Jutros je pojeftinilo gorivo. Najviše je pala cijena benzinskog goriva – jučer je, podsjetimo, u prosjeku iznosila 10,02 kune po litri, a danas je, prema podacima Ministarstva gospodarstva, prosječna cijena 9,855 kuna
Pale su i cijene dizelskih goriva, ali nešto manje. Jučer je tako litra dizela iznosila 9,45 kuna u prosjeku, a od jutros je 9,36 kuna.
Tri hrabra dečka i trampolin postavljen na stijenu uz rub Zmajevog oka, jednog od najvećih misterija Jadrana koji se nalazi kod Rogoznice, recept su za milijune pregleda na društvenim mrežama, upravo koliko ih je skupila snimka objavljena na stranici Must Do Travels, prenosi ŠibenikIN
Na snimci se vide tri dečka kako se prvo zagrijavaju skokovima sa stijene na trampolin i nazad, a potom slijedi spektakl, skok u Zmajevo oko uz akrobacije u zraku.
Only in Croatia! 🇭🇷😲🎥IG: @_ddsquad
Gepostet von Must Do Travels am Mittwoch, 6. November 2019
Snimka je pregledana više od 1,3 milijuna puta, skupila je 22 tisuće reakcija i gotovo 6 tisuća dijeljenja.
Inače, Facebook stranica Must Do Travels objavljuje zanimljive turističke sadržaje i promovira aktivan način života, a njihove objave gleda 10 milijuna ljudi pa je ovo svakako odlična promocija za Rogoznicu.
Između naselja Počitelj i Ševaš niknuo je most preko rijeke Neretve koji povezuje dvije obale rijeke. Radnici su u rekordnom roku izgradili most koji će se koristiti za prijevoz materijala i strojeva koji rade na izgradnji autoceste kroz Čapljinu, piše Čapljinski portal.
Most spaja magistralnu cestu M17 s lokalnom cestom u naselju Šurmanci s druge strane Neretve.
Podsjetimo, na poddionici Počitelj – Zvirovići u tijeku su pripremni radovi. Izvode se radovi na izgradnji pristupnih cesta i mobilizaciji gradilišta. Započeli su iskopi na južnom portalu tunela Počitelj, kao i iskopi temelja za natputnjak Orlovača.
Na današnji dan, 10. veljače 1960. u 14 sati i 15 minuta, nakon dugogodišnjeg zatvora i tortura komunističkog režima, koje su nakon preduge šutnje većini ljudi danas poznate, Gospodinu se preselio nadbiskup zagrebački, kardinal, mučenik, blaženik a uskoro, ako Bog da i kanonizirani svetac Alojzije Stepinac.
Prigoda je, stoga, da o 60. obljetnici blaženikove smrti osvijetlimo još jednom njegov plemeniti lik, ne samo zbog, nažalost, njegovih osporavatelja i u našem narodu, već zbog nas samih: da znamo bolje cijeniti njegovu žrtvu i zalagati se za vrijednosti za koje se on zalagao sve do mučeničke smrti.
Kardinal Stepinac je bio savjest jednog teškog vremena, i ne samo savjest jednog vremena i jednog naroda nego, istaknuo bih, i savjest mnogih naroda. On je primjer hrabrosti i odanosti Božjim zakonima u onim olovnim, ratnim vremenima kad su se rijetki usuđivali to biti. Bio je glas onima koji glasa nisu imali, točnije onima kojima je glas bio nasilno oduzet; bio je odvjetnik optuženih i obespravljenih, zaštitnik progonjenih.
Toliko je svjedočanstava u kojima je dokazano da se brinuo za sve ljude podjednako neovisno o njihovoj vjeri, naciji, rasi ili socijalnom statusu. Dovoljno je, preskačući pritom mnoge druge izvore samo neke spomenuti koji navedeno potvrđuju kao npr. američku povjesničarku židovskog podrijetla dr. Esther Gitman.
Ona je desetak godina provela istražujući državne i privatne arhive obrađujući držanje kardinala Stepinca u onim teškim vremenima i o njegovu doista herojskom držanju i zauzimanju za sve ugrožene napisala dvije knjige (When Courage Prevailed: The Rescue and Survival of Jews in the Independent State of Croatia 1941-1945; Kad hrabrost prevlada: Spašavanje i opstanak židova u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj 1941.-1945. i Alojzije Stepinac-Pillar of Human Rights, Alojzije Stepinac – stup ljudskih prava, koje vam od srca preporučamo da ih pročitate, napisao je za Slobodnu Dalmaciju fra Ivica Jurić, prof. na KBF-u u Splitu.
