-

Županija započela isplatu božićnica umirovljenicima

U okviru programa skrbi o umirovljeničkoj populaciji, Dubrovačko-neretvanska županija, Upravni odjel za društvene djelatnosti, iz županijskih proračunskih sredstava za 2020. godinu, isplaćuje umirovljenički dodatak umirovljenicima s mjesečnom mirovinom do 1.500,00 kn, a  prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.

Putem Hrvatske pošte, županijski umirovljenički dodatak dostavit će se na kućne adrese umirovljenicima na području gradova Korčula, Metković, Ploče i Opuzen te općina Konavle, Ston, Janjina,  Orebić, Trpanj,  Lumbarda, Lastovo, Smokvica, Blato, Vela Luka, Kula Norinska, Slivno, Pojezerje i Zažablje.

Pri isplati božićnica za 2020. godinu vodilo se računa o ujednačavanju umirovljeničkog dodatka za umirovljenike u navedenim općinama i gradovima pa se svakom umirovljeniku isplaćuje pojedinačni iznos od 800 kuna. Županijski umirovljenički dodatak isplaćuje se za 2433 umirovljenika s područja Županije.

Dramatično u Vrgorskom polju: kuće pod vodom, voda će rasti još metar, HGSS-u stiže pojačanje

09.12.2020.,Vrgorac - Nezapamcen potop je na vrgorskom podrucju. Pod vodom su ceste, ugrozene su i kuce. Stanje je sve teze iz sata u sat.Mjestani iz kuca spasavaju sto se spasiti moze, namjestaj nose na kat, grade se zecji nasipi. U tome im pomazu pripadnici Hrvatske gorske sluzbe i radnici Vodoprivrede.Selo Kokorici je bilo prvo na udaru. Photo: Marko Dimic/PIXSELL

Na području Vrgorca pod vodom su ceste, ugrožene su i kuće u selima uz rubne dijelove polja Bunine i Jezera, u koja se zbog velikih količina kiše slijeva i voda iz izvora Žiljina, a iz najugroženijeg sela Kokorića može se izići samo čamcima, bagerima Vodoprivrede i terenskim vozilima HGSS-a.

Kuća Mate Pervana u Kokorićima, koja je do Etno sela, pod vodom je tri i pol metra, cijelo prizemlje i pola kata, a pod vodom su i svi plastenici s jagodama, voćem i povrćem. Goleme količine kiše prošlog i ovoga tjedna uzrokovale su izbijanje izvora Žiljina, što se posljednji put dogodilo 2010. godine, a prije toga 1982., i voda se spušta u polja Buninu i Jezero.

Ispod polja Bunine kod sela Kokorića je i estavela Betina (podzemna rijeka) koja zbog povećanih količina kiša izbija na površinu.

– U područnoj školi u Kokorićima uspostavljen je stožer HGSS-a gdje smo osigurali hranu, plinsko grijanje, smještaj i operativnu bazu za sva djelovanja. Trenutno se terenu nalaze timovi iz stanica Makarska, Split, Ogulin, Karlovac i Dubrovnika, a na dolasku je i stanica Čakovec. Bez obzira na rast vodostaja, osiguran je koridor za dostavu potrepština i prijevoz svih odsječenih obiteljskih domaćinstava. Također već smo u koordinaciji za fazu 2, nakon povlačenja vode u kojoj želimo osigurati svim pogođenim objektima isušivaše i sredstva za dezinfekciju, objavio je popodne vrgorački gradonačelnik Ante Pranjić.

I na jugoistočnom dijelu Vrgorskog polja (Jezera), u Staševici Matica se izlila iz korita i voda samo što nije prešla lokalnu cestu. Prolaz preko mosta u smjeru Otrića je zatvoren za promet.

Foto: Studio Idearium

Prikupljanje uzoraka svinjskoga mesa za testiranje na trihinelozu

S obzirom da je u tijeku razdoblje svinjokolje, obavještavaju se sva gospodarstva da će se prikupljanje uzoraka za analizu svinjskog mesa na trihinelozu obavljati u Zgradi političkih stranaka, u Ulici kralja Zvonimira 22.

