-

Stroge mjere na granicama produljene do 15.1., evo što to znači

Kako se i najavljivalo, Nacionalni stožer donio je novu odluku kojom se produljuju stroge mjere na granicama.

Mjere na granicama su produljene na mjesec dana, sve do 15. siječnja, prenosi Index.

Prema tim mjerama u Hrvatsku državljani EU mogu ući samo s negativnim PCR testom ne starijim od 48 sati ili moraju ići u samoizolaciju do pristizanja negativnog testa, uz nekoliko iznimki koje se odnose na tranzit, prekogranične radnike, diplomate, zdravstvene radnike…

Obveza PCR testa ili samoizolacije se odnosi i na sve hrvatske državljane izvan Hrvatske koji su za blagdane planirali doći u posjet, ali i za sve Hrvate koji se vraćaju iz gotovo svih zemalja svijeta pa će bilo kakva putovanja za božićne i novogodišnje blagdane biti teško izvediva.

Podsjetimo i da je propisano kako je državljanima trećih zemalja dopušten samo tranzit kroz Hrvatsku, ne računamo li neke doista iznimne slučajeve u kojima mogu boraviti u Hrvatskoj.

Detaljne informacije o aktualnim mjerama možete pročitati niže u tekstu.

Sva aktualna pravila na granicama

Zabrana ulaska u Hrvatsku ne odnosi se na one koji dolaze neposredno iz država ili regija članica Europske unije odnosno schengenskog prostora ili država pridruženih schengenskom prostoru, koje su na zelenoj listi Europskog centra za kontrolu i prevenciju bolesti (dostupni na ovom linku). No valja napomenuti kako je među EU zemljama i zemljama koje spadaju u schengenski prostor trenutno u zelenom samo djelić jugozapada Finske.

Za putnike iz takozvanih zelenih regija, kojih trenutno gotovo i nema, važno je da su preko zemalja kroz koje prolaze do Hrvatske tranzitirali. Ako na ulazu u Hrvatsku dokažu da se nisu zadržavali u područjima kroz koja tranzitiraju prema Hrvatskoj, mogu ući u Hrvatsku bez PCR testa.

Tko sve može ući bez negativnog testa

Postoji i sustav izuzetaka za kategorije osoba koje ne moraju imati negativan test, a to su pogranični zdravstveni radnici, učenici, studenti i stažisti koji svakodnevno putuju, uz uvjet da ne borave u Hrvatskoj ili izvan Hrvatske dulje od 12 sati.

Bez testiranja i samoizolacije ulaz je dopušten i za pomorce, radnike u sektoru prometa i pružatelje usluga prijevoza, diplomate, osoblje međunarodnih organizacija, osobe koje putuju iz nužnih obiteljskih ili poslovnih razloga, uključujući i novinare, putnike u tranzitu uz obvezu da Hrvatsku napuste u roku od 12 sati od ulaska te pacijente koji putuju iz neophodnih zdravstvenih razloga.

Granična policija ima naputak preko granica u svojstvu pograničnih radnika puštati i druge kategorije putnika koji zbog naravi svog posla ili zanimanja imaju potrebe učestalog prelaska državne granice (na primjer, sportaši koji igraju za klubove u susjednoj državi).

Tko može ući iz trećih zemalja

Putnicima sa slobodom kretanja unutar EU i Europskog gospodarskog prostora, odnosno državljanima članica EU, schengenskog prostora ili zemalja pridruženih schengenskom prostoru i članovima njihovih obitelji te državljanima trećih zemalja koji su osobe s dugotrajnim boravištem, ako dolaze iz trećih zemalja, ulazak u RH dozvolit će se uz negativan PCR test ne stariji od 48 sati ili uz samoizolaciju do zaprimanja negativnog testa na testiranju u Hrvatskoj.

Ako netko tko spada u ovu kategoriju ima negativan PCR test napravljen u Hrvatskoj zbog kratkotrajnog putovanja u drugu državu i vraća se u Hrvatsku u roku kraćem od 48 sati, odnosno u roku važenja testa, od njega se neće tražiti novi test.

PCR test se ni u ovom slučaju neće tražiti od zdravstvenih djelatnika, istraživača u zdravstvu i djelatnika u skrbi za starije, pograničnih radnika, osoblja u prometnom sektoru, diplomata, vojnog i policijskog osoblja, humanitarnih djelatnika i civilne zaštite u obavljanju dužnosti, putnika u tranzitu i osoba koje putuju radi školovanja.

Treće zemlje iz kojih nije potreban PCR test

U skladu s preporukom Vijeća EU negativan PCR test se neće tražiti od putnika iz još nekoliko zemalja. Trenutno se radi o putnicima koji dolaze iz Australije, Japana, Novog Zelanda, Ruande, Singapura, Južne Koreje, Tajlanda, Urugvaja, Kine te posebnih upravnih područja NR Kine – Hong Konga i Makaa. Uvjet je da ne pokazuju znakove bolesti te da nisu bili u bliskom kontaktu s oboljelim.