Cijeli članak prof. Jurića o bl. kardinalu Stepincu, možete pročitati OVDJE.
Ako kojim slučajem svojim automobilom naletite na vepra, zeca, lisicu ili jazavca, srnu ili neku drugu životinju koja slobodno živi u prirodi, više se ne treba previše brinuti tko će platiti štetu. Siromašne lovačke udruge, koje su do sada bile dužne isplatiti štetu na vozilima, zamijenila je država koja je osigurala 25 milijuna kuna za štetu nastalu naletom automobila na divljač, piše Slobodna Dalmacija.
Tim novcem će se financirati police osiguranja iz kojih će se isplaćivati štete vozačima koji su imali bliski susret sa divljači. Dakle, bolje je udariti u medvjeda ili lisicu nego u bankinu.
Ako vozač dokaže da mu je šteta na vozilu pričinjena od naleta na divlju životinju, ovisno o procjeni štete, može računati na iznos i do 100 tisuća kuna, a ako je, ne daj Bože, u toj nesreći netko teško ozlijeđen i smrtno stradao, osiguranje pokriva i do 1,5 milijuna kuna. Nažalost, ta polica, čiji je nositelj Hrvatski lovački savez, ne pokriva štete ako automobil udari zeca ili lisicu na autocesti, jer se autoceste ne smatraju dijelom lovišta. Polica ne pokriva osiguranje ako automobil naleti na domaću životinju, primjerice ovcu, kozu ili psa lutalicu, ili ako se naleti na divlju životinju na autocesti koja nije dio lovišta.
Marija Vučković, ministrica poljoprivrede, i Đuro Dečak, predsjednik Hrvatskog lovačkog saveza, potpisali su ugovor o dodjeli spomenutih 25 milijuna kuna za financiranje police osiguranja za štetu nastalu od naleta vozila na divljač u ovoj kalendarskoj godini, pa vozači, čini se, mogu mirno spavati.
Ova polica osiguranja pokriva više od dva milijuna registriranih motornih vozila koja se kreću cestama diljem Hrvatske. Osim što ide na ruku vozačima, njome se unaprjeđuje i lovstvo, odnosno lovni turizam, jer su lovačke udruge koje gospodare lovištima oslobođene odgovornosti naknade štete na vozilima koju počini divljač. Presude u slučajevima nalijetanja vozila na divljač na cestama dosad su završavale na štetu lovaca, odnosno lovačkih društava, koje zbog toga i dugotrajnih pravosudnih postupaka već godinama plaćaju milijunske iznose. Zbog isplate visokih novčanih šteta, lovačka društva su dovedena na rub opstanka.
– Povećanjem broja vozila na cestama i ubrzanim razvojem mreže prometnica, štete od naleta divljači na vozila sve su češće i veće. Potpisom ovoga Ugovora već treću godinu ulažemo u održivosti koncesija i zakupa lova te pomažemo lovoovlaštenicima u unaprjeđenju lovnog gospodarenja i zaštite divljači na području cijele Hrvatske, a vozačima oštećenicima ubrzavamo isplatu pripadajuće naknade za nastalu štetu – ističe ministrica Marija Vučković.
U Ministarstvu poljoprivrede očekuju da će se ovim Vladinim mjerama smanjiti nepotrebno opterećenje pravosudnog sustava, uzrokovano velikim brojem sudskih postupaka oko utvrđivanja šteta od naleta vozila na divljač i obeštećenja vozača.
Iako se država isprsila, to ipak ne znači da će svi vozači koji nalete na divlju životinju dobiti novac. Štetu na vozilu pokrit će osiguranje Hrvatskog lovačkog saveza, ali samo ako je vozač poštovao sva prometna pravila, posebno istaknuta upozorenja da je divljač na cesti, i nije bio pod utjecajem alkohola ili opijata. Problem se jedino može pojaviti ako divljač nakon sudara s automobilom pobjegne, onda je teret dokazivanja na oštećenom vozaču.
Lovačke udruge na terenu iznimno su zadovoljne potpisivanjem ugovora između Hrvatskog lovačkog saveza i Ministarstva poljoprivrede. Ističu da je konačno država shvatila da divlje životinje nisu vlasništvo lovačkih udruga, već države. Na svu sreću, u južnim županijama nisu toliko česte prometne nesreće u kojima automobil naleti na divljač.
