-

Manje oružja – manje tragedija: Policija objavila rezultate akcije prikupljanja ilegalnog oružja

Policijska uprava dubrovačko-neretvanska je i ove godine u doba božićnih i novogodišnjih blagdana na području cijele Županije intenzivirala aktivnosti u sklopu akcije Manje oružja – manje tragedija.

Cilj ovih aktivnosti je potaknuti one građane koji još uvijek u svojim domovima imaju nedozvoljeno oružje, streljivo ili minsko eksplozivno sredstva da ih uklone iz svoje blizine i na taj način svoj život i živote svojih bližnjih, poglavito djece, učine sigurnijim.

U ovogodišnjoj akciji građani su dragovoljno predali 13 ručnih bombi, 1 minobacačku minu, više od 4 kg eksploziva, oko 1 kg baruta, 3 topovska streljiva, 1335 komada raznog
streljiva i 50 komada detonatorskih kapisli.

Na 10 info-punktova koji su bili organizirani u Dubrovniku, Metkoviću, Pločama, Korčuli,
Stonu, Orebiću, Grudi i Župi dubrovačkoj, osim policijskih službenika protueksplozijske
zaštite, nalazili su se i predstavnici braniteljskih i lovačkih udruga te se ovom prilikom njima, kao i predstavnicima medija koji su podržali ovu akciju, posebno zahvaljujemo.

Od početka akcije 2007. godine do kraja 2019. g. dragovoljnim predajama ukupno je prikupljeno preko 126 tisuća raznih eksplozivnih sredstava, više od 936 kg eksploziva, preko 169 kg baruta, 103 komada ručnih raketnih bacača, 63 poluautomatske i repetirajuće puške, 45 pištolja i preko 291 tisuću raznog streljiva.

Zahvaljujemo se svim građanima koji su do sada prepoznali značaj ove akcije i vratili oružje, a sve druge pozivamo da slijede njihov primjer i podsjećamo ih da se akcija i dalje
nastavlja te da mogu bez vremenskog ograničenja predati zabranjeno i dozvoljeno oružje.
Naglašavamo da se protiv njih neće pokretati nikakav prekršajni niti kazneni postupak,
dovoljno je da se obrate najbližoj policijskoj postaji ili na broj 192, nakon čega će policijski
službenici u civilu doći na dogovoreno mjesto i preuzeti opasna sredstva, poručuju iz PU dubrovačko-neretvanske.

Foto: Ilustracija

Trojica potpredsjednika Sabora preuzela nova službena vozila, Petrov ne želi

Trojica od petorice potpredsjednika Hrvatskog sabora preuzeli su i voze se u novim automobilima marke Audi A6, potvrđeno je Hini iz Hrvatskog sabora.

Novi su automobili ponuđeni četvorici potpredsjednika, jer je Božo Petrov (Most) već ranije odbio koristiti službeni automobil.

Preuzela su ih trojica: Željko Reiner (HDZ), Furio Radin (NZ) i Siniša Hajdaš-Dončić (SDP), ne i Milijan Brkić (HDZ) koji je zadržao ranije zaduženu Škodu Superb.

Brkić će, neslužbeno se doznaje, i dalje nastaviti koristiti službenu Škodu Superb, odbivši novi službeni Audi A6, model nabavljen za potpredsjednike Sabora nepunih godinu dana prije kraja mandata.

– Ne želim trošiti financijska sredstva države, odnosno svih poreznih obveznika na stranačke potrebe Mosta, objasnio je svoje odricanje od službenog automobila, na koji ima pravo, Petrov, jedini potpredsjednik Sabora koji je i predsjednik stranke.

Službeni je automobil, kaže, vratio prije godinu dana, u siječnju 2019., u trenutku kad je kretala izborna kampanja za Europski parament, a praksu je nastavio i u kampanji za predsjedničke izbore.

“Nema smisla da za potrebe stranke Most obilazim teren automobilom koji pripada državi”, izričit je Petrov.

Koliko stoji svaki od automobila, iz Sabora nisu precizirali. Naveli su da su novi automobili isporučeni u prosincu nakon sklapanja ugovora na 60 mjeseci uz mjesečnu ratu u iznosu od 5541 kuna za jedan automobil. Kad se te dvije brojke pomnože dolazi se do iznosa od 332.460 kuna za jedan automobil.

