-

Udruga mladih Kolektiv: Sretan Međunarodni dan mladih – još jedan bez strategije za mlade

Danas, 12. kolovoza, se obilježava Međunarodni dan mladih kojemu je cilj podići svijest svih građana, kako Hrvatske, tako i Europe i svijeta, o značenju mladih i njihovoj ulozi u društvu. Tim povodom se Udruga mladih Kolektiv iz Metkovića oglasila sljedećim priopćenjem:

Sama je svrha obilježavanja ovog dana usmjeriti pozornost na mlade koji se suočavaju s raznim problemima, a kojih nije malo. Neki od navedenih problema s kojima se suočavaju mladi u Hrvatskoj: velika stopa nezaposlenosti, iseljavanje, slaba uključenost mladih u politički život zajednice, nedostatak prostora za kvalitetno provođenje slobodnog vremena, nemogućnost osamostaljivanja itd. Treba imati na umu da je kategorija mladih primarno definirana kao segment populacije od 15 do 30 godina. Po statističkim istraživanjima u Hrvatskoj udio mladih u sveukupnoj populaciji iznosi 17, 3 posto.

Međunarodni dan mladih je ujedno dan kada se slave postignuća mladih u svijetu te se ohrabruje njihovo sudjelovanje u društvu. Često se kaže poznata izreka kako „na mladima svijet ostaje“ i da su mladi „motor“ snaga društva koja je izrodila brojene promjene. Ovaj Međunarodni dan mladih iskoristili bi da ukažemo na važnost postojanja strategija za mlade te na činjenicu da Hrvatska od 2017.godine nema Strategiju za mlade. Dubrovačko-neretvanska županija unatoč dobivenom projektu isto tako nema Županijski program za mlade.

Naš prijedlog za partnerstvo gradu Metkoviću za stvaranje Lokalnog programa u okviru poziva Agencije za mobilnost i programe Eu u suradnji sa udrugom Mladi u EU, odbijen je. No na Vijeću za obrazovanje, mlade, kulturu i sport Europske unije (EYCS) krajem 2018. godine usvojena je nova Europska strategija za mlade za razdoblje od 2019. do 2027. godine. Prema novoj strategiji, koja će biti na snazi od 2019. do 2027. godine, teži se ohrabriti i pomoći mladima da postanu aktivni, autonomni i sposobni građani, poboljšati politike u svim sektorima od važnosti za mlade, stvoriti jednake prilike za sve mlade te doprinijeti iskorjenjivanju siromaštva među mladima te kao i svim formama diskriminacije.

Zašto je važno imati strategiju za mlade? Strategija za mlade je važna jer predstavlja skup načela, vrijednosti, ciljeva i akcija usmjerenih ka poboljšanju kvalitete života mladih te reflektira proaktivan pristup države i/ili lokalnih vlasti prema ovoj društvenoj grupi. Temelji za njezino pisanje postavljaju se nakon analize stanja te prikupljenih podataka o potrebama mladih izravno od mladih. Time se detektiraju realni problemi mladih u društvu i stvaraju uvjeti za njihovo uspješno rješavanje.

GDJE SU?! MUP: 44% stranaca nam je reklo da su samo u prolazu. HGK: To su većinom ilegalci!

Dan nakon što je Jutarnji list objavio priču o velikom nesrazmjeru broja gostiju koji je zabilježen u turističkom registru te onih koji su prema podacima MUP-a prošlog vikenda prešli granicu, stiglo je pojašnjenje Ministarstva unutarnjih poslova.

Naime, jučer je objavljeno kako je proteklog vikenda, dakle 7., 8. i 9. kolovoza u eVisitoru zabilježeno ukupno 320 tisuća dolazaka, od čega 278 tisuća stranaca, no statistika Ministarstva unutarnjih poslova izvijestila je pak kako je na iste datume granične prijelaze prema našoj zemlji prešlo ukupno 720 tisuća osoba, od čega se na strance odnosilo 553 tisuće, piše Jutarnji list.

Prema podacima koje su nam poslali jučer, iz MUP-a kažu kako se 44 posto stranaca koji su u zemlju ušli 7., 8. i 9. kolovoza prilikom granične kontrole izjasnilo da su u našoj zemlji u tranzitu, što otprilike pokriva broj stranaca koji nije upisan u eVisitor.

