Novine La Voce del popolo koje s prekidima od 1885. izlaze u Rijeci za talijansku zajednicu u Hrvatskoj i Sloveniji objavile su 11. travnja 2020. dvolisnicu o velikom jubileju metkovskih veslača.
Članak u nastavcima na talijanskom jeziku o 50 godina VK Neretvanski gusar, jubileju koji smo proslavili u prosincu 2018., potpisuje novinar Igor Kramarić. Zanimljivo je da se ova tiskovina koja ima i internetsko izdanje dosta čita i na sjeveru Italije (Trst). Tako će i naši zapadni susjedi moći ponešto saznati o dugoj tradiciji veslanja u Metkoviću i Dolini Neretve.
Ovog proljeća brojnim su se vozačima planovi za zamjenu zimskih guma ljetnima poremetili zbog izvanredne situacije s pandemijom koronavirusa, pa se sezona zamjene guma pomaknula daleko u proljeće, piše Slobodna Dalmacija.
Neki se vozači stoga sigurno pitaju bi li uopće ove godine “preobuli” svoje vozilo u ljetne gume. Međutim, to je jedina ispravna odluka ako žele osigurati pouzdanu, sigurnu i štedljivu vožnju u toplijim mjesecima.
Dnevne temperature u travnju već se približavaju onima u ljetnim mjesecima, asfalt je danju već dobrano ugrijan, stoga ne bi trebalo više puno čekati sa stavljanjem ljetnih guma. Iako je izvanredna situacija mnoge vozače prisilila da još malo pričekaju sa zamjenom guma, makar to značilo do svibnja ili čak lipnja, vozilo ne smije ostati u zimskoj “obući” čitavo ljeto.
– Pri vožnji u toplijim mjesecima ljetne gume pružaju očite prednosti u usporedbi sa zimskim gumama, jer su posebno zasnovane za osiguravanje optimalne izdržljivosti tijekom ljeta. Naime, kod viših temperatura jamče bolju upravljivost i prianjanje te manju potrošnju goriva – ističe Simon Brezavšček, voditelj tehničke podrške kupcima za regiju Europa Jugoistok u Goodyearu.
Ljetne gume razlikuju se od zimskih i po vanjskoj strukturi i po kemijskome sastavu gumene smjese. Gazni sloj zimskih guma ima dodatne lamele koje osiguravaju bolje prianjanje na snijegu i ledu, a ljetne gume imaju veće i kruće blokove gaznog sloja koji se u zavojima i pri kočenju manje savijaju.
Opisani koncept ljetnih guma kod viših temperatura osigurava bolje prianjanje i upravljivost te kraći zaustavni put. Razlika u dužini zaustavnog puta između zimske i ljetne gume kod temperature iznad 15 °C može iznositi i do sedam metara u korist ljetne gume! To je gotovo petina zaustavnog puta suvremenog automobila od postignute brzine od 100 kilometara na sat do zaustavljanja.
Osim sigurnosnog, treba uzeti u obzir i troškovnu stranu. Uvjerenje da ćemo vožnjom na kompletu zimskih guma tijekom cijele godine uštedjeti novac pogrešno je jer će njihov vijek trajanja biti puno kraći. Najvažniju ulogu u tome ima sastav gumene smjese.
Zbog višeg postotka silike u gumenoj smjesi, zimske su gume znatno mekše i posljedično se bolje ponašaju na temperaturi do 7 °C. Vožnja po ugrijanom asfaltu uzrokuje njihovo pregrijavanje, zbog čega gume postaju tvrđe i gube svoja svojstva, istodobno se u usporedbi s ljetnim gumama na višim temperaturama puno brže troše, a neekonomične su i u pogledu potrošnje goriva.
Kod zamjene guma stručnjaci također savjetuju da vozači koji ove sezone ne odluče kupiti novi komplet guma obrate pozornost na besprijekornost guma i pravilnu dubinu profila. Dubina žljebova mora biti dovoljna jer to znatno utječe na vozne karakteristike, a prije svega na sprječavanje akvaplaninga.
Zakonski propisana minimalna dubina u većini europskih zemalja iznosi 1,6 milimetara.
Na društvenim mrežama u Bosni i Hercegovini i regiji širi se objavljena fotografija iz Soline u Tuzli na kojoj se vidi asfaltirana ulica uz stambeni objkat.
