-

GI Sinovi i kćeri Neretve: Ivo Matičević krenuo pješice u Zagreb

Kao što je i najavio prije godinu dans, jutros u 9:30 Ivo Matičević, predstavnik građanske inicijative Sinovi i kćeri Neretve, uputio se pješke iz Metkovića do Zagreba.

Svoje 15-dnevno putovanje planira završiti pred zgradom Ministarsta zdravstva, na putu se najviše oslanja na dobre ljude koji će mu pružiti gostoprimstvo. Razlog njegova poduhvata je, kako kaže, nerješavanje ključnih problema u sustavu zdravstva na području doline Neretve, već posezanje za više-manje kozmetičkim promjenama.

– Ne idem pregovarati ni s kim, već idem po sve što su vam rekli da ne možemo imati, a po Ustavu trebamo imati, napisao je Matičević u najavi svoga putovanja na FB stranici Sinovi i kćeri Neretve.

Ministar Ćorić potvrdio pomor periski na ušću Neretve

Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić potvrdio je u ponedjeljak kako se nedavno u Jadranskome moru, na ušću Neretve kod Ploča, dogodio pomor periski, dodajući da takve pojave uzrokuju klimatske promjene i onečišćenja.

Rekao je kako zna za tu pojavu i da ona nije izolirana samo u Jadranu.

“Nažalost, Jadran nije izolirana pojava, klimatske promjene i onečišćenje na globalnoj razini dovode do takvih situacija”, rekao je Ćorić.

Facebook stranica Ornitološkog društva “Brkata sjenica” nedavno je izvijestila kako su aktivist tog društva i djelatnica Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije uočili “na sprudovima mnogo ljuštura periske, strogo zaštićene vrste školjki koje je izbacilo vjerojatno zadnje jako jugo”.

Djeca i prije druge godine koriste mobitel: neka govore engleski, a ne znaju hrvatski

Čak 80 posto djece je počelo koristiti elektroničke uređaje prije navršene dvije godine, u prosjeku s 18 mjeseci, prosječna dob djece koja imaju mobitel je 5 godina i 3 mjeseca, 62,3 posto djece koristi mobitel bez nadzora… rezultati su to istraživanja o navikama korištenja el. uređaja kod vrtićke djece koje su Dječji vrtići Dubrovnik u suradnji sa Zavodom za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije proveli među roditeljima. Sudjelovalo je 710 roditelja, što je trećina broja upisane djece u dubrovačke dječje vrtiće, piše Dubrovački vjesnik.

– S istraživanjem smo krenuli jer su u radu s djecom, stručni suradnici, logopedi, rehabilitatori, vidjeli da je sve više djece koja jednostavno kasne s razvojem govora, imaju neke probleme u ponašanju, emocionalne poteškoće i sl. Kada mi dublje ušli u tu temu, razgovarali s roditeljima o tome kako izgleda dan njihovog djeteta, vidjeli bi da djeca previše vremena provode pred ekranima što utječe i na govor i na njihovo ponašanje – kaže psihologinja u DVD Severina Hađija.

Zabrinjava podatak kako su mališani počeli koristiti medije odnosno elektroničke uređaje u prosjeku sa godinu i pol što, tvrdi, nije u skladu s preporukama Američke pedijatrijske organizacije da se djeca mlađa od dvije godine uopće ne izlažu nikakvim vrstama ekrana jer to ne može biti poticajno za njih.

– Zapanjujuće je to da jedno od četvero djece ima TV u sobi u kojoj spava. Pitali smo ih koje digitalne uređaje dijete koristi. Njih 82 posto koristi TV jer to su još mala djeca, nakon toga mobitel 16 posto, tablet osam posto te mali postotci računalo i igrače konzole što je ipak bliže starijoj djeci koja mogu samostalno koristiti te uređaje – kaže Hađija te dodaje još jedan zabrinjavajući podatak.

