-

Zašto je ugašena stranica na kojoj su građani mogli ocjenjivati državne službenike?

By
LIKEmetkovic.hr
-

Pravo na zaštitu osobnih podataka mora se tumačiti u skladu s općim dobrom. Ono se mora tumačiti i primjenjivati u službi čovječnosti i u ravnoteži s drugim temeljnim pravima i slobodama. A sloboda izražavanja je najvažnije temeljno pravo. Jer ako nemate slobodu izražavanja, ne možete se boriti ni za jedno drugo pravo, onda klizite u totalitarizam, kaže nam dubrovačka aktivistica i odvjetnica Viktorija Knežević.

Ona je utemeljila udrugu Prospectus koja je prije dvije godine pokrenula portal nazvan Ocijenime.hr. Na stranicama tog portala građani su mogli javno ocjenjivati rad službenika i namještenika gradskih uprava iz 21 grada. Na portalu su bila dostupna imena i prezimena 4861 gradskog službenika i namještenika i radno mjesto na kojem svaki od njih radi. Građani su na portalu rad svakog od njih mogli ocjenjivati od 1 do 5 i komentirati ga.

No, Viktorija Knežević je u srijedu objavila da je stranica ugašena. “Ugašena je prisilno jer je Agencija za zaštitu osobnih podataka (AZOP) donijela rješenje kojim mi se zabranjuje da imam ocjene i komentare. Dakle, njima nije sporno što su objavljena imena i prezimena službenika, nego što je vama, građanima, omogućeno da anonimno komentirate i ocjenjujete najskuplje plaćene i najnesposobnije službenike u Europi i šire, što sam omogućila slobodu govora.”

U telefonskom razgovoru rekla nam je kako odavno zna da postoje pritisci na AZOP da se stranica ugasi. Rješenje AZOP-a smatra napadom na slobodu govora i protiv njega je je pokrenula i spor pred Upravnim sudom u Splitu. Spremna je, kaže, ići sve do institucija EU. AZOP, kako nam je rekla Knežević, svojim rješenjem ne poriče pravo da se na portalu objavljuju imena i radna mjesta službenika, nego osporava pravo građana da javno komentiraju rad službenika tijela vlasti čije se plaće financiraju javnim novcem. Kao pravnica je, tvrdi, temeljito proučila sve propise i odluke Suda Europske unije i to što AZOP radi potpuno je suprotno i europskim i hrvatskim propisima.

Put do otvaranja portala, kaže nam Knežević, nije bio lak i trajao je još od 2015. godine.

“Najprije sam zatražila načelno mišljenje tadašnje povjerenice za informiranje Anamarije Muse vezano uz samu zamisao portala i kad sam dobila njezino stajalište da u zamisli nema ničega spornog, zatražila sam podatke o službenicima Dubrovika, Metkovića i Rijeke. U Metkoviću i Rijeci su me odbili, AZOP je u listopadu 2015. donio rješenje prema kojemu mi je za javnu objavu imena i prezimena gradskih službenika potrebna izričita privola svakog od tih službenika. Obratila sam se povjerenici Musi i ona je poništila to rješenje AZOP-a jer je ono suprotno načelu transparentnosti djelovanja javne vlasti. Postupno sam dobila podatke o imenima službenika gradskih uprava 21 grada, uključujući i Zagreb, s kojim je isto bilo komplikacija, ali uspjeli smo”, kaže nam Knežević.

Iz AZOP-a su nam odgovorili da nisu zabranili rad portala Ocijenime.hr, nego su udruzi Prospectus, koja je vlasnik portala, rješenjem naložili “određeno usklađenje obrade osobnih podataka s odredbama Opće uredbe o zaštiti podataka, odnosno brisanje određenog dijela osobnih podataka koji su nezakonito obrađeni, bez postojanja valjane pravne osnove i zakonite svrhe”.

Zamolili smo ih da budu konkretniji i pojasne misle li da portal uopće nije smio objaviti imena i prezime službenika ili misle da je problem u nečemu drugom. IZ AZOP-a su odgovorili da je prema Zakonu o pravu na pristup informacijama dopušteno objaviti imena svih zaposlenika tijela javne vlasti, ali problem je u tome što su ti podaci dalje korišteni i javno objavljivani u posve drugu svrhu – radi ocjenjivanja i komentiranja njihova rada, a ta svrha, tvrde, nije podudarna s njihovom prvotnom svrhom prikupljanja.

