Nakon što je osjetio simptome povišene tjelesne temperature, splitsko-makarski nadbiskup mons. Marin Barišić povrgnut je testiranju na COVID-19. Test je bio pozitivan.
Nadbiskup se nalazi u Nadbiskupskom ordinarijatu, a svi njegovi bliži suradnici i kontakti su u samoizolaciji. Stoga, Nadbiskupski ordinarijat i Crkveni interdijecezanski sud od utorka 13. listopada neće biti otvoreni za primanje stranaka do daljnjega, objavljeno je večeras iz ordinarijata Splitsko-makarske nadbiskupije.
Srednja škola Metković dugi niz godina uspješno sudjeluje u Erasmusu, najvećem programu Europske unije namijenjenom obrazovanju, osposobljavanju, mladima i sportu.
Od ove školske godine naša Srednja škola sudjeluje u sedam novih Erasmus+ projekata za čije je provođenje odobreno 1.429.000 kuna.
Riječ je o projektima Ključna aktivnost 2: Školska partnerstva koji će se provoditi u naredna 24 mjeseca:
Više od 150 učenika Srednje škole Metković u pratnji svojih nastavnika imat će priliku sudjelovati u aktivnostima učenja, poučavanja i osposobljavanja u partnerskim školama diljem Europe. Mobilnosti učenika i nastavnika održavat će se u skladu s preporukama Ministarstva znanosti i obrazovanja, Agencije za mobilnost i programe Europske unijete Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Koordinator i voditelj Erasmus projekata u Srednjoj školi Metković je Petar Nikolić, prof. mentor geografije i engleskog jezika i književnosti.
Projekte financira Europska unija.
Tijekom vikenda se u Prvoj županijskoj ligi Dubrovačko-neretvanske županije na utakmici između Žrnova iz Korčule i Orebića dogodio veliki incident.
Naime, gostujući igrači Orebića su fizički i verbalno napali suca utakmice Ivana Grgurinovića iz Ploča nakon čega je bio primoran prekinuti susret već u 17. minuti.
Orebić je poveo na samom startu susreta golom Ante Kordića, dok je u 17. minuti protiv gostiju dosuđen kazneni udarac. Tu je krenulo naguravanje, vrijeđanje i gaženje po stopalima glavnog suca zbog čega je on dodijelio dva žuta kartona, piše Index.
Kako se vrijeđanje nastavilo, crveni karton je dobio igrač gostiju Toma Ujević, a delegat Dalibor Pecotić je u službenom izvještaju napisao:
“Kako se poslije toga nastavilo s vrijeđanjem, naguravanjem i gaženjem, nakon čega je istrgnut iz ruku glavnog suca i pocijepan žuti karton, glavni sudac je dosudio kraj utakmice, to jest prekid”, napisao je delegat, dok je sudac utakmice u službenoj izjavi opisao događaj.
“Nakon što sam dosudio kazneni udarac igrači Orebića su me opkolili, te me počeli gurati, prijetiti, te su me uzastopno gazili kopačkama po nogama, nakon čega sam ih zamolio da se odmaknu i dao sam žuti karton Anti Kordiću i Tomi Ujeviću. Nakon toga Toma Ujević je dobacio: ‘Smeće jedno. Jebem ti majku Isusovu.’ Dao sam mu izravni crveni karton, nakon čega su me počeli čupati za dres, gaziti po stopalima i udarati u donji dio trbušnog zida”, kazao je Grgurinović.
Putem svoje Facebook stranice ubrzo su se oglasili iz Orebića.
“Poštenoga čovika ne treba pratiti policija”, napisali su iz NK Orebića uz video sudaca koji s utakmice odlaze u pratnji policije.
Stonski vinar Miho Rozić nije uspio spasiti svoje vinograde i maslinike koji su se našli na trasi pristupne ceste Pelješkom mostu, točnije stonske obilaznice. Teška mehanizacija grčke tvrtke Avax koja izvodi radove ušla je u ponedjeljak oko 9 sati u vinograd na lokalitetu Mili neposredno iznad skretanja za trajektno pristanište Prapratno.
Situacija je bila napeta. Miho je pokušao zaustaviti bager. U jednom trenutku se popeo na bager, ali su ga interventni policajci spustili dolle. Uzvikivao je da je on hrvatski branitelj i da ga nije strah poginuti, javlja Slobodna Dalmacija.
No to mu ništa nije pomoglo. Bager je najprije porušio ogradni suhozid a zatim i neobrane masline te lozu.
Ističući da rješenje o prisilnom uvođenju u posao grčke tvrtke Avax na lokalitetu Mili nije pravomoćno te da postupak zbog toga treba odgodit, odvjetnice Miha Rozića su naglašavale da plodovi masline i grožđe još nisu obrani.