Uzorke će prikupljati ovlaštena veterinarska organizacija Veterinarska ambulanta IMOTA d.o.o. Imotski u sljedećim terminima:

  • 11. prosinca od 9 do 13 sati
  • 14. prosinca od 9 do 13 sati
  • 18. prosinca od 9 do 12 sati
  • 21. prosinca od 9 do 12 sati

Prilikom donošenja uzoraka mesa potrebno je na uvid donijeti i JIBG, kako bi se moglo utvrditi na kojem je gospodarstvu svinjokolje obavljeno, a ako gospodarstvo nije registrirano, potreban je JIBG kako bi se utvrdilo s kojeg je gospodarstva svinja dopremljena.

Osnovne škole na području Županije će samostalno donositi odluku o ‘online’ nastavi

Stožer civilne zaštite Dubrovačko-neretvanske županije održao je u srijedu sastanak s ravnateljima osnovnih škola s područja županije, a na temu modela održavanja nastave do zimskih praznika u svrhu sprječavanja širenja epidemije COVID-19.

Na sastanku je zaključeno kako će svaka osnovna škola zasebno donijeti odluku o modelu održavanja nastave sukladno svojim mogućnostima osiguravanja epidemioloških mjera.

Sastanak uslijedio je nakon što je u utorak županijski Stožer izdao preporuku da sve srednje škole od ponedjeljka 14. prosinca do 18. siječnja sljedeće godine održavaju nastavu online, odnosno po modelu C.

Načelnik Stožera Joško Cebalo istaknuo je kako je uvođenje online nastave u osnovne škole zahtijevnije nego za srednje škole, među ostalim i zato što to podrazumijeva da jedan roditelj mora ostati kod kuće s djetetom, ali dodao je kako je prioritet zaustavljanje širenja pandemije koronavirusa.

Zamjenica župana Žaklina Marević istaknula je kako epidemiološka situacija u DNŽ nije zadovoljavajuća te kako se mora iznaći načina za smanjenje opterećenja zdravstvenog sustava. Zahvalila se svim ravnateljima i djelatnicima škola na svim naporima koje ulažu u osiguravanju normalnog obrazovanja za sve učenike.

Pročelnica Dadić istaknula je kako među osnovnim školama kojima je osnivač DNŽ trenutno imamo 22 zaražena učenika, 340 učenika u samoizolaciji, te 9 zaraženih djelatnika i 22 djelatnika u samoizolaciji.

Od subote su na snazi ove mjere za trgovine i centre. Vrijedit će 10. siječnja

U subotu će stupiti na snagu nova pravila za trgovine i trgovačke centre u kojima bi, umjesto dosadašnjih četiri, za svakog kupca trebali osigurati najmanje 10 kvadrata. Tako će se postrožiti mjere uoči blagdana i pojačanih gužvi zbog predblagdanske kupnje.

Šef Stožera Davor Božinović rekao je kako će mjere koje se odnose na trgovine i šoping-centre biti na snazi do 10. siječnja. Na pitanje Indexovog novinara pojasnio je o kojim se točno mjerama radi.

“Što se tiče organizacije rada trgovina i šoping-centara, mi smo pripremili odluku koja će vjerojatno tijekom dana biti potpisana, a odnosi se na posebnu organizaciju djelatnosti trgovina od ove subote do 10. siječnja. U smislu ove odluke razvrstane su prodavaonice i trgovački centri tako da se određuju te grupacije prema neto površini prodajnog prostora. Broj kupaca koji istovremeno mogu biti u prodavaonici ograničit će se na način da u prodavaonicama koje imaju do 10 kvadrata prodajnog prostora može biti samo jedan kupac. Od 11 do 100 kvadrata najveći dopušteni broj kupaca koji simultano mogu biti u trgovini određuje se tako da mora biti najmanje 10 kvadrata po kupcu. Do 200 kvadrata  za svakog kupca mora biti najmanje 12 kvadrata. Do 2000 kvadrata za svakog kupca mora biti najmanje 16 kvadrata, a za one veće od toga mora biti najmanje 20 kvadrata”, rekao je Božinović.