Pokretačica portala Viktorija Knežević, međutim, tvrdi: “Ako ukinemo ocjenjivanje i komentiranje, portal gubi smisao zbog kojega je pokrenut. Stranica Ocijenime.hr imala je osobu koja je pratila komentare i uklanjala one koji prelaze granicu dopuštenog i predstavljaju govor mržnje”.

Bivša povjerenica za informiranje, a profesorica na Pravnom fakultetu u Zagrebu Anamarija Musa rekla nam je kako nema ničega spornog u osnivanju javnih portala na kojima građani mogu ocjenjivati rad službenika i namještenika. Postoje portali Najdoktor, kao i oni na kojima se ocjenjuje nastavnike, sveučilišne profesore i slično, pa nema razloga da se ne ocjenjuje i ne komentira i službenike državne i lokalne uprave. Sve što takvi portali žele učiniti jest upozoriti na nepravilnosti i povećati transparentnost tijela javne vlasti. Ono na što pritom treba paziti jest da komunikacija bude civilizirana, da se ne kritizira bez osnove i ne kleveće, da se vodi računa o reputaciji ljudi o čijem se radu piše. Na takvim portalima ljudi koji su pod pseudonimom, anonimni, komentiraju rad onih čija su imena objavljena i njih treba uređivati. A onaj tko ih pokreće i uređuje mora biti neutralan, ne treba koristiti izraze “lopovi” ili “uhljebi” jer je to neprimjeren rječnik”, ističe Anamarija Musa.

Viktorija Knežević kaže kako je mjesec dana prije lokalnih izbora imala namjeru privremeno ugasiti stranicu portala kako je političke stranke i neovisne liste ne bi koristile u izbornoj kampanji. “Moje ambicije nisu političke. Moj “drive” je opći interes. Dubrovčani su toliko zaljubljeni u svoju prošlost i toliko zarobljeni u sadašnjosti da sam ih htjela potaknuti da se brinu i o svojoj budućnosti. A misliti o budućnosti znači brinuti se o općem dobru”, zaključuje Knežević.

OBAVIJEST I danas će se uživo prenositi misa iz crkve sv. Ilije

By
LIKEmetkovic.hr
-

U ovom vremenu ograničenog sudjelovanja na svetim misama zbog novih epidemioloških mjera danas, 13. prosinca, će se nedjeljna sveta misa u 11 sati iz crkve sv. Ilije prenosit uživo preko Facebook stranice Župa sv. Ilije proroka Metković.

Misu će predvoditi fra Domagoj Volarević.

Brojni Dalmatinci ni ove godine neće propustiti skijanje u BiH: Sve smo pripremili kao da nema pandemije, gosti nas stalno zovu za rezervacije

By
LIKEmetkovic.hr
-

Ljubitelji snježnih radosti i skijanja ove će godine, izgleda, na skijanje moći ići samo u susjednu Bosnu i Hercegovinu, i to na Kupres, Blidinje, Vlašić, Bjelašnicu i Jahorinu.

Prema riječima djelatnika Skiportala Zagreb, skijališta u Austriji, Italiji, Francuskoj i Sloveniji sigurno neće početi raditi u siječnju, nego možda u ožujku. Međutim, zato će punom parom ove godine raditi skijaški centar na Kupresu Adria ski, u vlasništvu Zvonka Bagarića, kao i skijalište Risovac na području Parka prirode Blidinje.

Kako nam je kazao gazda kupreškog skijališta Bagarić, na skijanje će na Kupres doći najviše Dalmatinaca, a među njima Makarana.

– Prema upitima i rezervacijama, na skijanje nam dolazi 90 posto Makarana, od kojih je većina rezervirala smještaj, a mi smo skijalište pripremili kao da nema pandemije koronavirusa. Ma Makarani su vam ovdje kao doma i stalno nas zovu za rezervacije, kao i gosti od Zadra do Dubrovnika – ističe Bagarić, dodavši da su lani skijalište otvorili na Silvestrovo, tako da će ga i ove godine osposobiti do kraja godine i pustiti u funkciju.

Više pročitajte na portalu Slobodne Dalmacije…

OBIČAJI I SIMBOLI Znate li zašto sijemo pšenicu baš na svetu Luciju?

By
LIKEmetkovic.hr
-

Svake godine na blagdan svete Lucije sije se božićna pšenica, kao simbol obnove života i plodnosti. Prema narodnom vjerovanju, ovisno o izgledu iznikle pšenice, odnosno kakva je njezina gustoća te boja, u idućoj će godini biti bolja ili lošija žetva.