Ništa ne bi bilo neobično da se na sredini jednog traka ne nalazi ni manje ni više nego betonski stup Elektroprivrede BiH, piše Radiosarajevo.ba.
U prvi mah se vjerovalo kako se radi o fotomontaži, ali su uskoro stigle potvrde iz Tuzle, s lica mjesta, gdje se doista vidi da se na sredini jednog traka nalazi stup.
Danas su se iz Ministarstva poljoprivrede oglasili tekstu Večernjeg lista kako Hrvatska mora vratiti 3 milijarde kuna poticaja za ekološku poljoprivredu. Ministarstvo kaže da su te informacije neprovjerene i potpuno netočne.
Njihovo priopćenje prenosimo u cijelosti.
“Obje informacije su netočne”
“Nastavno na današnje medijske objave kako je Europska komisija utvrdila da Hrvatska mora vratiti 3 milijarde kuna poticaja za ekološku poljoprivredu te da je tek 2% prijavljene ekološke proizvodnje zadovoljava ekološke uvjete, Ministarstvo poljoprivrede ističe kako su obje navedene informacije neprovjerene i potpuno netočne. Također, nejasna nam je informacija da je Upravni odbor raspravljao o prijedlogu solidarnog snošenja tereta nepostojećeg povrata.
Od 2015. godine za ekološki uzgoj je kroz Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014.-2020. godine osigurano 128,3 milijuna eura, odnosno gotovo 1 milijarda kuna ukupno za sedmogodišnje razdoblje, od čega je 15% sredstava iz državnog proračuna, a ostatak iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. Od tada je interes poljoprivrednika za ekološku poljoprivredu, koji su prepoznali njenu važnost u proizvodnji hrane visoke kvalitete koja pridonosi očuvanju ljudskog zdravlja, značajno porastao”, izvijestili su iz Ministarstva.
Kažu i da 98 posto hrvatske eko proizvodnje nije lažno
“Zbog iznimnog porasta površina u ekološkoj proizvodnji, a sukladno tome i zahtjeva za ekološku potporu, osigurana sredstva u ovom programskom razdoblju postala su nedostatna, stoga je Ministarstvo poljoprivrede u izmjenama Programa ruralnog razvoja u studenom 2019. godine zatražilo od Europske komisije povećanje financijske alokacije za ekološku proizvodnju. Također, u pregovorima s Europskom komisijom za veću omotnicu, o čemu je ovih dana riječ, izvršena je i revizija izračuna potpore za ekološke višegodišnje nasade te smo, slijedom revizije, izmjenama Pravilnika o izravnim plaćanjima i IAKS mjerama Programa ruralnog razvoja, predložili potporu za orah u visini od 384,47 eur/ha, odnosno za lijesku 625,62 eur/ha, sukladno analitičkoj podlozi koju je izradio Agronomski fakultet u Zagrebu 2015. godine. S tim u vezi, Ministarstvo poljoprivrede je 2015. godine, unatoč spomenutoj podlozi s prijedlogom pojedinačnih potpora po voćnim vrstama, donijelo pravilnik s jedinstvenom potporom od 723 eur/ha bez obzira na utvrđene razlike za pojedine vrste voćnih vrsta dokazane u znanstvenoj i stručnoj analizi. Prilično je izvjesno da je iznimno veliki trend porasta površina pod višegodišnjim ekološkim nasadima orašastog voća posljedica stimulativnog iznosa potpore iznad stručno utemeljenog prijedloga.
Osim što su potpuno netočne i neistinite informacije koje se danas prenose o nepostojećoj prijetnji oduzimanja 3 milijarde kuna RH, dodatno je tvrdnja da je 98 posto hrvatskih ekoloških proizvođača „lažno“ i vrlo nepravedna prema njima”, priopćili su.
Nepravilnosti se reguliraju kontrolama
Dodaju kako su nepravilnosti, nažalost prisutne ali i kako se to regulira kontrolama.