Potpredsjednici Sabora, jasno je iz odgovora, nisu konzultirani prije nabavke novih automobila, ni sam Sabor ih ne nabavlja, niti upravlja voznim parkom za svoje i potrebe saborskih dužnosnika. “Ti su poslovi u nadležnosti Ureda za opće poslove Hrvatskog sabora i Vlade (UZOP) koji obavlja i poslove prijevoza dužnosnika i službenika Sabora, Vlade i svih njenih ureda te poslove prijevoza stranih delegacija i protokolarnih programa“, pojasnila je saborska Služba za medije, temeljem informacija UZOP-a.

UZOP je za te potrebe, odnosno korisnike, od 2014. do ožujka 2019. godine, raspolagao „određenim brojem vozila“ nabavljenih putem leasinga, a temeljem postupka javne nabave koji je proveo Središnji državni ured za javnu nabavu i sklopljenog okvirnog sporazuma iz 2013. godine.

Godinu dana prije isteka tog ugovora, tijekom 2018. UZOP je Središnjem uredu iskazao potrebe za nabavku novih automobila putem financijskog i operativnog leasinga, i to klasa koje su propisane vladinom i saborskom odlukom o uvjetima korištenja službenih automobila, mobilnih telefona i dr. te smjernicama za upravljanje voznim parkom.

Prema toj odluci, potpredsjednici Sabora imaju pravo koristiti službeni osobni automobil gornje (više) srednje klase, naveli su iz Sabora, odgovarajući na upit kako je tekao i koliko je trajao postupak nabave novih automobila.

S obzirom da do kraja ožujka 2019. nisu bili okončani postupci javne nabave za nova vozila, a stara, nabavljena po prethodnom natječaju je trebalo vratiti, kratkoročno je unajmljeno nekoliko automobila i to do 15. srpnja kada je putem financijskog leasinga nabavljeno 18 automobila srednje klase, Škoda Superb. Četiri su zadužili potpredsjednici Sabora Brkić, Reiner, Radin i Hajdaš-Dončić, a Petrov je odbio pravo na korištenje službenog automobila.

Iz saborske Službe navode kako je kompletan postupak nabave automobila, u ovom slučaju njih 27 različitih klasa, u skladu s propisima, a za potrebe voznog parka kojim se služe sve institucije u nadležnosti UZOP-a proveo Središnji ured, koji je u dokumentaciji propisao tehničke specifikacije za traženu klasu (snagu motora, razinu opreme itd.)

Središnji ured pregledava i ocjenjuje ponude i donosi odluku o odabiru, a potom sklapa okvirni sporazum. Na taj postupak nikakav utjecaj nemaju niti Sabor, niti UZOP, niti budući korisnici službenih vozila, naglašava Služba za medije.

Postupak za nabavu automobila marke Audi A6 objavljen je u Narodnim novinama 18. rujna 2018., odluka o odabiru donesena je 2. svibnja 2019., a vozila su isporučena u prosincu 2019., nakon sklapanja ugovora na 60 mjeseci, uz mjesečnu ratu u iznosu od 5541 kunu.

Nakon isporuke devet automobila gornje srednje klase nabavljenih putem operativnog leasinga (Audiji A6), krajem 2019. ponuđeno je potpredsjednicima Sabora da preuzmu nova vozila, a što su učinili Hajdaš-Dončić, Radin i Reiner. Brkić je zadržao ranije zaduženu Škodu Superb, naveli su iz saborske Službe za medije.

Potpredsjednici imaju pravo na vozača 24 sata dnevno i svi koji koriste službene automobile imaju i dodijeljene službene vozače, no povremeno se i sami voze (vikendom, blagdanima, gradske vožnje).

EP 2020.: Lino Čevrar pozvao Iliju Brozovića u reprezentaciju, Marić ozljeđen

Nakon što su odigrani susreti trećega kola skupine B, poznato je s kim i kada će hrvatska rukometna reprezentacija igrati u drugome krugu Europskog prvenstva u Beču.

Utakmice se igraju u bečkoj dvorani Wienner Stadthalle koja može primiti čak 16.000 gledatelja, objavio je Hrvatski rukometni savez.