Na državljane trećih zemalja, dakle nečlanica EU, schengenskog prostora i zemalja pridruženih schengenskom prostoru, primjenjuju se ista pravila kao i iz ranijih odluka koje je donosio Stožer i mogu ući u Hrvatsku jedino ako su zdravstveni djelatnici, istraživači u zdravstvu i djelatnici u skrbi za starije, pogranični radnici, osoblje u prometnom sektoru, diplomati, vojno i policijsko osoblje, humanitarni djelatnici i civilna zaštita u obavljanju dužnosti, putnici u tranzitu i osobe koje putuju radi školovanja te pomorci.

Metkovac Mate Crnčević vodi ‘Ratnike’ prema 1. HNL

Momčad Hrvatskog dragovoljca prvi dio sezone okončala je na prvom mjestu prvenstvene ljestvice u 2. HNL. U 17 odigranih susreta momčad iz Sigeta upisala je 9 pobjeda, 5 neriješenih i 3 poraza te s osvojenih 32 boda osigurala jesensku titulu u drugoligaškom društvu.

Zanimljivo da Ratnike kao kapetan liderski predvodi naš Metkovac Mate Crnčević, dijete Neretve koji je u karijeri još nastupao za GNK Dinamo Zagreb i HNK Cibalia Vinkovci. Upravo je Crnčević donio pobjedu svojoj momčadi pogotkom u Rijeci protiv domaćeg Orijenta, u posljednjem kolu jesenskog dijela natjecanja.

Dodajmo da uz 25-godišnjeg Metkovca, za momčad Hrvatskog dragovoljaca uspješno nastupaju također dva bivša nogometaša Neretve, Dražen Glibo i Toni Tipurić.

Foto: Sportnews

Na pola sata pali svi Googleovi servisi. Nisu radili Gmail, YouTube…

Diljem svijeta danas oko 13 sati pali su svi Googleovi servisi. Problemi su zabilježeni i u Hrvatskoj. Pola sata kasnije, odnosno oko 13:35 sati, sve je proradilo.

Korisnici nisu mogli pristupiti Gmailu, a nije radio ni YouTube. “Svjesni smo da mnogi od vas imaju problema s pristupom YouTubeu. Naš tim radi na tome. Obavijestit ćemo vas čim budemo imali više informacija”, napisali su na Twitteru iz kompanije.

Nest, Gmail, Docs, YouTube, Google Assistant, Hangouts, ništa od toga nije radilo. Pao je i Google Meet, preko kojeg mnogi drže nastavu.

Najviše je problema prijavljeno u Londonu te u Belgiji i Nizozemskoj. Napomenimo kako se radi o padu servisa za prijavu, što znači da su svi servisi radili u načinu inkognito. “YouTube, Gmail, Drive, Docs, sve je palo. U svom životu ne pamtim ovako veliki pad na svim platformama”, napisao je jedan korisnik na stranici Downdetector.

54 posto korisnika kaže da nije moglo pristupiti stranici YouTubea, 42 posto nije moglo gledati videozapise, a 3 posto se nije moglo prijaviti na stranicu. 75 posto ljudi se nije moglo prijaviti na Gmail, 15 posto uopće nije moglo piristupiti stranici, a 8 posto ljudi nije primalo poruke. Google se još nije javio oko pada.

Migrant u pokušaju krađe napao ženu iz Čapljine

U subotu, 13. prosinca 2020. godine oko 21:00 sati u PU Čapljina se obratio V.S. (1975) iz Čapljine i prijavio da mu je majka N.S. (1954) napadnuta u Ul. S. Radića u Čapljini od strane NN muške osobe (migranta) tako što je isti pokušao od iste otrgnuti torbu u čemu ga je oštećena spriječila. Isti se udaljio u nepoznatom pravcu.

Operativnim radom na terenu djelatnici policije su u 23:30 sati u napuštenoj kući u Ul. Z. Frankopana pronašli migrante A.E.(2000) iz Maroka i R.B.(1994) iz Alžira. Isti nisu posjedovali dokumente te je obaviješten Odjel kriminalističke policije.

Foto: Ilustracija

Pandemija koronavirusa potaknula je online kupnju, ali sve je više prijevara

Nedavno sam za nećakinju preko jedne online platforme s.uk domenom naručila nekoliko Harry Potter suvenira. Šalica, ogrlica, privjesak i prsten, radovala sam se, silno će obradovati tinejdžerku za rođendan, donosi Slobodna Dalmacija.