Oni, dakle, nisu upisani u turistički registar jer ovdje nisu boravili niti kao komercijalni niti kao nekomercijalni gosti, već su zemlju prema propisima trebali napustiti najkasnije u roku od 12 sati od ulaska.

Dvije statistike

U međuvremenu ta se razlika između dviju statistika i nešto smanjila pa su nam tako jučer iz HTZ-a poručili da je u međuvremenu u sustav pristiglo i nešto novih prijava, čime je broj dolazaka prošlog vikenda s 320 skočio na 390 tisuća, a stranaca s 278 tisuća na 330 tisuća.

Problem nam je također pokušala pojasniti direktorica Zajednice obiteljskog smještaja pri HGK Martina Nimac Kalcina.Ona je rekla kako postoji opravdana sumnja da su dobar dio nepostojećih stranaca zapravo ilegalci, i to prije svega stranci koji su vlasnici priličnog broja nekretnina diljem Jadrana, a koje pak nisu zabilježene ni kao kuće za odmor niti kao mjesto stanovanja.

Dobar dio njih ovdje ima kuće koje nisu prijavljene kao vikendice, a jednako tako ljudi u njima formalno-pravno ne žive jer ne borave ovdje više od tri mjeseca godišnje. Mi na ovaj problem dugo upozoravamo, godinama govorimo kako u Hrvatsku stižu stranci vlasnici kuća koji bi se po zakonu trebali prijaviti u registar i platiti pristojbu s obzirom na to da predstavljaju nekomercijalne goste, no oni ipak nisu nigdje zavedeni. To nam se posebno kristaliziralo u doba korone, kad su granice bile zatvorene i kad se najednom počelo spominjati da treba otvoriti granice prema Sloveniji jer slovenski građani u Hrvatskoj imaju 110 tisuća kuća, upozorava Nimac Kalcina.

Siva ekonomija

Koliki je doista udio neprijavljenih gostiju, nažalost, u Hrvatskoj nitko ne može niti pretpostaviti jer je njihovo detektiranje prilično teško.

Nadležnost nad ovim poslom spada u domenu Turističke inspekcije koja posluje pri Državnom inspektoratu, no tamo doznajemo kako ove sezone, usprkos prijavama te redovnim nadzorima, nisu zabilježili niti jedan slučaj neprijavljivanja gostiju.
Kad su u pitanju kontrolirani nadzori, to niti ne čudi s obzirom na to da su se oni uglavnom provodili nad kampovima i hotelima, a pretpostavka je da se najveći dio neprijavljenih gostiju nalazi u kućama i apartmanima koji uopće nisu registrirani za odmor ili najam. Inače, prema statistici MUP-a, u periodu od 7. do 9. kolovoza u Hrvatsku je ušlo 553.216 stranih državljana, a u istom periodu ju je napustio približno isti broj stranaca – njih 562.877, piše Jutarnji list.

Nenad Vetma pobijedio na Melodijama hrvatskog juga, Frani Vugdeliji i Valentinu Ćoriću nagrada za najbolje stihove

Grand Prix 23. festivala Melodije hrvatskog juga Opuzen 2020. otišao je u ruke Nenada Vetme za izvedbu pjesme Za tobon zaplakalo je more.

Prema mišljenju publike, najbolji je bio Zdravko Škender, dok su prema ocjeni žirija najbolji bili “Trogirski kanti”. Na Festivalu je nastupio i doajen hrvatske glazbene scene, Ibrica Jusić kojemu je uručeno priznanje za dosadašnji doprinos hrvatskoj glazbenoj kulturi.

