Na današnjoj konferenciji za medije Nacionalnoga stožera novinare je zanimalo i hoće li doći do odgode početka nastave.
– O tome se razgovara. Početak i organizacija nastave u školama nikad nije bila odluka Nacionalnog stožera. U tijeku je sastanak ministra Fuchsa s predstavnicima Grada Zagreba. Vode se razgovori. Izvjesno je da iz objektivnih razloga će poseban izazov biti organizacija nastave na područjima pogođenima potresom. Ovaj tjedan će biti i sastanak sa županima. Možda će se to pitanje riješiti centralizirano, a postoji mogućnost i da bude decentralizirana preporuka. I kodove odluke postoje argumenti za i protiv, vidjet ćemo koji će prevagnuti. Epidemiološka situacija još nije stabilna u mjeri da bi nam dopustila preveliko opuštanje, odgovorio je ministar Davor Božinović.
Nacionalni stožer civilne zaštite održao je danas konferenciju za medije o epidemiološkoj situaciji.
Capak o incidenciji: Na 14. smo mjestu od 27 zemalja članica
– 366,4 s današnjim danom je incidencija. Najnižu ima Dubrovačko-neretvanska županija, a najvišu Međimurska. Naša 14-dnevna incidencija u odnosu na ostale zemlje EU je takva da smo na 14. mjestu. Najvišu ima Češka, 1502,1. Što se tiče ukupne stope smrtnosti na milijun stanovnika: mi smo na 20. mjestu od 27 zemalja EU. Udio pozitivnih u ukupno testiranima u 14 dana nam je 20,7. Od nas veći udio imaju poljska, Litva, Češka, Rumunjska i Slovačka. Cijepili smo 29.746 osoba. U Sisačko-moslavačkoj županiji je to 3100 osoba, u zdravstvu ukupno u RH gotovo 13.000 djelatnika, u domovima gotovo 15.000 ljudi. Tu su još žurne službe i civili u Sisačko-moslavačkoj županiji zbog situacije koja tamo vlada, njih smo cijepili mimo plana. To je 1600 civila, 770 pripadnika žurnih službi i 600 stanovnika i djelatnika domova za starije, rekao je Krunoslav Capak, prenosi Jutarnji list.
Markotić: Imunitet nakon cijepljenja i do godinu dana
– Značajno je manji pritisak u zadnjih tjedan dana na zdravstveni sustav… Dobra stvar je da je u petak Galveston s Pfizerom pokazao da to cjepivo djeluje i na nove mutacije koje se brzo šire. Druga dobra vijest je od Moderne: nakon 4 mjeseca su antitijela u krvi i dalje u visokoj razini. Očekuje se da bi se mogla puno dulje održavati. I kod nas informacije govore o 8 mjeseci održanog imuniteta. Istraživanja Moderne i Pfizera mogu biti relevantna za oba cjepiva. Ohrabrujuće je i to što je objavila Astra Zeneca. Imunitet bi se i nakon cjepiva mogao održavati i do godine dana, a vjerojatno i više. Sad je važno da se strpimo, da se što više ljudi procijepi, da se vraćamo normalnijem životu, rekla je Markotić.
Sutra stiže 3600 doza Moderninog cjepiva
– Sutra stiže 3600 od 4000 planiranih doza. Ukupno je planirano u 1. i 2. mjesecu isporuka 52.000 doza Moderninog cjepiva. Od prve isporuke 2000 ide odmah u Sisačko-moslavačku županiju, a 1600 za žurne službe. Što se tiče kolegice Karin, ona je imala rizični kontakt prije cijepljenja, a nakon toga je doznala da je pozitivna. To nije neuobičajena situacija. Neki ne znaju da su bili u bliskom kontaktu s pozitivnom osobom. Ako obole, za vrijeme bolesti se neće cijepiti nego će drugu dozu primiti kad ozdrave. Ne očekuju se posebni problemi ili posljedice jer se cijepila za vrijeme inkubacije virusa, rekao je Capak.
Ministar Davor Božinović potvrdio je danas na konferenciji za medije da će se mjere na granicama, koje su na snazi do 15. siječnja, produžiti.
Rekao je da se ne vidi poboljšanje situacije s koronavirusom u zemljama u EU, da se širi zarazniji soj koronavirusa te da je sve to uzeto u obzir kada se radi o ovoj odluci.
“Odluka koju ćemo donijeti 15. siječnja bazirat će se na stanju u našem okruženju, koje nije dobro. U ovom trenutku ne razmatramo nikakvo olakšavanje trenutno važećih graničnih procedura”, rekao je Božinović.
