Na zahtjev 15 oporbenih vijećnika, Županijska skupština dubrovačko-neretvanska danas je održala tematsku sjednicu o projektu Centra za gospodarenje otpadom Lučino razdolje. Vijećnici SDP-a i MOST-a tražili su odbacivanje ovog projekta dok se ne posignu određeni preduvjeti i utvrde činjenice. Nazivaju ga kontroverznim, zastarjelim, preskupim i potencijalno opasnim po okoliš. Prije svega, tražili su da se još jednom, na transparentan i nepristran način utvrdi postoji li mogućnost štetnog utjecaja na zaštićeno područje Malostonskog zaljeva, poznatog po ekološkoj kvaliteti za marikulturu, i ostala mjesta u slivu krških izvora tog kraja, piše Dubrovački vjesnik.
Oporba drži kako rizik izgradnjom MBO tehnologije (mehaničko-biološka obrada otpada) nadilazi pristup utvrđivanju sanitarne zone zaštite puštanjem bojila u arbitrarno izabranu kavernu. Upozoravaju kako su primjeri prvih takvih centara u Hrvatskoj pokazali svu štetnost po okoliš, pa podsjećaju na CGO Marišćina, kod Rijeke, koji je već drugi put izgubio okolišnu dozvolu. Stoga je prethodno nužno riješiti pitanje zbrinjavanja opasnog i biorazgradivog otpada, tražila je oporba. No, njihovi zahtjevi danas nisu prihvaćeni.
Opasnost od Zažablja do Omble
Unatoč svemu, oporba i dalje tvrdi kako se ne poštuju hijerarhijski slijed postupanja otpadom, načelo blizine ni samodostatnosti, te kako nema valjane opcijske analize, jer, dodaju, „postoji bitno bolja alternativa“. Predloženi centar zastrajeli je pristup temeljen na konceptu kakav se u zemljama Europske unije viđao osamdesetih, na način da se odlaganje neobrađenog smeća zamijeni odlaganjem interziranog otpada i proizvodnjom goriva. EU postavlja novi pristup pod nazivom ‘kružno gospodarstvo’.
Na sva je ta pitanja potrebno odgovoriti kako bi se utvrdili kapaciteti budućeg Centra za gospodarenje otpadom i koncept ekonomske održivosti.
Predlažu Skupštini da se jedinicama lokalne samouprave naloži uspostava kružnog gospodarenja otpadom na svojim područjima, kako to nalažu pristupni ugovor RH, Zakon o održivom gospodarenju otpadom i županijski plan koji se tiče ove teme, a vrijedi do 2022. godine. Time bi je gradovi i općine obvezali izgraditi ekološku infrastrukturu, sortirnice, kompostišta, centre za ponovnu uporabu i reciklažna dvorišta. Centar bi zbrinjavao otpad s područja pet gradova i 17 općina.
Župan Nikola Dobroslavić na samom je početku rekao kako nije za usvajanje predloženog zaključka da se Županija protivi izgradnji Centra Lučino razdolje. Prijedlog je, rekao je župan, nekonzistentan, sadrži netočne podatke i nije pravovremen. U ovoj fazi projekta, takav se zaključak ne može donijeti, upozorio je Dobroslavić.
– Projekt ima potvrđenu Studiju utjecaja na okoliš, koja je prošla javnu raspravu, utvrdila da je prihvatljiv za okoliš. Dobio je i studiju izvodljivosti, sukladan je svim hrvatskim i europskim propisima. Projekt je doveden do kraja i mora se realizirati – izjavio je župan i upitao oporbu, je li Grabovica alternativa.
Do centra može doći samo 40 posto ukupnog otpada, a sve ostalo ranije moraju riješiti jedinice lokalne uprave, rekao je Dobroslavić.
Davor Penić (SDP), jedan od potpisnika zahtjeva za tematskom sjednicom, rekao je kako građani u čitavom ovom vremenu pripreme projekta nisu dovoljno obaviješteni niti senzibilizirani za odvajanje otpada u kući. Većina jedinica lokalne samouprave ništa nije napravila po ovom pitanju, rekao je Penić.
