-

Vozači oprezno! Od danas je u funkciji kamera za nadzor brzine u Ulici Zrinskih i Frankopana

U PU dubrovačko-neretvanskoj nam je potvrđeno da je danas iza 12 sati u funkciju stavljena kamera za nadzor brzine u Metkoviću, u Ulici Zrinskih i Frankopana (na Jerkovcu).

Osim prekoračenja brzine kamere bilježe upotrebu sigurnosnog pojasa i mobitela tijekom vožnje te istek perioda tehničkog pregleda vozila.

U policiji napominju da se ovakve kamere periodično uključuju te da je, zahvaljujući i njima, u ovoj godini smanjen broj prometnih nesreća na području naše županije. Također napominju da cilj ovakvog nadzora brzine nije kažnjavanje vozača, već sprječavanje prometnih nezgoda, koje često završavaju s najtežim ishodima, a čiji je uzrok nerijetko prekoračenje brzine.

U Luci Ploče 41 radnik proglašen tehnološkim viškom

Uprava društva Luka Ploče d.d. izvijestila je javnost putem Zagrebačke burze kako je donijela Odluku o utvrđivanju kolektivnog viška radnika. Tehnološkim viškom proglašeno je 41 radnika. Obavijest o donošenju Odluke Luka Ploče d.d. prenosimo u cijelosti.

Obavijest o donošenju Odluke o utvrđivanju kolektivnog viška radnika

Uprava društva Luka Ploče d.d. obavještava javnost da je, temeljem provedene analize i savjetovanja sa socijalnim partnerima, donijela Odluku o utvrđivanju kolektivnog viška radnika.

Navedenom odlukom utvrđuju se razlozi zbog kojih prestaje potreba za radom 41 radnika u društvu Luka Ploče d.d., koje imaju efekt od 9,5% ukupnog smanjenja broja zaposlenih na razini društva Luka Ploče d.d..

Ovim utvrđivanjem kolektivnog viška radnika postiže se značajno smanjenje godišnjeg troška rada Društva, a potpuni učinak na novčane tokove i profitabilnost Društva biti će u vidljiv u 2021. Godini.

Luka Ploče d.d.

Nove osobne iskaznice vrijedit će pet godina, a praktički će u potpunosti zamijeniti putovnice

Hrvatski sabor izmijenio je u utorak Zakon o osobnoj iskaznici koja će uz novi izgled sadržavati biometrijske identifikatore nositelja, odnosno prikaz lica i dva otiska prstiju, a vrijedit će pet godina.

Iznimno, iskaznica izdana osobi s navršenih 70 ili više godina, vrijedit će 40 godina. Podignuta je dobna granica za izdavanje osobnih iskaznica koje se mogu izdavati s dužim rokom važenja, s navršenih 65 na navršenih 70 godina starosti, a propisano je i obveza povlačenja iz uporabe iskaznica bez roka važenja koje ne zadovoljavaju minimalne sigurnosne standarde.

Omogućit će se i da bilo koji od roditelja, kao zakonski zastupnik djeteta, podnese zahtjev i preuzme izrađenu osobnu iskaznicu svojeg djeteta te se propisuje obveza ishođenja osobne iskaznice osobi koja je navršila 16 godina i kojoj je sud dopustio sklapanje braka i ima prebivalište u Hrvatskoj.

Stvaraju se i tehnički preduvjeti za korištenje elektroničkih funkcionalnosti iskaznice i na drugim uređajima (mobitelima i tabletima), a ne samo na računalima.

Nove osobne iskaznice građanima će donijeti nove mogućnosti, praktično će u potpunosti moći zamijeniti putovnicu i koristiti se u svim državama, ne samo u državama EU, naglašavali su iz MUP-a.

Za izmjene Zakona o osobnoj iskaznici, glasovala su 124 zastupnika.

Smanjenje parafiskalnih davanja

Od 1. siječnja iduće godine smanjuje se stopa za obračun i plaćanje članarina u turističkim zajednicama, propisano je izmjenama Zakona o članarinama u turističkim zajednicama koje je Sabor donio u utorak.

