-

Veterani 4. gbr. HV-a na vrhu Tmora odali počast svom poginulom suborcu Ivici Đžoliću

Povodom 29. godišnjice pogibije Ivice Džolića, pripadnika Izvidničke satnije 4. gardijske brigade, skupina veterana 4. gbr HV-a se danas uspela do spomen obilježja na brdu Mali Tmor (Slano) i zapalila svijeće.

– Vrh Tmor sa svojih 899 metara nadmorske visine dominira krajolikom od Slanog prema Stonu zbog čega je ta kota od izuzetne važnosti na početku Domovinskog rata kada su se na tom području vodile žestoke borbe za obranu tog dijela Domovine. Sam vrh nekoliko je puta prelazio “iz ruke u ruku”. Tog 26.listopada na vrhu Tmora junačkom smrću u borbi s neprijateljem poginuo je Ivica Džolić, pripadnik izvidničke satnije 4.gardijske brigade – ističu iz Udruge veterana 4. gardijske brigade Dubrovačko-neretvanske županije.

Politika i struka nisu usuglašeni oko izgradnje autoceste od Metkovića do Dubrovnika na predviđenoj trasi

Nakon nedavnog posjeta ministra mora prometa i infrastrukture Olega Butkovića gradilištu pelješkog mosta i jugu Hrvatske, iznova je aktualizirano pitanje gradnje autoceste do Dubrovnika.

Taj projekt, koji bi mogao koštati devet milijardi kuna, “upao” je u projekt prometne povezanosti Hrvatske, napravljena je Studija izvodljivosti te uskoro počinje priprema projektne dokumentacije, piše Dubrovački vjesnik.

Međutim, politika i struka nisu usuglašeni oko izgradnje autoceste od Metkovića do Dubrovnika na predviđenoj trasi (Metković – Pelješac – Rudine – Osojnik). Naime, istodobno s gradnjom autoceste kroz Dubrovačko primorje, kojih desetak kilometara dalje planira se graditi dionica Jadransko-jonske autoceste kroz BiH, koja počinje u Počitelju, pa preko Stoca i Popova polja završava u Aranđelovu kod Trebinja, na granici s Crnom Gorom. Dr. Ivan Dadić, stručnjak za teoriju organizacije prometnih tokova, drži da nema potrebe graditi autocestu od Metkovića do Dubrovnika kad će se već graditi odvojak Jadransko-jonske autoceste kroz Popovo polje. Ističe da će se gradnjom autoceste kroz dolinu Neretve i Dubrovačko primorje devastirati prostor.

Ova trasa nije dobra. Na uskom prostoru ne mogu ići dvije paralelne autoceste. Jedna će biti Jadransko-jonska, preko Popova polja, Bokokotorskog zaljeva i dalje prema Albaniji i Grčkoj, a druga bi bila ova autocesta. Kad bismo sada imali autocestu do Dubrovnika, možda bi bilo više gostiju, ali grad bi bio potpuno paraliziran jer ne može više primiti tako veliki promet – ističe dr. Dadić.

Autocesta bi trebala ići Popovim poljem i Dubrovnik bi trebao biti spojen na nju. Jedan krak išao bi od Dubrovnika prema Popovu polju, a drugi od Konavala prema jugu. To bi bilo dugoročno jedino ispravno rješenje za prometnu povezanost Dubrovnika – smatra Dadić.

Trebalo bi spojiti Metković do mosta na Pelješcu, ali ne autocestom, nego nekom drugom modernom prometnicom.

Kad se izgradi most s priključnim cestama, to će nedvojbeno skratiti put prema Dubrovniku za pola sata. To će biti dobro rješenje, ali treba i sam Dubrovnik pripremati da bi mogao primiti povećan broj vozila, jer je tamo i sada stanje u prometu katastrofalno, poglavito u turističkoj sezoni.

Dr. Dadić daje zanimljivo rješenje za Dubrovnik.

– Trebalo bi pomorski prijevoz iskoristiti kao zamjenu za cestovni. Primjerice, od Mokošice do Dubrovnika može se uvesti brodska linija. To neki gradovi već imaju – predlaže dr. Dadić.

– Autocestu do Dubrovnika treba rješavati s BiH, Crnom Gorom i Albanijom kao Jadransko-jonsku autocestu, koja je kroz Hrvatsku većim dijelom dovršena, a sada se gradi u BiH – govori dr. Dadić.

Autocesta kroz hrvatski teritorij devastirat će prostor i upropastiti budući turistički razvitak na trasi. Širina koridora kojim prolazi autocesta je 30 do 40 metara, pa je sasvim jasno da bi se prostor od Stona do Dubrovnika u potpunosti devastirao.

