U Dubrovačko-neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata zabilježeno je 47 novih slučajeva zaraze koronavirusom, obrađeno je 278 uzoraka-
Radi se 27 osoba iz Dubrovnika, pet iz Vele Luke, po četiri iz Konavala, Ploča i Župe dubrovačke te po jednoj osobi iz Blata, Korčule i Metkovića. Od spomenutih, tri slučaja otkrivena su među korisnicima Doma za starije osobe Dubrovnik – Thermoterapia.
Izliječeno je 39 osoba: 20 iz Dubrovnika, pet iz Konavala, četiri iz Župe dubrovačke, tri iz Opuzena, po dvije iz Dubrovačkog primorja, Metkovića i Ploča te jedna osoba koja nema prebivalište na području naše županije.
U OB Dubrovnik hospitalizirano je 29 osoba pozitivnih na koronavirus. Sedam pacijenata zahtijeva intenzivnu skrb, šest pacijenta je na invanzivnoj ventilaciji, a jedan na neinvazivnoj ventilaciji.
U samoizolaciji je 540 osoba, a u posljednja 24 sata zabilježena su dva kršenja mjere samoizolacije (oba na državnoj granici).
Stožer CZ DNŽ i dalje apelira na građane da se drže svih propisanih mjera od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite RH.
Posljednjih je nekoliko tjedana na tapetu jezikoslovna tema umočena u dug pravosudni postupak. Kako već imam iskustvo pokušaja da se na temelju pojedinačne presude uska dometa pokušava promijeniti svijet (padom tužbe za klevetu nastojalo se oneoslužbeniti jedan jezični priručnik kao da sud umjesto mjerodavnoga ministarstva određuje što će u škole), nimalo me ne čudi da su naši dežurni ćudorednici po tko zna koji put pokušali sablazniti javnost.
Neki je dan tako redatelj Ognjen Sviličić rekao kako će predavati na srpskome svojim studentima u čast prof. Mili Novakoviću koji je otpušten jer navodno nije predavao na hrvatskome želeći nam, valjda, svima poručiti kako se put do pravde krči kršenjem odredaba hrvatskoga ustava. Kako je riječ o Splićaninu viškoga podrijetla, zabavilo bi me slušati taj srpski sa splitskim naglaskom koji bi vjerojatno sličio pokušajima Borisa Dvornika da glumi Zagorca ili Slavonca (Dodaj mi tu kaciol… ajme meni, kako se ono reče, slično je ka Šerfezi, a da šeflju, vrambel te…, skužajte opet, vragec te odnija, skužajte, odnesel. ili Ne dirajte mi gajet…, skužajte, ravnicu.).
Dok me Sviličić još i nasmijao, Jurica me je Pavičić pomalo i uzrujao tvrdnjom da su uzrok svemu „jezični higijeničari“, naravno hrvatski. Pomalo je „karikaturalno“, da se poslužim Pavičićevim oružjem, to što je jedna od prvih žrtava Domovinskoga rata bio dr. Ivan Šreter, jezični čistunac, dakle prototip „prosvjetnoga inspektora, jezičnoga policajca i hrvatskoga nacionalista“, kojega su smaknuli govornici jezika u kojemu je, u redovima struke, pobornika jezičnoga čistunstva manje nego ljubitelja starije hrvatske književnosti među kolumnistima u izdanjima EPH-a. Teško je, naime, biti jezični čistunac kad kradeš tuđu jezičnu i književnu baštinu.
Pavičićevo je tumačenje strazburške presude vrlo slično tumačenju već spomenute presude nakon optužbe za klevetu. Sud je, naime, presudio da Mili Novakoviću nije omogućeno da se dodatno obrazuje te stoga što se znanje hrvatskoga jezika nije provjeravalo u drugih zaposlenika. Nije se, dakle, u Strasbourgu odredilo da su hrvatski i srpski isti jezik niti se sudilo jezičnomu čistunstvu, ondje se utvrđivalo je li Mile Novaković zakonito otpušten. Kao što se priručnik ne povlači iz uporabe ako je pala tužba za klevetu povezana s njim, tako ni hrvatski jezik ne prestaje biti službenim jezikom Lijepe Naše ako je netko nekoga (a jest, da budemo jasni) nezakonito otpustio jer njime nije govorio u službenoj prilici.
