Prema jučerašnjem rezultatu Zavoda za javno zdravstvo DNŽ-a, u uzorku vode za ljudsku potrošnju iz vodoopskrbne mreže sa izvorišta Prud izmjerena vrijednost mutnoće je 3,00 NTU (granična vrijednost iznosi MDK = 4,00 NTU).
Iz navedenog rezultata izmjerena vrijednost mutnoće je ispod zadanih graničnih vrijednosti te taj uzorak zadovoljava maksimalno dozvoljene koncentracije parametara propisanih Pravilnikom o parametrima sukladnosti, metodama analize, monitoringu i planovima sigurnosti vode za ljudsku potrošnju te načinu vođenja registra pravnih osoba koje obavljaju djelatnost javne vodoopskrbe što se tiče mutnoće.
U vodoopskrbnoj mreži naselja Prud i Vid tendencija je daljnjeg smanjivanja vrijednosti mutnoće u vodi za piće.
U Dubrovačko-neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata zabilježeno je 69 novih slučajeva zaraze koronavirusom (od toga 46 slučaja brzim antigenskim testom).
Radi se o 23 osobe iz Dubrovnika, 13 iz Metkovića, po deset iz Korčule i Ploča, po tri iz Opuzena i Župe dubrovačke, dvije iz Konavala, po jednoj osobi iz Dubrovačkog primorja, Kule Norinske, Orebića i Slivna te jednoj osobi koja nema prebivalište na području naše županije.
Preminule su dvije muške osobe, jedna iz Metkovića (rođ. 1963.) i jedna iz Slivna (rođ. 1931.).
Izliječeno je 79 osoba: 22 iz Dubrovnika, 15 iz Metkovića, osam iz Župe dubrovačke, po šest iz Konavala i Korčule, pet iz Opuzena, četiri iz Orebića, tri iz Stona, po dvije iz Kule Norinske i Slivna, po jedna iz Blata, s Lastova, Lumbarde, Ploča i Zažablja te jedna osoba koja nema prebivalište na području naše županije.
U OB Dubrovnik hospitalizirano je 69 osoba pozitivnih na koronavirus. Šest pacijenata zahtijeva intenzivnu skrb, četiri pacijenta su na invanzivnoj ventilaciji, dva pacijenta su na neinvanzivnoj ventilaciji.
U samoizolaciji je 1696 osoba, a u posljednja 24 sata nije zabilježeno kršenje mjere samoizolacije.
Do kraja tjedna trebao bi biti usvojen plan cijepljenja protiv koronavirusa. U tijeku su ankete u zdravstvenom i sektoru socijalne skrbi, čiji će djelatnici biti među prvima koji će primiti cjepivo. U anketiranju građana u vezi s cijepljenjem trebali bi sudjelovati i liječnici obiteljske medicine, no konkretni detalji još se dogovaraju.
Prvi rezultati ankete o zainteresiranosti za primanje cjepiva
Gotovo 74% korisnika ustanova socijalne skrbi želi se cijepiti, javlja HRT. S druge strane, za cijepljenje je zainteresirano samo oko 40 posto radnika. Velike su razlike i između pojedinih županija. Najviše korisnika želi se cijepiti u Virovitičko-podravskoj, Požeško-slavonskoj i Koprivničko-križevačkoj županiji, a najmanje u Istarskoj, Ličko-senjskoj i Splitsko-dalmatinskoj.
Od djelatnika ustanova, najviše bi ih se cijepilo u Ličko-senjskoj, a najmanje u Šibensko-kninskoj. Ankete iz sustava zdravstva još pristižu, a kad se cjepivo podijeli tim dvjema skupinama, na red stižu ostali.
“Kronični bolesnici, osobe oboljele od karcinoma, kardiovaskularni, osobe s dišnim bolestima, itd. i osobe starije od 65 godina, i nakon toga dolaze na red svi ostali građani”, rekao je ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak. Tko su ti ostali, trebali bi utvrditi liječnici obiteljske medicine.
Traženje “ostalih” problem za liječnike
“Traži se ili da mi zovemo ljude ili da se ljudi nama javljaju, što je također problem, nas se i tako već razvlači po medijima kako se ne javljamo na telefon, možete misliti sad da se naših 2000 pacijenata krene javljati, prijavljivati za cijepljenje”, rekao je Milan Mazalin za HRT, specijalist opće medicine.
