Od ponoći bi gorivo trebalo znatno pojeftiniti, a najviše bi trebao pojeftiniti dizel, najavljuje portal cijenegoriva.info.
Prema informacijama portala cijenegoriva.info, spremnik od 50 litara benzina trebao bi od ponoći biti jeftiniji za 8 kuna. Dizel bi trebao još više pojeftiniti pa bi spremnik od 50 litara dizela trebao pojeftiniti 15,5 kuna. Spremnik autoplina bi od ponoći mogao biti jeftiniji 4,5 kuna.
Eurosuper bi tako trebao pojeftiniti 16 lipa, a eurodizel 31 lipu.
Gradska knjižnica Metković od 27. travnja 2020. započinje s radom s korisnicima uz pridržavanje svih protuepidemioloških mjera i strogih mjera socijalnog distanciranja. Poslovanje s korisnicima uključuje rad u prostoru knjižnice odnosno povrat i posudbu građe bez korištenja čitaonice i igraonice. Kako u knjižnici istovremeno može boraviti dvoje korisnika te kako bi usluga bila brža i sigurnija savjetujemo da željenu građu pronađete, a dostupnost iste (posebno lektire) provjerite u katalogu https://library.foi.hr/lib/48 knjižnice. Građu možete i rezervirati putem telefona 020 681 715.
Zakasnina se za razdoblje dok je knjižnica bila zatvorena te do 15. svibnja neće naplaćivati.
Knjižnica će raditi prema ljetnom radnom vremenu:
ponedjeljkom i srijedom: od 12 do 20,
a utorkom, četvrtkom i petkom: od 7.30 do 15.30 sati.
Iz komunalnog poduzeća Metković d.o.o. obavještavaju korisnike vodnih usluga u Hercegovačkoj ulici da će sutra, 28. travnja 2020., doći do prekida isporuke vode u vremenu od 9 do 15 sati.
Korisnici se mole za razumijevanje.
Šetajući jutros gradom s fotoaparatom u ruci, naletio sam na dva zanimljiva prizora bez ikakve primisli da bi od toga moglo nešto biti za objavu. No, nekada je dobro prevariti se!
Dva prizora potpuno suprotna povezuje planetarno poznati virus. Prvu fotografiju sam nazvao Korona u šetnji (nadam se da Ferdo neće imati ništa protiv jer korona je svuda oko nas!).
Druga fotografija, nešto optimističnijeg karaktera i kolorita, jednostavno budi nadu da jednom Sve će biti u redu… ona je Korona u samoizolaciji.
Od jutros mogu raditi i trgovine, i ostale uslužne djelatnosti, koje su do sada zbog epidemije koronavirusa bila zatvorene.
Proštali smo središtem grada s ciljem da zabilježimo kako grad diše na početku novoga tjedna i prve faze labavljenja zaštitnih mjera. Ukratko, trgovine se otvaraju, grad se polako budi… a opreza nikada dosta!
Prema zasad dostupnim podacima u Dubrovačko-neretvanskoj županiji deveti dan nema novozaraženih, a a svih 23 uzorka poslanih na analizu u nedjelju su negativni, izvijestio je županijski Stožer civilne zaštite.
Od početka pandemije na analizu u Zagreb poslano je 1633 uzoraka. S današnjim danom hospitalizirano je 18 pozitivnih pacijenta, 11 osoba je na Zaraznom odjelu OB Dubrovnik, pet ih je u sekundarnom objektu odnosno Studentskom domu, a dva pacijenta su u Jedinici intenzivnog liječenja.Od toga je jedan pacijent intubiran.
Ukupno je 330 građana u samoizolaciji, a u posljednja 24 sata nije utvrđeno kršenje mjere samoizolacije. Od početka pandemije utvrđeno je ukupno 22 slučaja kršenja samoizolacije.