U novoformiranu skupinu 1 po dva su boda iz prvoga kruga prenijele Hrvatska, Španjolska i domaćin Austrija. Češka, Njemačka i Bjelorusija kreću od nule.

Dodajmo da Marino Marić u ponedjeljak nije igrao protiv Srbije. Na jutarnjem treningu osjetio je snažan bol u leđima. Za svaki slučaj u utorak u Beč je stigao Metkovac Ilija Brozović, kružni napadač njemačkog Hannovera. Dakle, u slučaju da Marić neće moći igrati u drugom krugu, Červar će napraviti izmjenu i ubaciti Brozovića.

Izabranici Line Červara prvi dvoboj igraju sutra u 18.15 protiv dosad neporažene Austrije. U subotu 18. siječnja snage će odmjeriti s Njemačkom u večernjem terminu od 20.30. Posljednje dvije utakmice u skupini Kauboji igraju u popodnevnom terminu. U ponedjeljak 20. siječnja od 16 Hrvatska igra s Češkom, a dva dana poslije, 22. siječnja, također od 16 sa Španjolcima.

Izrađena prva svirala za vjetroorgulje na brdu Trovru iznad Rogotina

Djelatnici tvrtke „Kvaternik orguljarstvo“ iz Koprivnice izradili su prva svirala za jedinstveni projekt vjetroorgulja na brdu Trovro iznad Rogotina.

Svirala se sastoje od tube, redukcije, rezonantne cijevi i labija. Tonalitet zvuka zavisit će od dužine rezonantne cijevi. Ukupno će biti ugrađena 21 svirala na troje vjetroorgulje, čiji betonsku strukturu izgrađuju djelatnici dubrovačke tvrtke „Trag“, koja je na raspisanom natječaju dobila ovaj posao, a tvrtka iz Koprivnice joj je glavi kooperant.

Većina dijelova na sviralama izrađuje se od posebne vrste inoxa, 316, a riječ je o materijalu koji se koristi u morskim krajevima, jer je otporniji na utjecaj soli od običnog inoxa. Ploče od kojih se izrađuju usisni dijelovi (tube) s redukcijom te rezonatori su dimenzija 3 000 mmx2 000 mm x 3 mm. Prirubnice služe za spajanje rezonatora, kao i usisnog dijela, s labijumom. Najprije se izrežu svi dijelovi tube, redukcija, cijev, rezonator, poklopac rezonatora po šabloni i dimenzijama svake svirale, a onda se savija lim na hidrauličnu savijačicu pod pravim kutom ili, kao kod redukcije, pod određenim kutom. Kada su svi sastavni dijelovi gotovi, započinje zavarivanje i to TIG postupkom, nakon čega se varovi bruse i poliraju. Prirubnice se tokare i zavarivaju na rezonatore i usisne dijelove. Labijumi su unikati i izrađuju se od cink lima, a spajanje se izvodi lemenjem.

Na Trovru je planirano da se izgrade ukupno troje vjetroogrulje, jedne iz pravca Ploča, koje će stvarati zvuk pomoću maestrala, jedne iz pravca rijeke Neretve koje će za stvaranje zvuka koristiti jugo, a jedne iz pravca Rogotinu koje će „hvatati“ buru. Trenutačno je u tijeku izgradnja betonske konstrukcije upravo tih vjetroorgulja, za koje će se, kao i za sve ostale, upotrijebiti po preko 40 metara kubičnih betona. Dužina svake pojedinačne vjetroorgulje biti će 15,5 metara, ulazni profil širine 1,2 metara, a širina orgulja 2,25 metara. Projekt podrazumijeva zatvorena svirala i kombinaciju tonova sa sedam svirala, kako bi se dobila ugodna harmonija. Svake orgulje će imati četiri izlaza za zvuk i na svake će se ugraditi filteri protiv smeća, a biti će osiguran i prostor za servis.

Više o ovome možete pročitati na portalu Dubrovački vjesnik.