– Zbog toga treba odgoditi izvršenje. Osim toga pregovori još nisu završeni. Treba ubrati plodove, isticale su Rozićeve pravne zastupnice ali su djelatnice ureda državne uprave i predstavnik Hrvatskih cesta ostali neumoljivi i bager je ušao u vinograd.
Miho Rozić je više puta uzvikivao da trasa pristupne ceste ide preko njegova posjeda, vinograda i maslina da bi se izbjegla betonara, koju je na obližnjem državnom zemljištu izgradio brat načelnika općine Ston, Vedrana Antunice. Još je dodao da spomenuta betonara isporučuje beton Avaxu.
Inače, Rozić traži od Hrvatskih cesta da mu za ukupno oduzeto zemljište na više lokacija, isplate 3,2 milijuna kuna za izgubljene plodove loze i maslina, 481 tisuća kuna za jedno zemljište koje mu je plaćeno kao šumsko iako je građevinsko po cijeni od pet eura za kvadrat umjesto pedeset eura, koliko je plaćeno susjedima, te da mu se ustupi 34 tisuće kvadrata državnog zamjenskog zemljišta.
No, Hrvatske ceste nisu pristale na ovakvu ponuđenu nagodbu te su Mihu Roziću isplatili nešto više od milijun kuna, što je za njih neprihvatljivo.
– Što ću ja sada. Ne daju nam da živimo. Ovo je naše zemljište, nije državno. Dok sam živ borit ću se za njega, kazao je Andrija Rozić, sin Miha Rozića.
Na lokalitetu Mili okupilo se dvadesetak Stonjana koji su dali potporu obitelji Rozić. Na kraju je policija odvela Miha Rozića uz obrazloženje da ide u postaju dati izjavu.
Videoprilog možete vidjeti na portalu Slobodna Dalmacija.
Piše: Stanislav Soldo / SD
Foto: Denis Jerković
Ministar unutarnjih poslova i načelnik Nacionalnog stožera civilne zaštite Davor Božinović najavio je da se uvodi obveza nošenja maski u zatvorenim prostorima i ograničavaju društvena okupljanja na kojima se očekuje više od 50 ljudi.
“Uvodimo obvezu nošenja maski u zatvorenim prostorima, gdje ljudi dolaze u kontakt jedni s drugima, a nije moguće održati fizički razmak od minimalno dva metra”, rekao je Božinović na konferenciji za novinare Nacionalnog stožera civilne zaštite.
Maske za lice ili medicinske maske građani su obvezni koristiti na ispravan način cijelo vrijeme – preko usta i nosa, dodao je.
Maske moraju nositi zaposlenici zdravstvenih ustanova i osobe koje dolaze u posjet pacijentima, zaposlenici ustanova socijalne skrbi koje pružaju usluge smještaja i posjetitelji korisnicima, vozači i ostali zaposlenici u sredstvima javnog prometa i putnici u javnom prometu.
Također ih trebaju nositi zaposlenici u trgovačkoj djelatnosti i kupci za vrijeme boravka u prodavaonicama, zaposlenici u ugostiteljskoj djelatnosti koji dolaze u kontakt s gostima ili sudjeluju u posluživanju ili pripremi jela, pića i napitaka, gosti u ugostiteljskim objektima, osim dok sjede na svojim mjestima i konzumiraju hranu, piće ili napitke i sl.
Božinović je kazao da su donesene posebne preporuke za sva okupljanja na kojima se očekuje više od 50 ljudi, a odnose se na profesionalne umjetničke izvedbe i programe, amaterske kulturno-umjetničke izvedbe i programe, kinoprojekcije, sportska natjecanja, okupljanja tijekom svadbi, pogreba, posljednjih ispraćaja i polaganja urni, vjerske obrede, izložbe u muzejskim, galerijskim i ostalim izložbenim prostorima.
Organizatori tih okupljanja su obvezni najkasnije pet dana prije planiranog okupljanja putem elektroničke pošte županijskog centra 112 zatražiti suglasnost od nadležnog županijskog Stožera civilne zaštite. Stožer treba donijeti odluku sukladno trenutnoj epidemiološkoj situaciji u roku 48 sati.
Božinović je napomenuo da odluke o ograničavanju društvenih okupljanja za područja pojedinih jedinica lokalne samouprave mogu zatražiti i županijski stožeri, s obzirom na to da nije svuda u Hrvatskoj ista epidemiološka situacija.
Također, na sjednici je kazao da mjere stupaju na snagu od dana donošenja, što je danas.