“Nepravilnosti u korištenju sredstava potpore su nažalost prisutne. Međutim, kroz redovite kontrole na terenu i inspekcijske nadzore takvi se slučajevi identificiraju i sankcioniranju sukladno razmjeru utvrđene nepravilnosti, što je s vremenom značajno smanjilo broj nepravilnosti. Kontrolama na terenu prihvatljivosti površina za ekološki uzgoj pod višegodišnjim nasadima oraha i lijeske utvrđene su neprihvatljivosti za plaćanja u smislu potpunog zarasta višegodišnjeg nasada u šikaru i šumsku vegetaciju uslijed djelomičnog ili potpunog neprovođenja poljoprivredne aktivnosti te kršenja višestruke sukladnosti. Također, zbog neprovođenja agrotehničkih mjera na određenim površinama je utvrđen nedovoljan sklop biljaka. Za proizvodnu 2017. i 2018. godinu ukupno je za navedene kulture utvrđeno 283 hektara neprihvatljivih za plaćanja tj. izuzeti su iz potpora te utvrđeno 283 hektara neprihvatljivih površina za potporu za ekološki uzgoj pod višegodišnjim nasadima oraha i lješnjaka, čime je spriječen negativan financijski učinak na državni proračun u iznosu od 2,3 milijuna kuna.
Većina naših poljoprivrednika su vrijedni proizvođači koji teško i vrijedno rade i kojima kroz sustav potpora iz EU, ali iz državnog proračuna nastojimo osigurati održiv dohodak i potaknuti opstojnost i razvoj poljoprivredne proizvodnje i održavanje vitalnosti ruralnih zajednica. Svi dionici u ekološkoj poljoprivredi u Hrvatskoj (od samih proizvođača i potrošača, nadzornih certifikacijskih tijela, pa do zakonodavca) imaju kontinuiranu zadaću stvarati pretpostavke i preduvjete s ciljem korištenja komparativne prednosti ovakvog načina bavljenja poljoprivredom, ali istovremeno brinuti o vjerodostojnosti kontrolnog sustava, očekivanjima potrošača i pravilnim usmjeravanjem uloženog javnog novca, koji će rezultirati konkretnim količinama vrijedne ekološke hrane”, zaključuju.
Federalni stožer u petak je ukinuo obveznu 14-dnevnu karantenu za osobe koje su dolazile u BiH iz inozemstva.
– Protiv odluke u uvođenju karantene naša županija izjasnila se čim je ista donesena i u više smo navrata službeno tražili njezino ukidanje ili, barem, revidiranje – rekao je predsjednik Vlade HNŽ Nevenko Herceg.
Nova zapovijed s federalne razine podrazumijeva da će osobe koje ulaze u BiH ići u kućnu izolaciju, dok će policija imati obavezu obilaziti ih redovno, prenosi Čapljinski portal.
Prema zasad dostupnim podacima u Dubrovačko-neretvanskoj županiji sedmi dan nema novozaraženih, a od 90 uzoraka poslanih na analizu u petak njih 46 je obrađeno, a 44 je još u obradi.
Od početka pandemije na analizu u Zagreb poslano je 1578 uzoraka. Hospitaliziran je 21 pozitivan pacijent, 12 osoba je na Zaraznom odjelu OB Dubrovnik, osam ih je u sekundarnom objektu odnosno Studentskom domu, a jedan pacijent je u Jedinici intenzivnog liječenja.
Osobi koja je svojedobno bila na respiratoru u KBC-u Split, a potom je vraćena na liječenje u OB Dubrovnik, stanje se dodatno poboljšalo te se više ne nalazi u Jedinici intenzivnog liječenja. U JIL-u je i dalje jedan pacijent koji je intubiran i na respiratoru, a njegovo stanje je nepromijenjeno u posljednja 24 sata.
Ukupno je 464 građana u samoizolaciji, a u posljednja 24 sata nije utvrđeno kršenje mjere samoizolacije. Od početka pandemije utvrđeno je ukupno 22 slučaja kršenja samoizolacije.
Stožer civilne zaštite DNŽ apelira na sugrađane da se i dalje pridržavaju propisanih mjera kako bi zadržali relativno povoljnu epidemiološlu sliku.
Tema zdravstva u Dolini Neretve ne jenjava. Na priopćenje za javnost gradske vijećnice Mosta NL Katarine Taslak u kojem je izrazila negodovanje prema nedavnim višekratnim izjave župana Nikole Dobroslavića u kojima je on ustvrdio da je zdravstvo u Dolini Neretve dobrom stanju, reagirao je i ravnatelj Doma zdravlja Metković Mihovil Štimac. Njegovo priopćenje prenosimo u cijelosti:
U cilju iznošenja istine i pravilnog informiranja javnosti dužnost mi se osvrnuti na istup gosp. Katarine Taslak objavljen na portalu LIKEmetkovic.hr 23. travnja 2020.