Nagrađeni su:

Grand prix Festivala – Nenad Vetma – “Za tobom je zaplakalo vrime”
Prva nagrada publike – Zdravko Škender  – “Dalmacijo”
Druga nagrada publike – Josipa Batinović – “O jednoj tužnoj ljubavi”
Treća nagrada publike – Johnny Gitara – “Dalmatinac od soli”
Prva nagrada žirija – Trogirski kanti – “Materina spara”
Druga nagrada žirija – Zoran Bebić Beba – “Ključ ljubavi”
Treća nagrada žirija – Boris Oštrić – “Daleko si od mene ti”
Nagrada za najbolje stihove – Valentin Čorić, Frane Vugdelija – “Ne vjeruj mi”
Nagrada za najbolji aranžman – Aleksandar Valenčić – “Bacit ću ključ” (Antonella Malis)
Najbolji scenski nastup – Antonella Malis
Nagrada za najboljeg debitanta – Kole
Nagrada “Vinko Coce” za skladbu pisanu  u dalmatinskom izričaju – Duje Staničić i klapa AD HOC – “Dalmacijo tvoja smo dica”
Nagrada za najbolju vokalnu izvedbu – Pink Panther Band – “Nek’ bude šta bude”
Nagrada za najbolji duet – Saša Jakelić & Max Hozić – “Čuvaj je za sebe”
Posebna nagrada festivalskog Savjeta:
– klapa Munita – “Kako je loše kuhala”
– Bravo Band – “Iza stakla”
Posebna nagrada direktora Festivala:
– Trio Gušt i Žera – “E moj kume”
– klapa Tamarin – “Pogledaj me”
Nagrada Turističke zajednice – klapa Bjelovar – “Proliće je”
Nagrada za najboljeg debitanta – Kole
Nagrada ” Vinko Coce ” za skladbu napisanu u dalmatinskom izričaju – Dalmacijo tvoja smo dica Duje Stanišić i Klapa AD HOC
Nagrada za najbolju vokalnu izvedbu – Pink Panther band Nek’ bude šta bude
Nagrada za najbolji duet – Saša Jakelić i Max Hozić Čuvaj je za sebe
Posebna nagrada festivalskog savjeta – Klapa Munita – Kako je loše kuhala , Bravo Band Split – Iza stakla
Posebna nagrada direktora festivala – Klapa Tamarin Pogledaj me , Trio Gušt E moj kume
Nagrada Turističke zajednice – Klapa Bjelovar Proliće je.

HGSS STANICA OREBIĆ – Pobjegao ženi iz kreveta i pošao se penjati na Svetog Iliju

“Po svemu sudeći došlo je do novog trenda među adrenalinom prepumpanim avanturistima koji olakšanje traže po vrletima masiva Svetog Ilije pa su tako u posljednjih nekoliko dana poznata tri slučaja „planinarenja“ u vrijeme kad planinarske staze koriste uglavnom samo divlje svinje.

Prvi slučaj je turist koji se je u nepoznato doba noći, fasciniran ljepotom Sv.Ilije i izletom proteklog dana, iskrao iz apartmana i šetao po brdu da bi se tek ranom zorom vratio ženi u krevet. Drugi slučaj je planinar koji se je zatekao sam pod vrhom oko 21:00 i svjetlima baterijske lampe uzbunio pola Orebića te praćen pogledima mnogih dočekan u selu Urkunići od člana HGSS Stanice Orebić.

Sinoć oko 21:00 opet isto, mnogi su uočili svjetla na neprohodnom i divljem terenu iznad sela Jurjevića, na teren izlaze tri člana Stanice Orebić, obaviještavaju Centar 112 o akciji, te nakon kraće potrage lociraju mladog avanturista koji se je iz samo njemu poznatih razloga uputio u vrleti brda ne razmišljajući da to može dovesti do neželjenih posljedica.

Prema navodima očevidaca iz Orebića isti je slao svjetlosne signale SOS što je za pohvalu i njemu ali i mještanima koji budno paze. Mladac je u relativno dobrom stanju dopraćen do vozila HGSS-a i odveden na pregled kod liječnika. Sva tri navedena slučaja pokazuju da će bez obzira na nedavno helikoptersko evakuiranje iznemoglog s podnožja Sv.Ilije uvijek biti onih koji uprkos upozorenjima i molbama traže vraga ugrožavajući sebe i one koji im pohrle u pomoć. A da umjesto planinarenja po noći pokušate raditi nešto drugo, recimo ono iz prve priče ?!”, na svom Facebook profilu napisali su pripadnici HGSS-a Stanice Orebić

FOTO/VIDEO Klapa Iskon je večerašnjim nastupom oduševila metkovsku publiku

Za poznatu splitsku klapu Iskon kažu da je široj javnosti prepoznatljiva po raznolikosti u izvedbama koje se protežu od dalmatinskog tradicionalnog izričaja do suvremenih žanrova, pjevajući skladbe i stihove Jakše Fjamenga, Zdenka Runjića, Arsena Dedića, Ljube Stipišića te svoje uspješnice koje su nabrali u desetljeću svoga postojanja.