Narudžbu sam obavila više od mjesec dana uoči rođendana računajući da će stići na vrijeme. Bilo je to početkom listopada, naručeno do danas nije stiglo, rođendan je odavno prošao, a račun je uredno odmah naplaćen – požalila nam se ovih dana jedna Splićanka, koja tu i tamo uživa u čarima online kupovine. Prvi put joj se takvo što dogodilo. Srećom nije bila riječ o velikom novčanom iznosu, ali ostao je gorak okus prijevare.

Kako je u doba pandemije koronavirusa procvjetala online trgovina tako su sve agilniji postali i prevaranti skriveni u redovima web trgovaca zbog čega je prilikom kupovine na internetu potreban izniman oprez. Niz je mogućih situacija… Naplaćeno, ali neisporučeno. Ili je kupcu dostavljen potpuno drugi proizvod, koji ne odgovara opisu ponuđenog na stranici web trgovine. Ukraden mu je identitet ili podaci s njegove kreditne kartice. To su samo neke od opasnosti koje vrebaju iz bespuća interneta, a mnogi potrošači nisu upoznati sa svojim pravima i obvezama pri sklapanju ugovora na daljinu.

Skladišta u Bugarskoj

– Kupci moraju znati da, ako kupuju izvan poslovnih prostorija, imaju pravo vratiti proizvod i pravo na povrat novca. Ako ih trgovac nije uputio na njihovo pravo na raskid ugovora, onda to pravo traje i duže. Ono čega se najviše treba plašiti su prijevare… Ako smo uplatili novac nekom tko ima samo žiroračun, koji u realnom svijetu ne postoji, onda će teško i udruge za zaštitu potrošača moći nešto učiniti – govori Tanja Popović Filipović, predsjednica Centra za edukaciju i informiranje potrošača (CEIP), jedne od rijetkih preživjelih organizacija posvećenih pravima potrošača.

Otkako je brojnim udrugama, koje su se bavile njihovom zaštitom, uskraćeno financiranje, pa su u posljednjih godinu dana stavile ključ u bravu ili su u procesu zatvaranja, CEIP je ostao jedno od posljednjih utočišta potrošača na čiju adresu redovito stižu pritužbe, pa tako i prevarenih kupaca prilikom kupnje na internetu​.

Potrošači u Hrvatskoj su, čini se, sve više prepušteni nemilosti trgovaca. Trgovci koji prodaju razne vrste roba online posebna su pak priča jer tek u njihovim redovima vlada sve prisutniji nered.

– Imate, primjerice, webshopove za odjeću s nekom.eu domenom ili neke strane zemlje. Kupite određeni proizvod, uredno ga dobijete, ali niste zadovoljni njime. I ako ga, pristajući snositi trošak poštarine, pokušate vratiti trgovcu unutar 14 radnih dana, na što imate pravo bez navođenja razloga, ispostavi se da je taj webshop negdje u Bugarskoj, Rumunjskoj…

Na kraju ispada da vam je trošak slanja tog nekog odjevnog predmeta, poput majice ili haljine, skuplji od samog proizvoda. Potrošači, kad naručuju robu preko interneta, obvezno moraju dobro provjeriti odakle je prodavač, iako je to često teško vidljivo – upozorava Popović Filipović. Da odlično barata činjenicama, potvrđuju nam i u Europskom potrošačkom centru Hrvatska (ECC Croatia).

– Trgovci sve češće registriraju samo skladišta za distribuciju, a ne i poslovanje u državama članicama i samim time nisu obvezni preuzimati vraćene proizvode, odnosno nisu obvezni ispunjavati zakonske odredbe koje se tiču samo trgovaca. Svakodnevno savjetujemo potrošače da, to što određeni webshop ima domenu.de ili.hr ne mora nužno značiti da je trgovac i registriran u tim državama i da je bitno da se pročitaju opći uvjeti poslovanja jer tamo treba biti navedeno sjedište trgovca – objašnjavaju u jednoj od trideset istovjetnih institucija u svakoj od država članica EU-a, uspostavljenih od Europske komisije.
Ove su godine, dodaju, zabilježili izuzetan porast trgovine preko interneta što u njihovu svakodnevnom radu potvrđuje povećan broj upita i pritužbi potrošača.

Učestale pritužbe

– Najviše upita i pritužbi zaprimili smo vezano uz prava putnika, putne aranžmane i smještaje. Naime, zbog pandemije, nužna su bila masovna otkazivanja avionskih letova, rezerviranih smještaja kao i koncertnih događanja. U godini uoči pandemije uzrokovane koronavirusom, većina upita i pritužbi odnosilo se na prava potrošača dobivenih jamstvenim listom kao i materijalni nedostatak, kupovinu rabljenih automobila, prava putnika u zračnom prijevozu i smještaj u hotelskom i privatnom smještaju – navode u ovdašnjem Europskom potrošačkom centru. Trenutno još nemaju povećan broj pritužbi vezanih uz blagdanska darivanja, a ako ih bude bilo, to će se ponajviše vidjeti u siječnju i veljači.