“Za trgovačke centre najveći dopušteni broj simultanih kupaca će se odrediti tako da za svakog kupca mora biti najmanje 16 kvadrata. Prodavaonice i trgovački centri će to morati jasno istaknuti na ulazu i strogo će se morati pridržavati toga. Sve prodavaonice su dužne za vrijeme očekivanog dolaska većeg broja kupaca poduzeti dodatne mjere kako u prostorima ne bi boravio veći broj kupaca od dopuštenog. Za trgovine s više od 2000 kvadrata uvode se i dodatne epidemiološke mjere koje uključuju obustavu organiziranog prijevoza kupaca, sprječavanje ulaska prekomjernog broja kupaca i uvođenje redara koji će spriječiti ulazak prevelikog broja kupaca, obaveza uklanjanja ili onemogućavanja sjedenja u zajedničkim dijelovima trgovačkih centara, uklanjanje ili onemogućavanje aparata za zabavu. Uvodi se i obaveza upozoravanja kupaca, a nadležnoj službi civilne zaštite morat će se dati podaci o sustavu ventilacije, prozračivanja i izmjene zraka”, dodao je Božinović.

IZ PERA DOMAGOJA VIDOVIĆA: Neretvo lipa, s Vlaške bande

Toponimi su takvi kakvi jesu, odraz su starih vremena i izumrlih jezika, a počesto i predaja te današnjih i negdašnjih međuljudskih odnosa. Katkad ljude zbunjuju, poneke i vrijeđaju.

Tako su starim Grcima i Rimljanima svi tuđinci bili divljaci, Barbari, a Slavenima su Nijemci nijemi ljudi. Bez obzira na to što su Rimljanima i Grcima svi osim njih samih bili divljaci, nijedan onodobni narod nije mogao natjerati perjanice antike da promijeni taj etnik ili opću odrednici kao što nijednome Nijemcu nikad nije palo napamet da govornicima slavenskih jezika, kojima se govori od Tihoga oceana i sjevernih mora do Jadrana, zabrani uporabu etnonima Nijemac, Nemec i slično. Međutim, Hrvati su, kao mediteranski narod, malo zapaljivije ćudi, pa ih je lakše naljutiti te ću vam to pokušati predočiti na nekoliko primjera.

Nije rijetkost da za potpuno isti zemljopisni objekt postoji različito ime i ono često ovisi o tome tko je pojedini zemljopisni objekt nazvao, pa s jedne strane brda stanovništvo može neki obronak zvati Prisoje, a s druge Osoje. Mnogo je sličnih primjera za to na južnohrvatskome području.

Tako se vrh poluotoka Kleka s dalmatinske strane zove Turski rep, a s hercegovačke Ponta Lopate, negdašnja se mletačko-turska granica s metkovskestrane zove Vlaški jendek, a s gabeoske Struga. Pritom treba znati da je pridjevima turski i vlaški domaće stanovništvo naglašivalo razliku u odnosu na područje koje je bilo pod osmanlijskom vlašću.

S druge strane, često isti zemljopisni objekti nose različita imena. Tako se s pelješke strane čitavo vidljivo kopno naziva Vlaškom bandom, ali ni Neretvani ne ostaju dužni, pa kad plove preko Neretvanskoga kanala kažu da idu U Vragužele i pritom se zezaju da je to ime nastalo jer bi tamošnji stanovnici „i vragu uzeli“ namjerno iskrivljujući romansko ime Raguza (Dubrovnik).

Općenito se s otoka stanovnike sa susjednoga kopna naziva Vlajima ili Vlasima, pa je tako s Brača Vlaška sve od Splita do Makarske, Vlasima stanovnici Makarskoga primorja te Imotske Vrgorske i Neretvanske krajine nazivaju Hercegovce, a Hercegovci katolici i muslimani svoje pravoslavne susjede. Dakle, etnik se Vlah/Vlah/Vlas prenosi dokle god se stigne.

I na samome Pelješcu postoji povijesni toponim Vlaško koji se odnosi na uzmorski dio Dubrave. Vlaška banda i Vlaško korito u Sreseru toponimi koji su i danas u uporabi na Pelješcu i nitko nema pravo mjesnomu stanovništvu zabranjivati da ih upotrebljava, ali nitko ni „ugroženima“ (a i ja sam s Vlaške bande iako sam rođen s „prave“ strane Vlaškoga jendeka) ne odriče pravo na uzvrat.