Bezakonjem se sigurno ne ispravlja nepravda, a lažnim se prozivanjem nekoga za totalitarizam sigurno „zamagljuje jasnoća“, pogotovo kad nas od navodne neslobode brani Jurica Pavičić kojemu nitko od jezičnih čistunaca (u koje i sebe ubrajam) nikad nije ni mogao (jer nije baš da Pavičić nije na poziciji moći) ni htio (u književnoumjetničkome je funkcionalnom stilu sloboda neograničena, a i u novinarskome je štošta dopušteno) promijeniti nijednu riječ ni u jednome napisanom štivu.
Pandemija je u jeku, a ljudi željni zagrljaja. Prolazim tako rodnim gradom kad pred mene izleti poznanik te me počne grliti i ljubiti. Poprskah ga raskuživačem raspršivačem. „Šta to radiš?“, poznanik će mi. „Bome, kako si me napo, drugi put ću ponijet suzavac. Znan ja da ti fali bliskosti, ali piši Klubu usamljenih srdaca, ne napadaj mene.“
Noćas se nad Neretvanskom dolinom nadvilo olujno nevrijeme s grmljavinom i tučom koja je nakratko zabijelila tlo od Ploča do Metkovića.
Prema podacima DHMZ-a jutros do 7 sati je u Metkoviću palo 50, a u Pločama 37 litara kiše po četvornom metru.
Ovakvo nestabilno vrijeme s mogućnošću obilnih pljuskova pratit će nas do kraja ovoga tjedna, osobito tijekom srijede i četvrtka. Početkom sljedećega tjedna očekuje se postupno razvedravanje, bura i pad temperature.
Svaka obilnija kiša stvara probleme na mnogim mjestima u gradu, osobito na njegovim rubnim dijelovima.
Tako su nam se prije desetak dana obratili stanovnici Slatina, a večeras i iz Ulice sv. Ćirila i Metodija koja popliva nakon svake obilnije kiše. Jedan od stanovnika ove ulice nam se požalio da mu je večeras voda ušla u prizemlje kuće. Tako im je kažu iz godine u godinu jer voda nema kuda otjecati pa se dio ulice pretvara u bazen, a sustav odvodnje ne postoji.
U poluvremenu utakmice Hrvatska – Španjolska u porečkoj dvorani Žatika održana je dodjela nagrada laureatima u 27. izboru najboljih rukometaša godine Sportskih novosti i organizaciji Hrvatskog rukometnog saveza (HRS).
Ako za neku godinu možemo reći da je bila rukometna onda je to 2020. Rukometaši srebrni na Europskom prvenstvu, rukometašice bronačne. Prvi put u povijesti Lijepe naše vratile su se doma s medaljom.
Domagoj Duvnjak bio je MVP Europskog prvenstva, pa je bio MVP Bundeslige, pa je za kraj osvojio i Ligu prvaka s Kielom. Ana Debelić izabrana je u All-Star ekipu Europskog prvenstva. Napokon, Duvnjak je izabran za Sportaša godine u Hrvatskoj, rukometaši su bili najbolja momčad, a rukometašice ekipa godine.
Tea Pijević je u tijesnoj utrci nadmašila sjajnu Ćamilu Mičijević. Što je najbolji dokaz koliko je dobro branila na nezaboravnom EP-u u Danskoj. Mnogi stručnjaci upravu su nju vidjeli i kao najbolju golmanicu Eura.
Europsko srebro Line Červara posebna je stručna komisija SN-a i HRS-a nagradila kao veće dostignuće od bronce Nenada Šoštarića. Červar je 11. put primio ovo priznanje.
Kako je 2020. ipak bila posebna godina po svemu, i za hrvatski rukomet i za svijet općenito, tako je prvi puta u ovom tradicionalnom izboru dodijeljena i dodatna, posebna nagrada. Za svoje zasluge što je hrvatska ženska reprezentacija osvojila prvu medalju u svojoj povijesti, jasno broncu na Europskom prvenstvu u Danskoj, nagrađen je izbornik Nenad Šoštarić, prenose Sportske novosti.
Zbog trećeg vala epidemije u Europi u Hrvatskoj najvjerojatnije neće biti popuštanja strogih epidemioloških mjera, no nije izgledno ponovno uvođenje propusnica.