Zato iz Europskog potrošačkog centra Hrvatska savjetuju da, pogotovo ovih dana, zadržimo prst na mišu prije no što stisnemo tipku “ok” za plaćanje u nekoj od web trgovina. I da u miru i sabrano pogledamo gdje je sjedište trgovca, što se nudi i pod kojim cijenama, a sve s ciljem kako bismo kasnije izbjegli neugodne situacije.

14 dana za raskid ugovora

“Zbog iznimno velikog rasta online trgovine tržišni inspektori Državnog inspektorata pojačano provode ciljane inspekcijske nadzore u pogledu zaštite potrošačkih prava pri sklapanju ugovora na daljinu preko interneta te u vezi s time nepoštene poslovne prakse trgovaca u odnosu prema potrošačima”, priopćili su ovih dana iz Državnog inspektorata RH.

Posljednjih nekoliko mjeseci primaju znatno više prijava nego ranije. Potrošači pak, ističu u Državnom inspektoratu, u slučaju kupnje preko interneta imaju pravo, ne navodeći razloge, raskinuti ugovor sklopljen na daljinu u roku od 14 dana od dana kad im je roba predana u posjed, o čemu prije isteka roka o svojoj odluci moraju obavijestiti trgovca.

Zlatni savjeti kako se zaštititi

Iako je nemoguće u potpunosti se zaštititi, postoje mehanizmi koji uvelike podižu razinu sigurnosti korisnika.
Kako bi se što bolje zaštitili iz Nacionalnog CERT-a građane savjetuju da potraže zaključani lokot i HTTPS u gornjem lijevom kutu preglednika, da koriste poznate stranice, provjeravaju prodavača i svakako pročitaju komentare prethodnih kupaca. Korištenje HTTPS protokola je zlatni standard sigurne kupovine, te provjeravanje i ograničavanje računa za online kupovinu. Bilo bi dobro i ne dijeliti sve informacije, zaštititi svoju bežičnu mrežu i ne kupovati naočigled svima.

‘Niska cijena je navlakuša’

Tanja Popović Filipović apostrofira kako je potrebno biti posebno oprezan prilikom online kupnje nekih hit-proizvoda.
– Najčešće prijevare u online kupnji se događaju s odjećom i modnim dodacima. Primjerice, proučavala sam neke ruksake čija je uobičajena, stvarna cijena oko 500, 600 kuna. Kad na internetu pretražujete taj proizvod ili grupu sličnih proizvoda Google vam ponudi nekakvu stranicu sa superpopustima na kojima je njihova cijena triput manja. I vi se odlučite i uplatite novac na račun i ne dobijete ništa. Tu je riječ o klasičnoj prijevari, jer taj webshop uopće ne postoji. A potrošače redovito namami triput manja cijena željenog proizvoda – primjećuje Popović Filipović.

Isto su uočili i u Europskom potrošačkom centru Hrvatska. Uobičajene “navlakuše” se, vele, najčešće odnose na cijene proizvoda. Naime, web trgovci znaju staviti izrazito niske cijene za proizvode robnih marki, što u konačnici za potrošača može značiti da je u pitanju krivotvorina ili klasična prijevara zbog čega nikada neće dobiti naručeni proizvod, donosi Slobodna Dalmacija.

Država zbog uštede ukida jednu granu primarne zdravstvene zaštite i ugrožava 4000 radnih mjesta?

Ako država zbog ušteda ukine dentalnu zdravstvenu zaštitu u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i plaćene stomatološke usluge svede na preventivu, kako se priča, to će biti veliko financijsko opterećenje za pacijente, dodatno će srozati stanje oralnog zdravlja građana, te ugroziti radna mjesta oko 4000 stomatologa i dentalnih asistenata koji rade u ugovornom odnosu s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje.

Većina privatnih ugovornih ordinacija će moći zatvoriti vrata, a s obzirom na to da se na isti način financiraju i timovi u domovima zdravlja, pitanje je kako bi se sve odrazilo i na njihovo poslovanje, upozorio je za Poslovni dnevnik Željko Rotim, predsjednik Udruge liječnika poslodavaca u ugovornom odnosu Hrvatske udruge poslodavaca.

Naime, sve glasnije se priča o namjeri Ministarstva zdravstva radi smanjenja troškova smanji opseg prava u primarnoj stomatološkoj zaštiti za osiguranike od 18 do 65 godina, tako da se ona definiraju isključivo u segmentu preventivne skrbi.

Cijena nedostatka

Navodno bi se uštedjelo mnogo od ukupno 1,2 milijarde kuna koliko se godišnje troši na stomatološke usluge, smatraju zagovornici tog rješenja, s argumentom da je to cijena nedostatka higijene zuba, koja je u nas i dalje slaba.