Jednom sam davno napisao članak Čovječe, ne ljuti se ili što znače metkovska prezimena, a čini se da bi se na sličnu temu moglo pisati i toponimima. Ukratko, ne ljutite se, ne shvaćajte toponime osobno, a ako vas nekad i naljute, uzvratite. Materijala uvijek ima.

Srdačan pozdrav od s po očevoj strani Šolovca (hercegovački Zažapci zovu tako dalmatinske, a to znači pametnjaković), Vlaha i Žabara (oboje vrijedi s dubrovačke strane), a po majčinoj Bodula, Polučovika i Škrtuja Domagoja Vidovića.

STOŽER: U Županiji 129 novozaraženih – Metković 28, Ploče 10, Kula Norinska 5…

U Dubrovačko-neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata zabilježeno je 129 novih slučajeva zaraze koronavirusom (od toga 90 slučajeva utvrđeno brzim antigenskim testom). U posljednja 24 sata obrađeno je 435 uzoraka.

Radi se o 55 osoba iz Dubrovnika, 28 iz Metkovića, 12 iz Župe dubrovačke, deset iz Ploča, pet iz Kule Norinske, po tri iz Konavala, Korčule i Vele Luke, po dvije iz Blata, Zažablja i s Lastova te po jednoj osobi iz Opuzena, Orebića, Slivna i Stona.

Preminula je jedna muška osoba iz Metkovića (rođ. 1929.).

Izliječeno je 57 osoba: 22 iz Dubrovnika, 20 iz Metkovića, tri iz Župe dubrovačke, po dvije iz Stona, Ploča i Opuzena te po jedna iz Dubrovačkog primorja, Konavala, Korčule, Kule Norinske, Slivna i Zažablja.

U OB Dubrovnik hospitalizirano je 65 osoba pozitivnih na koronavirus. Osam pacijenata zahtijeva intenzivnu skrb, pet pacijenta je na invanzivnoj ventilaciji, dva pacijenta su na neinvanzivnoj ventilaciji, a jedan pacijent je na kisiku.

U samoizolaciji su 1952 osobe, a u posljednja 24 sata zabilježena su dva kršenja mjere samoizolacije.

Stožer CZ DNŽ i dalje apelira na građane da se drže svih propisanih mjera od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite RH.

Uskoro nova pravila za trgovine i velike centre, evo kako će izgledati stroži režim

Do kraja tjedna trebala bi se uvesti nova pravila za trgovačke centre u kojima bi umjesto dosadašnjih četiri, za svakog kupca trebali osigurati 20 četvornih metara, piše Jutarnji list.

Posljednjih dana Nacionalni stožer davao je naznake da će se u trgovinama, koje su ostale praktički neokrznute, morati na neki način postrožiti mjere, osobito uoči blagdana i pojačanih gužvi zbog predblagdanske kupnje. Glavni državni epidemiolog Krunoslav Capak tako je najavio da bi se broj nužnih kvadrata po kupcu mogao povećati sa sadašnja četiri na deset, na što su reagirali iz Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske udruge poslodavaca. Istaknuli su kako smatraju da nije dobro propisati jedinstveni broj potrebnih kvadrata po kupcu za sve trgovine, nego da bi ta brojka trebala ovisiti o veličini konkretnog dućana.

Njihov je prijedlog ozbiljno uzet u obzir te je odlučeno, kako saznajemo, da će se gradirati potreban broj kvadrata s obzirom na veličinu trgovine: kvartovska trgovina od 50-ak kvadrata ne može se mjeriti s trgovačkim centrima koji imaju i po nekoliko desetaka tisuća četvornih metara.

– Kontrole će biti stroge, brojat će se ljudi koji ulaze. Kad se popuni 85 posto predviđenog broja, tada će se trgovački centar zatvoriti i kad se ponovo isprazni, puštat će se novi kupci. Smatramo da je važno da se što prije uvedu nova pravila, jer blagdanske kupnje samo što nisu počele, a na ovaj način smanjit ćemo mogućnost širenja zaraze, ali i osigurati da se ipak održi gospodarstvo u ovom sektoru – govori sugovornik Jutarnjeg.