Sam običaj potječe iz davnine i vezan je uz Svetu obitelj. Naime, bježeći pred Herodovim vojnicima, Marija je zamolila težaka, koji je na njivi sijao pšenicu, da kaže progoniteljima kako su tim putem prošli u vrijeme kada je sijao. Kada su vojnici stigli, pšenica je čudesno izrasla, a oni su odustali od daljnje potjere.

Samo ime Lucija dolazi od latinske riječi lux, lucis, što znači svjetlo, stoga zapravo simbolizira svjetlo u zimskoj tami, ali i navješćuje Božić kao rođendan Svjetla. Mnogi kažu kako je sama sveta Lucija navjestiteljica boljih vremena jer nakon 13. prosinca dani postaju sve duži.

Sveta Lucija rođena je u 4. stoljeću u imućnoj obitelji na Siciliji. Budući da joj je majka bila bolesna, ona se molila svetoj Agati da joj pomogne. Rekla je kako je majku sama ozdravila vjerom u Boga te je kao zahvalu odlučila razdijeliti svoj imetak siromašnima, unatoč majčinu protivljenju. Kada je to doznao mladić u kojeg je bila zaljubljena, prijavio ju je vlastima da je kršćanka te je završila u tamnici u kojoj su je mučili.
Legenda kaže da je bila hrabra i odvažna, što je posebno razbjesnilo cara Dioklecijana koji joj je rekao da će je otpremiti u kuću bludnica da joj oskvrne čistoću, nakon čega će je njezin Duh Sveti napustiti. Mučitelji su je zalili smolom i zapalili, no vatra ju nije doticala.Na kraju je ubijena mačem, a prema predaji, izvađene su joj oči i stavljene na tanjur. Zbog svega toga Lucija se danas smatra zaštitnicom očiju i vida. I dok se u većini Hrvatske djeci daruju slatkiši na svetog Nikolu, u Dalmaciji je to običaj upravo na svetu Luciju.

Postoji nekoliko zanimljivih vjerovanja vezanih uz svetu Luciju. U prošlosti se vremenska prognoza za nadolazeću godinu određivala tako da se 12 dana, između svete Lucije i Božića, stavljalo po 12 kriški posoljenog luka i predviđalo kakvo će vrijeme biti. Zanimljiv je i običaj prema kojem su djevojke na 11 papirića napisale imena potencijalnih ženika, s time da su jedan ostavile prazan. Svi papirići se zgužvaju te svakog dana odaberu i zapale jedan, a da prethodno nisu pogledale čije ime piše na njemu. Papirić koji ostane posljednji otvara se na sam Božić i onda doznaju ime svog budućeg muža. Ukoliko im kao posljednji ostane prazni papirić, nikada se neće udati.

Pobuna protiv HGK postaje sve ozbiljnija

By
LIKEmetkovic.hr
-

Pobuni protiv Hrvatske gospodarske komore pridružila i agencija Five, jedna od najvećih hrvatskih IT tvrtki.

Njezin osnivač, Viktor Marohnić, na Facebooku je danas objavio važan post u kojem je objasnio zbog čega podržava ukidanje obaveznog plaćanja članarine HGK-u. Naime, sve tvrtke u Hrvatskoj prisiljene su biti članice HGK te plaćati članarinu, neovisno o činjenici da od te organizacije nemaju baš nikakve koristi.

“HGK je simbol korupcije, reketa od strane države, maltretiranja, tlačenja i iskorištavanja vrijednih ljudi koji se bave društveno korisnim radom i zato trebaju biti prva u nizu institucija koje ćemo srušiti i pustiti da se stvore nove i bolje institucije koje će stvarno zastupati interese svojih članova”, napisao je danas Marohnić, saževši tako u jednu rečenicu ono najvažnije o Hrvatskoj gospodarskoj komori.

“Nakon cirkusa s Vidoševićem HGK je trebalo iste sekunde zatvoriti”

Treba podsjetiti da je predsjednik HGK bio Nadan Vidošević, čovjek kojem se sudi za milijunske malverzacije, čega se u današnjem važnom postu prisjetio i Marohnić.