Ovo su mjere na granicama
Prema mjerama u Hrvatsku državljani EU mogu ući samo s negativnim PCR testom ne starijim od 48 sati ili moraju ići u samoizolaciju do pristizanja negativnog testa, uz nekoliko iznimki koje se odnose na tranzit, prekogranične radnike, diplomate, zdravstvene radnike…
Obveza PCR testa ili samoizolacije se odnosi i na sve hrvatske državljane izvan Hrvatske koji su za blagdane planirali doći u posjet, ali i za sve Hrvate koji se vraćaju iz gotovo svih zemalja svijeta pa će bilo kakva putovanja za božićne i novogodišnje blagdane biti teško izvediva.
Podsjetimo i da je propisano kako je državljanima trećih zemalja dopušten samo tranzit kroz Hrvatsku, ne računamo li neke iznimne slučajeve u kojima mogu boraviti u Hrvatskoj.
Zabrana ulaska u Hrvatsku ne odnosi se na one koji dolaze neposredno iz država ili regija članica Europske unije, odnosno šengenskog prostora ili država pridruženih šengenskom prostoru, koje su na zelenoj listi Europskog centra za kontrolu i prevenciju bolesti (dostupni na ovom linku). No valja napomenuti kako je među EU zemljama i zemljama koje spadaju u šengenski prostor trenutno u zelenom samo djelić jugozapada Finske.
Za putnike iz takozvanih zelenih regija važno je da su preko zemalja kroz koje prolaze do Hrvatske tranzitirali. Ako na ulazu u Hrvatsku dokažu da se nisu zadržavali u područjima kroz koja tranzitiraju prema Hrvatskoj, mogu ući u Hrvatsku bez PCR testa.
Tko sve može ući bez negativnog testa
Postoji sustav izuzetaka za kategorije osoba koje ne moraju imati negativan test, a to su pogranični zdravstveni radnici, učenici, studenti i stažisti koji svakodnevno putuju, uz uvjet da ne borave u Hrvatskoj ili izvan Hrvatske dulje od 12 sati.
Bez testiranja i samoizolacije ulaz je dopušten i za pomorce, radnike u sektoru prometa i pružatelje usluga prijevoza, diplomate, osoblje međunarodnih organizacija, osobe koje putuju iz nužnih obiteljskih ili poslovnih razloga, uključujući i novinare, putnike u tranzitu uz obvezu da Hrvatsku napuste u roku od 12 sati od ulaska te pacijente koji putuju iz neophodnih zdravstvenih razloga.
Granična policija ima naputak preko granica u svojstvu pograničnih radnika puštati i druge kategorije putnika koji zbog naravi svog posla ili zanimanja imaju potrebe učestalog prelaska državne granice (na primjer, sportaši koji igraju za klubove u susjednoj državi).
Tko može ući iz trećih zemalja
Putnicima sa slobodom kretanja unutar EU i Europskog gospodarskog prostora, odnosno državljanima članica EU, šengenskog prostora ili zemalja pridruženih šengenskom prostoru i članovima njihovih obitelji te državljanima trećih zemalja koji su osobe s dugotrajnim boravištem, ako dolaze iz trećih zemalja, ulazak u RH dozvolit će se uz negativan PCR test ne stariji od 48 sati ili uz samoizolaciju do zaprimanja negativnog testa na testiranju u Hrvatskoj.
Ako netko tko spada u ovu kategoriju ima negativan PCR test napravljen u Hrvatskoj zbog kratkotrajnog putovanja u drugu državu i vraća se u Hrvatsku u roku kraćem od 48 sati, odnosno u roku važenja testa, od njega se neće tražiti novi test.
PCR test se ni u ovom slučaju neće tražiti od zdravstvenih djelatnika, istraživača u zdravstvu i djelatnika u skrbi za starije, pograničnih radnika, osoblja u prometnom sektoru, diplomata, vojnog i policijskog osoblja, humanitarnih djelatnika i civilne zaštite u obavljanju dužnosti, putnika u tranzitu i osoba koje putuju radi školovanja.
Treće zemlje iz kojih nije potreban PCR test
U skladu s preporukom Vijeća EU negativan PCR test se neće tražiti od putnika iz još nekoliko zemalja. Trenutno se radi o putnicima koji dolaze iz Australije, Japana, Novog Zelanda, Ruande, Singapura, Južne Koreje, Tajlanda, Urugvaja, Kine te posebnih upravnih područja NR Kine – Hong Konga i Makaa. Uvjet je da ne pokazuju znakove bolesti te da nisu bili u bliskom kontaktu s oboljelim.