Postojeća cesta prema Dubrovniku uz određene rekonstrukcije, poboljšanja i zaobilaznice nekih naselja mogla bi biti sasvim dovoljna. Rekonstrukcija postojeće ceste da, ali ne velika autocesta, koja će nesumnjivo devastirati prostor – rezolutan je Dadić.

– S obzirom na to da je pelješki most četverotračni, netko se sjetio da bi se mogla graditi autocesta do Dubrovnika. Međutim, u Dubrovniku treba rješavati druge prometne probleme, a među njima i kako povezati aerodrom u Čilipima s Dubrovnikom ili kako povezati Korčulu s pelješkim mostom.

Devet milijardi kuna za dionicu od Neretve do Dubrovnika nikada se neće vratiti. Tim novcem mogu se kvalitetno riješiti svi prometni problemi u Dubrovniku i županiji. Odluka da se gradi autocesta ovom trasom je političke prirode, neutemeljena na ekonomskoj isplativosti i stvarnoj potrebi prometne povezanosti – zaključio je dr. Ivan Dadić.

Piše: Stanislav Soldo

STOŽER: U Dolini Neretve 17 novozaraženih – 10 iz Metkovića, 3 iz Kule Norinske, 2 iz Opuzena i po 1 iz Ploča i Zažablja

U Dubrovačko-neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata zabilježeno je 39 novih slučajeva zaraze koronavirusom.

Riječ je o šest muških i osam ženskih osoba iz Dubrovnika (njih deset ima utvrđenu ep. vezu), pet muških i pet ženskih osoba iz Metkovića (pet ima utvrđenu ep. vezu), tri muške i tri ženske osobe iz Župe dubrovačke (za sve utvrđena ep. vezu), dvije muške i jednoj ženskoj osobi iz Kule Norinske (jedna osoba ima utvrđenu ep. vezu), dvije muške osobe osobe iz Opuzena, po jednoj muškoj osobi iz Ploča i s Mljeta, jednoj ženskoj osobi iz Smokvice (utvrđena ep. veza) i jednoj ženskoj osobi iz Zažablja (utvrđena ep. veza).

Županija raspisala natječaje za stipendije za darovite i učenike i studente

Dubrovačko-neretvanska županija objavila je natječaj za stipendiranje darovitih učenika i studenata i natječaj za stipendiranje učenika i studenata koji se obrazuju za deficitarna zanimanja.

Za 2020./2021. školsku/akademsku godinu dodijelit će se 5 stipendija za darovite učenike, 10 za darovite studente, 10 stipendija za učenike koji se obrazuju za deficitarana zanimanja i 10 za studente koji se obrazuju za deficitarna zanimanja i to:

  • konobar – 2
  • kuhar – 2
  • medicinska sestra – 6
  • doktor medicine – 6
  • magistar medicinske biokemije – 1
  • magistar edukacijske rehabilitacije – 1
  • magistar logopedije – 1
  • magistar psihologije – 1

Stipendija se dodjeljuje za razdoblje od 10 mjeseci tijekom jedne školske, odnosno akademske godine i to u iznosu od 600,00 kuna mjesečno po učeniku i 1.000,00 kuna mjesečno po studentu.

Pravo na nastavak primanja stipendije u idućoj godini ima svaki onaj daroviti učenik koji tekuću godinu završi s odličnim uspjehom i upiše se u iduću kao redovan učenik i svaki daroviti student koji tekuću godinu završi s prosjekom ocjena 4,3 i više i iduću upiše kao redovan student.

Za učenike i studente koji se obrazuju za deficitarna zanimanja dovoljno je upisati se kao redovan učenik, tj. student da bi ostvarili pravo nastavka primanja stipendije u idućoj školskoj/akademskoj godini.

Natječaj je otvoren od 24. listopada do 6. studenog 2020. godine i objavljen je u Dubrovačkom vjesniku i na web stranici Dubrovačko-neretvanske županije.

ENNA Transport smanjuje broj radnika u Pločama

Značajno smanjenje opsega poslovanja u Poslovnoj jedinici Ploče hrvatskog željezničkog cargo prijevoznika ENNA Transport uzrokovalo je potrebu za smanjenjem broja radnika tj optimiziranjem radnih procesa, stoji u priopćenju cargo prijevoznika ENNA Transport.

Broj radnika u PJ Ploče smanjit će se za 20 od kojih je 8 radnika ponuđen premještaj u regiju sjever u kojoj postoji potreba za povećanjem broja radnika. Redovne djelatnosti društva u Pločama nastavit će obavljati 32-oje radnika.