Piše: Ante Šunjić

Don’t Vori, be happy – vidoviti Domo o izgledima hrvatske rukometne reprezentacije

Europsko se prvenstvo u rukometu zahuktava, našima zasad ide dosta dobro, a mogu li nam imena i prezimena naših igrača i trenera poslužiti kao svojevrsni vid sportske prognoze u predviđanju krajnjega dometa naše prve vrste ili su pouzdani poput gatanja iz šalice kave i sirova jaja razbijena o vlastito čelo, vidjet ćemo tek nakon prvenstva. Kako bismo prikratili vrijeme dok iščekujemo najvažnije utakmice, upustit ćemo se u blagu onomastičku raščlambu u revijalnome tonu.

Šega na dvoru

Krenut ćemo od vratara. Iako Međugorje nije na moru, Marin je pravo morsko ime, a naš se vratar obično šegači s protivničkim napadačima. Šaljivo mu tumačenje prezimena bolje pristaje nego ozbiljno po kojemu je šego osoba crvenkaste kose (valja napomenuti da je Brotnjo, kojemu Međugorje pripada, dobilo ime po broću, biljci iz koje se dobivala crvena boja, pa hajde da i to naučimo). Kad se Marin umori, na vrata staje pravi Jahvin dar (Matej) s hasa, dvorskoga imanja (Ašanin).

Do zdravlja samo u hladovini

Na lijevome krilu prva je violina Hercegovac David Mandić. Ime mu znači omiljen, mio, a takav nam je najviše kad oduzme loptu i krene ravno u kontru. Ako krene prema sredini, izgubi se obično među protivničkim tornjevima, što odgovara značenju njegova prezimena (Manda je skraćeno od Magdalena, a Magdala je gradić na Galilejskome jezeru, čije ime znači toranj).  Zamjena mu je Valentino Ravnić. Sudeći po imenu, ne bi trebao imati sa zdravljem (Valentino je isto što i Zdravko), a po prezimenu bi trebao ravnati. E sad je li to ravnati u značenju organizirati ili ravnati u značenju degenekom ispraviti, ne znam, ali ako je na skoro pa imenjaka Valentina Vasilja, puno mu je draža kontra od obrane, makar i u hladovini.

Marko, poludi

Na lijevome se vanjskom malo mučimo. Na nekim nas je od prošlih prvenstava u bitnim utakmicama vadio Marko Mamić. Ime mu je pravo ratničko, davalo se u spomen na rimskoga boga Marsa (to je ime pogodno i za navijače jer se u starome Rimu nadijevalo rođenima u ožujku, pa tko voli Ožujsko…), a ako viknete „Marko poludi!“, na dobrome ste tragu jer Mamić znači raspomamljen, bijesan, mahnit, novohrvatski nabrijan. Dok Marko ne poludi, može ga privremeno zamijeniti Josip Šarac. Njegovo su i ime i prezime altruistični u stilu pjesme Nek ti bude kao meni. Josip znači Bog (do)daje, a Šarcu je Kraljević Marko uvijek davao pola svojega pića (a što je pio, ne znamo). Šarac je inače šaren konj s bijelim prugama na sebi. Ašaninov je imenjak Matej (po imenu bi i on morao biti darovit) Hrstić (Hrsto je lik imena Krsto, što znači kršćanin) također na lijevoj strani.

Doma se goji u Njemačkoj, navodno Duvnjak, a iz Đakova

Najjači smo na srednjemu vanjskom. Naš je glavni adut kapetan Domagoj Duvnjak. Iako po imenu nikad ne bi trebao ići u inozemstvo (pa doma se goji) i  po prezimenu biti iz Duvna, već je dugo u Njemačkoj, a da zbuni protivnike, još je i iz Đakova. Sve je u vezi s njegovim imenom i prezimenom finta, pa je i po danas hercegovačkome Duvnu (Delminiju) nekoć prozvana Dalmacija kao zemlja ovaca. Zbunjivao je nekoć i Senjanin Maglajlija. Ni danas mi nije jasno kako se Senjanin iz Maglaja mogao roditi u Goraždu. Da je igrao u Zagrebu, ne čudi me. I danas je gusta magla u Velikome Maglaju. Za Metković je nekoliko godina odigrao Igor Karačić. Ime mu je rusko (približno znači nasljednik ratnika), ali skandinavskoga podrijetla. Potječe od imena skandinavskoga božanstva, koje je po legendi rodonačelnik prve švedske kraljevske dinastije. Prezime je Karačić turskoga postanja i označuje crnomanjastu osobu. Valjda je ljeti tamniji, viđam ga samo u dvorani. Treći je član našega najjačega trolista Luka Cindrić, koji u svojemu motu vedri i oblači, a srednjaci su uvijek plemenite duše, pa mu prezime potječe od naziva glazbala – citre (nazivala se i cindrom). Ime ćemo mu objasniti kod Stepančića jer sam se uhvatio kako ga zovem Vedran, po Vedranu Cindriću, informatičaru iz moje tvrtke.