Kada se cijepljenje dogovori, doktor Mazalin se nada da to neće pasti na leđa obiteljskih liječnika jer je doziranje, ali i skladištenje novog cjepiva nešto za što oni nisu educirani.
“Mislim da je jedino rješenje da se organiziraju punktovi, to može biti u sklopu domova zdravlja, nekakvih zdravstvenih stanica i slično, ali da se zna tko cijepi, kad cijepi i tko će doći na cijepljenje, da se ne stvara jedna nepotrebna gužva”, dodao je Mazalin.
Korisnici domova neće morati izlaziti da bi se cijepili
“Bit će unutar samoga doma, unutar posebne prostorije, za one koji su pokretni. Veliki dio njih će se morati unutar vlastite sobe cijepiti jer zbog svog zdravstvenog stanja neće to moći biti drugačije”, rekla je Romana Galić iz Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom Grada Zagreba.
Cijepljenje nije preporučljivo za one koji su u prošlosti imali jake alergijske reakcije.
“Definitivno svakog čovjeka treba upozoriti prije nego što bude cijepljen na alergijske reakcije, i prema tome će se onda njegov liječnik, onaj tko ga cijepi, orijentirati”, rekla je Alemka Markotić, ravnateljica Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević”.
Cjepivo se također ne preporučuje trudnicama i dojiljama.
Od raskrsnice Vošac-Sveti Jure na Biokovu postavljen je lanac koji onemogućava prometovanje po zadnjih šest kilometara prema najvišem biokovskom vrhu.
Zabrana prometovanja je aktivirana od strane HGSS-ove stanice Makarska i ustanove Park Prirode Biokovo povodom prvog snijega koji je pao u podnožju vrha, i već pri prvom snijegu je bilo intervencija zbog nesavjesnih vozača koji, nepoznavajući planinu, premaše svoje sposobnosti, a još se upute s vozilima s ljetnim gumama i onda traže pomoć od HGSS-a.
Lanac je podignut iz preventivnih razloga da se smanji rizik od vožnje po zaleđenoj cesti, te da ne dođe do još gorih posljedica. Sve hitne službe, inače, imaju ključ od katanca.
Istraživanja su pokazala su da je pod određenim uvjetima i na područjima koja su zahvaćena masovnim pomorima još neko vrijeme moguće prikupiti mlađ plemenite periske.
Nekoliko patogena u kombinaciji s povećanjem temperature mora mogao bi biti uzrok masovnog pomora plemenite periske, kaže se u ponedjeljak u priopćenju PMF uz napomenu da se stručnjaci trude podići njezinu mlađ u akvariju.
Patogen toga endemskog mediteranskog školjkaša ušao je u proljeće 2019. u Jadran i proširio se po njemu, od koga su uginule sve plemenite periske, autohtone na Brijunima kao i one koje su presađene. Pomor plemenite periske katastrofalnih je razmjera na razini cijelog Sredozemnog mora, tako da se danas u Jadranu traže pojedine preostale žive jedinke, kazala je voditeljica projekta MERCES Tatjana Bakran-Petricioli s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Istraživanje periski bio je dio šireg projekta Projekta MERCES (Marine Ecosystem Restoration in Changing European Seas), četverogodišnjeg europskog projekta u kojem sudjelovalo 28 partnera iz 16 država, a koji je završio krajem studenoga.
Tatjana Bakran-Petricioli i poslijedoktorandica na PMF-u Silvija Kipson, provele su transplantacije periski u Nacionalnom parku Brijuni i s pučinske strane Dugog otoka. „Praćenje stanja dvjestotinjak jedinki plemenite periske, koje smo vrlo uspješno presadili iz Pulske luke u Nacionalni park Brijuni 2017. godine prekinuo je masovni pomor na Brijunima u lipnju ove godine,“ kazala je Bakran-Petricioli. Istraživanja su pokazala su da je pod određenim uvjetima i na područjima koja su zahvaćena masovnim pomorima još neko vrijeme moguće prikupiti mlađ plemenite periske, rekla je.