Večeras je poprilično brojna metkovska publika mogla uživati u raskoši njihova repertoara. A sve je počelo neslužbenom himnom dalmatinske pisme i podneblja Dalmatino, povišću pritrujena

Koncert klape Iskon u Metkoviću

Gepostet von LIKEmetkovic.hr am Dienstag, 11. August 2020

Dobra večer prijatelji, Samo me stisni za ruku, Pokora, Još ne mogu pristat molit… neke su od pjesama ovoga peteročlanoga vokalnog sastava – Marko Pecotić, Mislav Biočina, Ivan Baletić, Zvonimir Kovačić i Ante Blažević – čijim raskošnim glasovima i osjećajem za vic večeras nije odoljela ni metkovska publika.

TRANSKRIPTI Nacional otkriva kako je korupcijska mreža Josipe Rimac okružila ministricu poljoprivrede Mariju Vučković 

Današnji Nacional tvrdi kako posjeduju transkripte razgovora koji otkrivaju kako je korupcijska mreža Josipe Rimac okružila ministricu poljoprivrede Mariju Vučković te iz njenog resora pripremala pljačku tešku više milijuna eura.

Kako tvrde, Vučković je blisko surađivala sa ženama koje su bile na izravnoj liniji Josipe Rimac. ‘Prva je bila njezina šefica kabineta Ružica Njavro, druga Anita Validžić koja je bila savjetnica ministrice, a radi se i o supruzi pomoćnika ministra Ćorića‘, piše list koji se pita je li ministrica Vučković potpuno nesposobna ili je i sama možda i nesvjesno dio te mreže.

Ministrica Vučković, naime, u jednom trenu preuzima komunikaciju s dekanom Agronomskog fakulteta Zoranom Grgićem za kojega je uvjerena da je neovisni stručnjak jer joj ga je kao takvoga predložila Ružica Njavro pa ga čak i predlaže Plenkoviću da ga uvrsti u stručno povjerenstvo. A sve je to bilo u dogovoru s Rimac i kako bi Grgić podupro njihov plan da se pomogne Anti Sladiću koji je želio da se promijeni jedna uredba o zakupu šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske.

Transkripti otkrivaju da je Sladić već hrpu novca dao samom HDZ-u, ali i koje je sve usluge učinio i kome da bi došlo do promjene te uredbe koja mu je trebala.

‘Znaš šta ću ja tebi reći, ja sam potrošio na HDZ sigurno 6 milijuna eura, političkih veza nećemo uopće komentirati koje… I onda na kraju, evo, ti si jedina osoba di je rekla: ‘Ante, bit će napravljeno.’ Pa je stvarno napravljeno. Ja šok doživio, materemi…’, dio je transkripata koje je objavio Nacional, a iz kojih se vidi i kako je Sladić vrlo često govorio Rimac ‘neka bude blagoslovljena’ ili ‘Bog ti da, ljubim te’.

‘Bila sam s našom prijateljicom. Marija je nju stavila u skrivenu kopiju. Maksimalno ju je isforsirala, uvjerila da se treba s dekanom čuti, da je on važan, da će joj on pomoći, on je sada u najužem timu’, dio je razgovora Josipe Rimac sa Sladićem.

Podsjetimo, Josipa Rimac uhićena je 29. svibnja, a mjesec dana kasnije produljen joj je istražni zatvor na još 60 dana zbog opasnosti utjecaja na svjedoke.

Uz Josipu Rimac u Remetincu su zbog utjecaja na svjedoke zadržani i HDZ-ova načelnica Gračaca Nataša Turbić, tajnica kabineta Ministarstva poljoprivrede Ružica Njavro i šibenski poduzetnik Ante Sladić. Turubić i Sladić u međuvremenu su izašli iz istražnog zatvora.