Na državljane trećih zemalja, dakle nečlanica EU, šengenskog prostora i zemalja pridruženih šengenskom prostoru, primjenjuju se ista pravila kao i iz ranijih odluka koje je donosio Stožer i mogu ući u Hrvatsku jedino ako su zdravstveni djelatnici, istraživači u zdravstvu i djelatnici u skrbi za starije, pogranični radnici, osoblje u prometnom sektoru, diplomati, vojno i policijsko osoblje, humanitarni djelatnici i civilna zaštita u obavljanju dužnosti, putnici u tranzitu i osobe koje putuju radi školovanja te pomorci.
Centar za poduzetništvo Dubrovačko-neretvanske županije organizira besplatni webinar na temu Poreznih reformi u 2021. godini, u četvrtak, 14. siječnja 2021. godine s početkom u 10 sati.
Na webinaru će biti predstavljene novosti 5. kruga porezne reforme kojaje u primjeni od 01.01.2021. godine, te će se polaznike upoznati s promjenama vezanim uz:
izmjene Zakona i Pravilnika o porezu na dobit;
Smanjuju se stope poreza na dobit za mala i srednja poduzeća s 12 na 10 posto za ona poduzeća koja ostvaruju manje od 7,5 milijuna kuna prihoda, dok za poduzetnike čiji je godišnji prihod veći od 7,5 milijuna kuna, stopa poreza na dobit i dalje ostaje 18 posto.
izmjene Zakona i Pravilnika o porezu na dohodak;
Smanjena je stopa poreznih razreda s 24 na 20 na srednje plaće, s 36 na 30 posto za visoke plaće te s 12 na 10 posto za mirovine i ostale paušalne obveznike (npr. iznajmljivače apartmana i stanova).
izmjene Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom
druge porezne promjene i aktualnosti.
Predavanje će održati gđa. Jasna Gavrić, savjetnica iz područja računovodstva i poreza.
Zbog izvođenja radova na održavanju ceste D9 u dužini 2.400 metara kroz Metković (Splitska ulica) od jutros se stvaraju kolone od Veletržnice prema izlazu iz grada.
Na snazi je privremena regulacija prometa, vozi se jednim kolničkim trakom. Trenutno radnici Strabaga skidaju stupove javne rasvjete.
Naručitelj radova su Hrvatske ceste, a uz postojeću prometnicu će se raditi priključna cesta, nogostup i zelena površina. Vrijednost radova je 14,7 mil. kuna bez PDV-a, a planirani završetak je u lipnju.
Kako je moguće da država zaboravi da u vlasništvu ima tvrtku s više od 1200 kuhara i konobara?
Pa, eto, čini se da je moguće i da od petrinjskog potresa treba proći 11 dana prije nego što neka državna služba poviče – a zašto stradalima ne bi kuhao Pleter?
Doista, teško je objašnjivo zašto su hranu za stradalnike u potresu – bez ikakvih protokola, urudžbiranja, kriterija i javnih nabava – u samo jednom danu bili sposobni organizirati privatni ugostitelji te svakodnevno pripremati čak 15 tisuća obroka dok se državni kuhari i konobari, od kojih mnogi zbog ograničenja rada posljednjih mjeseci rade u znatno manjem opsegu, nisu niti sjetili ponuditi da priskoče u pomoć?
“Čekamo odluku o mobilizaciji i zasad se sve čini kako se ide u tom smjeru te kako će Pleter preuzeti pripremu obroka za stradalnike na Baniji. Na sličan smo način već mobilizirani na pripremi hrane i čišćenju zagrebačke Arene”, potvrdio nam je tijekom vikenda predsjednik Uprave Pleter usluga, general Marijan Mareković, donosi Jutarnji list.
Na pitanje jesu li se sami ponudili preuzeti pripremu prehrane u Petrinji, Mareković je odgovorio da to nije bilo potrebno jer su volonteri napravili dobar posao, no izgledno je kako će ova državna kompanija već danas početi preuzimati taj posao na Baniji.
Za to imaju i više nego dovoljno radnika: prema izvješću za 2019., ta kompanija u 100-postotnom državnom vlasništvu zapošljava čak 1223 radnika angažirana u 23 vojne kuhinje, sedam prostora za podjelu hrane, pet restorana u sklopu domova Oružanih snaga, devet čajnih kuhinja, 32 vojničke kantine, dva kafića i četiri restorana koji svoje usluge pružaju na tržištu.
Državni ugostitelj
Od toga, samo u ugostiteljstvu zapošljavaju njih 608, 365 osoba radi na poslovima čišćenja i održavanja, 72 na uslugama smještaja, jer ta tvrtka ima i četiri hotela, a u upravi je zaposleno 54 radnika.