– Iako je u Hrvatskoj broj novozaraženih nešto manji, Stožer ne razmišlja o popuštanju mjera jer se u Europi vide naznake “trećeg vala epidemije” i velik broj zemalja EU ulazi u novi lockdown, izjavio je Božinović na konferenciji za novinare Nacionalnog stožera.
– U obzir se uzima situacija u europskim zemljama, u kojima je s popuštanjem mjera došlo do eskalacije broja zaraženih, te pojavu novog soja virusa. Pažljivo ćemo pratiti sve trendove i povlačiti optimalne poteze kako bismo to izbjegli, poručio je.
Učinak potresa, te božićnih i novogodišnjih blagdana na epidemiju bit će vidljiv tek za nekoliko tjedana te za sada stožer ne promišlja o nekom popuštanju, utvrđeno je.
Odluka o zabrani napuštanja županija s prebivalištem ukinuta je zbog potresa i ne razmišlja se o ponovnom uvođenju zabrane kretanja među županijama.
Članovi Nacionalnog stožera civilne zaštite RH javno su se cijepili protiv koronavirusa.
Cijepljenje je obavljeno na kraju konferencije za medije koju je Stožer danas održao. Novinari su postavili pitanje o tome je li došlo vrijeme da se članovi Stožera cijepe kako bi umanjili zabrinutost nekih građana zbog glasina o nuspojavama cjepiva.
Javnosti se prvo obratio ministar zdravstva Vili Beroš, koje je javno obećao da će se cijepiti čim izgubi imunitet koji je stekao preboljevši koronavirus. „Bio sam u nedoumici što napraviti, pa sam se konzultirao sa strukom. Apsolutno podržavam cijepljenje, cijepit ću se kada moj stečeni prirodni imunitet padne“, kazao je ministar.
„Tražiti dodatnu zaštitu kad nema dovoljno cjepiva ne bi bilo etično. U ovom trenutku sigurno bih nekom to cjepivo oduzeo. Nisam jedini koji je prebolio bolest, imamo 214 tisuća takvih građana. Cijepit ću se vjerojatno za nekoliko mjeseci. Svi mi koji smo preboljeli COVID u posljednjih tri do šest mjeseci u ovom trenutku ne bi se trebali cijepiti, nego kada se stečeni imunitet degradira”, dodao je Beroš.
Cijepili su se istaknuti članovi Stožera
Ministar je potom pozvao liječnice kako bi se članovi Stožera javno cijepili. U dvoranu su ušle epidemiologinje koje su pred kamerama cijepile članove Stožera.
Prvi se cijepio se ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, a nakon njega Alemka Markotić, šefica Klinike za infektivne bolesti Fran Mihaljević, te Vera Katalinić-Janković, pomoćnica ministra zdravstva. Cjepivo je posljednji primio šef HZJZ-a Krunoslav Capak.
Odjel kriminalističke policije PU dubrovačko- neretvanske dovršio je koncem prošle godine tri kriminalistička istraživanja, od kojih dva iz oblasti kriminaliteta droga.
– Temeljem naloga istražnog suca Županijskog suda u Dubrovniku uhićene su tri muške i jedna ženska osoba od kojih jedna živi na području susjedne BiH, a ostale na području Dubrovnika. Prijavljeni su zbog počinjenja kaznenog djela neovlaštene prodaje i prometa drogama, a dvije su osobe zadržane u istražnom zatvoru- rekao je novinarima voditelj Odjela kriminalističke policije Zoran Tikvica te dodao:
– U drugom je slučaju također Odjel kriminaliteta droga otkrio i uhitio dvojicu 31-godišnjaka od kojih je jedan ima prebivalište prijavljeno u Zagrebu, a drugi u Dubrovniku. Kod njih je zatečeno 7,847 kg marihuane spravljene za preprodaju, dok je u nastavku istraživanja kod jednog od njih pronađeno 802 gr amfetamina speed u 14 pakovanja, također spremljenih za daljnju prodaju.