Stožer civilne zaštite DNŽ apelira na sugrađane da se i dalje pridržavaju propisanih mjera kako bi zadržali relativno povoljnu epidemiološlu sliku.
Sukladno odlukama Nacionalnog stožera civilne zaštite, od ponedjeljka 27. travnja, sve trgovine radit će prema novom rasporedu koji uključuje i svakodnevno zatvaranje na sat vremena kada će biti dezinfekcija prostora.
Tako će svakoga dana između 13:30 i 14:30 sati sve trgovine biti zatvorene kako ne bi došlo do preklapanja radnika iz dvije smjene te kako bi se trgovina još jednom temeljito dezinficirala.
Radno vrijeme trgovina od 27. travnja je od od 7:00 do 13:30 sati i od 14:30 do 21:00 h, svaki dan od ponedjeljka do subote.
Također, trgovine neće raditi nedjeljom i blagdanom (praznikom). U ovom tjednu će to biti u petak (Praznik rada) i u nedjelju.
HEP moli potrošače električne energije s područja Grada Metkovića, Općine Zažablje, naselja Dubravica i Glušci da zbog epidemiološke situacije dostave očitanja brojila električne energije u periodu od 27. travnja do 6. svibnja 2020. godine.
Potrošači stambenih zgrada, te svi potrošači koji imaju ugrađena brojila u sustavu daljinskog očitanja nisu obavezni dostaviti stanje brojila.
Potrošačima koji ne dostave očitanja brojila, stanje će biti procijenjeno na temelju prethodne potrošnje.
Kontakt telefoni:
Još prošle godine su se u vrgoračka polja spuštali sezonci iz Hercegovine. Zatvorene granice sada su ih u tome spriječile. No, poljoprivrednici u Vrgorcu ne brinu, ili se barem boje to glasno izreći, piše Agroklub.
Nakon što su zatvorene granice, ljudi iz inozemstva vraćeni u svoje matične zemlje, nismo morali dugo čekati da se postavi pitanje – tko će brati urod s plodnih polja Europe. Proljeće je stiglo, zapadne zemlje se snalaze kako znaju pa je tako Njemačka, primjerice, dozvolila ulazak 80.000 radnika u zemlju.
Nešto južnije, Grčka će otvoriti granice za albanske sezonce. Grčkim poljoprivrednicima je potrebno 50 tisuća berača voća i povrća, a osim iz Albanije, sezonci dolaze i iz Rumunjske te Bugarske.
A tko će spašavati hrvatski urod? Umjesto “Idem na sezonu na more“, bit će ovo “Idem na sezonu na polje“.
U okolici Vrgorca ovih je dana već krenula berba jagoda. Još prošle godine su se u vrgoračka polja spuštali sezonci iz Hercegovine. Zatvorene granice sada su ih u tome spriječile. No, poljoprivrednici ondje ne brinu, ili se barem boje to glasno izreći.
“Imamo dovoljno sezonaca. Čak i viška“, pomalo suzdržano na početku razgovora priča predsjednik udruge Vrgoračka jagoda Slobodan Dropulić. Kaže, u berbu će radnici koji su ostali bez posla u turizmu. “Bilo je upita od Vinkovaca do Dubrovnika“, otkriva nam jer, kako kaže, ljudi su spremni raditi bilo što.
Priča, u berbu su do sada dolazili Hercegovci, jedni te isti ljudi već 10, 15 godina. Nameće mi se pitanje – kako će oni koji možda nikada nisu brali jagode i radili na zemlji, obaviti ovaj posao. Berba je pipkava, čučeći ili klečeći položaj nezgodan nakon više sati rada, dani sve topliji.
“Bit će tu svega i svačega“, kratko kaže Dropulić kao da se želi otresti slike u glavi o tome što će se sve događati i na njegovoj plantaži. Dodaje da se radi od 6 do 14 sati. Radnicima će biti osigurana zaštitna sredstva – maske, rukavice, dezinficijensi, sanitarni čvorovi, a hrana ovisno o dogovoru s OPG-om. Kaže, na cijelom području je osigurano oko 75 sezonaca.