– Uglavnom je riječ o veprovima i rjeđe muflonima, a u Dubrovačko-neretvanskoj županiji u protekle dvije godine bilo je šest prijavljenih naleta vozila na divljač – kaže nam Matko Knežić, predsjednik Županijskog lovačkog saveza, naglašavajući da su lovci na svim cestama gdje divljač prelazi postavili znakove upozorenja i da je do sada vladalo mišljenje da divljač pripada lovcima i da nije opće dobro kako stoji u ustavu RH.
– Mi još vodimo neke sudske sporove oko naknade štete koju je prouzročila divljač na automobilima. Sud je odlučio da je lovoovlaštenik, odnosno lovačko društvo krivo i da mora nadoknaditi štetu. Bilo je lovačkih društava u unutrašnjosti koja su dovedena na prosjački štap. Trebali su dizati kredite da plate štetu – govori Knežić, naglašavajući da su lovci ovakvim stavom Ministarstva poljoprivrede zadovoljni jer divljač je ipak vlasništvo države, koju ona daje na gospodarenje lovačkim udrugama.
Lovac Mladen Balić, dopredsjednik Hrvatskog lovačkog saveza i predsjednik lovačke udruge “Kreševnica”, kaže da je tih 25 milijuna kuna, koliko je osiguralo Ministarstvo poljoprivrede, zadnja slamka spasa za brojne lovačke udruge koje su zbog plaćanja šteta od divljači dovedene na rub opstanka, iako ništa nisu krive. Nigdje u europskim državama lovci ne plaćaju štete od divljači na vozilima osim u Hrvatskoj, rezolutan je Balić, koji naglašava da je njegova udruga dio šteta od divljači sporazumno platila.
– Puno šteta se dogodi na cesti Imotski – Trilj. Automobili najviše nalete na divlju svinju i zeca, a ponekad i na jazavca i lisicu – pojašnjava Balić.
Iako je Ministarstvo poljoprivrede za ovu godinu “pokrilo” štete od divljači na automobilima, problem dugoročno nije riješen. Lovci predlažu spasonosno rješenje za sve – u obveznu policu osiguranja ugraditi i stavku nadoknada šteta od divljih životinja.
– Kad bi svaki vozač u svom obveznom osiguranju nadoplatio 23 kune, sve bi štete od naleta divljači na vozilu bile pokrivene i svi bi mirno spavali – zaključio je Balić.
Piše: Stanislav Soldo/DV
U proteklom tjednu na području Policijske uprave dubrovačko-neretvanske zabilježene su četiri prometne nesreće u kojima je jedna osoba teže, a jedna lakše ozlijeđena. S materijalnom štetom zabilježene su dvije prometne nesreće.
Provodeći mjere kontrole prometa policijski službenici su protiv počinitelja prometnih prekršaja poduzeli 537 represivnih mjera od kojih izdvajamo mjere poduzete prema osobama, počiniteljima prekršaja koji su najčešći uzročnici težih prometnih nesreća tzv. „četiri ubojice u prometu“ te su tako 385 osoba sankcionirali zbog prekoračenja dopuštene brzine kretanja, 20 mjera poduzeto je prema osobama koje nisu koristile sigurnosni pojas, 6 osoba prekršajno je sankcionirano zbog vožnje u alkoholiziranom stanju, a 7 osoba je sankcionirano zbog nepropisne uporabe mobitela tijekom vožnje.
– Od ostalih prekršaja izdvajamo 3 mjere koje su poduzete zbog vožnje pod utjecajem droga, 20 mjera poduzetih zbog nepropisnog pretjecanja i 47 mjera poduzetih zbog nepropisnog zaustavljanja i parkiranja.
Najveća koncentracija alkohola zabilježena je u Dubrovniku
Najveća koncentracija alkohola od 1,35 g/kg izmjerena je u ranim jutarnjim satima, 8. veljače, 34-godišnjakinji koja je zaustavljena prilikom redovne prometne kontrole u Dubrovniku. Vozačica je isključena iz prometa te joj je izdan prekršajni nalog na novčani iznos od 5 tisuća kuna.
