programa rada trenera s igračima u prvoj godini mandata, drugo, financijska konsolidacija kluba tijekom prve dvije godine. Kao treće, naveo je pronalazak strateškog partnera ili sponzora bez kojega nije moguće ostvariti više rezultate seniorske ekipe i prelazak u viši rang natjecanja. Trenutno se klub najviše financira iz proračunskih sredstava Grada Metkovića.

Veraja je za članove Upravnoga odbora predložio Vinka Jurkovića, Tomislav Jakića, Filipa Dominikovića, Nikolu Manenicu, Tomislava Mandića i Ivicu Mijoča, što je skupština jednoglasno prihvatila.

Jednoglasno su izabrani i članovi Nadzornoga odbora: Ivica Brnas, Ivan Goluža i Andrija Tolj.

GP Gabela – Što rade „naši“ u Sarajevu, osim što plaću primaju?

Zatvaranjem GP Gabela i Unka Vlada Republike Hrvatske, odnosno MUP RH je jednostrano prekršio odredbe Sporazuma između Republike Hrvatske i BiH o pograničnom prometu.  Slažemo se sa aktualnim gradonačelnikom Vidićem kako to nije njegova ingerencija, ali jeste ingerencija njegove stranke. Što rade njegovi stranačke kolege imenovane u Mješovito povjerenstvo za praćenje provedbe Ugovora između RH i BiH? Što rade njegove stranačke kolege u Vijeću ministara? Je li njihova uloga isključivo primanje plaća i korištenje beneficija, ili imaju i neke odgovornosti?

Još početkom lipnja ove godine, ispred HRS-a i ČNS-a je na adrese Mješovitog povjerenstva, MUP-a RH, kao Vijeća ministara otišao dopis u kojem smo tražili otvaranje graničnog prijelaza Gabela i Unka, kao i uzimanje u razmatranje prenamjene GP Vukov Klanac u prijelaz za međunarodni promet, kako bi se olakšalo prometovanje i život ljudi koji žive u pograničnom području. Također, tražili smo i s tim prijedlogom išli u Sabor, da se pogranično područje sa 5 km proširi na 30 km. Isti zahtjevi su, kao inicijativa, izneseni i na adresu Vlade HNŽ-a, upućeni tijekom jedne od sjednica Skupštine HNŽ-a. Svi redom su ignorirali naše apele i inicijative.

Ne treba napominjati kako svi oni koji su nas izignorirali i koji ignoriraju današnje apele žitelja pograničnog područja oko Gabele, dolaze iz iste stranke kao i aktualni gradonačelnik Vidić. Ne treba ni podsjećati kako su svi oni, zajedno sa svojom strankom, podanički i bespogovorno podržali aktualnu većinu u Saboru RH, samim time i Davora Božinovića koji je jednostrano donio odluku koja direktno krši Sporazum o pograničnom prometu. Vjerojatno, iskustvo rada kao desna ruka Stjepana Mesića ne smatra nas Hrvate sa ovu stranu granice relevantnim sugovornicima. Mi smo za njega „istočni susjedi“, kako je on sam priznao.

Svjesni smo kako se bliže lokalni izbori pa istaknuti članovi HDZ-a, poput Smiljana Vidića, lagano počinju patiti od amnezije, pa zaboravljaju što su radili u proteklom mandatu i kojoj stranci pripadaju. Kao da se radi o neovisnim kandidatima, a ne članovima partije. No, radi boljitka naroda kojeg, tobože, predstavljaju valja ih podsjetiti kako prava adresa za odgovornost zašto školarci iz Gabele moraju putovati nekad i sat vremena, umjesto nekoliko minuta, ne treba tražiti „negdje“, nego u svojim redovima. GP Gabela i Unka nisu zatvoreni jučer, nego puno prije, a osobito prije kampanje za hrvatske izbore.

Budući da očigledno od aktualne lokalne vlasti i njihove stranke nema ništa, koalicija ČNS – HRS „Čapljina u srcu“ će ovih dana iskoristiti svoja poznanstva u Saboru RH i prezentirati ovaj problem, nudeći rješenja, u najvećem zakonodavnom tijelu Hrvata.

„Čapljina u srcu“ ČNS – HRS

STOŽER: U Dolini Neretve 8 novozaraženih: 5 u Metkoviću te po 1 u Opuzenu, Pločama i Slivnu

U Dubrovačko-neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata zabilježeno je 14 novih slučajeva zaraze koronavirusom.

Riječ je o dvije muške i jednoj ženskoj osobi iz Dubrovnika (za jednu mušku i jednu žensku osobu je utvrđena epidemiološka veza), četiri muške i jednoj ženskoj osobi iz Metkovića (za dvije muške je utvrđena epidemiološka veza), jednoj ženskoj osobi iz Župe dubrovačke (utvrđena epidemiološka veza), jednoj muškoj osobi iz Ploča (utvrđena epidemiološka veza), jednoj muškoj osobi iz Slivna i jednoj ženskoj osobi iz Opuzena koji nemaju utvrđenu epidemiološku vezu te dvije muške osobe koje nemaju prebivalište na području naše županije.