U proteklom tjednu na području Policijske uprave dubrovačko-neretvanske zabilježene su 2 prometne nesreće s ozlijeđenim osobama u kojima su 2 osobe teže, a jedna je lakše ozlijeđena. S materijalnom štetom zabilježeno je 5 prometnih nesreća.
Najveća novčana kazna izrečena je u Pločama
Najveća novčana kazna u iznosu od 16.800 kuna izrečena je 31-godišnjem vozaču osobnog vozila koji je u večernjim satima 9. listopada zaustavljen tijekom redovne prometne kontrole u Ulici Stjepana Radića u Pločama kada je utvrđeno da vozilom upravlja pod utjecajem alkohola od 1,09 g/kg. Također je utvrđeno da je vozilom upravljao za vrijeme zabrane upravljanja vozilima B kategorije, da nije koristio sigurnosni pojas, da nije kod sebe posjedovao vozačku dozvolu i za vrijeme upravljanja vozilom nije koristio pomagala upisana u vozačku dozvolu.
Vozač je uhićen i uz optužni prijedlog odveden na općinski sud gdje mu je izrečena gore spomenuta novčana kazna, priopćila je danas PU dubrovačko – neretvanska.
Samoizolaciju u Hrvatskoj najvjerojatnije će uskoro skratiti s četrnaest na deset dana, po uzoru na niz drugih europskih zemalja. Svojevrsna najava te promjene čula se proteklog tjedna na sastanku eksperata u Ministarstvu zdravstva, piše Vecernji list.
Taje se kontakti
Prošlog je mjeseca na deset dana skraćena izolacija za potvrđeno zaražene asimptomatske osobe i one s blagim kliničkim slikama bolesti, uz objašnjenje da zaraznost prestaje nakon osam, devet dana. Za razliku od potvrđeno zaraženih, njihove kontakte ostavili su u četrnaestodnevnoj samoizolaciji uz obrazloženje da inkubacija traje do 14 dana.
– Neke su zemlje skratile trajanje samoizolacije i na sedam dana, što je presmiono. Međutim, rezidualni rizik kod onih koji će prema Gaussovoj krivulji razviti bolest nakon deset dana od kontakta s virusom, prema nekim izračunima u Sloveniji, jest deset posto, a prema našim računanjima to je između šest i devet posto – kazao nam je dr. Miroslav Venus, predsjednik Hrvatskog epidemiološkog društva.
– Neretvani su ljudi tankih živaca. Svake godine kada krene berba u zraku se osjeća velika nervoza. Jedva itko s ikim priča, priča novinaru Jutarnjega lista sedamdesetgodišnji Niko Kapović dok sjedimo u lokalnom opuzenskom kafiću, neformalnom forumu uzgajivača mandarina.
– Prvih nekoliko dana svi se žure ubrati što više mandarina. Naravno, traži se bolja prosječna cijena. Ali brige su to, znate… Kakav će biti urod? Hoćemo li imati dovoljno berača? Kakvo će biti vrijeme? Što ako padne kiša? U ovom sam poslu cijeli svoj život, točno 42 godine i, da budem iskren, prošle dvije noći jako sam loše spavao, priča Kapović, dok sjedi u kafiću Strada, gdje se na prvoj jutarnjoj kavi okupljaju uzgajivači, prije odlaska u berbu.
U dolini Neretve zasađeno je oko 2,2 milijuna stabala mandarina. Uzgajivači imaju posebne prodajne lokacije u većim hrvatskim gradovima. Kaže se da Hrvatska potroši oko 15.000 tona mandarina, no naš sugovornik tvrdi da bi to prije bilo oko 20.000 tona.
– Tako sam i ja to procjenjivao još kao direktor u Agrokoru, prije 12 godina, a sve na bazi potrošnje Konzuma i udjela Konzuma na tržištu. Ljudi troše više. Znate, ovu nervozu koju mi osjetimo na početku berbe prenosimo malo i na sve ostale, tako da smo nehotice zainteresirali domaće ljude na veću potrošnju mandarine, smije se Kapović.
Procjenjuje da od dva do dva i pol hektara mandarina može živjeti jedna prosječna obitelj jer se s tolike plantaže ostvari prihod od oko 250.000 kuna.
– Kada je bilo poticaja, onda se moglo samo od toga živjeti. Sada je to uglavnom dodatan prihod za većinu obitelji u dolini Neretve. Sustav poticaja je koristio najviše državi jer se riješilo sivo tržište koje je do tada bilo značajno, kaže Kapović.
Ipak, pribojava se za budućnost ovog posla zato što se mladi ljudi sve manje bave uzgojem mandarina. Nije razlog što ne vole raditi, nego ih odbija cijena.