– Europska unija nam je 2018. rekla: očistite sva divlja odlagališta, dajemo vam novce. Jesmo li ih očistili? – pita Penić.
– Ovo je projekt ni na nebu ni na zemlji – komentirao je Marko Mujan (MOST) – Nemojte braniti svoje suradnike, jer ovo što su napravili nije dobro – pa pita zbog čega se ustraje na zastarjeloj tehnologiji kad imamo dobrih primjera u svijetu koji se mogu primijeniti kod nas, na poroznom terenu. Sručnjaci tvrde, a iznosi na sjednici Mujan, nije ugrožen samo Malostonski zaljev nego pitka voda od Zažablja do Omble.
– Kako jedan ministar može potpisati ovakav papir, kad su dva izuzetno stručna ministra, bila protiv toga papira na traženje javnosti, aktivista i građana? – pita Mujan.
Gdje je sad načelo sigurnosti?
Vijećnik Maro Kristić (MOST) pitao je župana Nikolu Dobroslavića zbog čega ovaj projekt nije predstavio javno, na stonskom trgu te zbog čega ignorira građanske inicijative i javnost koja upozorava na izuzetno veliku propusnost terena.
– Niste poštovali načelo odgovornosti i sigurnosti u ovom slučaju – rekao je Marko Giljača, pozivajući se na predizbonu maksimu HDZ-a, podsjetivši županijsku vlast kako nisu uređene sortirnice, kompostane ni ostali preduvjeti projekta. Zar ne bi bilo logično ponoviti trasiranje s obzirom na vrijedno ekološko područje koje bi moglo biti pogođeno, pitao je Giljača, pa i on podsjetio na iskustva Kaštijuna i Marišćine te upozorio kako su troškovi tog centra za gospodarenje otpadom u konačnici bili 100-posto veći od predviđenih.
Ivica Dajak (MOST) iznosi podatak kako će Marišćina tijekom ovog tjedna predložiti novu cijenu koju bi tamošnja komunalna društva trebala plaćati za zrbinjavanje otpada, i to 1.100 kuna, plus PDV, po toni. Kakav će to imati učinak na naš sustav u financijskom smislu, pita Dajak, a kakav na okoliš kad građani krenu rješavati smeće na različite načine kako bi smanjili količinu otpada koji će plaćati.
Ukupna vrijednost Centra za gospodarenje otpadom Dubrovačko-neretvanske županije, smještenog kilometar zapadno od sela Trnovicu u Dubrovačkom primorju, je 495 milijuna kuna. Prošli tjedan, nekoliko dana prije parlamentarnih izbora, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i Agencija za gospodarenje otpadom u Slanom su potpisali ugovor o sufinanciranju ovog projekta. Sredstvima Europske unije financira se 70 posto prihvatljivih troškova, odnosno 287 milijuna kuna, Fond je osigurao gotovo 20 posto, a 10 posto Dubrovačko-neretvanska županija kao osnivač Agencije za gospodarenje otpadom. Tom je prigodom direktor Agencije Josip Bačić izjavio je kako se očekuju građevinske dozvole za tri pretovarne stanice, za jednu je u tijeku izrada glavnog projekta, a za najveće stanice u Dubrovniku i Metkoviću očekuju se lokacijska dozvola, odnosno idejni projekt.
Centar bi trebao početi s radom 2023. godine. Obuhvat zahvata ovog centra je oko 34,4 hektara površine, od čega se unutar ograde CGO Lučino razdolje nalazi oko 19 hektara. Predviđeni vjek trajanja zahvata je 25 godina. Za trajanja tematske sjednice Županijske skupštine u Orašcu, iz ureda župana Nikole Dobroslavića stigla je najava sastanka župana s gradonačelnicima i načelnicima Dubrovačko-neretvanske županije o nacrtu osnovne analize stanja Plana razvoja Dubrovačko-neretvanske županije te upravo projektu Centra Lučino razdolje i obveza jedinica lokalne uprave u sustavu gospodarenja otpadom, piše Dubrovački vjesnik.