Budući da se u većem dijelu članka govori o ustanovi kojoj sam na čelu dužnost mi je iznijeti činjenice a one glase:
– Vezano za 2 ordinacije obiteljske medicine problem nastaje koncem siječnja o.g.kad me jedna od liječnica obavještava da zbog komplikacija u trudnoći iznenada odlazi na dugotrajni porodiljni dopust. Odmah smo objavili natječaj za popunu radnog mjesta (24.01.2020) na koji se nitko ne javlja (vjerojatno iz razloga što je natječaj na određeno-do povratka liječnice). Pokušavamo i preko privatnih kontakata doći do nekoga tko bi bio zainteresiran za rad, ali u prvih 2 mjeseca bezuspješno. Nastalu prazninu popunjavamo sa raznim liječnicima, uglavnom iz vlastitih resursa. U Međuvremenu i druga liječnica odlazi na bolovanje, te ubrzo i raskida radni odnos. Raspisujemo natječaj za zapošljavanje liječnika na neodređeno i javlja nam se nekoliko kandidata od kojih izabiremo dr. Jelčić koja od 01.04.2020. radi u ordinaciji. Za drugo radno mjesto sve je dogovoreno za iskusnim liječnikom iz BiH koji će, čim novonastale okolnosti dozvole (otvaranje granica)doći i raditi u drugoj ordinaciji, do povratka liječnice, a možda i duže. Trenutno u navedenim ordinacijama rade dr. Valentina Jelčić u jednoj, a u drugoj dr. Berislav Šušnjar i dr. Maja Bilić (sekundarac pod nadzorom mentora)
– Vezano za pedijatriju-tu nije ni bilo prekida (u tekstu se navode 2 godine-netko je slab u matematici?). Svima je dobro poznato pod kojim su okolnostima dvoje iskusnih pedijatara prije dogovorenog termina otišli 01.07.2019. iz svojih ordinacija u zasluženu mirovinu. Osobno sam se potrudio pronaći dostojne zamjene do povratka naše 2 specijalizantice i za tih osam mjeseci angažirao 3 vrhunska pedijatra zaposlenika Sveučilišne bolnice Mostar(od čega su 2 subspecijalisti pedijatrije sa preko 30 godina iskustva u struci). Potreba za njihovim angažmanom prestaje 10.03.2020. kad u ordinaciju dolazi na rad zaposlenica DZ Metković spec ped. Dr. Kata Dodig. Druga naša buduća pedijatrica dr.Neda Bjeliš je prijavila završni ispit i očekujemo je kroz par tjedana u drugoj ordinaciji.
– Vezano za ginekologiju i tu smo poduzeli sve moguće. Svima je poznata situacija sa nedostatkom ginekologa u RH, tako da čak i jedan atraktivan grad kao što je Zadar ne može naći zainteresiranog ginekologa za rad i život u gradu na moru. Mi smo koncem 2014 godine u cilju planiranja kadrova, još u vrijeme dok smo imali 2 ginekologa (u međuvremenu je dr. Bubica zbog ozbiljnih zdravstvenih problema bio prisiljen odstupiti), uputili na specijalističko dr. Maju Brkić i njen povratak smo očekivali koncem 2019, zajedno sa kolegicama koje su upućene na specijalističko usavršavanje iz pedijatrije. No, zbog 2 porodiljna dopusta školovanje se odužilo i sadašnji termin povratka je u 2022 godini. Osobno od prošle godine pregovaram sa jednim mladim ginekologom sa sjevera Hrvatske i pred samom smo realizacijom njegovog dolaska u DZ Metković
– Vezano za dežurstva liječnika u „Covid ambulanti“ – kakve veze županija ima s tim? Sva plaćanja idu preko HZZO-a, a za krizne situacije vjerojatno postoje dodatna sredstva i sumnjam da će netko raditi „pro bono“ a pogotovo kad znamo da su liječnici, medicinske sestre i ostalo zdravstveno osoblje iznijeli najveći teret u ovim teškim situacijama i da su najzaslužniji što je u našem gradu relativno malo oboljelih.