Osim njih isprva je bio pritvoren i kninski gradski vijećnik Marinko Tokmačija, koji je prvi pušten da se brani sa slobode.

U međuvremenu je Sud Bosne i Hercegovine odbio zahtjev za određivanje pritvora drugoosumnjičenom vlasniku tvrtke Lager Milenku Bašiću koji je po hrvatskom nalogu uhićen zajedno s izvršnim direktorom te tvrtke Draganom Stipićem.

Pored spomenutih sedmero, USKOK u aferi Vjetroelektrane sumnjiči predsjednika Uprave Hrvatskih šuma Krunoslava Jakupčića, šefa splitske ispostave Hrvatskih šuma Ivana Melvana i direktora Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA) Tomislava Jurekovića.

Uz njih, prijavljeni su zagrebački poduzetnik Josip Ravlić, kninski poduzetnik Nikola Lapčić i smijenjena pomoćnica ministra gospodarstva Ana Mandac.

U proširenju istrage USKOK Rimac između ostalog tereti da je utjecala na članicu Državne ispitne komisije Nadu Budimir kako bi Ana-Mari Škoro prošla državni ispit.

Na teret joj se stavlja i da je svoju sestru Biserku Vujić uz pomoć okrivljenog Saše Dujmića zaposlila u šibenskoj Elektri, ali i da je u Zavodu za zapošljavanje u Otočcu zaposlila sina osumnjičenog Dražena Prše, glavnog urednika portala koji je trebao pisati o nezakonitim zapošljavanjima u HEP-u, podsjeća Index.

 

Svjedočimo li otkrivanju nove arheološke senzacije svjetskih razmjera u Dolini Neretve!?

Moguće je da se na području doline Neretve nalazi arheološka senzacija u svjetskim razmjerima, a o tome će javnost biti upoznata vrlo brzo, možda već kroz nekoliko tjedana kada stignu povratne informacije iz Amerike i Švicarske, piše Rogotin.hr.

Naime, nakon dvogodišnje praćenja jednog lokaliteta na području Grada Ploča podvodni arheolog Mario Radaljac pronašao je i prepoznao dva cjelovita i više dijelova plovila tipa monoksil (mono – jedan; ksil – drvo), u hrvatskom prijevodu poznate kao ladve. Takva plovila radila su se od jednog debla, a u ovome slučaju pronađen je monumentalni monoksil dugačak 8,5 i širok 85 centimetara sa nedostajućim jednim krajem, tako da je njegova izvorna dužina za sada nepoznata. Za izradu takvog plovila bilo je potrebno hrastovo drvo promjera između 1,2 i 1,5 metara, visine 30 metara.

Plovilo se nalazi na samoj površini i na svom završetku ima kljun sa zadebljanjem. Po svemu sudeći, izuzetno je sačuvano i moguće je da će to biti jedno od najsačuvanijih plovila takve vrste u svijetu. No, to će pokazati detaljna analiza i analogije. Pronađeni su brojni ulomci drva koji su dijelovi brodskih konstrukcija monoksilnih plovila, no za sada se bez detaljne analize ne broje kao pojedinačna plovila. Zanimljivo je to što su na toj lokaciji primjećeni i rimski brodolomi koji su za sada skriveni pod muljem i pjeskom. Osim toga, na dubini između 8 i 10 metara, arheolog Mario Radaljac pronašao je zabijene i obrađene kolce ili pilone koji su teoretski mogli služiti za vezivanje plovila.

Plovila izrađena od jednog komada drva koristili su se dugo kroz povijest. Nastaju u razdoblju srednjeg kamenog doba u vremenu od nekih 10 000 godina pr. Krista, kada je razina mora bila niža. To je vrijeme razdoblja mezolitika kada su nekadašnji ljudi bili lovci sakupljači i nisu poznavali druge materijale osim kremena, kože i drva. Tehnika gradnje monoksila traje sve do 20. stoljeća i kao primjer su crno-bijele fotografije koje su snimnjene u uvali Caska na otoku Pagu gdje su se takva plovila koristila za lov tuna. U Mađarskoj su pronađeni mlađi primjerci velikih ladvi koje su se u paru koristile kao vodenice.