“To je skupina većinom nesposobnih ljudi koji ne žele raditi, i kad rade, rade samo u svom interesu i u interesu opravdavanja svojeg postojanja, sponzoriraju nagrade i konferencije koje nikom ne koriste i troše količine novaca koje su nerazumne preko svake mjere, kupuju nekretnine po gradovima koje nikom osim njih ne trebaju, a da ne govorim o cijelom cirkusu oko Nadana Vidoševića koji će izgleda proći potpuno nekažnjen, a nakon kojeg ih je trebalo iste sekunde zatvoriti”, napisao je Marohnić.

Bunt pokrenula Udruga Glas poduzetnika

Osnivač agencije Five u svom je postu podsjetio da je ozbiljniji otpor prema reketu Hrvatske gospodarske komore pokrenula Udruga Glas poduzetnika (UGP), odnosno njezini lideri Hrvoje Bujas i Dražen Oreščanin.

UGP je, podsjetimo, udruga poduzetnika u kojoj je članstvo, za razliku od HGK, dobrovoljno. Uz to, za razliku od HGK, Udruga Glas poduzetnika zaista zastupa interese ne samo poduzetnika, nego i svih zaposlenih u privatnom sektoru, dakle svih onih koji porezima hrane nabujali i nezasitni javni i državni sektor.

Jedan od zahtjeva koje je UGP iznio nedugo nakon osnivanja bilo je smanjenje golemog broja parafiskalnih nameta te, između ostalih, ukidanje obaveze plaćanja članarine beskorisnom HGK-u.

Poduzetnik odbio nominaciju za HGK-ovu nagradu: Ne želim priznanje onih koje duboko prezirem

Nedavno je u javnosti glasno odjeknuo i potez Lucijana Carića, poduzetnika i IT stručnjaka koji je odbio nominaciju za Zlatnu kunu, nagradu koju dodjeljuje upravo HGK.

“Mislim da HGK treba imati dobrovoljno članstvo, a članarinu trebaju plaćati oni koji misle da od te institucije imaju koristi. Cijeli sistem baziran je na prisili i ljudi su često članovi komora koje ne odgovaraju temeljnim standardima koji bi u slučaju prisilne naplate trebali funkcionirati. To je demokratičnost, transparentnost, otvorenost poslovanja te skromnost i štedljivost”, rekao je Carić dodajući da se razni predsjednici, direktori, drugi šefovi komora te njihovi savjetnici često voze u boljim automobilima nego neki od najuspješnijih hrvatskih poduzetnika.

“I u tim autima se voze po nekoliko godina te ih potom mijenjaju kao ‘nesigurne’, dok kolege poduzetnici svoje automobile voze po pet, šest, sedam i više godina”, rekao je nedavno Carić u razgovoru za Index.

“Šefovi HGK troše javna sredstva kako hoće”

“Ti ‘direktori’ imaju ogromne plaće, zapošljavaju se bez natječaja ili transparentnog postupka. Osim toga, komore u pravilu ne odgovaraju Zakonu o javnoj nabavi što znači da sredstva troše kako god hoće, a jako često radi se o nepotrebnom luksuzu i bahaćenju s tuđim novcem”, utvrdio je Carić. Rekao je kako neke komore protiv članova pokreću postupke pred sudovima kad oni izraze kritiku ili neslaganje s njihovim šefovima ili politikama.

“Jednostavno, takve komore su besmislene. One bi trebale ostvarivati interese svog članstva. A ako član nema interesa, ne bi trebao tu biti. Ja u ovakvoj komori, da mogu birati, ne bih bio član”, rekao je dodajući kako HGK ne bi trebao postojati da zadovoljava partikularne potrebe pojedinaca financirane općom prisilom.

“Zlatna kuna je pokriće za marifetluke koji se događaju u pozadini”

“Zlatna kuna je tradicionalna nagrada koja se jako promovira i sigurno podiže vidljivost nagrađenih tvrtki. No čak i kada se radi o objektivnim priznanjima, ona nisu ništa drugo do pokriće za marifetluke koji se u pozadini događaju”, rekao je Carić. Prema njegovom mišljenju, sustav vrednovanja u Hrvatskoj je poremećen.

“Iz tog razloga ne bih prihvatio niti jedno državno priznanje ili odlikovanje. Ne želim nikakvu validaciju od ljudi s kojima se ne slažem i koje u biti duboko prezirem”, ustvrdio je.

Šef udruženja hostelijera HGK dao ostavku: Dubinski se ne slažem s Komorom

Da je bunt protiv reketa Hrvatske gospodarske komore poprima sve značajnije razmjere, potvrdila je i jučerašnja ostavka Zorana Salopeka, dosadašnjeg predsjednika udruženja hostelijera pri HGK-u.