– Vezano za „Dnevnu bolnicu“ tu se i nema što komentirati, osim da postoji procedura provođenja projekata koji se financiraju iz EU i po toj proceduri je i taj objekt pred samim početkom izgradnje. Da li je moglo brže i bolje ostaje svakom za razmatranje, ali osobno sam ponosan što će 25 mil. kuna investicije doći u Metković i pomoći lokalnim poduzetnicima koji će raditi na objektu.
– Dobra je i suradnja sa OB Dubrovnik koji u skladu sa svojim mogućnostima tjedno upućuju specijaliste u Metković
– Govorimo li o opremljenosti DZ Metković svi koje zanima svakodnevno mogu provjeriti vrstu i kvalitetu opreme s kojom naši djelatnici svakodnevno rade
– Posljednjih godina uspješni smo i u realizaciji EU projekata koji su usmjereni prvenstveno na edukaciju i podizanje kvalitete. Od veljače 2019 jedni smo od rijetkih zdravstvenih ustanova u Hrvatskoj koji imaju ISO 9001 standard kvalitete upravljanja.
– Od ožujka 2019 u Opuzenu radi „ordinacija posebnog dežurstva“ gdje pacijenti mogu preko vikenda i blagdana dobiti potrebnu skrb
– U ovim virusnim vremenima među prvima organiziramo rad Covid ambulante, a zasigurno smo prvi „mali grad u RH“ koji je počeo sa Drive In testiranjima, kako pacijenti ne bi morali ići u Dubrovnik.
Svi naši djelatnici, ovisno o zahtjevu posla opremljeni su sa kvalitetnom zaštitnom opremom a nerijetko pomognemo i ostalima koji to ne mogu nabaviti.
– Uz Dubrovačko neretvansku županiju koja brine o zdravstvenim ustanovama, interes za „nadstandard“ iskazuje i Grad Metković načelu sa gradonačelnikom gosp. Milanom koji već drugu godinu izdvaja 500.000 kuna za potrebe zdravstva u svome gradu. Za usporedbu je navesti kako njegova prethodnica nikada nije ni upitala, a kamoli dala prijedlog za izdvajanje određenog iznosa za dodatno podizanje kvalitete zdravstvene zaštite koja je toliko zabrinjava???
Još jednom vas sve molim da se naš rad i trud ne marginalizira, a pogotovo da se ne koristi u svrhu „dnevne politike“!!!
Svima zainteresiranim za provjeru istinitosti navoda stojim na raspolaganju, stoji u priopćenju ravnatelja Štimca.
– Kontrola iz Bruxellesa utvrdila je da je samo dva posto poticaja isplaćenih za ekološku poljoprivredu opravdano, a čak 98 posto je lažno. I sad traže da se taj novac vrati, i to za tri godine unatrag. Govorimo o milijardu kuna po godini. Vrti se prijedlog da taj povrat snosimo solidarno, da vraćamo svi jednako. Imali smo neki dan online sjednicu Hrvatske poljoprivredne komore. Ne dolazi u obzir da to solidarno vraćamo. Zašto? – govori vlasnik farme goveda Agro-palm iz Siče Antun Vrakić, inače član predsjedništva Hrvatske poljoprivredne komore, za Večernji list
Hrvatska je u proizvodnji hrane pala ispod 40 posto dostatnosti. U krizi se već sada pojavljuju razni nakupci i prekupci, a sve na štetu seljaka, kaže Vrakić te upozorava na pogrešan smjer domaće agrarne politike, koju vode interesne skupine.
Vučković: U hrani smo samodostatni tek oko 50 posto
– Milijarda i dvjesto tisuća eura vanjskotrgovinskog deficita u lanjskoj godini kad je u pitanju uvoz hrane težak 3,4 milijarde eura te izvoz od 2,2 milijarde, koji i dalje raste sporijim stopama od uvoza, daju i najmanje toliko razloga da u pandemiji koronavirusa dobro promislimo što ćemo ove godine sijati, saditi, a u konačnici i žeti i brati. Jer ne samo da smo s vlastitim voćem, povrćem, mesom… samodostatni tek oko 50 posto, već bi nam se moglo dogoditi da u situaciji kad se i druge države bore s manjkom sezonskih radnika u poljoprivredi, elementarnim nepogodama, koronom… ni uvozne robe ne bude dovoljno, izjavila je jučer ministrica poljoprivrede Marija Vučković, dok je predsjednik uprave Belje Plusa Davor Bošnjaković zavapio za jačom kontrolom uvozne hrane.