Treće kriminalističko istraživanje proveli su Odjel za gospodarski kriminalitet i korupciju naše PU u suradnji s Policijskim postajama Lastovo i Korčula izvšeno je kriminalističko istraživanje nad bračnim parom, državljanima Hrvatske starima po 61 godinu, zbog kaznenog djela krivotvorenja isprave te ovjeravanja neistinitog sadržaja i prevare. Oni su izradili su krivotvorene ugovore koji su datirali na datume od prije više od sto godina i temeljem takvih ugovora su se uknjižili na 137 čestica zemljišta na otoku Lastovu. Tržišna vrijednost tih čestica je procijenjena na oko 22 milijuna kuna. Te čestice su prodavali trećim osobama, pri čemu su si priskrbili imovinsku korist od 4,7 milijuna eura, a neke od tih čestica prodfavali su i za više odoba. Sve je krenulo temeljem kaznene prijave koju je zaprimila PP Lastovo i dalje se došlo do navedenih podataka- rekao je voditelj Službe kriminalističke policije Zoran Tikvica. Zaključio je kako jedna od osoba “vuče” daljnje korijene s Lastova, a inače se radi o osobama koje nemaju prebivalište na Lastovu nego na području Europske unije.
Siječanj je mjesec za rukomet, a od 13. do 31. siječnja u Egiptu se igra Svjetsko rukometno prvenstvo koje će biti jako zanimljivo za pratiti jer u Egipat stižu reprezentacije poput Zelenortskih Otoka, Konga i Urugvaja, ali nama je najzanimljivija priča Sjedinjenih Američkih Država koje polako ulaze na veliku rukometnu scenu.
EHF je odlučio popularizirati rukomet u Americi, a Amerikanci će igrati u skupini sa Austrijom, Norveškom i Francuskom, što je najteža skupina na SP-u. Amerikanci su složili solidnu reprezentaciju, a jedan od najiskusnijih u njoj je Hrvat Domagoj Sršen.
Čim je izašao popis igrača Amerike za Svjetsko prvenstvo primijetili smo na njemu i jedno poznato ime u hrvatskom rukometu. Sršen je igrao za Zagreb i osvojio SEHA ligu, a nastupao je i za Metković, Meškov Brest, Hannover, Bjelovar…
Sa Sršenom je razgovarao novinar portala Gol.hr, a on im je otkrio puno toga i pojasnio kako je Amerika završila na prvenstvu.
”Rodio sam se u New Yorku, živio sam tamo do pete godine. Mama i tata su mi iz Hrvatske, a tata je tamo otišao mlad u Ameriku, danas su svi u Hrvatskoj”, priča nam Sršen pa nastavlja.
”Prvo sam počeo trenirati nogomet pa sam krenuo na rukomet, bio sam u dvojbi koji sport da odaberem. Ipak sam se odlučio za rukomet, počeo sam trenirati u Metkoviću, iza toga sam otišao u drugu momčad Zagreba, tu sam bio par godina. Bio sam na posudbama u Splitu i Bjelovaru. Nakon toga sam otišao vani u Europu.”
Kako je Domagoj završio u reprezentaciji SAD-a?
”Amerikanci znaju da ima dosta ljudi koji su se rodili tamo i tako su zvali ljude koje imaju putovnicu, tako su i mene zvali, ali nisam jedini koji je tako došao do reprezentacije”, otkriva nam specijalist za obranu i dodaje:
”Ja sam prvi put igrao za američku reprezentaciju 2011. godine na Panaameričkim igrama, nismo bili neka ozbiljna reprezentacija. Nakon deset godina imamo solidnu ekipu, većina igrača igra drugu njemačku ligu. Amerikancima je taj sport nepoznat, ali nadamo se da ćemo već ove godine popularizirati ovaj sport”
Znaju li Amerikanci puno o rukometu?
”U Americi je rukomet kada uzmeš malu lopticu i nabijaš je u zid. I dalje nemaju pojma o tom sportu. Da pitaš dva slučajna prolaznika u New Yorku što je rukomet, nitko ne bi znao. Neki ljudi ne znaju ni gdje je Hrvatska”, iskren je Domagoj Sršen.
NFL igrač Jay Cutler je izjavio da mu daju LeBrona Jamesa da bi s njim osvojio zlato na rukometnom prvenstvu. Odmah su ga demantirali Nikola Karabatić, Luka Dončić i Jusuf Nurkić i obranili čast rukometa.