“S obzirom na to da se dubinski ne slažem s načinom poslovanja, strukturom i organizacijom same Komore te, najvažnije, da se i dalje financirate prisilnom naplatom članarina mene i mojih kolega u trenutku kad je nemoguće voditi poslovanje dajem neopozivu ostavku kao jasan čin neslaganja s Komorom te dajem jasnu i nedvosmislenu potporu Udruzi Glas poduzetnika”, napisao je Salopek u tekstu ostavke.

Što na sve to kaže Plenkovićeva vlada?

Nedavno je Božo Petrov iz Mosta u saboru predložio da se od 1. travnja pa do kraja godine obustavi i plaćanje članarine za HGK. S obzirom na to da je Petrov saborski zastupnik, o tom se prijedlogu morala očitovati i vlada Andreja Plenkovića koja je odbila prijedlog čak i vremenski ograničeni zahtjev za ukidanje HGK-ova reketa.

“Vlada Republike Hrvatske mišljenja je da nastup posebnih okolnosti, odnosno ‘događaja ili određenog stanja koje se nije moglo predvidjeti i na koje se nije moglo utjecati, a koje ugrožava život i zdravlje građana, imovinu veće vrijednosti, znatno narušava okoliš, narušava gospodarsku aktivnost ili uzrokuje znatnu gospodarsku štetu’, kako to navodi predlagatelj, kao i mjere koje se trebaju poduzeti u svrhu sanacije navedenih okolnosti, nije potrebno posebno regulirati zakonom. Pojava takvih okolnosti ima nesporni utjecaj na život u cjelini, a ne samo na gospodarstvo i mogućnost podmirivanja obveze plaćanja članarine raznim stručno-poslovnim organizacijama koje imaju ustanovljeno obvezno članstvo”, stajalo je u odgovoru vlade.

MORH objavio natječaj za prijem u službu: Ovo su uvjeti

By
LIKEmetkovic.hr
-

Ministarstvo obrane (MORH) raspisalo je javni natječaj za prijam u državnu službu osam doktora znanosti i nastavnika te oglas za 20 namještenika, izvijestili su u subotu.

Za prijam osam doktora znanosti i nastavnika u službu u Ministarstvo obrane – Oružane snage Republike Hrvatske raspisan je natječaj na neodređeno vrijeme s mjestom rada u Zagrebu i Splitu, dok se 20 namještenika traži za rad u više gradova na području Hrvatske.

Natječaj je raspisan u subotu, 12. prosinca, a kandidati mogu prijave poslati u roku od osam dana od objave natječaja u Narodnim novinama.

“O rezultatima javnog natječaja kandidati će biti obaviješteni objavom rješenja o prijmu u državnu službu izabranog kandidata ili kandidatkinje na web stranici Ministarstva pravosuđa i uprave te na web stranici Ministarstva obrane”, navodi se u priopćenju.

Svi detalji o natječaju i oglasu mogu se pronaći na internetskim stranicama MORH-a.

Objavljena je lista zemalja s najvećim padom plaća u Europskoj uniji. Pogađate kako stoji Hrvatska?

By
LIKEmetkovic.hr
-

Podaci Eurostata su neumoljivi. Među zemljama EU, plaće zaposlenih u Hrvatskoj najviše su pale.
Plaće u Hrvatskoj najviše su pale od svih EU zemalja. Dohodak je, prema podacima Eurostata, u odnosu na prošlu godinu pao za nešto više od 10 %.

Najviše su izgubili oni koji imaju najniže plaće, njihov gubitak je tri do šest puta veći nego kod radnika s visokim primanjima. Najmanji pad u primanjima na razini Europske unije imaju Latvija i Mađarska s padom manjim od 4%.

Procijenjeni gubitak dohotka na razini Europske unije malo je viši od 5% u ovoj godini u odnosu na prošlu. Vlade u državama Europske unije, među njima i Hrvatska, poduzele su kratkoročne mjere kako bi se sačuvala radna mjesta, a to je pridonijelo ublažavanju pada dohotka, ističu u Eurostatu.

Šef HZZO-a o navali mailova: Kontrole su utvrdile zašto se liječnici ne javljaju

By
LIKEmetkovic.hr
-

Mail HZZO-a za pritužbe se užario. U samo desetak dana pristiglo je podosta prigovora, uglavnom zbog toga što građani ne mogu dobiti liječnike.

