Plesna škola Calypso vas poziva na sljedeću ljetnu plesnu radionicu koja će se održati u četvrtak, 23. srpnja s početkom u 20.30 sati na Trgu kralja Tomislava.
Zabavite se uz plesni program za djecu i mlade, naravno uz pridržavanje svih epidemioloških mjera i preporuka.
Dubrovačko-neretvanska županija započela je s isplatom jednokratne financijske potpore za obitelji s četvero i više djece, a koje primaju dječji doplatak.
U tu svrhu u proračunu Županije osigurano je 300 tisuća kuna, a iznos potpore iznosi od 500,00 do 3.000,00 kuna ovisno o broju djece u kućanstvu kao i o tome je li obitelj korisnik neke druge mjere pomoći od strane općine i/ili grada u kojem živi.
Dopis UO za društvene djelatnosti sa zahtijevanim obrascem i dokumentacijom koju je potrebno dostaviti upućen je na adrese 207 obitelji sukladno županijskoj bazi podataka obitelji koje su prethodnih godina ostvarile financijsku potporu.
Pozivaju se ostali roditelji koji su korisnici dječjeg doplatka za četvero i više djece da nam se jave kako bi ostvarili pravo na obiteljsku potporu Dubrovačko-neretvanske županije.
Obrazac koji je potrebno ispuniti dostupan je na web stranici Dubrovačko-neretvanske županije ili se može preuzeti u pisarnici Županije (Gundulićeva poljana 1, Dubrovnik). Uz ispunjeni i potpisani obrazac potrebno je priložiti:
Molimo da navedenu dokumentaciji pošaljite poštom na adresu: Dubrovačko-neretvanska županija, Upravni odjel za društvene djelatnosti, Pred Dvorom 1, 20000 Dubrovnik ili dostavite u elektronskom obliku na e-mail adresu: drustvene.djelatnosti@dnz.hr najkasnije do 22. kolovoza 2020. godine.
Ukoliko su Vam potrebne dodatne informacije molimo da nam se obratite na slijedeće kontakte:
Dubrovačko–neretvanska županija
Upravni odjel za društvene djelatnosti
Tel. 020/351-406
e-mail: drustvene.djelatnosti@dnz.hr
Obrazac za potporu – četvero i više djece
Tijekom protekla 24 sata u Klinici za infektivne bolesti Sveučilišne kliničke bolnice Mostar preminula je ženska osoba rođena 1939. godine iz Mostara pozitivna na COVID-19, prenosi Jabuka.tv.
U Klinici se trenutno liječi 11 bolesnika. Od toga tri bolesnika su na strojnoj invazivnoj, a jedan na strojnoj neinvazivnoj potpori. Jučer su primljena dva bolesnika.
U Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar testirano je 299 uzoraka od čega je u Hercegovačko-neretvanskoj županiji bilo 18 pozitivnih: iz Mostara 12, iz Konjica 1, iz Čapljine 2, iz Ravnog 1, iz Čitluka 1, te iz Stoca 1.
U Dubrovačko-neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata nije zabilježen nijedan novi slučaj zaraze koronavirusom, priopćili su iz Stožera civilne zaštite.
Ukupno je hospitalizirano 5 osoba u OB Dubrovnik. Od početka pandemije na analizu je poslano 5445 uzoraka.
U samoizolaciji se nalazi 298 osoba, a u posljednja 24 sata nije utvrđeno kršenje mjere samoizlacije. Od početka pandemije utvrđeno je ukupno 46 slučaja kršenja samoizolacije.
Stožer CZ DNŽ i dalje apelira na građane da se drže svih propisanih mjera od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite RH.
Ivana Nikolac, u ime Udruga cerebralne i dječje paralize doline Neretve Leptirići, i ministrica Vesna Bedeković, u ime Ministarstva demografije, obitelji mladih i socijalne politike, potpisale su Ugovor o dodjeli financijskih sredstava za provedbu prve godine trogodišnjih programa udruga koje djeluju u području socijalne skrbi pod nazivom Razvoj i širenje mreže socijalnih usluga koje pružaju udruge za razdoblje od 2020. do 2023. godine.