“U ovoj krizi sigurno je da si većina pacijenata neće moći priuštiti plaćanje dentalnih usluga i ako do takve odluke dođe sigurno će većina ordinacija morati prestati s radom, a stanje dentalnog zdravlja bit će dodatno smanjeno.

Podržavamo brigu za preventivu, te se nadamo da će se napokon početi primjenjivati Nacionalni preventivni program za zaštitu oralnog zdravlja. Stoga očekujem da će ukoliko zaista dođe do ove situacije, biti kontaktirana struka, ali i poslodavci”, pojašnjava Rotim.

Iz Ministarstva zdravstva nisu nam odgovorili je li doista u planu ovakav potez u dentalnom osiguranju, te što bi odluka konkretno uključivala. Iz HZZO-a su nam poručili da nisu u tijeku promjene propisa koji reguliraju prava u dentalnoj zaštiti.

Hrvatska komora dentalne medicine zasad ne raspolaže informacijama o mogućem smanjenju opsega prava, no ne sumnjaju da će Ministarstvo, bude li pripremalo nove prijedloge, kao i dosad surađivati s Komorom.

“Komora će poduprijeti svaki prijedlog koji će potaknuti građane na pojačanu svijest i brigu o oralnom zdravlju, uvažavajući nužnost preventivnih postupaka kod najmlađih i osoba starije životne dobi. Prilikom uvođenja ikakvih promjena mora se strogo voditi briga o ugroženim i najmlađim skupinama.

Komora inzistira na pružanju dentalnih usluga u skladu s pravilima i standardima struke, ali podržava i sve inicijative za provođenjem preventivnih mjera”, ističu iz Komore.

Iako bi glasine o rezanju prava osiguranika prije mogle biti povezane s neodrživim sustavom zdravstva nego pandemijom, tim više zabrinjavaju poslodavce u zdravstvu koji su u ovoj godini suočeni s padom prihoda zbog manjeg proja provedenih usluga.

Kako valorizirati usluge

Također, ističe Željko Rotim, upitno je i valoriziranje usluga koje se zbog socijalne distance provode na drugi način.

“Primjerice, u ordinacijama obiteljske medicine veliki dio posla obavlja se na potpuno novi način. S pacijentima se komunicira velikim dijelom virtualno 0-24 telefonski, mailom, sms porukama, a takav vrlo iscrpljujući i stresan način rada se ne valorizira, bez obzira na ogroman pritisak pacijenata.

Doktori dentalne medicine spadaju u najugroženiju populaciju u zdravstvu uz veliku mogućnost zaraze.

Osim te spoznaje i stresa, doktori dentalne medicine dodatno su u stresu zbog brige oko egzistencije. Pacijenata je sve manje zbog straha od pandemije i većinom dolaze hitni i neodgodivi pacijenti. Privatnih pacijenata vrlo je malo”, zaključuje Željko Rotim.

OBAVIJEST Vid će sutra biti bez vode

Iz komunalnog poduzeća Metković d.o.o. obavještavaju korisnike vodnih usluga u naselju Vid da će dana 15.12.2020. od 8 do 12 sati zbog radova na vodoopskrbnoj mreži doći do prekida u isporuci vode.

Korisnici se mole za razumijevanje.

STOŽER: U Županiji 5 novozaraženih, obrađena 42 uzorka

U Dubrovačko-neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata zabilježeno je pet novih slučajeva zaraze koronavirusom (od toga tri slučaja brzim antigenskim testom). U posljednja 24 sata obrađena su 42 uzorka.

Radi se o tri osobe iz Dubrovnika, jednoj osobi iz Metkovića i jednoj osobi iz Dubrovačkog primorja.

Izliječeno je 86 osoba: 40 iz Konavala, 24 iz Dubrovnika, 16 iz Metkovića, po dvije iz Ploča i Župe dubrovačke te po jedna osoba iz Orebića i Stona.

U OB Dubrovnik hospitalizirano je 68 osoba pozitivnih na koronavirus. Sedam pacijenata zahtijeva intenzivnu skrb, pet pacijenta je na invanzivnoj ventilaciji, jedan pacijent je na neinvanzivnoj ventilaciji, a jedan na kisiku.

U samoizolaciji je 1812 osoba, a u posljednja 24 sata zabilježeno je jedno kršenje mjere samoizolacije.

Stožer CZ DNŽ i dalje apelira na građane da se drže svih propisanih mjera od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite RH.

Hrvati imaju problem: mjesečno trošimo 810 eura, a zarađujemo 750

Na prste jedne ruke mogu se nabrojiti europske zemlje kojima prehrana čini značajniju stavku u kućnim budžetima građana od 18,3 posto koliko teži u potrošnji kućanstava u Hrvatskoj. Veći udjel troška za prehranu imaju Rumunjska, Litva, Estonija i Bugarska. Rumunjima hrana i bezalkoholna pića odnesu rekordnih 26 posto godišnje potrošnje, dok će Bugari, kako se čini, brzo (pre)stići Hrvatsku jer im na hranu odlazi 18,4 posto potrošnje kućanstava.