Poreznoj upravi se omogućava da rješenjem izmijeni visinu mjesečnog predujma članarine zbog značajnog pada poduzetničke aktivnosti, kao i da se uredi obračun paušalnog iznosa članarine kada osobe koje pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu ili na OPG-u prvi put ishode rješenje o odobrenju u tekućoj godini, s obzirom da se članarina obračunava temeljem kapaciteta iz prethodne godine prema podacima iz sustava eVisitor.

Sabor je izmijenio Zakon o državljanima država članica Europskog gospodarskog prostora i članovima njihovih obitelji kojima se propisuju postupci za prijavu boravka te izdavanje nove boravišne isprave za državljane Ujedinjene Kraljevine  i članove njihovih obitelji, kao i pravila o ograničenju prava na boravak/ulazak s obzirom da, temeljem sporazuma o ‘brexitu’ 31. prosinca ističe prijelazno razdoblje za kojeg se na UK primjenjivalo pravo EU.

U Hrvatskoj 1103 državljana UK-a ima prijavljen privremeni (747) odnosno stalni boravak (356).

Sabor je izmijenio i zakone o šumama i o akvakulturi.

Zajam za dovršetak autoceste na koridoru Vc

Prihvatio je zakon o potvrđivanju Ugovora o jamstvu između Hrvatske i Europske banke za obnovu i razvoj za financiranje dijela projekta ”Hrvatska – dovršetak autoceste na koridoru Vc”.

Sredstva iz Zajma, vrijednog 55 milijuna eura, koristit će se za dovršetak izgradnje 17,5 kilometara duge dionice između mosta Halasica i Belog Manastira te pet kilometara duge dionice između Belog Manastira i mađarske granice.

Rok za otplatu zajma je 15 godina, uključujući tri godine počeka na otplatu glavnice, te 12 godina otplate, uz varijabilnu kamatnu stopu i 6-mjesečni EURIBOR plus jedan posto marže.

Podsjećamo, sezona cijepljenje protiv gripe je počela još krajem listopada!

Zbog upita, ponavljamo vijest da je sezona cijepljenja protiv gripe počela još krajem listopada ove godine.

Cijepljenje protiv gripe za sezonu 2020./2021. u Hrvatskoj započelo je 19. listopada 2020. u ambulantama izabranih liječnika obiteljske medicine i liječnika male i predškolske djece.

U Dubrovačko-neretvanskoj županiji zbog  specifičnosti teritorija (otoci) jedan dio cjepitelja je započeo s cijepljenjem od 19. do  23. listopada. 2020.

Zbog COVID 19 epidemije svakako se o načinu provedbe cijepljenja protiv gripe prethodno  treba obratiti svome izabranom liječniku.

Više o ovoj temi na linku.

OBAVIJEST Voda iz izvorišta Prud je ispravna za piće

Prema jučerašnjem rezultatu Zavoda za javno zdravstvo DNŽ-a, u uzorku vode za ljudsku potrošnju iz vodoopskrbne mreže sa izvorišta Prud izmjerena vrijednost mutnoće je 3,00 NTU (granična vrijednost iznosi MDK = 4,00 NTU).

Iz navedenog rezultata izmjerena vrijednost mutnoće je ispod zadanih graničnih vrijednosti te taj uzorak zadovoljava maksimalno dozvoljene koncentracije parametara propisanih Pravilnikom o parametrima sukladnosti, metodama analize, monitoringu i planovima sigurnosti vode za ljudsku potrošnju te načinu vođenja registra pravnih osoba koje obavljaju djelatnost javne vodoopskrbe što se tiče mutnoće.

U vodoopskrbnoj mreži naselja Prud i Vid tendencija je daljnjeg smanjivanja vrijednosti mutnoće u vodi za piće.