Za preuzimanje novih dužnosti, dakle, imaju i više nego dovoljne kapacitete, posebno s obzirom na činjenicu da su im zbog pandemije zatvorena četiri restorana i tri hotela u kojima trenutačno ne mogu pružati nikakve usluge. Posao u vojnim menzama redovno obavljaju, iako i tamo pod epidemiološkim ograničenjima.
Mareković nam je rekao da će im ograničenje rada utjecati na godišnje prihode koji će u 2020. sigurno biti manji nego što se očekivalo, no usprkos tome, uprava je sa sindikatima postigla dogovor da ne bude otpuštanja ni smanjenja plaća. Državni ugostitelji, dakle, zasigurno će u pandemiji proći znatno bolje nego privatni – ovim drugima, naime, u potpunosti je zabranjen rad, osim u smislu dostave hrane i cateringa, dok Pleter usluge od poslova koje obavlja za MORH i državu, a koje i dalje nesmetano obavlja, ostvaruje gotovo 80 posto godišnjih prihoda.
“Zatvoreni su naši restorani koji posluju na tržištu i u kojima ove godine nismo imali ni svadbe, ni bankete, dok u ostalim objektima možemo normalno obavljati svoj posao”, rekao je Mareković.
Tvrtka posljednjih godina bilježi jako dobre rezultate i kontinuirani rast: lanjski prihodi iznosili su 213 milijuna kuna, u godini prije 195 milijuna, 2017. ta je brojka iznosila 182 milijuna, a 2015. bili su na 171 milijun.
Doduše, dobrim pokazateljima na ruku ide i činjenica da država svesrdno “pomaže” Pleter – vojne prostore u kojima priprema hranu ta kompanija koristi bez naknade, a nedavno je tvrtka bila u centru pažnje i nakon što je Jutarnji otkrio kako je Fina uložila 5,8 milijuna kuna u obnovu restorana u svojoj zgradi u zagrebačkoj Vukovarskoj ulici, da bi ga potom prepustila Pleteru za najamninu od 850 eura mjesečno.
U međuvremenu, ugostitelji kojima su zatvoreni lokali već na sam dan potresa shvatili su da će za stradalnike biti potrebno pripremati tople obroke pa su se zaputili u Petrinju, no nakon što su tamo pripremili oko 100 tisuća obroka, država ih je odlučila zamijeniti Pleterom i na račun ugostitelja svalila kritike jer su hranu, navodno, pripremali i za one kojima nije bio potreban gotovi kuhani obrok.
Čisti komunizam
“Ma slušajte, ja neću ovdje ljude ostaviti gladne. Mi se sigurno nećemo baviti određivanjem tko smije, a tko ne smije dobivati topli obrok. Ali, ja se pitam ne bi li bilo logičnije privatnim ugostiteljima omogućiti da sad, u razdoblju u kojem ne smiju raditi, pripremaju hranu za stradalnike, a da trošak toga snosi država? Time bi nešto zaradili, a država im više ne bi trebala plaćati naknadu”, poručio je Marin Medak te dodao da je angažman Pleter usluga bez javnog natječaja “čisti komunizam”.
Chef Mate Janković poručio je da mu je drago što se država 12 dana poslije potresa sjetila da ima 1200 ugostitelja i robne zalihe.
“Da je taj sustav posložen, vojska bi došla na Baniju odmah prvi dan, napravila kuhinju, a onda nas eventualno zvala u ispomoć. Ovako su čekali da sve to za njih napravimo mi, a onda su krenuli sa salvama kritike da se tamo, kao, previše kuha. Pa, ti ljudi danima nakon potresa nisu imali struje, o čemu mi pričamo? Sramotno, umjesto da nam zahvale, mi bismo sad s Banije trebali otići posramljeni”, razočaran je Janković, donosi Jutarnji list.
Nova organizacija: Hranu će kuhati u Croatiji, na Vojnom učilištu i u vojarni u Buni te dovoziti u Petrinju
Djelatnici tvrtke Pleter mogu pripremiti 20 tisuća obroka dnevno za stradale na Banovini.
Obroci će se kuhati u petrinjskoj vojarni i zagrebačkoj vojarni Croatia, na Hrvatskom vojnom učilištu te u vojarni u Velikoj Buni.
Hrana će se voziti na lokacije u Petrinji, Sisku i Glini gdje se i sada dijeli potrebitima, objasnio nam je jedan časnik zadužen za organizaciju pripreme hrane koju od danas preuzima državni Krizni stožer.