Silvija Kipson pokrenula je inicijativu postavljanja kolektora za mlađ te na više mjesta u Jadranu postavila kolektori za mlađ, a u inicijativi sudjeluje više akademskih institucija, istraživačkih instituta, javnih ustanova i nevladinih udruga iz Hrvatske. „Spremamo se podići kolektore čim vremenske prilike i epidemiološka situacija dopuste. Postoji mogućnost da će u njima biti mladih školjkaša i oni će biti preneseni u Akvarij Pula koji se u zadnjih par godina posebno posvetio uzgoju plemenite periske u zatvorenim sustavima“ kazala je profesorica Bakran-Petricioli, prenosi Večernji list.
Osvrćući se na nedostatak povijesnih vrela o našim krajevima, prijatelj mi je i suradnik Stanislav Vukorep na tečnom istočnohutovskom jednom zavapio: „Pa što nijesu malo više krali ili koga ubili da možemo doznat ko je ođe prije nas živio?“
Došao je napokon dan da mu se barem donekle hlepnja ispuni. Naime, pabirčeći po tko zna koji put po objavljenim Spisima dubrovačke kancelarije Josipa Lučića, prvo sam protrljao oči kad sam na 27. stranici ugledao riječ Xutaua, a onda sam gotovo pao sa stolice kad sam pročitao i de Dobreno. Odmah sam pregledao sve notarske knjige koje imam kako bih vidio koja je mogućnost da je riječ o Dobranjama i Hutovu. Dodatno je moje mišljenje potvrdio podatak da je na drugome mjestu stajalo Nichola de Hutaua jer znak x najčešće označuje ž ili š, katkad i dž. Odmah sam nazvao povjesničara don Ivicu Puljića u Neum da vidim koliko je vjerojatno da je riječ o Hutovu (za Dobranje mi se činilo poprilično izvjesno), a kad smo se složili da je Hutovo jedino moguće rješenje, javio sam se i klasičarki Ani Mihaljević, koja je prevela tekst s latinskoga.
Riječ je o zadužnici po kojoj su 25. rujna 1283. Radosta iz Dobranja (Radosta de Dobreno), Nikola iz Hutova (Nichola de Xutaua), Juraj iz Valone (današnje Vlore u Albaniji; Georgius de Lauellona) i Miloš Grdušev (Milosius Gerdusii) iz Dubrovnika do prvoga blagdana ili do Božića morali platiti 129 groša Mihajlu Grdušu (Michaeli Gerdusii). To su, naravno, jamčili vlastitom imovinom, čemu je svjedočio sudac Martol Crijević (Martolus de Zereua), koji je i potvrdio da su dužnici kamataru platili. Koji su poslovi povezali Dobranjca, Hutovca i Dubrovčanina s Albancem, možemo samo nagađati, ali ako smo točno prepoznali imena likova, ovaj dokument pomiče dosadašnji prvi spomen Dobranja za 115, a Hutova za 140 godina. Naime, dosad najstariji spomen Dobranja potječe iz 1398. (Radan Gojčinić dosad je bio prvi poznati Dobranjac), a Hutova iz 1423. Radostu se spominje u još nekoliko dokumenata o prodaji zemlje, a u Nikolinoj kući u Dubrovniku (znao čovjek gdje treba kupiti nekretninu) majstor i njegov šegrt nešto su zeznuli, pa su se međusobno optuživali.
Dug je put do sklapanja potpune priče, koja je još jedan dokaz da su nam otkrića često nadohvat ruke, stoga budite lokal-patrioti i kad naletite na neku povijesnu knjigu, preletite barem kazalo i pogledajte spominje li se u njoj neko neretvansko mjesto ili prezime. Velika je vjerojatnost za to ako naiđete na vijesti iz Crne kronike, poglavito ako su u naslovnoj ulozi kamatari ili carinski prijestupnici.
Kako se i najavljivalo, Nacionalni stožer donio je novu odluku kojom se produljuju stroge mjere na granicama.
Mjere na granicama su produljene na mjesec dana, sve do 15. siječnja, prenosi Index.