Steper Luka ubio vuka

Na desnome nam je vanjskom ponešto usamljen Luka Stepančić. Lukanija je, povijesna pokrajina nešto južnije od Napulja, može značiti bijela ili svijetla, ali se može povezati i s grčkom riječi koja znači vuk. Stepan je prvotni lik imena Stjepan i znači okrunjen, ovjenčan. Neka Luka bude jači od vuka i ovjenča se kojim od odličja.

Gulozi za zlatom

Samo još zlato nedostaje najiskusnijemu našem igraču Zlatku Horvatu da postane novi član zlatne mladeži (ima dva srebra i tri bronce s olimpijskih igara te svjetskih i europskih prvenstava) i pridruži se zlatnim Metkovcima, po abecedi ćemo ih, Patriku Ćavaru (plemić bi, točnije patricij, trebao biti po imenu, a po prezimenu ovan po horoskopu, ali to nije), Davoru Dominikoviću (po imenu bi trebao pjevati ratničke pjesme davorije, a po prezimenu biti pravi gospodin – kako to pomiriti?), Slavku Goluži (slavan, a guloz kaže kombinacija imena i prezimena), Vladimiru Jelčiću (vladaru u miru, a buktinji, prevedimo to u olimpijski plamen, po prezimenu) i Nikši Kalebu (rođeni je pobjednik po imenu, a galeb s najvećim plućima po prezimenu). Nakon Zlatka Horvata trebao bi krajnjom desnicom vladati Vlado Matanović (Mate je Jahvin dar, ali Matan može označivati i torbara iz Dalmatinske zagore).

Mala kuća pokraj mora na crti

Na crti sve vrvi od morskih motiva: jedan Marin i jedan Marino. Marino je k tome i Marić, a i ime Marija po jednoj od teorija znači kap mora. Kad progovori, podsjeti me na zlatne dane Košarkaškoga kluba „Metković“ kad je poput terijera za protivničkim bekovima trčao Ivan Pekić, djelatniji član dvojca Veliki i Mali Bolan. Mali je Bolan trčao, a Veliki (Toni Repar) vikao na Maloga misleći da ovaj nedovoljno trče, a publika je po dalmatinskim dvoranama bila zbunjena misleći da je njihov klub iz Zadra ili Šibenika završio u Međuregionalnoj ligi jugozapadne Bosne i istočne Hercegovine jug. Je li Marin Šipić onako dinamitan od šipka ljutuna ili arambašića, morat ćemo mu upitati roditelje. Tu nam je i prekaljeni Željko Musa, koji je uvijek željan igre i nikad se ne musi, a prezime mu potječe od muslimanskoga lika imena Mojsije, kojemu značenje nije posve jasno. Po pučkoj etimologiji znači izvađen iz vode, ali vjerojatnije znači dijete.

Stari morski vuk crvolovac

Na čelu probrane momčadi stoji Lino Červar. Prezime mu je pravo ribarsko: červar je, naime, lovac na crve. Na klupi mu, pak, crvi imaju drugu ulogu. Ime mu je kratko, ali složeno. Nosila su ga dva Apolonova sina, jedan kojega je Apolon slučajno ubio i drugi koji je bio učitelj glazbe Heraklu (e sad je li ga gađao kredom kad bi promašio akord ili je Heraklo njega iz zabave izbacivao umjesto strijele iz luka, prosudite sami) te papa Lino, nasljednik svetoga Petra. Najvjerojatnije ime potječe od grčke riječi za vuka.