“Samo toliko?“, pitam ga, a on reče: “Imaju ljudi svoje članove obitelji koji su isto ostali bez posla u turizmu.” Da, sada je jasnije. Nisam ga zaboravila pitati za cijenu rada. Kaže, nikad veća. “Mogu govoriti za sebe. Ja plaćam 30 kuna na sat. Prošle godine je to bilo 20, najviše 25 kuna. Ako se radi 30 dana, a jagoda ne poznaje ni subotu ni nedjelju, može se zaraditi dobra plaća“.
Dodam da onda nakon berbe jagoda mogu krenuti i u berbu drugog voća. Dropulić uzdahne i kaže: “Neće ove godine biti voća.”
Priča Dropulić da pomama za domaćim jagodama nije bila nikada veća, a drže i dugo cijenu od 22 kune za kilu, sve ovo vrijeme. “Da pet puta toliko naberemo, sve bismo prodali. Svi bi sada naše jagode, javljaju se iz svih trgovačkih centara. Sad su nas se sjetili. I sad kad svi hoće, ona slabo zrije. Noći su hladnije jer smo otvoreni prema moru. Ali dobro, to će joj produžiti sezonu“, raspričao se Dropulić.
Komentiram na kraju da ćemo možda nakon ove čitave situacije s pandemijom koronavirusa naučiti cijeniti domaće i odlučiti se na pametnije korake.
“Ljudi su se batalili poljoprivrede, teško se sada vratiti na staro. Nekada smo samo s ovih naših polja opskrbljivali sva odmarališta i hotele. Da se zemlja u našem vrgoračkom polju koja je kvalitetna, ali svake godine plavi – isuši, pa mogli bismo 100 tona voća i povrća dnevno osigurati. Ne samo za domaće tržište, nego i za izvoz“, zaključuje.
Kažu da nakon korone više ništa neće biti kao prije. Možda se povratnici iz zapadnih zemalja, vraćeni u svoja sela i na svoju zemlju odluče za još hrabrije korake – pokrenuti posao u poljoprivredi jer, ako nas je ičemu ova kriza naučila onda je to da čovjek mora jesti. Plodne zemlje imamo, samo još politike moramo mijenjati. Ja nam ne vidim kraja.
Piše: Maja Celing Celić/Agroklub
Hrvatski zavod za javno zdravstvo izdao je Preporuke za sprečavanje infekcije u trgovinama koje započinju s radom u okviru postupnog ublažavanja restrikcija vezanih za COVID-19 (riječ je o svim trgovinama koje se ne nalaze unutar trgovačkih centara!).
Radi sprečavanja širenja infekcije u trgovinama, potrebno je osigurati fizički razmak među kupcima te između kupaca i radnika trgovine.
Potrebno je također omogućiti dezinfekciju ruku kupcima na ulasku u trgovinu te smanjiti bliski kontakt radnika koji rade u odvojenim smjenama.
Radi smanjenja fizičkog kontakta potrebno je:
1. Ograničiti broj kupaca koji istovremeno borave u trgovini. 15 kupaca na 100 m² neto. Maksimalni broj kupaca koji mogu istovremeno boraviti u trgovini ovisi o neto površini trgovine (površina koja je predviđena za kretanje kupaca, tj. bruto površina umanjena za površinu koju zauzimaju izlošci, police, blagajna, hladnjaci i ostala oprema trgovine). Najveći broj kupaca koji može istovremeno boraviti u trgovini je neto površina u četvornim metrima podijeljena sa 7. Ako je teško odrediti neto površinu, može se najveći broj kupaca koji istovremeno smiju biti u trgovini izračunati da se bruto površina podijeli s 10.