Prema tim mjerama u Hrvatsku državljani EU mogu ući samo s negativnim PCR testom ne starijim od 48 sati ili moraju ići u samoizolaciju do pristizanja negativnog testa, uz nekoliko iznimki koje se odnose na tranzit, prekogranične radnike, diplomate, zdravstvene radnike…
Obveza PCR testa ili samoizolacije se odnosi i na sve hrvatske državljane izvan Hrvatske koji su za blagdane planirali doći u posjet, ali i za sve Hrvate koji se vraćaju iz gotovo svih zemalja svijeta pa će bilo kakva putovanja za božićne i novogodišnje blagdane biti teško izvediva.
Podsjetimo i da je propisano kako je državljanima trećih zemalja dopušten samo tranzit kroz Hrvatsku, ne računamo li neke doista iznimne slučajeve u kojima mogu boraviti u Hrvatskoj.
Detaljne informacije o aktualnim mjerama možete pročitati niže u tekstu.
Sva aktualna pravila na granicama
Zabrana ulaska u Hrvatsku ne odnosi se na one koji dolaze neposredno iz država ili regija članica Europske unije odnosno schengenskog prostora ili država pridruženih schengenskom prostoru, koje su na zelenoj listi Europskog centra za kontrolu i prevenciju bolesti (dostupni na ovom linku). No valja napomenuti kako je među EU zemljama i zemljama koje spadaju u schengenski prostor trenutno u zelenom samo djelić jugozapada Finske.
Za putnike iz takozvanih zelenih regija, kojih trenutno gotovo i nema, važno je da su preko zemalja kroz koje prolaze do Hrvatske tranzitirali. Ako na ulazu u Hrvatsku dokažu da se nisu zadržavali u područjima kroz koja tranzitiraju prema Hrvatskoj, mogu ući u Hrvatsku bez PCR testa.
Tko sve može ući bez negativnog testa
Postoji i sustav izuzetaka za kategorije osoba koje ne moraju imati negativan test, a to su pogranični zdravstveni radnici, učenici, studenti i stažisti koji svakodnevno putuju, uz uvjet da ne borave u Hrvatskoj ili izvan Hrvatske dulje od 12 sati.
Bez testiranja i samoizolacije ulaz je dopušten i za pomorce, radnike u sektoru prometa i pružatelje usluga prijevoza, diplomate, osoblje međunarodnih organizacija, osobe koje putuju iz nužnih obiteljskih ili poslovnih razloga, uključujući i novinare, putnike u tranzitu uz obvezu da Hrvatsku napuste u roku od 12 sati od ulaska te pacijente koji putuju iz neophodnih zdravstvenih razloga.
Granična policija ima naputak preko granica u svojstvu pograničnih radnika puštati i druge kategorije putnika koji zbog naravi svog posla ili zanimanja imaju potrebe učestalog prelaska državne granice (na primjer, sportaši koji igraju za klubove u susjednoj državi).
Tko može ući iz trećih zemalja
Putnicima sa slobodom kretanja unutar EU i Europskog gospodarskog prostora, odnosno državljanima članica EU, schengenskog prostora ili zemalja pridruženih schengenskom prostoru i članovima njihovih obitelji te državljanima trećih zemalja koji su osobe s dugotrajnim boravištem, ako dolaze iz trećih zemalja, ulazak u RH dozvolit će se uz negativan PCR test ne stariji od 48 sati ili uz samoizolaciju do zaprimanja negativnog testa na testiranju u Hrvatskoj.
Ako netko tko spada u ovu kategoriju ima negativan PCR test napravljen u Hrvatskoj zbog kratkotrajnog putovanja u drugu državu i vraća se u Hrvatsku u roku kraćem od 48 sati, odnosno u roku važenja testa, od njega se neće tražiti novi test.
PCR test se ni u ovom slučaju neće tražiti od zdravstvenih djelatnika, istraživača u zdravstvu i djelatnika u skrbi za starije, pograničnih radnika, osoblja u prometnom sektoru, diplomata, vojnog i policijskog osoblja, humanitarnih djelatnika i civilne zaštite u obavljanju dužnosti, putnika u tranzitu i osoba koje putuju radi školovanja.