Usprkos koroni, radovi na kapitalnom projektu sanacije desne obale rijeke Neretve u Kominu u dužini od gotovo 550 metara ušli su u drugu fazu. Nakon što je uklonjen dio prednasipa, postavljenog radi slijeganja materijala, započelo je injektiranje stupova, piše Rogotin.hr.
Ukupno će biti 105 stupova, a do sada je injektirana polovica. Oni će držati čitavu konstrukciju buduće obale i šetnice. Paralelno sa stupnjacima slažu se montažni elementi, a nakon toga će se naliti armirano betonska šetnica.
1 of 3
Investitor radova su Hrvatske vode, vrijednost investicije s PDV-om iznosi oko 22,5 milijuna kuna, a zahvat se financira iz plana upravljanja vodama. Nakon pripreme projektne dokumentacije, koju je izradila tvrtka Geokon Zagreb d.d., proveden je postupak javne nabave. Posao je ugovoren sa zajednicom ponuditelja Pomgrad inžinjering d.o.o. i Medius d.o.o.
Lani, baš u ovo doba godine neretvanskom močvarom je odzvanjala pjesma, piše Slobodna Dalmacija. Žamor inozemnih turista širio se među tek rascvjetalim lopočima, nazdravljalo se rakijom travaricom, sladilo suhim smokvama i arancinima u neretvanskoj lađi koja je močvarom vozala stotine turista.
I sve je to bilo prije točno dvanaest mjeseci, a danas toga ničega nema. Koronakriza učinila je svoje i vratila neretvanski turizam stoljeće unatrag. Nažalost, močvara je danas pusta i prazna, rascvjetale lopoče nema tko brati. Zbog pandemije je sve otkazano, nitko novi ne zakazuje izlete, a ovi što su zakazani, odavno su otkazani.
Otkazuju se ljetne i jesenje izletničke ture
U početku su se otkazivali proljetni aranžmani da bi sada došli u situaciju otkazivanja i ljetnih te jesenjih izletničkih tura. Umjesto turista močvarom sablasno odjekuje samo kreket žaba i pokoji krik usamljene ptice koja kao da žali za prošlim vremenima, kojih se neretvanski turistički djelatnici sjetno prisjećaju. Nije lako ni Pavi Jerkoviću, istaknutom neretvanskom turističkom djelatniku, koji se unatoč svim problemima stoički nosi s pandemijom.
– Nikome nije lako pa ni meni ni mojoj obitelji, ali realnost i sve što se događa moramo prihvatiti. Svakog dana pješačim desetak kilometara čarobnom dolinom Neretve. Uživam u ljepotama prirode, otkriva nam Jerković, kojemu je korona, kao i mnogim Hrvatima poremetila dnevnu rutinu.
– Sada kad gledam slike od prošle godine, turisti na neretvanskoj kući, izbor kralja i kraljice, naš program promatranja ptica, ne mogu vjerovati da nam se ovo događa. Sve izgleda kao neki ružan san, kaže sugovornik.
– Sve je poremećeno, ne samo turistička sezona nego kompletno svjetsko turističko tržište. To se posebno negativno odražava kod nas u Neretvi koja se nalazi na kraju svihdogađanja kao pasivni turistički kraj. Sve ono što smo godinama gradili kroz različitu turističku ponudu palo je u vodu zbog ove pandemije. Imali smo brojne upite i rezervacije za izlete. Očekivali smo turistički bum, a vidite što nas je snašlo. Mi u Hotel restaurantu ‘Villa Neretva’ smo ovu zimu pripremili, obnovili i sve dodatno osvježili i u Villi Neretvi i u konobi Nerertvanska kuća, a za sezonu smo pripremili i naših 8 lađa. Mi smo spremni raditi, ali nemamo za koga. Ali kako svima tako i nama, važno je preživjeti– govori neretvanski ugostitelj, Pavo Jerković, koji je svoje znanje i iskustvo godinama ugrađivao u neretvansku turističku ponudu, od safari turizma u močvara, vožnje u tradicionalnoj neretvanskoj lađi pa do turističke atrakcije berbe mandarina koja je posljednjih godina postala hit na europskom turističkom tržištu.