Programom udruge pod nazivom Poletimo zajedno u bolji svijet sufinancirati će se plaće terapeuta u visini 150.000 kuna za prvu godinu provedbe.
– Programom želimo omogućiti razvoj izvaninstitucionalnih socijalnih usluga putem poludnevnog boravka, usluge rane intervencije i uspostavi usluge individualne psihosocijalne podrške na području doline Neretve koje su nužne i neophodne za rast i razvoj djece sa teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom, – poručili su iz Udruge Leptirići.
ŽNK Neretva je dobila vrijednu donaciju koja neće proći neprimijećena jer će se često moći vidjeti na našim cestama s prepoznatljivim vizualom. Riječ je o rabljenom vozilu Citroen 4 Picasso sa sedam sjedala.
Kod nas sport općenito, pa tako i ženski nogomet, nailazi na mnoge poteškoće, ponajprije financijske, zbog kojih klubovi djeluju u otežanim okolnostima. Jedan od problema ŽNK Neretva je dolazak igračica svih uzrasta iz udaljenijih mjesta (kako iz doline Neretve, tako i iz Hercegovine) na treninge i utakmice. Uprava je odlučila doskočiti tom problemu nabavom službenog vozila u čemu im je uvelike pomogao donator koji želi ostati anoniman.
Turistička zajednica Grada Metkovića obavještava da je zbog epidemioloških razloga otkazana Rimska noć u Naroni koja je trebala biti 31. srpnja u Vidu.
Ipak će u petak, 31. srpnja 2020., u 21 sat biti otvorenje izložbe Rimska noć u Naroni – prvih deset godina u Arheološkom muzeju Narona. Izložba će biti otvorena do 31. kolovoza 2020. godine.
Priopćenje Turističke zajednice prenosimo u cijelosti:
Zbog pogoršanja epidemiološke situacije i neizvjesnosti koju ona donosi, te sukladno preporukama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, ovogodišnja Rimska noć se nažalost otkazuje.
S obzirom na specifičnosti sadržaja programa Rimske noći realizaciju manifestacije nemoguće je provesti prema mjerama koje su propisale nadležne institucije, a u skladu s važećim zdravstvenim i sigurnosnim preporukama i odlukama.
Proteklih smo mjeseci prilagođavali planove i program sukladno važećim mjerama koje su se mijenjale, no sigurnost posjetitelja i sudionika nam je na prvom mjestu, te zbog društvene odgovornosti u svrhu sprečavanja širenja zaraze virusom COVID-19 moramo ostati odgovorni i držati se preporuka zdravstvenih stručnjaka i epidemiologa.
Zahvaljujemo svima koji su i ove godine željeli doći na našu manifestaciju.
Zbog korona-krize i zatvaranja granica prepolovio se šoping hrvatskih građana u susjednoj BIH, piše Slobodna Dalmacija.
Od sredine lipnja otkako je BIH dopustila ulazak s osobnom iskaznicom bez obveze samoizolacije, živnule su trgovine i benzinske crpke s hercegovačke strane granice. Ipak, neke nisu uspjele preživjeti korona-krizu poput benzinske crpke u Doljanima, koja se dvadesetak godina nalazi na “ničijoj zemlji” između dva granična prijelaza, hrvatskog i bosanskog.
Nekada su na njoj Neretvani tankirali gorivo ili kupovali cigarete, no posljednjih mjeseci zbog pandemije Covid-19 to je postalo komplicirano, pa je benzinska zatvorila svoja vrata čekajući bolje dane. Ipak, trgovine mješovite robe uz granicu se nisu zatvorile ali su doslovno jedva preživjele dočekavši kupce iz Hrvatske.
Imoćani tako vrlo često prelaze granični prijelaz Osoje-Vinjani Gornji i kupuju u Posušju, Dubrovčani preko Ivanjice idu u Trebinje, Vrgorčani u Ljubuški, a Neretvani idu prema Čapljini i Mostaru. Ne kupuje se samo roba široke potrošnje, nego se u Hercegovinu odlazi i na liječničke preglede, gdje se za tristotinjak kuna može napraviti kompletan kardiološki pregled, ultrazvuk srca i ergometrija,
Više na portalu na portalu Slobodne Dalmacije.