– Pitali smo koliko dugo koriste uređaje tijekom radnog dana i tijekom vikenda. Vikendom ih, nažalost, koriste duže. Roditelji su još davali komentare ‘ukoliko je lijepo vrijeme manje ih koriste a ako je loše vrijeme više će vremena provesti s medijima’. Roditelj radi osam sati, a tih osam ili čak deset sati dijete boravi u vrtiću. Mala djeca spavaju više od 10 sati kad to sve zbrojimo jako malo ostane za zajedničko vrijeme. Na kraju se to svede na sat ili dva zajednički provedenog vremena – kaže dubrovačka psihologinja.

Veliki dio djece radnim danom je do sat vremena ispred ekrana, a vikendom se minutaža dodatno povećava.

70 posto djece mlađe od dvije godine gleda radnim danom TV, a uopće ne bi smjeli. Čak 55 posto njih video sadržaje na mobitelu ili tabletima a 15 posto njih igra igrice na mobitelu ili računalu. To su veliki postotci koji bi trebali biti na nuli.
Zanimljivo je, tvrdi, kako ni sami roditelji nisu svjesni koliko je to štetno za njihovu djecu.

– Očekivali smo da odgovori u upitniku ne budu sasvim iskreni jer sigurno su neki roditelji umanjivali brojke, ali kad smo sve zbrojili rezultati su opet ispali lošiji u odnosu na ono što bi trebalo biti. Kad smo ih pitali koja su pravila postavili djeci vidjeli smo da roditelji i ne znaju točno što bi trebala biti pravila. Neki su stavili da dijete može koristiti uređaj samo prije spavanja što je suprotno preporukama jer to odgađa period uspavljivanja i sl. Neki roditelji su kazali da djeca smiju koristiti medije isključivo tijekom obroka. Tu opet roditeljima nije jasno da ta njihova pravila više štete nego koriste djeci jer im oduzimaju vrijeme za obrok i druženje s roditeljima – pojašnjava Severina Hađija te nastavlja o posljedicama pretjeranog korištenja elektroničkih uređaja

– Prvenstveno nam dolaze djeca koja još uvijek nisu usvojila hrvatski jezik jer u vrlo maloj dobi gledaju sadržaje na stranom jeziku. Zapravo dolaze nam roditelji sa djecom koja govore engleski a ne znaju hrvatski. Nažalost, roditelji ne vide to kao problem, njima je to nešto pozitivno ‘pa on već zna engleski a ima tek godinu ili dvije’. Zapravo je djetetu učenje hrvatskog kao nama učenje nekog stranog jezika. Situacija se komplicira. Imamo dosta djece koja imaju razna nepoželjna ponašanja npr. pretjerane ispade, neprimjerene emocionalne reakcije i sl. To možemo povezati s vrstom sadržaja koje oni gledaju ili igraju. To je dosta zastupljeno kod dječaka budući da oni nerijetko znaju igrati igrice koje su često nasilnog sadržaja i prihvaćaju tu vrstu ponašanja kao normalnu.

Djeca im često znaju spominjati nazive i sadržaje koje gledaju odnosno igraju, poput horor igrica.

– Pitali smo roditelje pet najčešćih sadržaja koje djeca gledaju. S druge strane mi smo u radu s djecom također razgovarali o tome i vidjeli smo da postoji velika razlika u onome što govore roditelji i što govore djeca. Roditelji su najčešće nabrajali crtane filmove poput Pepe Pig, Psići u ophodnji, Doktorica Pliško… dok su najčešće igrice puzzle, Minecraft, nogomet i memory. Međutim stariji, dakle pet godina i više, koji već samostalno koriste kompjutere oni dolaze do nekih drugačijih sadržaja poput horor igrica koje im se nažalost na internetu same nameću. Djeca su primjerice igrala igricu Granny u kojoj neka baka proganja po kući dijete koje igra igricu. Igrica je puna krvavih scena i nasilna, a cilj igrice je preživjeti. Strašno i za nas odrasle a kamoli za djecu. Djeca to igraju a kada pitamo roditelje oni nisu nikad čuli za to – kaže psihologinja Hađija.