Prošle su godine, objavio je Eurostat, kućanstva u Hrvatskoj na hranu potrošila malo više od sedam milijardi eura ili 53,6 milijardi kuna. Po stanovniku se u Hrvatskoj na hranu lani potrošilo 1780 eura ili 13.204 kune što je više od dvije lanjske mjesečne prosječne plaće od 6457 kuna.

Prehrana je koštala 13,3 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) i samo je u Rumunjskoj prehrana težila više BDP-a, dok je u mnogim zemljama po stanovniku potrošeno više novca nego u Hrvatskoj, što i nije čudno jer su mnogima i standard i BDP znatno iznad hrvatskih. Podsjetimo, po paritetu kupovne moći mi smo posljednjih nekoliko godina predzadnji u Uniji, samo su Bugari slabiji od nas.

POTROŠNJA PO STANOVNIKU

Kompletna prošlogodišnja potrošnja hrvatskih kućanstva težila je lani 293,6 milijardi kuna ili 39,6 milijardi eura. Koliko je osobna potrošnja važna za BDP dovoljno govori to što je hrvatski BDP iznosio lani 402 milijarde kuna ili 54 milijarde eura. Tako je potrošnja građana težila čak 73 posto godišnjeg BDP-a što je nakon grčkih 76 posto BDP-a najveći udjel u cijeloj Europskoj uniji.

Premda je potrošnja kućanstava golema u usporedbi s BDP-om i među vodećima je u Uniji, potrošnja po stanovniku je pri dnu te je lani iznosila 9730 eura i po tom parametru manju potrošnju imale su prošle godine Slovačka, Poljska, Mađarska, Letonija i Rumunjska koja ima najmanju potrošnju po stanovniku u Uniji od 7110 eura.

Prosječna potrošnja na razini cijele Europske unije iznosi 52,6 posto BDP-a, po stanovniku Unije teži 16.390 eura, što je čak 130 posto više od hrvatske potrošnje po stanovniku. Na razini Europske unije najmanji udio potrošnje kućanstava u BDP-u od 28 posto ima Irska, njemačka kućanstava trošila su polovicu BDP-a, slovenska 55 posto, češka 48 posto…

Poznata je stvar da prehrana u bogatijim zemljama čini manju stavku u potrošnji, što je zemlja bogatija to hrana odnosi manje prihoda, i obratno, što je zemlja nerazvijenija i siromašnija, to hrana više znači za njezine stanovnike. Građanima koji žive boljim standardom u bogatijim zemljama, najveća su stavka stanovanje i režijski troškovi. Lani su tako najamnine, komunalije, električna energija, voda i plin, kućanstvima u Europskoj uniji odnijeli gotovo četvrtinu kompletne potrošnje, po stanovniku 3850 eura, dok je prehrana iziskivalo gotovo dvostruko manju potrošnju od 13 posto i na spizu je po stanovniku otišlo 2130 eura.

STANOVANJE I REŽIJE

Na stanovanje i režije najviše su trošili Finci – 29 posto kompletne potrošnje ili 6270 eura po stanovniku, a Maltežani najmanje, 12 posto ili 1800 eura po stanovniku. Hrvatska se sa 16 posto od svih troškova i 1580 eura potrošnje po stanovniku nalazi u skupini četiriju članica s najmanjom potrošnjom za stanovanje. Troškovi prijevoza hrvatskim kućanstvima činili su lani 9,4 posto svih troškova ili 3712 eura, a manje je, tek 6,5 posto ukupne potrošnje imala lani samo Slovačka. Najviše su na prijevoz trošili Slovenci, čak 17 posto svih troškova.

Dok s prijevozom Hrvati stoje relativno dobro, s troškovima za komunikacije od četiri posto kompletne potrošnje, što je 1,6 milijardi eura ili 390 eura po stanovniku, pri samom su vrhu potrošnje, odmah iza rekordnih 4,7 posto potrošnje Bugara. Za zdravlje su građani Hrvatske izdvojili lani 4,4 posto svoje potrošnje, gotovo 13 milijardi kuna ili 1,7 milijardi eura što je 430 eura po stanovniku. S tim udjelom su Hrvati uhvatili europski prosjek od 4,4 posto, dok znatno zaostaju po izdvajanju za zdravlje po stanovniku s obzirom na to da je europski prosjek 710 eura. Manji udjel zdravstvenih troškova u ukupnoj potrošnji Eurostat bilježi za Švedsku čiji stanovnici za zdravlje izdvoje 3,2 posto kompletne potrošnje, Austriju s 3,8 posto, Sloveniju 3,9 posto, Luksemburg 3,2 posto, Nizozemsku 3,3 posto, Dansku 2,9 posto…

Udjelima zdravstvenih troškova u ukupnoj potrošnji, hrvatskih 4,4 posto premašuje samo 10 zemalja članica koje troše više na zdravstvene usluge, kupnju lijekova, terapeutskih pomagala i opreme.