Na mail zovem.doktora@hzzo.hr koji je pokrenuo HZZO za pritužbe pacijenata u samo prvih desetak dana stigao je 561 mail. Od tog broja, bilo je potpuno njih 129 ili 23%.

Liječnici kažu – pritisak je enorman, a administrativno opterećenje prebačeno sa svih strana. Ravnatelj HZZO-a dr. Lucian Vukelić za Dnevnik Nove TV rekao je da nisu očekivali toliko mailova.

“Mnoštvo mailova koji su se disperzirali na naše regionalne urede i na Ministarstvo zdravstva. Mi smo to objedinili na jedan mail gdje bi sve te pritužbe naših korisnika bile isfiltrirane i adekvatno zbrinute i da se na svaki od njih mora odgovoriti ako su potpisani imenom i prezimenom i na koga se žale”, kazao je Vukelić.

Najviše pritužbi u Zagrebu

“Najviše ih je bilo u gradu Zagrebu. Grad Zagreb je najveći pa je logično da tu bude najviše pritužbi. U tjedan dana smo imali oko 560 pritužbi, od toga je validno 129. To su oni mailovi koji su bili potpisani, imenom i prezimenom navedeni”, rekao je Vukelić.

Kontrole su napravile ono što su morale, navodi. “To je da pomognu svakom od naših osiguranika i svim ustanovama koje su se našle u određenom problemu. To je bilo problema oko nejavljanja na telefon. U nekim slučajevima smo utvrdili da je taj liječnik bio u samoizolaciji, nije se javljao i nije se mogao javiti. Liječnik koji ga mijenja, stavio je obavijest u svojoj ordinaciji i tu naši pacijenti nisu znali o čemu se radi. Napisali su da se taj i taj ne javlja”, objasnio je Vukelić.

Razlozi su utvrđeni, osiguranici će biti zbrinuti

Kontrolama je utvrđeno o čemu se radi. “Obavijestili smo naše osiguranike da će biti adekvatno zbrinuti”, dodao je Vukelić.

Liječnici su tražili, kad su u samoizolaciji, da rade od doma, makar samo administrativan dio posla.

“Svaki od tih ugovornih partnera liječnika je privatnik. On može sam sebi odrediti što i kako će odraditi u samoizolaciji. On može administrativni dio odraditi od doma. Dio koji je do ordinacije ne može odrađivati tamo ako je u samoizolaciji”, istaknuo je Vukelić.

U Americi se pitkom vodom počelo trgovati na burzi. Hoće li žeđ za zaradom zavrnuti pipe siromašnih i trebamo li poput Slovenaca pravo na vodu zaštititi Ustavom?

By
LIKEmetkovic.hr
-

Od ovog tjedna na Wall Streetu se trguje pitkom vodom. Ulagači imaju priliku kupiti terminske ugovore, tj. mogu se kladiti na cijenu vode bez fizičke kupovine ili prodaje. Taj novitet trebao bi omogućiti poštenije formiranje cijena vode koja je u pojedinim dijelovima Sjedinjenih Američkih Država u proteklih godinu dana poskupjela sto posto. No kako to obično bude, čim je neka roba na burzi, ulagačima je u interesu da njena cijena raste, što u kombinaciji s privatnim sustavima opskrbe vodom u SAD-a može dovesti do vrlo ozbiljnih posljedica.

Iako voda pokriva oko 70 posto površine cijelog planeta, samo 2,5 posto čini slatka voda, od čega je tek 31 posto u tekućem stanju, a 69 posto je zaleđeno. Od cjelokupne godišnje potrošnje vode, 70 posto otpada na poljoprivredu, 19 posto ode na proizvodnju energije, a 11 posto na vodu za piće i sanitarije.