Racionalizacija troškova provodi se s ciljem stabilizacije poslovanja. Poslodavac se, vodeći računa o radnicima i kako bi umanjio negativne posljedice promjena, odlučio za isplatu otpremnina po modelu koji je za radnike značajno povoljniji od uvjeta propisanih Zakonom o radu, a poslodavac će svima isplatiti i Božićnice te dar za djecu.

U razdoblju do 31.12.2020. godine provest će se reorganizacija tijekom koje će doći do spajanja poslova komplementarnih radnih mjesta, edukacije i osposobljavanja radnika za obavljanje više vrsta poslova, zaključuje se u priopćenju.

ENNA Transport je prvi hrvatski privatni željeznički cargo prijevoznik koji zapošljava više od 100 radnika. S 3,5 milijuna tona prevezene robe i 30% tržišnog udjela u Hrvatskoj, tvrtka vrši i organizira prijevoze diljem Europe. Tvrtka je u sastavu Energia naturalis (ENNA) grupe od 2015. godine.

Prvi red do Gacke! Dalmatinci navalili na jeftine nekretine od Gospića do Karlobaga

Blidinje je out, kupnja zemljišta i kuća za odmor na popularnom hercegovačkom skijalištu Dalmatincima više nije poželjna ideja, u modu je došla Lika, za kojom je posljednjih nekoliko mjeseci zavladao ogromni interes, piše Slobodna Dalmacija.

Kupuju se i traže stare ličke kuće, srušena seoska imanja, građevinska zemljišta, vrti se biznis, sređuju papiri, brzo mijenjaju vlasnička imena. Nije za čuđenje, kada u igru uđe iznimno niska cijena plodnog poljoprivrednog tla, koje se masovno nudi u bescjenje, od jedne do dvije kune po metru četvornom, tada je shvatljivo zašto Dalmacija od Konavala do Zadra bježi Lici u zagrljaj.

Ne tjera ih na to samo jeftino zemljište, kao i kuće za adaptaciju koje se mogu pronaći već od dvadesetak tisuća eura, pojačanom je interesu presudio i ogromni strah od korone, koji je ljude naveo da investiraju u zemlju, u proizvodnju svoje hrane. Jer koronu brojni doživljavaju kao rat, a zna se da u takvoj borbi pojačana potražnja za hranom postaje redovna pojava. Nisu samo Dalmatinci u igri, u posljednje vrijeme u Liku bježe i Zagrepčani, kojima je razorni potres donio dodatni strah. Već za stotinjak tisuća kuna brzopotezno postaju vlasnici prekrasnih kuća u gorju, na osami, primjerice na potezu od Gospića do Karlobaga, s plodnim tlom i šumom nadomak ruke.

– Mislim da sam jedini čovjek na svijetu koji želi da korona luduje još makar pet godina. Jer od kada je došla, biznis u mojoj agenciji za nekretnine, jedinoj preostaloj u Lici, se zakovitlao. Već nekih šest do sedam godina bilježim pojačani interes Dalmatinaca za kupnjom nekretnine ili zemljišta na području od Otočca do Gospića, doslovce u čitavoj Lici. No u posljednjih nekoliko korona-mjeseci samo u mojoj agenciji finiširali smo osamdesetak kupoprodaja. Dalmatinci masovno kupuju poljoprivredna zemljišta, privlači ih iznimno niska cijena, a u igri su sve lokacije. Ako bih radio usporedbu, poljoprivredno zemljište čak bolje ide od kuća i imanja – veli Ivan Bižanović, vlasnik agencije Lika nekretnine, jedine na ovom području, inače i dopredsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK.

Kao što na obali prvi red do mora ima najvišu cijenu, a najteže ga je i pronaći, tako i u Lici prvi red do rijeke ima povišeni status. Uz rijeku Gacku takvih lokaliteta više nema, a ako se koji i nađe u prodaji, nestane u tren oka. No i u njenoj blizini cijena nije enormna kao uz more, ovdje se već za 20 do 35 eura po metru četvornom može škicnuti odlična lokacija. Građevnom se zemljištu cijena kreće od pet do 25 eura, što je zapravo obećavajuće, u krajnjem slučaju pretvara se u dugoročnu investiciju. Ona koja će se jednom, kada prestane zabrana prodaje zemlje strancima, moći ponuditi za puno, puno višu cijenu.

– Kupnja zemljišta u Lici se zapravo pokazuje kao ulaganje u budućnost, i to su prepoznali brojni novopečeni vlasnici. Mnogi se potencijalno možda i nadaju da će imanje koje su kupili za nekih 20 do 70 tisuća eura moći jednom prodati za više. Dalmatinci preferiraju stara seoska imanja s velikom količinom zemlje, dotrajalim kućama koje potom uređuju u svom stilu. Vole kamene kuće s velikim blokovima, podsjećaju ih na obalnu tradicionalnu gradnju. I počesto u donjem dijelu rade konobe, ponad njih dnevne boravke, a na gornjem katu su spavaće sobe. I vole u kuće stavljati drvene grede – kaže Ivan.