Piše: Stanislav Soldo/SD
Iz komunalnog redarstva mole građane da svoja vozila ne parkiraju na parkingu ispred Hotela Narona i na dijelu ulice Hrvatskih iseljenika (Velika riva) u vremenu od 24. srpnja (petak) od 11 sati do 27. srpnja (ponedjeljak) do 7 sati radi postavljanja šatora i pripreme održavanja povodom proslave mlade mise fra Ive Rastočića.
Također se obavještavaju građani da će u nedjelju, 26. srpnja, od 7 do 24 sata biti za promet zatvorena ulica Hrvatskih iseljenika i parking na Maloj rivi, osim za stanare navedene ulice.
Troškovi proizvodnje veći su od prodajne cijene, pa se mnogima više isplati uništiti nego ubrati plodove mukotrpnog rada, piše RTL.
Na 2,5 hektara zemlje Mario je na proljeće posadio kupus. Polovicu je prodao, drugu nije imao kome pa je sjeo u traktor i zaorao ga.
– Problem je u tome što ja nudim, Pero nudi, Marko nudi, ponuda je veća od potražnje i cijena ide dolje. Bilo je na počecima ožujka i travnja dosta uvoza, tad je cijena već bila srozana. Vi ste ovdje imali u jednom trenutku 1,20 kn, odbijete 70 lipa na gajbu i kupus je gubitak. Mi smo ga prodavali koliko smo mogli, ali u jednom trenutku odlučiš da sa zaštitom više nema smisla i ovo je najefikasnija berba. Najmanje košta, kaže Mario Čajkulić, poljoprivrednik iz Pitomače.
Slična priča ove godine i u polju kelja. Berači, od kojih su neki stalno zaposleni, a drugi teškom mukom, kaže Mario, pronađeni sezonci, beru posljednje zdrave glavice. Lani je sredinom lipnja ovo polje bilo rasprodano. Ove ga godine, kao i kupus, čeka takozvana zelena gnojidba jer, kaže Mario, računice nema. Otkupna cijena je oko 3 kune.
– Mi smo morali prodati barem 80 posto da zaradimo. Otprilike računajte da je flanac 30 lipa, sadnja, kopanje, špricanje to se diže za još 50 i sad smo na kunu i dalje ide berba to je 50 lipa, gajba košta 5 kuna, ako vam ostane 30 – 40 lipa po glavici, da smo prodali sve mi bi zaradili 20 000 kuna, a prodat ćemo 20 posto. Dakle, ništa, dodaje Mario.
Vodu ne drži ni računica s krastavcima. Lani se otkupljivao za 5 do 6 kuna, ove godine za kunu. Od 200 tona krastavca propalo je kaže 30 – 40 posto. Mario je veliki proizvođač. Ima 8 hektara povrća u plastenicima i oko 35 na otvorenom. Ima i svoju hladnjaču, lani je otkupljivao od manjih proizvođača i robu slao prema trgovačkim lancima, danas je kaže zatrpan robom koju nema kome prodati.
– Mi možemo skladištiti 100 paleta, dnevno nam je dolazilo 30 -40 paleta, a mogli ste prodati samo pet u par dana vi se zakrcate. Općenito 7 ili 8 otkupljivača je na ovom području i svi su zakrcani, obustavili su otkup ili plate kunu pa bace, kaže poljoprivrednik iz Pitomače.
Razloga za pad cijena ima više.
– Do viška je došlo u Hrvatskoj jer je povećana proizvodnja, zbog korone je bilo govora o tome da treba proizvesti više, godina je bila dobra, uvoz je prisutan i kad treba i kad ne treba i treći je čimbenik pad potrošnje. Izostala je sezona i nastao je veliki višak i zato padaju cijene, otkriva Vjekoslav Budanec, predsjednik Zajednice udruga hrvatskih povrćara.
Sve bi to turizam progutao, uvjereni su, ali je turista premalo. Marina svoju robu prodaje na zagrebačkoj veletržnici. Na dva hektara proizvodi samo salatu. Lani je prodala 30 tona, ove godine računa na 10.