Oko 11 posto stanovnika Zemlje koristi vodu izravno iz prirode dok je zabrinjavajuće to da 35,9 posto ljudi ispušta otpadne vode direktno natrag u prirodu, bez ikakvog zbrinjavanja toksina. Najveći problemi u svjetskoj opskrbi vodom su njena nejednaka distribucija koja se proširila zbog nagle urbanizacije, tehnički problemi u dostavi, skupa desalinizacija morske vode te nepovoljni hidrološki ciklus s previše ili premalo padalina, zbog čega oko dvije milijarde ljudi živi na područjima oskudice vode, tj. na raspolaganju im je manje od 2,7 litara na dan. Daljnjih 1,6 milijardi ljudi suočava se s oskudicom vode zbog ekonomskih razloga, tj. država im je ne može osigurati. U pitanju su zemlje Latinske Amerike, Jemen, Pakistan, dijelovi Irana i Iraka te jako velik dio cijelog afričkog kontinenta.
Hrvatska je, s druge strane, iznimno bogata pitkom vodom. Prema podacima Eurostata, na tisuću stanovnika raspolaže s 28.800 kubika vode, a slijede nas Finska i Švedska s oko 20.000 kubika vode po tisuću stanovnika. Procjenjuje se da cijela zemlja raspolaže s 26 milijardi kubika vode, godišnje potrošimo oko milijardu kubika, a 90 posto pitke vode dobivamo iz podzemnih izvora. Vodom je u Europi najbogatija Norveška te na 1000 stanovnika raspolaže s 46.500 kubika, a dobro stoji i Srbija s 24.500 kubika. UNESCO-ov izvještaj o dostupnosti vode smješta Hrvatsku među pet najbogatijih u Europi i 40 najbogatijih zemalja u svijetu.

U Europskoj uniji najlošije stoje Malta, Cipar, Poljska i Češka, a najveće probleme u opskrbi ima London, čije su vodovodne cijevi u proteklih šest godina pucale više od 36.000 puta – glavnina sustava napravljena je još u viktorijansko doba (krajem 19. stoljeća), zbog čega su enormni gubici pitke vode na dnevnoj bazi i sustav jednostavno nije pratio golem rast stanovništva glavnog grada Ujedinjenog Kraljevstva.

Mišljenja je da Hrvatska treba upisati pravo na vodu u Ustav jer je ona temeljno ljudsko pravo i jer bi se tako onemogućilo stjecanje vlasništva te privatizacija usluga u odnosu na piće i sanitarnu uporabu i zato što je zaštita voda jedna od tradicionalno prepoznatih vrijednosti zakonodavstva Hrvatske još od 19. stoljeća.
Konkretno, na primjeru Slovenije, koja je konstitucionalizirala pravo na vodu u studenom 2016., u ustav su dodani idući članci: Svatko ima pravo na pitku vodu; Izvori vode su javno dobro kojim upravlja država; Izvori vodi namijenjeni su održivoj i trajnoj opskrbi stanovništva pitkom vodom i vodom za sanitarnu uporabu i u tom dijelu nisu dio tržišta (nisu tržišno dobro); Opskrbu pitkom vodom i vodom za sanitarnu uporabu osigurava država preko lokalnih jedinica, i to neposredno i neprofitno.

U Hrvatskoj je peticiju za upisivanje prava na vodu u Ustav lani pokrenula stranka Most, a kako sada stoje stvari, potpisalo ju je tek nešto više od 7000 ljudi.

Više od 3000 umirovljenika ostat će bez svojih mjesta u privatnim domovima

By
LIKEmetkovic.hr
-

Iako se još prije mjesec dana najavljivalo donošenje novog Zakona o socijalnoj skrbi, danas je sasvim izvjesno da će njegova primjena biti odgođena sve do kraja 2021. godine. Problemi koje je trebao riješiti, a tiču se obiteljskih domova, čije je poslovanje pod lupom javnosti od siječanjske tragedije u Andraševcu u kojoj je živote izgubilo šestero tamošnjih korisnika, tako neće biti riješeni, međutim, Zakon bi sa sobom donijeti nove, još veće. Tako smatraju vlasnici obiteljskih domova, a pogotovo ih muči Pravilnik o minimalnim uvjetima za pružanje socijelnih usluga, koji je trenutno na javnoj raspravi.

Apel prema Vladi

– U RH je oko 500 takvih obiteljskih domova i oni brinu o oko 10000 osoba starije životne dobi. Ukoliko bi se zakon u najavi i Pravilnik pred vratima primjenili to bi značilo da bi na ulici završila jedna trećina tog broja – tako kažu predstavnice karlovačke udruge StarKA. Osnavali su je predstavnici obiteljskih domova Karlovačke županije. Iako postoje tek osam dana okupili su čak 35 domova od 40 postojećih i rastu. Njihov prvi korak bili su zahtjevi upućeni na dvije adrese, jedan premijeru Plenkoviću, a drugi i ministru rada Josipu Aladroviću da se nova pravila odgode. Jutarnjem listu predsjednica Sabina Angelina Latin i njezina zamjenica Tanja Ivka ispričale su drugu, javnosti do sada uglavnom nepoznatu stranu medalje u njihovoj svakodnevici.