Od Zlatka do Zlatka

Kad je druga hrvatska zlatna rukometna generacija 2003. počela pjevati Morsku vilu, vjerojatno nije ni slutila da će među sadašnjim reprezentativcima najomiljenije ime biti Marin(o). Očito postoji ta crta kontinuiteta zbog čega sve uspjehe naših rukometaša slavimo tako bučno, a malo im lošije rezultate ne zamjeramo ni približno toliko koliko bismo nekim drugim sportašima. Svojim su ratničkim duhom (a bome ima tu i nositelja imena bogova rata od Rima, preko Karpata do Skandinavije) to itekako zaslužili, pa se nadajmo da ćemo se nakon ovoga prvenstva dičiti hrvatskim zlatima od Zlatka (Saračevića) do Zlatka (Horvata).

Domagoj Vidović, likemetkovic.hr

Tko će voditi Udruga lađara Neretve? Zbog nedostatka kandidata produžava se rok za prijavu

Izborna je godina za krovnu Udrugu lađara Neretve (UNL) koja je nositelj organizacije Maratona lađa. Prema prvoj odluci Upravnoga odbora do 14. siječnja 2020. bila je otvorena kandidatura za upravna tijela Udruge. Kako je u predviđenom roku za deset mjesta u vodstvu udruge stiglo samo tri prijave, na danas održanoj sjednici Upravi odbor je donio odluku o produžetku kandidacijskog razdoblja do 23. siječnja 2020.

Priopćenje ULN-a prenosimo u cijelosti:

Sukladno ranijem pozivu za kandidaturu za tijela ULN dana 14.siječnja bio je rok za predaju kandidatura. U navedenom roku za predsjednika ULN pristigla je jedna kandidatura (Milojko Glasović) koja je nepotpuna te po jedna kandidatura za dopredsjednika i člana uprave, (ukupno 3 prijave za 10 mjesta).

UO na svojoj sjednici od 14.siječnja 2020.g. donio je odluku da se kandidacijsko razdoblje produžuje zaključno sa 23.siječnja u 18.00 sati kada kandidature moraju biti dostavljene bez obzira na način slanja.

Izborna skupština održati će se u utorak 28. siječnja 2020.god. sa početkom u 18h u Gradskoj vijećnici u Metkoviću (Zgrada političkih stranaka), Kralja Zvonimira 22.

Napomene i upute:

• kandidacijski postupak za izbor tijela Udruge završava 23. siječnja 2020. god. u 18.00 sati (krajnji rok za dostavu kandidatura na adresu ULN, bez obzira na način slanja).

• pravo da budu birani u tijela ULN imaju svi državljani RH

• jedan kandidat može svoju kandidaturu podnijeti za maksimalno dva tijela Udruge. U kandidaturi se mora navesti za koje se tijelo/a Udruge osoba kandidira

• kandidature se mogu podnijeti za Predsjednika, Potpredsjednika, 2 člana Upravnog odbora i 3 člana Nadzorno-stegovnog odbora. Mandat svih tijela ULN traje 3 godine.

• kandidat za Predsjednika u svojoj kandidaturi predlaže Tajnika ULN i dva člana Upravnog odbora, i oni se sa njim biraju u paketu (odabirom Predsjednika na funkciju i oni bivaju izabrani na funkcije)

• svi kandidati za članove svih tijela Udruge (i one koje predlaže kandidat za Predsjednika) uz svoju prijavu obavezno moraju dostaviti sljedeće: kopiju osobne iskaznice, životopis, dokaz o stručnoj spremi (kopija svjedodžbe/diplome/radne knjižice ili sl.), potvrdu nadležnog suda o nekažnjavanju (ne stariju od 6 mjeseci), kandidat za Predsjednika; viziju i program razvoja i aktivnosti Udruge za vrijeme svojeg mandata, kandidat za Predsjednika; potvrda Porezne uprave o nepostojanju poreznog duga. Uz gore navedeno, kandidati mogu priložiti i dokaz ili izjavu o: iskustvu na sličnim poslovima, poznavanju rada na računalu (MS Office, Internet, mail, i sl.), poznavanju stranog jezika (engleski, njemački, francuski ili talijanski), ostalim kvalitetama koje posjeduje, a koje mogu biti korisne za rad u tijelima Udruge.

Živko Matuško smijenjen s mjesta predsjednika HDZ-a Neum

U prosincu 2019. neumski načelnik Živko Matuško smijenjen je s mjesta predsjednika Općinskog odbora HDZ-a BiH Neum, i to nakon što je u srpnju iste godine bio ponovno izabran za predsjednika neumskog organizacije.