– Kako se snalazimo, odem na zelenu i preživljavanje. Moram raditi badave da platim repromaterijal iz proljeća da se pokrijemo da bi mogli funkcionirati, ako ne – nećemo više raditi kao ni dobar dio njih koji su odustali, govori Marina Galović, predsjednica Udruge povrtlara grada Zagreba.
Uvjerena je da je za lošu sezonu kriv i uvoz. Lani se salata u veleprodaji prodavala po kilogramu za 10 kuna, ove godine duplo manje.
– Na zelenoj je 5 kuna. A u veleprodaji na hladnjači uvozna salata je 20 lipa, centri je otkupljuju za 70 lipa po glavici, ako hoćeš vozim ako ne ne. Oni imaju masovnu proizvodnju, to nisu parcele kao moja, oni odjednom beru po 3 hektara i isplati im se, meni se to ne isplati. Kakvu bi ja računicu imala da dam salatu po 2 kune, a mene proizvodnja dođe 4, kaže Marina.
Slično su prošli i proizvođači lubenica. Tržište je kažu bilo krcato lubenicom iz uvoza dok naše još nisu bile zrele, sada kada su napokon spremne cijene su već pale.
U 2019 toj uvezli smo 24 posto povrća više nego godinu ranije, ukupno 163 milijuna eura. A u prva tri mjeseca, prema podacima Poljoprivredne komore, Hrvatska je uvezla 56 tisuća tona povrća u vrijednosti 46 milijuna eura. Izvezli smo tek 6 tisuća tona vrijednih 5 milijuna eura i stvorili minus od 41 milijun eura. Uvoz povrća tako je povećan za 11 posto u odnosu na isto razdoblje lani.
– Oni meni u proljeće stave rotkvicu iz Italije po kunu i ja ne mogu ništa prodati, a sve da bi privukli kupce da dođu kupiti i brašno i ulje i šećer, tako funkcioniraju centri, kaže ogorčena predsjednica Udruge povrtlara Grada Zagreba.
U prvom tromjesečju uvezli smo 16 000 tona krumpira – 23 posto više nego lani. 2 800 tona rajčice što je za sedam posto više. Oko 9 500 tona luka, češnjaka i poriluka – što je porast od 6,5 posto. Za čak 30 posto povećan je uvoz mrkve i cikle koje je iz inozemstva stiglo gotovo 5 500 tona. Smanjen je tek uvoz kupusa, cvjetače, kelja i krastavaca za 20 posto. Ljetnih podataka još nema. No, ministrica tvrdi kako je u travnju situacija bila bolja i da je ukupan uvoz pao za 24 posto. Trgovački lanci na naše upite nisu odgovorili, no jesu ministrici.
– Mi smo razgovarali s trgovačkim lancima i nemamo razloga sumnjati – oni kažu da su na hrvatskim policama uglavnom hrvatski proizvodi barem od onih koje imamo, kaže Marija Vučković (HDZ), ministrica poljoprivrede.
Od desetak veletrgovaca voćem i povrćem na pitanja o stanju na tržištu odgovorio je tek jedan.
– Trenutno je najveći priljev u berbi rajčica, krastavaca i tikvice, što na trenutnu potražnju – problem cijene za proizvođača – čini još većim. Plasman je neizvjestan i cijene su ispod prosjeka za ovaj dio godine. Što se tiče trgovačkih centara možemo reći da kombiniraju sa uvoznom i domaćom robom po globalnoj ponudi. Nekad je pitanje cijene, nekad dostupne količine. Sve u svemu vanjski su proizvođači puno veći, bolje organizirani i podržavani od vlastitih institucija. U svakom slučaju su u boljoj poziciji i konkurentniji po cijenama od domaćih proizvoda, poručili su iz Farmeraj d.o.o.
– Mi proizvodimo višu kvalitetu, ali naši proizvodi su skuplji, odnosno ulazni troškovi su puno viši od onih u okruženju. Drugo tamo država radi neku vrstu protekcionizma i ulažu više nego mi. Dobar primjer je Austrija koja nudi pomoć na više razina, smatra Mladen Jakopović, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore.