Treće zemlje iz kojih nije potreban PCR test
U skladu s preporukom Vijeća EU negativan PCR test se neće tražiti od putnika iz još nekoliko zemalja. Trenutno se radi o putnicima koji dolaze iz Australije, Japana, Novog Zelanda, Ruande, Singapura, Južne Koreje, Tajlanda, Urugvaja, Kine te posebnih upravnih područja NR Kine – Hong Konga i Makaa. Uvjet je da ne pokazuju znakove bolesti te da nisu bili u bliskom kontaktu s oboljelim.
Na državljane trećih zemalja, dakle nečlanica EU, schengenskog prostora i zemalja pridruženih schengenskom prostoru, primjenjuju se ista pravila kao i iz ranijih odluka koje je donosio Stožer i mogu ući u Hrvatsku jedino ako su zdravstveni djelatnici, istraživači u zdravstvu i djelatnici u skrbi za starije, pogranični radnici, osoblje u prometnom sektoru, diplomati, vojno i policijsko osoblje, humanitarni djelatnici i civilna zaštita u obavljanju dužnosti, putnici u tranzitu i osobe koje putuju radi školovanja te pomorci.
Momčad Hrvatskog dragovoljca prvi dio sezone okončala je na prvom mjestu prvenstvene ljestvice u 2. HNL. U 17 odigranih susreta momčad iz Sigeta upisala je 9 pobjeda, 5 neriješenih i 3 poraza te s osvojenih 32 boda osigurala jesensku titulu u drugoligaškom društvu.
Zanimljivo da Ratnike kao kapetan liderski predvodi naš Metkovac Mate Crnčević, dijete Neretve koji je u karijeri još nastupao za GNK Dinamo Zagreb i HNK Cibalia Vinkovci. Upravo je Crnčević donio pobjedu svojoj momčadi pogotkom u Rijeci protiv domaćeg Orijenta, u posljednjem kolu jesenskog dijela natjecanja.
Dodajmo da uz 25-godišnjeg Metkovca, za momčad Hrvatskog dragovoljaca uspješno nastupaju također dva bivša nogometaša Neretve, Dražen Glibo i Toni Tipurić.
Diljem svijeta danas oko 13 sati pali su svi Googleovi servisi. Problemi su zabilježeni i u Hrvatskoj. Pola sata kasnije, odnosno oko 13:35 sati, sve je proradilo.
Korisnici nisu mogli pristupiti Gmailu, a nije radio ni YouTube. “Svjesni smo da mnogi od vas imaju problema s pristupom YouTubeu. Naš tim radi na tome. Obavijestit ćemo vas čim budemo imali više informacija”, napisali su na Twitteru iz kompanije.
Nest, Gmail, Docs, YouTube, Google Assistant, Hangouts, ništa od toga nije radilo. Pao je i Google Meet, preko kojeg mnogi drže nastavu.
Najviše je problema prijavljeno u Londonu te u Belgiji i Nizozemskoj. Napomenimo kako se radi o padu servisa za prijavu, što znači da su svi servisi radili u načinu inkognito. “YouTube, Gmail, Drive, Docs, sve je palo. U svom životu ne pamtim ovako veliki pad na svim platformama”, napisao je jedan korisnik na stranici Downdetector.
54 posto korisnika kaže da nije moglo pristupiti stranici YouTubea, 42 posto nije moglo gledati videozapise, a 3 posto se nije moglo prijaviti na stranicu. 75 posto ljudi se nije moglo prijaviti na Gmail, 15 posto uopće nije moglo piristupiti stranici, a 8 posto ljudi nije primalo poruke. Google se još nije javio oko pada.
U subotu, 13. prosinca 2020. godine oko 21:00 sati u PU Čapljina se obratio V.S. (1975) iz Čapljine i prijavio da mu je majka N.S. (1954) napadnuta u Ul. S. Radića u Čapljini od strane NN muške osobe (migranta) tako što je isti pokušao od iste otrgnuti torbu u čemu ga je oštećena spriječila. Isti se udaljio u nepoznatom pravcu.
Operativnim radom na terenu djelatnici policije su u 23:30 sati u napuštenoj kući u Ul. Z. Frankopana pronašli migrante A.E.(2000) iz Maroka i R.B.(1994) iz Alžira. Isti nisu posjedovali dokumente te je obaviješten Odjel kriminalističke policije.
Foto: Matko Begović/Makarska kronika