Ograničenje broja kupaca. Nakon što u trgovinu uđe maksimalno dozvoljen broj kupaca, daljnji ulasci su mogući tek kad netko od kupaca izađe, tj. na jednog koji izađe, jedan može ući.
Posebna pravila za trgovine tekstila. U trgovinama tekstila preporučuje se prodaja bez isprobavanja odjevnih predmeta. Epidemiološki se ne preporučuje isprobavanje odjevnih predmeta koji se oblače i svlače preko glave. Ako je nužno isprobati odjevne predmete, nekupljena roba mora se spremiti na pet dana u za to predviđeni prostor prije ponovnog stavljanja u prodaju. Isto vrijedi i za odjevne predmete iz povrata.
Ograničen broj košarica i kolica. U trgovinama koje imaju košarice ili kolica, ograničenje broja kupaca koji ulaze u trgovinu može se postići na način da se na raspolaganje stavi onaj broj košarica ili kolica koji odgovara najvećem broju kupaca koji mogu istovremeno biti u trgovini te da se ulazak uvjetuje preuzimanjem slobodne košarice ili kolica.
2. Osigurati zaštitne maske i fizičku distancu za osoblje koje dolazi u kontakt licem u lice s kupcima
Maksimalna zaštita kupaca i prodajnog osoblja. To se odnosi na blagajnike, poslužitelje, osoblje koje objašnjava karakteristike proizvoda i slično. Osoblje treba prilikom interakcije s kupcem koristiti zaštitnu masku koja prekriva nos i usta. Treba im stalno biti na raspolaganju dezinfekcijsko sredstvo kojim će periodički dezinficirati ruke. Ako je moguće, prostorno osigurati razmak od minimalno dva metra između poslužitelja ili blagajnika i kupca prilikom izdavanja robe i plaćanja robe. Ako je moguće ugraditi zaštitnu pregradu na mjestu posluživanja i na blagajni, koja će fizički odvojiti blagajnika od kupca. Treba poticati bezkontaktno plaćanje kreditnim karticama.
3. Osigurati minimalni kontakt između djelatnika koji rade u različitim smjenama
Dvosmjenski rad. Ako je moguće, organizirati rad dvokratno, na način da između prve i druge smjene bude barem sat vremena razmaka, koji će se iskoristiti za čišćenje i dezinfekciju površina tijekom rutinskog čišćenja. Površine se dezinficiraju prebrisavanjem dezinficijensom na bazi alkohola.
4. Osigurati dezinfekcijsko sredstvo za ruke kupaca i obavijesti za kupce te kontinuirano provoditi dezinfekciju površina koje se često diraju
Dezinfekcija prostora. Na ulazu u trgovinu treba kupcima biti osiguran dispenzer s dezinfekcijskim sredstvom za ruke i jasno istaknuta obavijest o obvezi dezinfekcije ruku pri ulasku. Također na ulazu treba biti jasno istaknuta obavijest o obvezi održavanja razmaka od minimalno dva metra među kupcima te između kupaca i osoblja. Kvake i rukohvate na vratima te površine, rukohvata i rubove vrata na hladnjacima i ostale površine za koje se uoči da ih kupci često dodiruju trebaju se kontinuirano prebrisavati dezinficijensom na bazi alkohola.
5. Osigurati nadzor nad zdravstvenim stanjem osoblja
Dnevno mjerenje tjelesne temperature. Osoblje treba prije dolaska na posao izmjeriti tjelesnu temperaturu. Ako je tjelesna temperatura viša od 37,2 °C, ako se osoba osjeća bolesno ili ima bilo koje znakove bolesti (odnosi se na sve simptome i znakove bolesti, ne samo na bolesti dišnih puteva), treba se javiti nadređenom i ne dolaziti na posao dok se telefonski ne javi liječniku obiteljske medicine ili hitnoj medicinskoj službi u slučajevima kad je izravno ugrožen život ili teško narušeno zdravlje.