Kako prepoznati da je dijete elektroničke uređaje usvojilo kao nešto bez čega ne može vrlo je jednostavno, po njegovom ponašanju. Ako dijete pretjerano i stalno traži uređaj i kada mu roditelji ne daju uređaj ima burne reakcije poput ljutnje, vrištanja, bacanja na pod to je dovoljan znak. A to su reakcije koje, kaže, i djelatnici u vrtiću vide.

– Sve ono što djetetu oduzima njegovo svakodnevno vrijeme a nepovoljno utječe na njegov razvoj je zapravo štetno. Roditelji mogu primijetiti primjerice da dijete kada ima slobodno vrijeme ne zna što bi sa sobom nego pali TV ili traži mobitel. Djeci treba dopustiti da im nekad bude dosadno i ne im tu dosadu ubijati elektroničkim uređajima. Oni sami bi trebali smisliti što bi mogli raditi, na koji način bi se mogli igrati jer tako se potiče njihova kreativnost. Roditelji su ti koji trebaju paziti koliko djeci daju uređaje, oni su najodgovornije osobe koje mogu kontrolirati sve to. U vrtiću nema nikakvih vrsta elektroničkih uređaja i to je dobar dio dana u kojem dijete nije izloženo tom nepovoljnom utjecaju. Kada dođe doma na roditeljima je da to vrijeme iskoriste kako bi smanjili negativan utjecaj i osmislili neke druge aktivnosti, a ne one pred ekranom – kaže Hađija i još jednom ukazuje na preporuke struke:

– Djeca mlađa od 18 mjeseci moraju u potpunosti izbjegavati ekrane, od 18 do 24 mjeseca ako već moraju trebaju koristi visoko kvalitetne programe i gledati ih zajedno s roditeljima. Djeca od dvije do pet godina mogu gledati jedan sat dnevno visoko kvalitetnog programa koji je namijenjen djeci.

Isto bi, dodaje, trebalo biti i za dobnu skupinu od pet do sedam godina. Dječji vrtići Dubrovnik namjeravaju u suradnji s Udrugom Roda kroz njihov projekt ‘Razmisli pa klikni’ u vrtićima provesti radionice za djecu i roditelje. Nakon toga, potaknuti provedenim istraživanjem sam vrtić će provoditi osmišljene radionice s dubrovačkim mališanima.

Piše: Kristina Filičić/DV

Neretvanska šahovska liga: Brotnjo uvjerljiviji od Metkovića

Kadeti i seniori HŠK Metković nastupili u jučer Čitluku u 4. kolu Neretvanske šahovske lige gdje im je domaćin bio ŠK Brotnjo.

Kadetska ekipa Metković 2 je ovoga puta ostala bez bodova, domaćin je slavio rezultatom 5.½-2½. Metković je igrao u sastavu: Luka Gašić, Tonći Zvonjić, Nikola Prce, Lovre i Luka Matoković.

Istovremeno je odigrano i 3. kolo za seniore u kojem su Metković i Brotnjo podjelili bodove (4-4). Za Metković su nastupili su: Rade Senta, Goran Manenica, Boro Obrvan i Domagoj Bjeliš.

Sljedeći vikend igrat će se u Metkoviću kada će u goste doći ekipe Brotnjo 1 i 2.

Židovi imaju Masadu, Amrikanci se ponose Alamom: Znaju li Hrvati za Gvozdansko?

Na današnji dan, prije 442. godine tragično je završila jedna od najznačajnijih bitaka u hrvatskoj vojnoj povijesti. Nažalost, Židovi i danas polažu zakletvu na ruševinama utvrde Masada iznad Mrtvog mora, Amerikaci se ponose Alamom, a znaju li Hrvati da Gvozdansko?

Ta važna bitka s tragičnim svršetkom po hrvatsko katoličko stanovništvo, ukazuje i dandanas na nesalomljiv duh naroda i njegovo ne pristajanje na polovična i privremena rješenja. Branitelji Gvozdanskog te su 1578. godine pokazali što je žrtva u obrani vlastita kućnog praga.