”To im je sve novo, to isto mi možemo reći za košarku, to je podcjenjivanje sporta. Mislim da to nije u redu. Amerikanci su takvi, drugačiji su od svih. Ne znam hoće li se u Americi prenositi prvenstvo, ali znam da su nedavno potpisali jedan veliki sponzorski ugovor. Nadam se da ćemo napraviti neki rezultat, cilj je proći skupinu”, kaže Sršen.
Imate li neke pogodnosti kao reprezentativci SAD-a?
”Nemamo neke pogodnosti, sport se tek diže, prije nije ovako bilo sigurno. Nadamo se da će u skoroj budućnosti biti nešto”, otkriva bivši igrač Zagreba.
”San je bio Hrvatska, ali…”
”Igrao sam dva puta za mladu reprezentaciju, kasnije me nitko nije zvao. Uvijek sam sanjao zaigrati za Hrvatsku, ali nekako mi sada nije žao jer sam tu neko vrijeme i momke sam upoznao, super su”, iskren je Sršen.
”Suigrači me pitaju kako da dođu do američke putovnice”
”Europski igrači nisu upoznati s Amerikancima, ali ima dosta igrača koji su me pitali mogu li oni zaigrati za Ameriku i dobiti putovnicu. Njima je to čudno, zadnjih par godina EHF ulaže puno u američki rukomet”, kaže Sršen.
”On će biti najbolji rukometaš svijeta”
”Prije dvije godine igrao sam u Bundesligi, igrao sam utakmicu protiv Ivana Martinovića. Kad ga gledam u reprezentaciji i klubu uvjerim se da će biti najbolji igrač svijeta na svojoj poziciji desnog vanjskog. Mlad je, lijevak, stvarno odličan igrač. Sad je već vrhunski, a bit će još bolji za par godina.”
Smeta li ti što je Hrvatska tako rano pomladila reprezentaciju?
”To je odluka Saveza, a neki igrači su otišli koji nisu trebali. U Francuskoj i drugim reprezentacijama ljudi igraju do 37 godine, to je se moglo i kod nas, ali opet mi je drago da su mladi tu i da igraju. Meni je Duvnjak zadnjih šest godina najbolji igrač svijeta. Igra obranu i napad na vrhunskoj razini”, kaže Domagoj Sršen.
Rođak s dvojicom hrvatskih reprezentativaca
”Ja sam rođak s Ivanom Čupićem i Ilijom Brozovićem, dvojicom hrvatskih reprezentativaca. S Ivanom se nisam čuo, ali s Ilijom se čujem svaki drugi dan. Njemu je jako drago što idem s Amerikancima na Svjetsko prvenstvo, želja je naravno zaigrati protiv Hrvatske, ali to je sada teško za očekivati”, završava Domagoj Sršen kojem želimo puno sreće na njegovom prvom velikom natjecanju u 30. godini, piše Gol.hr.
DVD Kula Norinska nastavlja s prikupljanjem pomoći u Momićima i Metkoviću. Njihovo priopćenje prenosimo cijelosti:
Dragi naši stanovnici doline Neretve, želimo vas obavijestit da DVD Kula Norinska nastavlja nabavljati potrepštine za ugrožene na području Banovine.
Nakon obilaska terena i razgovora s ljudima još uvijek gorući problem jest hrana (konzervirana), higijenske potrepštine, voda, mlijeko, ulje i sve za bebe.
Trenutno im je najmanje potrebna odjeća, deke i ostalo.
Nekoliko smjernica što bi najviše trebalo:
hrana – konzervirana hrana, mlijeko, brašno, tjestenina, voda
hrana za bebe – kašice, mlijeko u prahu, čokolino
potrepštine za bebe – vlažne maramice, pelene
za osobnu higijenu – četkice za zube, pasta, šamponi, sapuni, higijenski ulošci
deterđenti za pranje rublja
materijali – produžni kabeli, grijalice, žarulje, prijenosne lampe, refektori, građevinski materijal i ostali materijal za kuće
Svoje donacije možete ostaviti u Metkoviću u poslovnici ‘Autoagent d.o.o.’ butiku ‘Like’ te u našem vatrogasnom domu u Momićima.
Cijepili su se istaknuti članovi Stožera
Sa Sršenom je razgovarao novinar portala