Primjera takvih kupnji je imao podosta. Veli da su mu česti klijenti materijalno osigurani ljudi srednjih godina, primjerice kao jedna sveučilišna profesorica iz Splita, koju je na kupnju imanja navela želja da osigura svoje izvore hrane. Od Splita do svog imanja u okolici Otočca dijeli je dva i pol sata vožnje. Petkom nakon završetka posla kreće na vikend-odmor i pod Marjan se vraća napunjenih baterija u nedjelju navečer.

Više na portalu Slobodna Dalmacija.

Piše: Tanja Šimundić Bendić / SD

Večeras se pomiče sat, evo što se još mijenja

Pomicanjem sata unatrag u nedjelju, 25. listopada, završava ljetno računanje vremena, izvijestio je u ponedjeljak Državni ured za mjeriteljstvo.

Sat će se pomaknuti unatrag u nedjelju u 3 sata ujutro, tako da se 3 sata, 00 minuta i 00 sekundi računa kao 2 sata, 00 minuta i 00 sekundi.

Ljetno računanje vremena prestaje sukladno Uredbi o ljetnom računanju vremena u 2018., 2019., 2020. i 2021. godini, a ponovno se vraća 28. ožujka 2021.

Što se mijenja?

Prema novom zakonu od prošle godine, s promjenom sata više nema obaveze paljenja svjetala na automobilima.

Novi zakon paljenje i gašenje svjetala regulira u datumskom razdoblju (od 1. studenog do 31. ožujka), a ne po promjenama zimskog i ljetnog računanja vremena.

Zimskim računanjem vremena električna energija utrošena od 7 sati do 21 sata obračunava se prema višoj tarifi (VT), a energija utrošena u razdoblju od 21 sata do 7 sati prema nižoj tarifi (NT), navodi se na stranicama HEP-a.

Zbog pomicanja vremena u željezničkom prometu vlakovi će biti zaustavljeni na sat vremena u kolodvorima u kojima se zateknu u skladu s voznim redom.

NOVA CIJENA! Pala je otkupna cijena mandarina

Kod jednog dijela otkupljivača u Dolini Neretve jučer, a od danas i kod ostalih su formirane nove, niže otkupne cijene mandarina. 

Za prvu klasu (kalibar 1/2/3)  nudi se 2,50 kn/kg, za drugu klasu (kalibar 4) od 2 do 1,50 kn/kg, a dio otkupljivača za treću klasu (kalibar 5) nudi 1 kn/kg.

Prije toga je otkupna cijena mandarina bila 2,60 kn/kg za prvu klasu i bila je formirana je prije dva tjedna. Neki proizvođači kažu da je sadašnja cijena donja granica isplativosti, pa se nadaju da će se neće ići ispod toga.

Umjeren potres zatresao je popodne Dolinu Neretve

Umjereno jak potres magnitude 3,5 prema Richteru uznemirio je danas u 16:08 sati stanovnike Doline Neretve.

Prema podacima EMSC-a potres se dogodio na području Hercegovine, na dubini od oko 5 km, blizu sela Vitina nedaleko od Ljubuškog.

Kako doznajemo, potres nije prouzrokovao materijalnu štetu, samo uznemirenost lokalnog stanovništva.

U prekograničnim županijama padaju rekordi: u Ljubuškom preko 180 zaraženih, u Mostaru u jednom danu 102 zaražena

U posljednja 24 sata u Bosni i Hercegovini je broj zaraženih u jednom danu prvi put prešao 1000: registrirano ukupno 1.179 novozaraženih što je 180 više nego u četvrtak.

U Hercegovačko-neretvanskoj županiji je 178 pozitivnih u posljednja 24 sata, i to: 102 iz Mostara, 31 iz Konjica, 20 iz Čitluka, 12 iz Čapljine, 11 iz Jablanice i 2 iz Stoca.

U Ljubuškom ima više od 180 zaraženih

U susjednom Ljubuškom pak nema institucije koja ne broji zaražene, od pošte, općine, škola, ministarstava i drugih ureda, a jedini razlog tome je neorganiziranost i podcjenjivanje bolesti. Bolest nije mimoišla niti Franjevački samostan na Humcu. Ali neozbiljni ljudi idu i protiv Boga i zdravog razuma. Prema službenim podacima u Ljubuškom ima više od 180 zaraženih, piše Ljubuški.net.

Zadnje objavljeno