Prodor 10.000 Osmanlija kroz pitomi ruralni kraj hrvatskog Pounja označio je početak duge i krvave borbe za opstanak kršćanstva i života kakvog Europa tada poznaje. Sijući smrt i razaranja, ostavljajući iza sebe mrtve i osakaćene žitelje i spaljene kuće, osvajači dolaze do podnožja utvrde koju brani 300 kršćanskih branitelja, koji nisu svi vojnici.

Borba za utvrdu Gvozdansko traje puna tri mjeseca do kobne noći s 12. na 13. siječnja 1578. godine kada je otpor branitelja prestao i kada su u mukloj zimskoj tišini Osmanlije provalili vrata i ušli u utvrdu. Utvrda je bila puna nepomičnih tijela hrvatskih junaka, muškaraca, žena i djece koji su odolijevali daleko jačem neprijatelju bez hrane, vode i drva za ogrjev. Imali su priliku za uzmak, jer im je bio ponuđen izlazak iz utvrde i prelazak na prijateljski teritorij bez žrtava, no branitelji Gvozdanskog radije su izabrali junačku smrt braneći svoj dom i svoju granicu od Osmanlija i svijeta kojem nisu pripadali.

Ova predanost žitelja posjeda plemenitaša Zrinskih u Gvozdanskom, seljaka i rudara sa ženama i djecom, podsjeća na upornost branitelja američke utvrde Alamo, s osnovnom razlikom što je priča o Alamu poznata u svjetskim razmjerima, a u američkom je društvu simbol otpora protiv tirana.

U Gvozdanskom su smrznuti branitelji dočekali ulazak osvajača u grad, prizor koji je 1578. potresao i same Osmanlije, koji im stoga odaju pijetet u vidu sahrane po kršćanskom obredu. A kakav im pijetet odajemo mi danas? Naše pretke, branitelje katoličkog svijeta ondašnje Europe, sporadično spomenemo u popularnoj literaturi.

Da bismo ispravili ovu nepravdu, našim pradjedovima treba odati počast sukladnu njihovom činu i simbolici koju on predstavlja: borba protiv tiranije i borba za život kakav poznajemo u vlastotoj zemlji.

Stoga i opet apeliram na Vladu Republike Hrvatske i Hrvatski sabor da preuzmu pokroviteljstvo nad daljnjim obilježavanjem ovog herojskog događaja u godinama koje su pred nama, a autoritetom iniciraju znanstvena istraživanja, ali i popularizaciju bitke za hrvatski Alamo – Gvozdansko.

Piše: doc.dr.sc. Vlatka Vukelić/Maxportal

FOTO Učenici i nastavnici SŠ Metković snimili fotografiju o. Ante Gabrića

Danas na nogometnom igralištu NK Neretva učenici i nastavnici Srednje škole Metković u suradnji s Marinom Verajom snimili su fotografija misionara o. Ante Gabrića koji se rodio u Metkoviću prije 105 godina.

– Želja nam je da ovaj naš poduhvat ne bude samo simbol onoga što smo dosad napravili za misije u Indiji, već i navještaj budućih planova koje ćemo zajedničkim snagama iznijeti, poručuju iz SŠ Metković pri kojoj djeluje i Udruga mladi o. A. Gabrića.

Sjeo za volan i zaradio kaznu od 22.300 kn, sve zbog 2,11 promila alkohola u krvi

U protekom tjednu na području PU dubrovačko-neretvanske najveća koncentracija alkohola od 2,11 g/kg izmjerena je u večernjim satima, 6. siječnja, 24-godišnjaku koji je prouzročio prometnu nesreću s materijalnom štetu u Ulici bana Josipa Jelačića u Dubrovniku. Također je utvrđeno da upravlja vozilom za vrijeme zabrane upravljanja vozilima B kategorije.

Vozač je zadržan u prostorijama policije do otriježnjenja te mu je uručen prekršajni nalog za novčani iznos od 22.300 kuna, što je ujedno najveća izrečena novčana kazna proteklog tjedna.

Top poslodavac u turizmu stiže u Metković i Ploče predstaviti nove prilike za zapošljavanje

Vodeća hrvatska turistička kompanija Valamar Riviera i ove godine u suradnji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje predstavlja nove prilike za zapošljavanje u gradovima diljem Hrvatske. Jedna od postaja Valamarovog tima je i Dubrovačko-neretvanska županija.