Čekaju se rezultati analize uzoraka

Uzorci plovila i područja Grada Ploča poslani su za potrebe datiranja u Ameriku i Švicarsku, a rezultati se očekuju najdalje za četiri tjedna. „Pretpostavljam da bi ovo moglo biti jedno od najvećih nalazišta na svijetu po broju brodova koncentriranih na jednome mjestu. Do sada je, naime, pregledano samo  oko 0,5 posto lokaliteta i to površinski!“, rekao je Radaljac.

Kljun monoksila pronađen u Dolini Neretve

Uvjeti ronjenja na lokalitetu kojega ovaj iskusni podvodni arheolog istražuje ponekad su ekstremni s obzirom na vidljivost, koja zna biti samo 10-15 centimetara, pa bi pregled bez sigurnosnog konopa bio gotovo nemoguć. Radaljac smatra da je riječ o lokaciji s ogromnim potencijalom koji se može iskoristiti u turističke svrhe, za izgradnju muzeja i sl.

Istraživanja se obavljaju u organizaciji ronilačkih klubova UPA Rostrum Split i RK Neretva Metković, a posebno treba istaknuti Nevena Letu iz UPA Rostrum, koji je poznat po pronalascima brodova i artefakata iz svih razdoblja, piše Rogotin.hr.

Mario Radaljac je hrvatski branitelj s 1 500 dana rata, bivši profesionalni ronilac na radovima do dubine 90 metara. Završio je arheologiju i povijest na Sveučilištu u Zadru i radio je kao kustos u Arheološkom muzeju u Splitu, dok trenutačno radi u Odjelu za podvodnu arheologiju Arheološkog muzeja Zadar. Surađivao je sa brojnim stranim i domaćim institucijama koje se bave podvodnom arheologijom, a posebnu suradnju ostvario je sa poznatom podvodnom arheologinjom dr. sc. Irenom Radić-Rossi. Mario trenutačno radi na doktoratu vezanom uz istraživanje neretvanskoga kraja.

Foto: Mario Radaljac

Vatrogasci postavili novu zastavu na Predolcu

U subotu ujutro, na dan održavanja Maratona lađa, metkovski su vatrogasci postavili novu hrvatsku zastavu na jarbol na brdu Predolac iznad grada jer su staru razderali vjetrovi koji su ovdje svakodnevnica: jugo, bura, maestral ne daju joj mira.

Dojmljiva je slika grada kada se nad njim razvije 12-metarska trobojnica, identična onoj na kninskoj tvrđavi koja je prvi put postavljena na ovaj jarbol 4. kolovoza 2011.

Naši vatrogasci su akciju snimili kamerama, a snimku možete pogledati OVDJE.

Foto: Screenshot

Mještani Neuma odlučili pomoći obitelji Raič koja je u požaru ostala bez stana

Mještani Neuma odlučili su pomoći obitelji koja je u požaru stana u nedjelju praktički ostala bez svog doma. Pomoć je inicirala Profesionalna vatrogasna jedinica Neum, kako bi se obitelji osigurali dostojanstven život.

Akciji se istog dana priključio lokalni gospodarstvenik koji je, kako je kazao, besplatno ponudio elektro materijal i njegovu ugradnju te boje i lakove.

Vatrogasci su pomogli u čišćenju uništenog stana.

– Dragi naši sugrađani, svi smo upoznati sa današnjim događajem i zato ćemo iskoristiti priliku da putem stranice PVJ Neum uputimo poziv svim ljudima dobre volje da našim prijateljima, susjedima pomognemo na bilo koji način, poručili su u nedjelju na društvenim mrežama neumski vatrogasci, prenosi Bljesak.info.

NAJAVA Večeras na Ljetnoj sceni koncert Klape Iskon, u četvrtak otvorenje izložbe Ivana Listeša ‘Propusnica’

U sklopu Metkovskoga ljeta večeras s početkom u 21 sat na Ljetnoj sceni GKS-a bit će koncert klape Iskon. Ulaz je slobodan.

U četvrtak, 13. kolovoza, u Galeriji GKS-a u 20:30 bit će otvorenje izložbe akademskog slikara Ivana Listeša pod nazivom „Propusnica (izložba slika)“

Zadnje objavljeno