STOŽER: U Metkoviću 13, Pločama 10, Opuzenu 3 novozaražene osobe

U Dubrovačko-neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata zabilježeno je 69 novih slučajeva zaraze koronavirusom (od toga 46 slučaja brzim antigenskim testom).

Radi se o 23 osobe iz Dubrovnika, 13 iz Metkovića, po deset iz Korčule i Ploča, po tri iz Opuzena i Župe dubrovačke, dvije iz Konavala, po jednoj osobi iz Dubrovačkog primorja, Kule Norinske, Orebića i Slivna te jednoj osobi koja nema prebivalište na području naše županije.

Preminule su dvije muške osobe, jedna iz Metkovića (rođ. 1963.) i jedna iz Slivna (rođ. 1931.).

Izliječeno je 79 osoba: 22 iz Dubrovnika, 15 iz Metkovića, osam iz Župe dubrovačke, po šest iz Konavala i Korčule, pet iz Opuzena, četiri iz Orebića, tri iz Stona, po dvije iz Kule Norinske i Slivna, po jedna iz Blata, s Lastova, Lumbarde, Ploča i Zažablja te jedna osoba koja nema prebivalište na području naše županije.

U OB Dubrovnik hospitalizirano je 69 osoba pozitivnih na koronavirus. Šest pacijenata zahtijeva intenzivnu skrb, četiri pacijenta su na invanzivnoj ventilaciji, dva pacijenta su na neinvanzivnoj ventilaciji.

U samoizolaciji je 1696 osoba, a u posljednja 24 sata nije zabilježeno kršenje mjere samoizolacije.

Markotić objasnila kome se ne preporučuje cijepljenje protiv koronavirusa

Do kraja tjedna trebao bi biti usvojen plan cijepljenja protiv koronavirusa. U tijeku su ankete u zdravstvenom i sektoru socijalne skrbi, čiji će djelatnici biti među prvima koji će primiti cjepivo. U anketiranju građana u vezi s cijepljenjem trebali bi sudjelovati i liječnici obiteljske medicine, no konkretni detalji još se dogovaraju.

Prvi rezultati ankete o zainteresiranosti za primanje cjepiva

Gotovo 74% korisnika ustanova socijalne skrbi želi se cijepiti, javlja HRT. S druge strane, za cijepljenje je zainteresirano samo oko 40 posto radnika. Velike su razlike i između pojedinih županija. Najviše korisnika želi se cijepiti u Virovitičko-podravskoj, Požeško-slavonskoj i Koprivničko-križevačkoj županiji, a najmanje u Istarskoj, Ličko-senjskoj i Splitsko-dalmatinskoj.

Od djelatnika ustanova, najviše bi ih se cijepilo u Ličko-senjskoj, a najmanje u Šibensko-kninskoj. Ankete iz sustava zdravstva još pristižu, a kad se cjepivo podijeli tim dvjema skupinama, na red stižu ostali.

“Kronični bolesnici, osobe oboljele od karcinoma, kardiovaskularni, osobe s dišnim bolestima, itd. i osobe starije od 65 godina, i nakon toga dolaze na red svi ostali građani”, rekao je ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak. Tko su ti ostali, trebali bi utvrditi liječnici obiteljske medicine.

Traženje “ostalih” problem za liječnike

“Traži se ili da mi zovemo ljude ili da se ljudi nama javljaju, što je također problem, nas se i tako već razvlači po medijima kako se ne javljamo na telefon, možete misliti sad da se naših 2000 pacijenata krene javljati, prijavljivati za cijepljenje”, rekao je Milan Mazalin za HRT, specijalist opće medicine.

Kada se cijepljenje dogovori, doktor Mazalin se nada da to neće pasti na leđa obiteljskih liječnika jer je doziranje, ali i skladištenje novog cjepiva nešto za što oni nisu educirani.

“Mislim da je jedino rješenje da se organiziraju punktovi, to može biti u sklopu domova zdravlja, nekakvih zdravstvenih stanica i slično, ali da se zna tko cijepi, kad cijepi i tko će doći na cijepljenje, da se ne stvara jedna nepotrebna gužva”, dodao je Mazalin.