“Na svim lokacijama u krugu sat i pol vožnje može se pripremati hrana za stradale i voziti na punktove za podjelu”, dodao je naš sugovornik. Prema njegovim riječima, za distribuciju hrane po okolnim selima bit će zadužen Crveni križ. Namirnice će nabavljati vojska i Crveni križ.
Istodobno s Pleterom hranu će i dalje pripremati i privatni ugostitelji. Premijer Andrej Plenković jučer im je iz Siska uputio veliku zahvalu za sav trud koji su proteklih dana uložili te hranili lokalno stanovništvo.
U unutrašnjosti Hrvatske danas će biti oblačno, ponegdje uz snijeg, osobito u prvom dijelu dana, a najmanje snijega očekuje se na sjeveru zemlje, prognoza je Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ).
Na Jadranu će biti djelomice sunčano vrijeme s promjenljivom naoblakom, a tek rijetko može pasti malo kiše, uglavnom u Dalmaciji tijekom jutra i prijepodneva, dok će na sjevernom Jadranu biti snijega nošenog burom.
Vjetar će biti slab i umjeren sjeveroistočni. Na Jadranu će puhati umjerena i jaka bura, podno Velebita i olujna s orkanskim udarima, a na jugu i sjeverozapadnjak. Poslijepodne će bura postupno slabiti.
Temperatura zraka na kopnu uglavnom će biti od -4 do 1. Na Jadranu i u unutrašnjosti Dalmacije najviša temperatura zraka većinom će se kretati od 5 do 10 Celzijevih stupnjeva.
Minimalne temperature u kontinentalnim područjima idućih dana bit će ispod nule, a prema kraju tjedna možda i do -11 °C u nizinama, i do -15 °C u gorju. Na snazi je upozorenje DHMZ-a na val hladnoće, za srijedu za područje Zagreba i Karlovca, dok bi u četvrtak na oprezu trebali biti i stanovnici Knina i Rijeke. Hladno će biti i duž obale, ponegdje do kraja tjedna moguće i do -4 °C.
Veliki dio poslova, ali i slobodnog vremena i razonode sada se odvija online zbog čega više nego ikada koristimo svoje kompjutere. S obzirom na to da se zbog pandemije često radi od kuće, što znači i s privatnih laptopa možemo primijetiti da im treba duže da obave jednostavne akcije koje su prije radili u milisekundama. Naravno, kao i sva tehnologija i kompjuteri se s vremenom troše, ali možda je jedan od problema što propuštate sasvim jednostavno pravilo – kompjutere povremeno treba isključiti! Pitanje je samo koliko često to treba činiti, na što za Gizmodo odgovaraju IT stručnjaci.
Možda vam se može učiniti suviše banalnim – gasite svoje kompjutere, pa svi to radimo. No prava istina je da vrlo često zaboravljamo to učiniti. Laptop samo preklopimo ili se udaljimo od njega pa se ekran zacrni nakon čega ga ne diramo dok nam opet ne zatreba, a tada nam odgovara da je već uključen i tako se vrtimo u krug. Naravno nije ni potrebno isključivati kompjuter svaki put kada ga prestajete koristiti, pa čak ni svaki dan (iako, kažu stručnjaci, to ni nije tako loša ideja), ali učiniti to povremeno, barem jednom tjedno, ključno je za higijenu vašeg kompjutora i zapravo može riješiti puno problema.
Ponovno pokretanje ili gašenje uklanja pozadinske procese koji mogu usporavati vaš softver i tako vam omogućuje novi početak. Ako otkrijete da radna površina ili prijenosno računalo rade usporeno, pokušajte pospremiti sve što ste dotad obavili, zatvoriti sve aplikacije i prozore na internet pretraživaču (korak koji će sam po sebi učiniti čuda za brzinu procesora) i isključiti ga. Mogli biste se iznenaditi koliko će se ‘preporoditi’ vaše računalo.
Pripazite hoćete li u potpunosti isključiti kompjuter ili ga samo ‘restartati’ ovisno o tome koristite li Mac i PC. Za Mac računala ponovno pokretanje i isključivanje – ponovno uključivanje zapravo su ista stvar. Na računalu sa sustavom Windows, postavka ‘brzog pokretanja’ sprječava potpuno isključivanje nekih operacija radi uštede vremena, pa biste ga trebali skroz isključiti kako biste ga do kraja reanimirali.
Ovo možda neće riješiti sve vaše probleme, ali ako imate nekih poteškoća, a želite prvo isprobati najjednostavniju soluciju, onda je ova sigurno za vas. Baš kao i kod ljudi, higijena je pola zdravlja i za tehnologiju!