U tijeku je “peglanje” dokumenata koji će jasno propisati trgovine po kategorijama, odnosno po veličini, a očekuje se da će se do kraja tjedna s time izaći u javnost. Tijekom utorka se pojavila informacija da će se zatvoriti tržnice, no to su nam demantirali, piše Jutarnji list.

Poplavljena riva u Malom Stonu, Mala Neretva u fazi redovitih mjera

Obilna kiša koja pada na jugu Hrvatske donosi uobičajene probleme, poplavljene ceste, odrone i teškoće u pomorskom prometu.

Poplavljena je riva u Malom Stonu. Vodostaj na Maloj Neretvi, kod brane u Opuzenu, je prešao 100 cm, to znači da je ušao u fazu proglašenja redovnih mjera za obranu od poplave. Na brani, na ušću Male Neretve, vodostaj je 115 cm što je i trenutna razina mora.

Foto: Dube Marjanović / Dubrovački vjesnik

Papa proglasio Godinu sv. Josipa

Sveta Stolica objavila je u utorak, 8. prosinca, apostolsko pismo pape Franje „Patris corde“ (Očinskim srcem) u povodu 150. obljetnice proglašenja svetog Josipa zaštitnikom sveopće Crkve. Tim povodom od jučer do 8. prosinca 2021. održat će se posebna Godina svetog Josipa uz koju su vezani posebni oprosti.

Ljubljeni otac, otac pun nježnosti, poslušni otac koji prihvaća; otac kojeg resi kreativna hrabrost, marljiv, uvijek u sjeni, tim riječima papa Franjo na nježan i dirljiv način opisuje svetog Josipa. Čini to u apostolskom pismu Patris corde objavljenom 8. prosinca prigodom 150. godišnjice proglašenja Marijina zaručnika zaštitnikom Katoličke Crkve. Naime, blaženi Pio IX. odlukom Quemadmodum Deus, potpisanom 8. prosinca 1870., uresio je tim naslovom svetog Josipa. Kako bi se prikladno proslavilo tu obljetnicu, Papa je najavio, od danas do 8. prosinca 2021., posebnu Godinu posvećenu Isusovu poočimu, prenosi IKA

U pozadini Apostolskog pisma krije se pandemija COVID-19 koja nam je – piše Franjo u pismu – pomogla da shvatimo važnost običnih ljudi, onih koji, daleko od očiju javnosti, svakodnevno iskazuju u kreposti strpljivosti i ulijevaju drugima nadu i potiču na suodgovornost. Po tome su nalik svetome Josipu, „čovjeku koji prolazi nezapaženo, čovjeku svakodnevne prisutnosti i povučenom u skrovitost“, a koji je ipak imao ulogu protagoniste u povijesti spasenja.

U novom apostolskom pismu Patris corde Papa otkriva jednu svoju naviku. Naime, svakoga dana, već više od četrdeset godina, Papa moli molitvu Marijinom zaručniku preuzetu iz francuskog molitvenika iz 19. stoljeća Kongregacije redovnica Isusa i Marije.

U pozadini Apostolskog pisma krije se pandemija COVID-19 koja nam je – piše Franjo u pismu – pomogla da shvatimo važnost običnih ljudi, onih koji, daleko od očiju javnosti, svakodnevno iskazuju u kreposti strpljivosti i ulijevaju drugima nadu i potiču na suodgovornost. Po tome su nalik svetome Josipu, „čovjeku koji prolazi nezapaženo, čovjeku svakodnevne prisutnosti i povučenom u skrovitost“, a koji je ipak imao ulogu protagoniste u povijesti spasenja.

U novom apostolskom pismu Patris corde Papa otkriva jednu svoju naviku. Naime, svakoga dana, već više od četrdeset godina, Papa moli molitvu Marijinom zaručniku preuzetu iz francuskog molitvenika iz 19. stoljeća Kongregacije redovnica Isusa i Marije.

Sveti je Otac također pozvao vjernike da na početku Godine sv. Josipa izmole drugu posebnu molitvu kojom je i zaključeno apostolsko pismo. Molitvu možete pronaći OVDJE.

Dodajmo i kako je Apostolska pokorničarna objavila dekret kojim se vjernicima u Godini sv. Josipa dodjeljuju potpuni oprosti. Više o uvjetima za dobivanje oprosta možete pročitati OVDJE.

Zadnje objavljeno