Korisnici domova neće morati izlaziti da bi se cijepili

“Bit će unutar samoga doma, unutar posebne prostorije, za one koji su pokretni. Veliki dio njih će se morati unutar vlastite sobe cijepiti jer zbog svog zdravstvenog stanja neće to moći biti drugačije”, rekla je Romana Galić iz Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom Grada Zagreba.

Cijepljenje nije preporučljivo za one koji su u prošlosti imali jake alergijske reakcije.

“Definitivno svakog čovjeka treba upozoriti prije nego što bude cijepljen na alergijske reakcije, i prema tome će se onda njegov liječnik, onaj tko ga cijepi, orijentirati”, rekla je Alemka Markotić, ravnateljica Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević”.

Cjepivo se također ne preporučuje trudnicama i dojiljama.

Zatvorena cesta prema Svetom Juri: HGSS-ovci podigli lanac kako bi spriječili mahnite avanturiste da gore voze s ljetnim gumama

Od raskrsnice Vošac-Sveti Jure na Biokovu postavljen je lanac koji onemogućava prometovanje po zadnjih šest kilometara prema najvišem biokovskom vrhu.

Zabrana prometovanja je aktivirana od strane HGSS-ove stanice Makarska i ustanove Park Prirode Biokovo povodom prvog snijega koji je pao u podnožju vrha, i već pri prvom snijegu je bilo intervencija zbog nesavjesnih vozača koji, nepoznavajući planinu, premaše svoje sposobnosti, a još se upute s vozilima s ljetnim gumama i onda traže pomoć od HGSS-a.

Lanac je podignut iz preventivnih razloga da se smanji rizik od vožnje po zaleđenoj cesti, te da ne dođe do još gorih posljedica. Sve hitne službe, inače, imaju ključ od katanca.

Foto: Matko Begović/Makarska kronika

Stručnjaci ne vide spas u masovnom pomoru periski: ‘Traže se preostale žive jedinke’

Istraživanja su pokazala su da je pod određenim uvjetima i na područjima koja su zahvaćena masovnim pomorima još neko vrijeme moguće prikupiti mlađ plemenite periske.

Nekoliko patogena u kombinaciji s povećanjem temperature mora mogao bi biti uzrok masovnog pomora plemenite periske, kaže se u ponedjeljak u priopćenju PMF uz napomenu da se stručnjaci trude podići njezinu mlađ u akvariju.

Patogen toga endemskog mediteranskog školjkaša ušao je u proljeće 2019. u Jadran i proširio se po njemu, od koga su uginule sve plemenite periske, autohtone na Brijunima kao i one koje su presađene. Pomor plemenite periske katastrofalnih je razmjera na razini cijelog Sredozemnog mora, tako da se danas u Jadranu traže pojedine preostale žive jedinke, kazala je voditeljica projekta MERCES Tatjana Bakran-Petricioli s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Istraživanje periski bio je dio šireg projekta Projekta MERCES (Marine Ecosystem Restoration in Changing European Seas), četverogodišnjeg europskog projekta u kojem sudjelovalo 28 partnera iz 16 država, a koji je završio krajem studenoga.

Tatjana Bakran-Petricioli i poslijedoktorandica na PMF-u Silvija Kipson, provele su transplantacije periski u Nacionalnom parku Brijuni i s pučinske strane Dugog otoka. „Praćenje stanja dvjestotinjak jedinki plemenite periske, koje smo vrlo uspješno presadili iz Pulske luke u Nacionalni park Brijuni 2017. godine prekinuo je masovni pomor na Brijunima u lipnju ove godine,“ kazala je Bakran-Petricioli. Istraživanja su pokazala su da je pod određenim uvjetima i na područjima koja su zahvaćena masovnim pomorima još neko vrijeme moguće prikupiti mlađ plemenite periske, rekla je.