Kao razlog smjene navode se problemi unutar općinskog odbora i nezadovoljstvo njegovim vođenjem stranačke podružnice. Upućeniji tvrde da to tinja još od lokalnih izbora 2016. Naime, tada je Matuško ponovno, nakon dva mandata, izabran na čelo općine Neum.

Od dobro upućenog sugovornika doznajemo da je upitna statutarnost odluke o Matuškovoj smjeni i da još nije jasno kako će ova politička priča završiti. U međuvremenu neumski ogranak HDZ-a mogao bi dobiti povjerenika.

Matuško je inače i ginekolog, te voditelj rodilišta u Metkoviću, radi u ginekološkoj ambulanti u Metkoviću, u Domu zdravlja Neum, načelnik je i dojučerašnji predsjednik Općinskog odbora HDZ-a BiH.

Počeo je upis djece u prvi razred osnovne škole

Počeo je upis djece u I. razred školske godine 2020./2021. u osnovne škole na području Dubrovačko-neretvanske županije.

Pozivaju se roditelji, odnosno skrbnici djece dorasle za upis u prvi razred osnovne škole u školskoj godini 2020/2021. da najkasnije do 10. veljače 2020. godine podnesu zahtjev za uvrštenje svog djeteta na popis djece dorasle za upis u I. razred osnovne škole.

U I. razred školske godine 2020/2021. u osnovne škole na području Dubrovačko-neretvanske županije upisat će se djeca koja imaju prebivalište, odnosno prijavljeno boravište na području Dubrovačko – neretvanske županije, odnosno na području koje pripada pojedinoj osnovnoj školi i to:

  •  djeca koja do 01. travnja 2020. godine imaju navršenih šest godina života
  • djeca koja do 31. ožujka 2020. godine nemaju navršenih šest godina života, ali koja do 31. prosinca 2020. godine navršavaju šest godina života ako to, na zahtjev roditelja ili skrbnika i na prijedlog stručnog povjerenstva, odobri ovaj Upravni odjel
  • djeca kojima je za školsku godinu 2019./2020. rješenjem Ureda državne uprave u Dubrovačko-neretvanskoj županiji odgođen upis u prvi razred osnovne škole.

U I. razred osnovne škole u školskoj godini 2020./2021. u osnovne škole na području Dubrovačko-neretvanske županije obvezno se upisuju djeca iz točke 1. koja su hrvatski državljani, a djeca koja nisu hrvatski državljani, a imaju odobren boravak na području Dubrovačko-neretvanske županije, odnosno na području koje pripada pojedinoj osnovnoj školi, mogu se upisati ako to žele njihovi roditelji, odnosno skrbnici, odnosno sukladno propisima o ulasku, kretanju, boravku i radu stranaca u Republici Hrvatskoj.

Djeca državljana država članica Europske unije pravo na osnovno obrazovanje ostvaruju kao i hrvatski državljani.

Ostale dokumente možete pronaći ovdje.

Kod Opuzena je jutros gorio otpad

Jutros oko osam iza opuzenskog komunalnog objekta sati zapalio se otpad, a ne komina od masline iz Uljare Neretva kako smo prvo izvijestili. Na požarištu su jutros intervenirali pripadnici DVD-a Opuzen.

Dok ovo pišemo, otpad još uvijek gori…

HZZO i HZMO prevarila za više od 67 tisuća kuna

Službenici Policijske postaje Metković su okončali kriminalističko istraživanje i utvrdili osnovanu sumnju da je hrvatska državljanka (44) sa stvarnim boravištem u Bosni i Hercegovini osnovano sumnjiva za počinjeno kazneno djelo prijevare.

Time je dovela u zabludu djelatnike mirovinskog i zdravstvenog osiguranja. Temeljem te prijevare, u razdoblju od 2010. do konca 2019. godine neovlašteno je koristila sredstva Fonda zdravstvenog osiguranja u iznosu većem od 17 tisuća kuna te sredstva Fonda mirovinskog osiguranja u iznosu većem od 50 tisuća kuna.

Po okončanju krim- istrage policija je protiv osumnjičene podnijela kaznenu prijavu nadležnom Općinskom državnom odvjetništvu u Metkoviću.

Zadnje objavljeno