Predstavljanje otvorenih radnih pozicija i svih benefita rada u kompaniji koja je dvije godine zaredom proglašena top poslodavcem u turizmu održat će se u srijedu, 15. siječnja, u 10 sati u prostorijama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u Splitskoj ulici u Metkoviću, a istog dana u 13 sati u prostorijama HZZ-a u Pločama, u ulici Neretvanskih gusara.

Srednjoškolci se pripremaju za snimanje milenijske fotografije o. Ante Gabrića na Neretvinu igralištu

Povodom 105. rođendan o. Ante Gabrića, danas na Neretvinu igralištu bit će snimanje milenijske fotografije. Organizator je Srednja škola Metković u suradnji s fotografom Marinom Verajom.

U trenutku dok ovo pišemo, na igralištu skupina učenika pod vodstvom profesora Josipa Cvitanovića i Vedrana Nižića izrađuju siluetu prema kojoj će se učenici i profesori poredati i tako tvoriti lik o. Ante Gabrića. Fotografiranje će biti u 14 sati.

HEP raspisao natječaje za dodjelu 129 stipendija učenicima i studentima

Hrvatska elektroprivreda objavila je Natječaj za dodjelu stipendija redovnim učenicima završnih razreda srednjih škola te Natječaj za dodjelu stipendija redovnim studentima diplomskih studija, u sklopu kojih će se za školsku i akademsku godinu 2019./2020. dodijeliti ukupno 129 stipendija – 40 za studente i 89 za učenike završnih razreda srednjih škola.

Hrvatska elektroprivreda u školskoj i akademskoj godini 2019./2020. dodjeljuje 89 stipendija redovnim učenicima završnih razreda srednjih škola i 40 stipendija redovnim studentima diplomskih studija. Natječaji su otvoreni od 14. do 28. siječnja 2020. godine, a detaljne informacije o natječajima i načinu prijave dostupne su na internetskoj stranici Hrvatske elektroprivrede www.hep.hr.

Ugovor stipendistima osigurava financijsku potporu tijekom studiranja, odnosno školovanja te zaposlenje u HEP-u nakon stjecanja diplome, odnosno završetka srednjoškolskog obrazovanja, uz obvezu ostanka na radu u društvu koje ih je stipendiralo – HEP-u d.d., HEP Operatoru distribucijskog sustava, HEP Trgovini, HEP Plinu, HEP Proizvodnji ili HEP Toplinarstvu.

Planiranim stipendiranjem učenika u školskoj godini 2019./2020. osigurat će se stručni kadrovi na radnim mjestima ključnim za funkcioniranje elektroenergetskog sustava i energetske infrastrukture, a osobito u terenskim jedinicama HEP-Operatora distribucijskog sustava.

Neto iznos stipendije za prvu godinu diplomskog studija iznosi 1.400 kuna, a za drugu godinu 1.600 kuna. Ovisno o postignutim rezultatima u prethodnoj godini studija, stipendistu s prosjekom ocjena od 4,6 do 5,0 na drugoj godini studija isplaćuje se i poseban dodatak od 200 kuna. Netoiznos stipendije za redovne učenike iznosi 1.000 kuna, a učenicima koji su postigli izvrsne rezultate u prethodnoj školskoj godini isplaćivat će se mjesečni dodatak od 200 kuna za prosjek ocjena od 4,6 do 5,0.

Od 1995. godine do danas više od 780 učenika osnovnih i srednjih škola dobilo je HEP-ovu nagradu Imam žicu za pobjednike državnih natjecanja znanja iz matematike, fizike i elektrotehnike. Nastojeći osigurati što bolje uvjete informatičkog obrazovanja za učenike osnovnih škola, HEP je 2015. godine pokrenuo nacionalnu akciju Za naše male genijalce, u kojoj je do sada donirao 350 novih računala za učenike 103 osnovne škole diljem Hrvatske.

Zadnje objavljeno