Možda kriza prođe do berbe mandarina
I sve ono što se mukotrpno radilo i gradilo uništila je koronakriza. Unatoč relaksiranju mjera koje donosi Vlada RH, za Neretvu je nepovratno izgubljena ova turistička sezona. Jednostavno, svijetlo na kraju tunela se ne vidi, barem ne do jeseni kada bi, ipak, program berbe mandarina mogao oživjeti. No, to je predaleka i neizvjesna prognoza.
– Kao idejni začetnik foto safari turizma u Neretvi i svih drugih sadržaja turističke destinacije Neretve, imam već sada svoje prepoznatljive programe školskih ekskurzija, izlete Matice umirovljenika Hrvatske, turističke izlete, noćne i dnevne, cvjetanje mandarina, berba jagoda i na kraju, od polovice rujna do polovice studenog, programe berbe mandarina. Zahvaljujući upravo berbi mandarina, turističku sezonu u Neretvi smo produžili za šest tjedana i to je ogromno turističko bogatstvo s kojim smo oplemenili turističku ponudu Delte Neretve, podsjeća Jerković.
– Turistička sezona je upitna za cijelu RH, a posebno za nas u Neretvi, ako sezone i bude, morat ćemo poraditi na domaćim gostima – spas za turističku sezonu, s tim da ćemo trebati prilagođavati cijene i domaćim i stranim gostima. Danas treba preživjeti, reći će Jerković, koji naglašava da je turistička ponuda Neretve koncipirana na jednodnevnim izletima uglavnom inozemnih gostiju koji čine glavninu turističkih posjeta.
Ove godine ih se očekivalo i do petnaestak tisuća, ali od toga ništa. Jerković se nada da će mjere Vlade RH uroditi plodom te da će se spasiti ono što se spasiti dade.
“Upoznajmo svoju domovinu”
Iako je situacija loša, Pavo Jerković se ne predaje. Dapače, ustraje u osmišljavanju novih programa, koji bi barem malo ublažili lošu turističku sliku doline Neretve. Tu prije svega misli na školske izlete i ekskurzije koje bi se organizirale pod motom “upoznajmo svoju domovinu”. Tako bi djeca posjetila neretvansku močvaru, educirala se o prirodnim ljepotama a u konačnici to bi bila i slamka spasa za ugostiteljstvo.
Drugu slamku spasa Pavo Jerković će potražiti u Splitsko-makarskoj nadbiskupiji kod biskupa Marina Barišića. Naime, njegova je ideja da se krizme i pričesti, koje su se trebale održati u travnju i svibnju, odgode za kolovoz i rujan čime bi se dao dodatni poticaj neretvanskom ugostiteljstvu. Podsjetimo, nadbiskupija je odredila da se ovogodišnje krizme i pričesti prebacuju za dogodine kada bi se krizmale i pričestile dvije generacije djece. Budući da je riječ o više stotina djece, dogodine će biti problema sa odgovarajućim prostorima za svečane ručkove.
Stoga je Pavo Jerković došao na ideju, zamoliti nadbiskupiju Splitsko-makarsku da krizme i pričesti ipak održi u ovoj godini. Nada se da će njegov apel uroditi plodom te da će crkveni oci krizme i pričesti dopustiti pokraj ljeta ili početkom jeseni.
– Tako bi pomogli sebi, crkvi i obiteljima. Definitivno to bi bio spas za nas ugostitelje. Tako bi se malo oporavili od udara koronakrize, jer su roditelji kod nas već zakazalitermine za svečane ručkove. Osim toga izbjegla bi se gužva zbog velikog broja djece dogodine, kaže Jerković koji se nada popuštanju mjera socijalnog distanciranja u kolovozu kada bi se trebao održati tradicionalni Maraton lađa.
– Neretvani su uvijek bili žilavi i čvrsti, a nadam se da socijalno distanciranje neće više biti na snazi kad bude trebao biti Maraton lađa, tako da vjerujem da će se ipak održati. Ako i ne mognu doći ekipe sa strane, neka sudjeluju samo ove neretvanske ekipe, da se tradicija ne prekida. – optimističan je Jerković.