– Ispod 2,3 kune po kilogramu prosječne cijene na razini sezone gubi se interes. Bez obzira na to koliko je uzgajivač zaradio. To je minimalna prosječna cijena. Kada bi ta prosječna cijena bila 2,5 kuna po kilogramu, onda bi mladi ljudi pojačali interes. Valjda je to poruka nekome tko se bavi strategijom. Ove godine je početna otkupna cijena bila četiri kune. Treći dan berbe je već pala na tri i pol kune, pojašnjava Kapović i, unatoč svemu, još uvijek vjeruje u urod od 100.000 tona. Možda to bude već sljedeće godine, optimističan je.
Cijeli razgovor Nike Kapovića s novinarom Jutarnjega Jozom Vrdoljakom možete pročitati OVDJE.
Hrvatska ima 428 općina, a gotovo 80 posto ih ima manje od 5000 stanovnika. Broj općina s manje od 1000 stanovnika narastao je na 52, što je 12,2 posto od ukupnog broja. Šest je velikih općina s više od 10.000 stanovnika, piše HRT.
Najmanja općina je u Šibensko-kninskoj županiji. Civljane. 129 stanovnika. Prihod općine prema zadnjim dostupnim podacima Instituta za javne financije bio je 3,4 milijuna kuna. Plaća načelnika općine je 11.400 neto. Najveća je pak Viškovo, u Primorsko-goranskoj županiji. Veća je od niza gradova, ima 16.726 stanovnika, prihod 54 milijuna kuna, a plaća načelnice iznosi 16.000 kuna.
O teritorijalnom preustroju govori se već godinama, no konkretno se ništa poduzelo nije. Mijenjale su se vlade, sve su bile suglasne da je broj jedinica lokalne samouprave nepotrebno velik, no bez obzira na političku orijentaciju retorika je svima bila ista: to je kompleksna priča, koju treba dubinski analizirati, pa ćemo vidjeti kako pristupiti tom problemu.
Nakon izbora nova Vlada najavila je da će u ovom mandatu provesti spajanje općina. Odvažan plan. Ali možda ipak ne tako odvažan kako se na prvu činilo. Nijedna općina neće biti ukinuta, poticat će se funkcionalno spajanje općina na zajedničkim poslovima.
Što to znači? Primjerice, tri općine koje samostalno nemaju uvjete, ali zajedno mogu imati vrtić, će se udružiti i imati jedan odjel koji će voditi taj zajednički vrtić. Ministar uprave prošlog tjedna je u Dnevniku HTV-a najavio da bi prvi slučaj funkcionalnog spajanja na zajedničkim poslovima mogle biti općine Jasenice, Starigrad i Posedarje u Zadarskoj županiji.
Do daljnjega će se tako ipak iz državnog proračuna izdvajati više od milijardu kuna za fiskalno izravnanje, koje koristi malo više od 80 posto općina. Kad se tome pridodaju još gradovi i županije, za fiskalno izravnanje ove godine bit će izdvojeno dvije milijarde kuna.
Ono što ipak sigurno ide do lokalnih izbora u svibnju iduće godine je smanjivanje broja dužnosnika. Birat će ih se 634 manje. Zamjenike će od 2021. imati samo župani i gradonačelnici u gradovima s više od 35.000 stanovnika. Ušteda oko sto milijuna kuna. Za 20-ak posto, odnosno oko 2000 osoba, trebao bi se smanjiti i broj vijećnika na lokalnoj razini.
Autor: Anamarija Škorić, Zrinka Grancarić / HRT
Županijska organizacija HSLS-a Dubrovačko-neretvanske županije je u subotu, 10. listopada 2020., u Stonu održala izvanrednu izbornu skupštinu na kojoj je za novog predsjednika Županijskog vijeća HSLS-a Dubrovačko neretvanske županije izabran Branko Jerković iz Metkovića.
Za potpredsjednike Županijskog vijeća HSLS-a Dubrovačko neretvanske županije izabrani su Fani Kršinić iz Lumbarde, Ivan Bačić iz Vele luke i Kristijan Kapiteli iz Orebića.
Za tajnika Županijskog vijeća HSLS izabran je Miho Baće iz Dubrovnika. Na izbornoj skupštini izabrani su i članovi Županijskog vijeća HSLS-a i to Ivica Banović, Marko Bilić, Belka Elezović, Miljenka Manenica, Niko Kapović, Mladen Šiljeg, Ivo Lozina, Ante Šiljeg , Sven Radovanović, Suzana Borović, Darijo Matić i Nedo Lipanović dok je za rizničara izabrana Ines Kurilj.
Na izbornoj skupštini izabrani su i članovi Statutarne komisije i Nadzornog odbora HSLS-a Dubrovačko – neretvanske županije.