U Metkoviću je trenutno aktivno 30, u Pločama 4, u Opuzenu 2 i u Slivnu 1 slučaj.

U OB Dubrovnik hospitalizirane su 24 osobe pozitivne na koronavirus, od čega su četiri osobe na respiratoru.

U samoizolaciji se nalazi 656 osoba, a u posljednja 24 sata utvrđen je jedan slučaj kršenja mjere samoizolacije.

Ministar Ćorić i gradonačelnik Milan potpisali ugovor o izgradnji sortirnice

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić i metkovski gradonačelnik Dalibor Milan potpisali su danas Ugovor za izgradnju i opremanje postrojenja za sortiranje odvojeno prikupljenog otpada u Metkoviću.

Ukupna vrijednosti projekta je oko 11 milijuna kuna od čega je 9 mil. nepovratnih sredstava iz europskih fondova. Sortirnica bi trebala biti u funkciji do sredine 2021. godine, a cilj je odvajati 25% otpada prikupljenog na području grada. Prema riječima gradonačelnika Milana, uskoro će biti gotova projektna dokumentacija za kompostanu koja s reciklažnim dvorištem čini jednu cjelinu.

Župan Nikola Dobroslavić je izjavio da će do studenoga ove godine biti raspisan natječaj za izgradnju Centra za gospodarenje otpadom Lučino razdolje koji bi trebao biti konačno odredište prikupljenog otpada. Ova u Metkoviću je prva od ukupno četiri sortirnice koje bi trebale biti izgrađene na području Županije.

Prilikom potpisivanja ugovora ministar Ćorić je istakao da Hrvatska ide prema kružnom gospodarenju otpadom te da su ovi projekti dijelovi toga sustava te je potakao lokalnu upravu da ide dalje u realizaciji projekata vezanih uz gospodarenje otpadom.

U odvojenim projektima Grad Metković i komunalno poduzeće Čistoća Metković d.o.o. su nabavili 8000 posuda za odvajanje otpada a uskoro bi trebala biti nabavljena dva nova vozila za prikupljanje otpada.

Luki Gašparu dodijeljena nagrada HOO-a za najbolje mlade sportaše ‘Dražen Petrović’

Jučer je Hrvatski olimpijski odbor, na dan svog utemeljena 10.rujna 1991., organizirao tradicionalnu dodjelu Nagrade Dražen Petrović najuspješnijim mladim sportašima u uzrastu do 20 godina.

Među laureatima bio je i bivši član BK Metković, Luka Gašpar, član hrvatske juniorske reprezentacije, koji trenutno nastupa za prvoligaša Zrinjevac iz Zagreba.

Nagradu je Luka zaslužio u paru s Karlom Šabanom za broncu osvojenu na Svjetskom prvenstvu do 23 godine. Iznenadili su tada mnoge jer su nastupili u konkurenciji starijih suparnika.

Rado ide Hrvat u stranačke vojnike: svaki deveti građanin RH vlasnik je stranačke iskaznice

Stara poslovica o dva Hrvata u tri stranke, kojom se sugerirala politička razjedinjenost nacije, dobila je postmodernu nadgradnju koja se pokazuje znatno pogubnijom za budućnost i gospodarski napredak zemlje. Hrvati su, naime, europski rekorderi po članstvu u strankama kao takvim: skoro svaki deveti građanin ponosni je vlasnik partijske knjižice, piše Slobodna Dalmacija.

Ukupna stranačka vojska u zemlji doseže gotovo službeni broj hrvatskih ratnih veterana i iznosi oko 440 tisuća. Na ovome rekordu modernim bi Hrvatima itekako pozavidio i nekadašnji Savez komunista Hrvatske: oni su 1981. godine imali manje od 350 tisuća članova, iako su jedini tada jamčili karijerne i druge privilegije, a i građana u zemlji bilo je znatno više.

Prema zadnjim dostupnim podacima, daleko najmasovnija partija u Hrvatskoj, na koju otpada 60 posto svih partijskih ljudi, vladajući je HDZ koji broji više od 220.000 članova. Slijede ga HNS, HSS i SDP s ljudskim vojskama koje se kreću između 35 i 40 tisuća ljudi, potom slijedi HSLS s oko 17 tisuća, HSU i SDSS s oko 11 tisuća, Čačićevi Reformisti s oko 10 tisuća, IDS s oko osam… Na ostatak od oko 160 stranaka otpada još barem 50 tisuća ljudi: i najmanja registrirana politička organizacija mora imati barem stotinu članova na svom službenom popisu.

Više možete pročitati na portalu Slobodne Dalmacije.

PRAPOVIJESNI BRODOVI Važno arheološko otkriće na dnu Neretve

Na dnu Neretve, nedaleko od Ploča pronađeni su ostaci starih plovila. Riječ je o vrijednom arheološkom lokalitetu koji tek treba istražiti, a preliminarnim pregledom utvrđeno je da korito Neretve krije brodske konstrukcije i plovila, čija starost će se tek utvrđivati, piše Slobodna Dalmacija a prenosi Rogotin.hr.