Eurostat je izračunao da je lanjska ukupna potrošnja hrvatskih kućanstava iznosila 9730 eura po stanovniku što je 810 eura mjesečno po stanovniku. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, medijalna mjesečna plaća za prošlu godinu iznosila je 5569 kuna ili 750 eura, a prosječna mjesečna neto plaća 6457 kuna ili 870 eura. Znači, polovina svih zaposlenih lani je primala manje od 750 eura mjesečne plaće, a prosječna potrošnja po stanovniku je 810 eura mjesečno. S obzirom na to ne čudi da 80 posto ljudi u Hrvatskoj ili njih 3,2 milijuna ima problema sa sastavljanjem kraja s krajem s obiteljskim prihodima.

Najviše se i dalje troši na hranu i piće
730 eura po stanovniku ili 39,6 milijardi eura potrošnja kućanstava:

1780 eura ili 7,2 milijarde eura hrana i bezalkoholna pića
1580 eura ili 6,4 milijarde eura stanovanje i režije
910 eura ili 3,7 milijardi eura prijevoz
430 eura ili 1,7 milijardi eura zdravlje
420 eura ili 1,7 milijardi eura odjeća i obuća
390 eura ili 1,6 milijardi eura komunikacije

Idete na put? Pogledajte uvjete koji vrijede za prelazak granica

Popis epidemioloških mjera kojih se putnici koji dolaze iz Republike Hrvatske trebaju pridržavati prilikom prelaska državnih granica navedenih zemalja:

Austrija 

U Austriji su uvedene stroge mjere ograničavanja javnih okupljanja i putovanja. Od 3. studenoga do 6. prosinca hoteli su zatvoreni za turiste. Granice nisu zatvorene, no dozvoljena su putovanja samo u neodgodivim situacijama.

Od 17. listopada 2020. na snazi je upozorenje austrijske Vlade za putovanja iz Hrvatske slijedom kojeg je putnicima iz Hrvatske ulazak u Austriju moguć samo uz predočenje negativnog PCR-testa koji nije stariji od 72 sata izuzev Brodsko-posavske županije, Istarske županije, Koprivničko-križevačke županije, Osječko-baranjske županije, Šibensko-kninske županije, Varaždinske županije i Zadarske županije.

Ako ne putujete iz prethodno navedenih županija te ako se pri ulasku u Austriju ne može predočiti negativni test, osobe se upućuju u karantenu te su dužne u roku od 48 sati obaviti testiranje. Putnici koji u Austriju ulaze bez testa moraju na granici potpisati izjavu o samoizolaciji. Pojedinci mogu ući u Austriju bez ograničenja ako su u pitanju obiteljski razlozi od posebnog značaja (bolest, posjet životnom partneru ili djeci, sahrana ili vjenčanje), a što je potrebno vjerodostojno utvrditi pri ulasku u Austriju (npr. preslika putovnice člana obitelji, rodnog lista, potvrde o prebivalištu i sl.).

Bosna i Hercegovina

Hrvatski državljani ne podliježu epidemiološkoj mjeri samoizolacije ili negativnog testa prilikom ulaska u Bosnu i Hercegovinu. Za ulazak iz Bosne i Hercegovine u Republiku Hrvatsku, hrvatski državljani trebaju predočiti negativan nalaz PCR testa.

Crna Gora

Trenutno ne postoje ograničenja za hrvatske državljane prilikom ulaska u Crnu Goru. Za ulazak iz Crne Gore u Republiku Hrvatsku, hrvatski državljani trebaju predočiti negativan nalaz PCR testa. Svi granični prijelazi za ulazak u Crnu Goru su otvoreni, osim graničnog prijelaza Vuča na pravcu Rožaje – Tutin.

Francuska

U Francuskoj su od 30. listopada do 1. prosinca na snazi nove mjere kojima se ograničavaju javna okupljanja i putovanja. Unutrašnje granice EU ostaju otvorene. Preporuka je putovati samo u slučajevima nužde, a putovanja između pojedinih francuskih pokrajina dozvoljena su samo u iznimnim situacijama.

Italija

Uredbom Ministarstva zdravstva Italije od 8. listopada, hrvatski državljani koji putuju u Italiju iz RH izuzeti su od obveze testa na COVID-19. Navedeno vrijedi i za talijanske državljane na povratku iz RH u Italiju. Sukladno uredbi sve osobe, pa tako i hrvatski državljani, koji u Italiju dolaze iz Belgije, Francuske, Nizozemske, Ujedinjenog Kraljevstva VB i Irske, Češke i Španjolske obavezni su predočiti negativan test obavljen putem brisa na COVID-19 ne stariji od 72 sata ili obaviti test putem brisa unutar 48 sati od dolaska u Italiju.