Najveća novčana kazna
Najveća novčana kazna izrečena je 37-godišnjem vozaču osobnog vozila koji je u ponedjeljak, 3. veljače, u večernjim satima, zaustavljen na državnoj cesti D-8 u Baćini za vrijeme zabrane upravljanja vozilima B kategorije. Osim toga, vozač je odbio testiranje na droge te mu je pronađena manja količina droge.
Vozač je uhićen i odveden na Općinski sud uz optužni prijedlog za novčano kažnjavanje u iznosu od 22 tisuće kuna.
Nakon što su se dodijelili Oscari, prestižna godišnja nagrada Američke filmske akademije, uslijedio je after party. Iz Los Angelesa za Večernji list javila se naša modna dizajnerica Matija Vuica koja je u sklopu zabave održala i svoju modnu reviju. Njezine kreacije su tako vidjele najpoznatije svjetske zvijezde, a neke od njih su ih i nosile na dosadašnjim dodjelama Oscara.
– Smatram ovo još jednom krunom svog uspjeha! -izjavila je Matije. Pogledajte njezinu izjavu uoči sinoćnje dodjele Oscara…
Predstavnici građanske inicijative Pomozimo djeci s invaliditetom sudjelovali su tijekom prošle godine u nizu sastanaka s predstavnicima Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.
Tijekom razgovora dobivena su jamstva da će zakon o socijalnoj skrbi ući u javnu proceduru u najskorije vrijeme te da će biti donesen do konca ožujka 2020. i stupiti na snagu početkom travnja 2020. godine.
S obzirom na brojna otvorena pitanja o položaju i kvaliteti života djece s teškoćama i osoba s invaliditetom koje zastupamo, jasno je njihovo zanimanje za taj zakon.
– Nažalost, čvrsta jamstva koja smo dobili ostala su samo prazno slovo na papiru te do danas, 10.02.2020. godine, još uvijek nema javne rasprave o zakonu na e-savjetovanju. Stoga ovim putem izražavamo naše nezadovoljstvo ignorantskim odnosom ministarstva prema najugroženijim skupinama hrvatskog društva.
Podsjećamo na najvažnije probleme za koje očekujemo rješenje u novom zakonu:
1. osiguravanje dostupnosti socijalnih usluga na cijelom području RH
2. rješavanje pitanja statusa roditelja-njegovatelja posebnim pravilnikom i izjednačavanje položaja s njegovateljima HRVI
3. socijalno planiranje i širenje mreže socijalnih usluga.
4. povećanje naknade za ugroženog kupca električne energije za životno ugrožene osobe s invaliditetom ovisne o raznim aparatima
5. ukidanje dohodovnog i imovinskog cenzusa.
Također želimo ukazati na zadane rokove za izradu Zakona o inkluzivnom dodatku te Zakona o osobnim asistentima jer se radne skupine za izradu tih zakona nisu sastale dulje vrijeme, pa će i ta dva izuzetno važna Zakona vjerojatno doživjeti sudbinu Zakona o socijalnoj skrbi.
Podsjećamo da je Republika Hrvatska ratificirala Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom davne 2008. godine i da je krajnje vrijeme da se zakoni u RH usklade s istom. – ističu predstavnici GI Pomozimo djeci s invaliditetom.
Pobjednik biciklističke utrke XCP Stipe Čamber 2020., ujedno i 8. kola XC Zimske lige Dalmacije koja se danas vozila u Vidu, je stari-novi rekorder staze Goran Cerović iz Pljevlje.
Organizator i domaćin popularne Čamberice je bio Biciklistički klub Metković, a vozile su se tri utrke: natjecateljska za bodovanje, rekreativna i dječja u kojima je ukupno nastupilo 170 biciklista iz Hrvatske, BiH i Crne Gore.
Prema kategorijama, na postolje su se popeli:
Za razliku od već razvikanih livanjskih konja ili onih na Bilima kod Mostara, skoro su zaboravljeni konji u Zažablju, odnosno u zaleđu Neuma.
Ovi konji su naime, nakon dugotrajne napuštenosti, uslijed odlaska žitelja sela u zaleđu Neuma, postali divlji.
Ovi konji preko Goračića dolaze u Vidonje, a ljeti se spuštaju na vodu u Luke (Mlinište).
Ukupno ih je više desetaka, podijeljeni su u više krda. Među njima je i nekoliko pitomih koji se ne boje jesti ljudima iz ruke. Maloborjni poljoprivrednici se nisu uvijek sretnji s njihovim ponašanjem jer znaju napraviti štetu na maslinama i drugim kulturama.