Međutim, sasvim je jasno da su većina plovila monoksili, izdubljeni su iz jednog komada drveta, koji se vežu za razdoblje prapovijesti. Tako bi ovaj podvodni lokalitet mogao postati prava arheološka senzacija, tim više jer je Neretva, od prapovijesti, jedan od najvažnijih plovnih putova na ovome području.

Sam lokalitet je pronašao podvodni arheolog Mario Radaljac te su postojale naznake da se na dnu nalaze potopljena plovila iz raznih razdoblja i artefakti koji im pripadaju. Kod pregleda pozicije u Neretvi ostvarila se sinergija ronilačkih klubova Rostrum iz Splita, Neretva iz Metkovića i Vodomar iz Duge Rese, kao i neprocjenjiva pomoć Josipa Markote iz lokalne Udruge rogotinskih lađara. Riječ je o iskusnim roniocima, Nevenu Leti, Marku Leti, Nikši Kalebu i Nikici Spudiću, koji već duže vrijeme surađuju s arheolozima. Pomoć iskusnih i dobronamjernih ronioca je neizmjerna jer je veliki broj arheoloških lokaliteta otkriven zahvaljujući upravo njima.

Osim brojnih nalaza rimskih amfora i naznaka antičkih brodoloma, na lokalitetu su za sada sigurno prepoznata dva plovila izrađena od jednog komada drva, a primijećen je veći broj dijelova plovila istog tipa. Riječ je o plovilima koji se nazivaju monoksili ili u hrvatskom izričaju ladve. Zapis plovila takvog tipa zabilježen je kod poznatog talijanskog putopisca Alberta Fortisa koji u svom djelu Put po Dalmaciji bilježi: Čamčići kojima Neretljani plove po svojoj rijeci vrlo su maleni i lagani. Oni ih nazivaju čopulama, istim imenom kojim se služe Morlaci s Krke i Cetine za svoje čunove. Neretljanske čopule nisu od samo jednog drvenog trupca nego od vrlo tankih daščica koje su spojene nutarnjim rebrima.

Kolci puni nepoznanica

Prema Fortisovu zapisu da se zaključiti da su istodobno bile prisutne dvije vrste plovila, jedna izrađena od jednog debla, druga od laganih daščica za koje je pretpostaviti da se misli na trupe, koje se danas koriste. Plovila tipa monoksil koriste se od srednjeg kamenog doba (mezolitik) i u vrijeme od 10.000 g. prije nove ere sve do 20. stoljeća, kada su kod nas zabilježena na otoku Pagu u uvali Caska i koja su služila za lov na tune.

Prema riječima arheologa Marija Radaljca na lokalitetu su na dubini od 8 do 10 metara primijećeni zabijeni kolci koji su možda služili za vezivanje plovila. S obzirom na poniranje naše obale i podizanje nivoa mora, geološki gledano kolci su mogli biti zabijeni u razdoblju od nekih 6 do 8 tisuća godina prije nove ere. Za sada nije sigurno je li plovila od jednog komada drva pripadaju tom ili mlađem razdoblju jer se čekaju analize iz SAD-a i Šumarskog fakulteta u Zagrebu.

Ipak, najveće iznenađenje je otkriće velikog monoksila od kojeg je sačuvano 8,5 m dužine i koji je u prosjeku širok 85 cm. Prema usporedbama pretpostavlja se da bi neretvanski monoksil bio jedan od najsačuvanijih plovila tog tipa u svjetskim razmjerima. Za izradu takvog plovila potrebno je stablo velikog opsega i visine. Glavno pitanje glasi: Je li deblo došlo s nekih udaljenih krajeva izvan Neretve i u kojem razdoblju su rasla stabla tih dimenzija?

Za sada se lokalitet prostire na nekih 5 hektara površine, a vizualno je pregledan mali dio, pa se može pretpostaviti da će na tom području biti još iznenađenja.

Neretvanski arheolog Mario Radaljac vidi veliki potencijal ovog i drugih nalazišta za opći napredak cijelog područja. Naime, prije nekoliko godina u Baćini pored Ploča otkriveno je trgovište i pristanište iz 4. stoljeća prije Krista. Na nalazištu su pronađeni ulomci grčkih i ilirskih posuda koje idu u prilog teoriji da se upravo na tom području nalazilo donje trgovište koje spominje grčki putopisac Pseudoskilak.

Ploče, kao najmlađi grad u Hrvatskoj, najnovijim istraživanjima mogle bi napokon dobiti svoje kulturno nasljeđe koje seže duboko u prošlost. Potaknuti ovim arheološkim otkrićima postoji ozbiljna inicijativa da se na području grada Ploča osnuje više zbirki ili Muzej grada Ploča koji bi upotpunio turističku ponudu neretvanskog područja.

Piše: Ante Šunjić/Stanislav Soldo

Zadnje objavljeno