– O Zakonu znamo ono što smo imale priliku vidjeti u medijima i po tome je najavljeno da će maksimalni broj korisnika po domu biti 12 umjesto dosadašnjih 20. To konkretno znači da će od 675 ljudi smještenih u 40 obiteljskih domova Karlovačke županije njih točno 225 morati nekamo otići. Koliko će ih morati otići iz domova koji neće moći ispoštovati stavke Pravilnika, koji će propisivati ugradnju vatrodojave, prenamjene zgrade iz stambenih u javne, što bi iziskivalo složenije građevniske zahvate? Nismo protiv, sigurnost mora bit na prvom mjetu, ali koliko će nas to moći napraviti u predviđenih 60 dana, kako ćemo organizirati građevinske radnike među našim korisnicima u jeku pandemije? – pitaju se čelnice StarKE, dodajući da se tu više ne može pričati o dodatnim troškovima, već o ozbiljnim investicijama.

– Ovo nije samo naš problem, ovo je problem našeg čitavog društva. Procjene su da će do 2030. godine kod nas svaki peti stanovnik biti stariji od 80 godina. To je blizu, a mi nemamo kamo s ljudima već sada. Čak se priča o našem ukidanju, a nitko ne priča o benefitima ovakvih domova, o radnim mjestima koje osiguravamo medicinsko osoblju, vadimo krv, a ne naplaćujemo to HZZO-u, vozimo ljude, a nismo sanitet, po 13 sati znam biti s njima na hitnoj, to su sve skriveni troškovi socijale i zdravstva koje smo mi preuzeli na sebe, a to je problem s kojim će se netko jednog dana morati suočiti. Radi se o korisnicima palijativne skrbi, nije im dovoljno jednom dnevno naložiti u peć, treba im previjati rane po nogama, mjeriti tlak, dozirati inzulin, a za njih nema mjesta ni u bolnicama – navode Latin i Ivka. Uz sve to dogodila se pandemija koronavirusa zbog koje “pucaju po šavovima”.

– U svakom od naših pravilnika piše da je Stožer dužan osigirati potrebnu zaštitnu opremu, ali mi u obiteljskim domovima ne dobivamo ništa. Ako su naša četiri radnika pozitivna, nema tko raditi. Kako funkcioniramo? Tako da uskačemo jedni drugima – kaže nam Sabina Angelina Latin. Zbog ilegalnih pružatelja usluga smještaja i skrbi starijim osobama svi su na crnoj listi, prema njihovim informacijama neki rade i dalje iako su uhvaćeni u ilegalnaom radu – nemaju kamo s ljudima.

– Da, zvali su i nas sve u Karlovačkoj županiji da pomognemo, ustupimo mjesto, ali mjesta nema nitko.Prije dva mjeseca u Karlovcu smo imali slučaj da je dom imao više korisnika nego je smio, no na kraju je nastavio raditi – kažu Tanja i Sabina Angelina. I na kraju – najveći problem s kojim se sureću je upravo taj nedostatak mjesta.

– Ljudi nas mole, preklinju, primi mi oca, primi mi majku, stavi ga bilo kamo. Mi nemamo kamo s ljudima, a žele nam smanjiti broj korisnika. I pročulo se to među korisnicima. Ljudi su u strahu, pitaju se koga ću izabrati, a koga se riješiti. Nude mi čokoladu i pitaju: Hoćeš li ostaviti mene – prepričava mučne scene Sabina Angelina.

Javno savjetovanje

U Ministarstvu su potvrdili odgodu donošenja zakona, navodeći da se njegovo stupanje na snagu može očekivati krajem sljedeće godine, ali također potvrđuju i da će on donijeti smanjenje maksimalnog broja korisnika u obiteljskim domovima kako bi se “osigurao smještaj korisnika u okruženju sličnom životu u obitelji”. Napominju da će se prijedlog odredbi novog Zakona o socijalnoj skrbi još razmatrati na predstojećem javnom savjetovanju radi konzultacija sa zainteresiranom javnošću. U njihovoj je evidenciji u ovom trenutku registrirano 458 obiteljskih domova s kapacitetom od 10.826 mjesta, od čega je 430 s kapacitetom od 10.202 mjesta registrirano za pružanje usluga starijim osobama.

1...1.2711.2721.273...2.216Page 1.272 of 2.216

Zadnje objavljeno

© 2015-2024 LIKEmetkovic.hr