Silvija Kipson pokrenula je inicijativu postavljanja kolektora za mlađ te na više mjesta u Jadranu postavila kolektori za mlađ, a u inicijativi sudjeluje više akademskih institucija, istraživačkih instituta, javnih ustanova i nevladinih udruga iz Hrvatske. „Spremamo se podići kolektore čim vremenske prilike i epidemiološka situacija dopuste. Postoji mogućnost da će u njima biti mladih školjkaša i oni će biti preneseni u Akvarij Pula koji se u zadnjih par godina posebno posvetio uzgoju plemenite periske u zatvorenim sustavima“ kazala je profesorica Bakran-Petricioli, prenosi Večernji list.

Iz dnevnika srednjovjekovnoga kamatara – mogući prvi povijesni spomen Dobranja i Hutova iz 1283.

Osvrćući se na nedostatak povijesnih vrela o našim krajevima, prijatelj mi je i suradnik Stanislav Vukorep na tečnom istočnohutovskom jednom zavapio: „Pa što nijesu malo više krali ili koga ubili da možemo doznat ko je ođe prije nas živio?“

Došao je napokon dan da mu se barem donekle hlepnja ispuni. Naime, pabirčeći po tko zna koji put po objavljenim Spisima dubrovačke kancelarije Josipa Lučića, prvo sam protrljao oči kad sam na 27. stranici ugledao riječ Xutaua, a onda sam gotovo pao sa stolice kad sam pročitao i de Dobreno. Odmah sam pregledao sve notarske knjige koje imam kako bih vidio koja je mogućnost da je riječ o Dobranjama i Hutovu. Dodatno je moje mišljenje potvrdio podatak da je na drugome mjestu stajalo Nichola de Hutaua jer znak x najčešće označuje ž ili š, katkad i . Odmah sam nazvao povjesničara don Ivicu Puljića u Neum da vidim koliko je vjerojatno da je riječ o Hutovu (za Dobranje mi se činilo poprilično izvjesno), a kad smo se složili da je Hutovo jedino moguće rješenje, javio sam se i klasičarki Ani Mihaljević, koja je prevela tekst s latinskoga.

Riječ je o zadužnici po kojoj su 25. rujna 1283. Radosta iz Dobranja (Radosta de Dobreno), Nikola iz Hutova (Nichola de Xutaua), Juraj iz Valone (današnje Vlore u Albaniji; Georgius de Lauellona) i Miloš Grdušev (Milosius Gerdusii) iz Dubrovnika do prvoga blagdana ili do Božića morali platiti 129 groša Mihajlu Grdušu (Michaeli Gerdusii). To su, naravno, jamčili vlastitom imovinom, čemu je svjedočio sudac Martol Crijević (Martolus de Zereua), koji je i potvrdio da su dužnici kamataru platili. Koji su poslovi povezali Dobranjca, Hutovca i Dubrovčanina s Albancem, možemo samo nagađati, ali ako smo točno prepoznali imena likova, ovaj dokument pomiče dosadašnji prvi spomen Dobranja za 115, a Hutova za 140 godina. Naime, dosad najstariji spomen Dobranja potječe iz 1398. (Radan Gojčinić dosad je bio prvi poznati Dobranjac), a Hutova iz 1423. Radostu se spominje u još nekoliko dokumenata o prodaji zemlje, a u Nikolinoj kući u Dubrovniku (znao čovjek gdje treba kupiti nekretninu) majstor i njegov šegrt nešto su zeznuli, pa su se međusobno optuživali.

Dug je put do sklapanja potpune priče, koja je još jedan dokaz da su nam otkrića često nadohvat ruke, stoga budite lokal-patrioti i kad naletite na neku povijesnu knjigu, preletite barem kazalo i pogledajte spominje li se u njoj neko neretvansko mjesto ili prezime. Velika je vjerojatnost za to ako naiđete na vijesti iz Crne kronike, poglavito ako su u naslovnoj ulozi kamatari ili carinski prijestupnici.

Zadnje objavljeno