Ista odredba se odnosi i na sve osobe koje su tranzitirale kroz navedene zemlje unutar 14 dana prije dolaska u Italiju. I dalje je obavezno ispuniti obrazac koji se sastoji od izjave da osoba nije zaražena koronavirusom, podataka o putovanju i kontakta.

Mađarska

Uredbom Vlade od 1. rujna, koja je produljena do kraja listopada 2020., zabranjuje se ulazak u Mađarsku svim stranim državljanima, pa tako i državljanima Republike Hrvatske, koji nemaju odobren stalni ili privremeni boravak u Mađarskoj. Strani državljani koji imaju regulirani boravak u Mađarskoj prilikom povratka iz inozemstva podliježu obavezi samoizolacije/karantene u trajanju od 14 dana.

Ista se može ukinuti u slučaju dva negativna testa SARS-COV-2 PCR, izvršena u Mađarskoj o osobnom trošku, u roku od pet dana, s razmakom od najmanje 48 sati. Državljani Republike Hrvatske koji žive u pograničnom pojasu od 30 km mogu ulaziti na teritorij Mađarske, uz jednokratni boravak od najviše 24 sata.

Njemačka

U Njemačkoj su uvedene stroge mjere ograničavanja javnih okupljanja i putovanja koje su na snazi od 2. do 30. studenoga. Preporučuje se izbjegavanje svih putovanja koja nisu nužna. Ponude smještaja moguće su samo u nužne svrhe koje nisu povezane s turizmom.

Od dana 8. studenog 2020. svi putnici koji su u vremenskom razdoblju od 10 dana prije ulaska u SR Njemačku boravili u Hrvatskoj, ili nekoj drugoj zemlji koja je prema Robert Koch Institutu i Ministarstvu vanjskih poslova SR Njemačke klasificirana kao rizična zemlja, obavezni su po ulasku u SR Njemačku bez odgađanja otići u samoizolaciju na 10 dana, te se obavezno javiti nadležnom uredu za zdravstvo. Uoči putovanja potrebno je ispuniti digitalnu prijavu ulaska u SR Njemačku koja je dostupna na hrvatskom jeziku.

Karantena završava najranije peti dan nakon ulaska u SR Njemačku, ako osoba dobije negativan test na SARS-CoV-2, a testiranje se može provesti najranije peti dan nakon ulaska u SR Njemačku. Također, važno je znati da njemačke savezne zemlje pojedinačno donose uredbe te mogu postojati razlike u sadržaju usvojenih uredbi.

Slovenija

Slovenska Vlada je donijela odluku, koja je stupila na snagu 8. studenoga, a kojom je cijela Republika Hrvatska stavljena na crveni popis. Temeljem odluke, osobama koje ulaze u Sloveniju iz država ili regija koje su na crvenom popisu u pravilu se određuje 10-dnevna karantena. Karantena neće biti određena ako osoba na graničnom prijelazu predoči negativan test na SARS-CoV-2 (COVID-19) ne stariji od 48 sati.

Postoje iznimke za određene kategorije na koje se ne primjenjuje karantena poput prekograničnih radnika (potrebno dokazati svoj status potvrdom), osobe koje su u tranzitu kroz Republiku Sloveniju u drugu zemlju u roku od 12 sati od ulaska, imatelji dokaza o zakazanom hitnom liječničkom pregledu i sl.

Srbija

Odlukom Vlade Republike Srbije od 20. kolovoza 2020. godine državljanima Republike Hrvatske koji ulaze u Republiku Srbiju dozvoljava se ulazak ako posjeduju negativan PCR test na prisustvo virusa COVID19, ne stariji od 48 sati. Spomenuti uvjet se ne odnosi na određene skupine i u slučaju tranzita, koji može trajati maksimalno 12 sati od trenutka ulaska na teritorij Republike Srbije.

Švicarska

Putnici koji su, prije ulaska u Švicarsku, proveli deset dana u državi ili na području s povećanim rizikom od zaraze novim koronavirusom, moraju se izolirati na period od deset dana, bez obzira na negativan nalaz testa. Od 14. prosinca, Hrvatska pripada kategoriji zemalja s povećanim rizikom od zaraze, a moguće je i produljenje te odredbe.

Ujedinjeno Kraljevstvo

Prije dolaska na teritorij Ujedinjenog Kraljevstva potrebno je ispuniti online obrazac najmanje 48 sati prije ulaska u zemlju. Propisane mjere samoizolacije nisu iste za sve zemlje unutar UK te se preporučuje provjeriti zahtjeve za ulazak u odredišnu zemlju prije polaska. Prilikom ulaska u Englesku, Škotsku, Wales i Sjevernu Irsku propisuje se obavezna mjera samoizolacije za hrvatske državljane.

Zadnje objavljeno