Pred nama je novo izdanje Festivala mladih talenata Mikrofon je vaš koji bi se trebao održati 15. veljače (subotu) 2020. u Sportskoj dvorani u Opuzenu uz sudjelovanje plesnih skupina iz Metkovića, Opuzena i Ploča.
Organizator festivala, Udruga za očuvanje neretvanske baštine, pozvala je sve mlade, talentirane glazbenike da se jave na audiciju a to mogu učiniti do 19. siječnja pozivom na broj 095/4888488. Pokrovitelj festivala je Grad Opuzen.
U ovom se trenutku nitko ne usuđuje prognozirati kako će se dalje kretati cijene nafte.
Ubojstvo iranskog generala Kasima Sulejmanija u režiji Amerikanaca već je u prvim danima nove godine dovelo do naglog skoka cijena nafte. Naime, barelom ‘crnoga zlata’ na međunarodnom tržištu jučer se trgovalo po cijeni od gotovo 70 američkih dolara, što je, kako primjećuju analitičari, najviša cijena nafte još od sredine rujna prošle godine, kada su gorila saudijska naftna postrojenja, te preko četiri posto više nego uoči nove eskalacije u odnosima Washingtona i Teherana, piše Novac.hr.
U ovom se trenutku nitko ne usuđuje prognozirati kako će se dalje kretati cijene nafte. To će, ističu naši sugovornici, ovisiti prije svega o odnosima između SAD-a i Irana te u vječno nestabilnoj regiji Bliskog istoka, s posebnim naglaskom na ključnog američkog saveznika Saudijsku Arabiju. U svakom slučaju, na stolu je više scenarija, koji će odrediti i putanju kretanja cijena nafte.
Prema prvom, ujedno i najmanje bolnom scenariju, do američko-iranskog sukoba neće doći. Barem ne u klasičnom smislu riječi. To, međutim, ne isključuje povremene napete situacije i incidente. Štoviše, oni su, ističu svjetski analitičari, sasvim izgledni, posebno kada je riječ o američkim interesima u toj regiji. U slučaju takvog razvoja događaja, cijene nafte na svjetskom tržištu varirat će ovisno o stanju na užarenom bliskoistočnom terenu, što znači da bi cijena barela ‘crnoga zlata’ povremeno mogla rasti, kao i padati, po nekoliko dolara.
Drugi scenarij puno je opasniji i govori o mogućoj iranskoj blokadi Hormuškog tjesnaca, čime bi izvoz nafte iz zemalja Perzijskog zaljeva bio onemogućen. To bi, ocjenjuje Davor Štern, energetski stručnjak, značilo da svijet ostaje bez otprilike trećine nafte, što bi se onda svakako prelilo i na cijene tog energenta, posebno ako na tržištima zavlada panika.
– U takvom scenariju cijene barela sirove nafte mogle bi doseći možda i 140 USD – upozorava Štern, ističući kako vjeruje da se taj scenarij ipak neće ostvariti.
U slučaju realizacije tog scenarija posljedice bi osjetila i Hrvatska. Prije svega, mogao bi se očekivati rast maloprodajnih cijena benzina na 14 ili 15 kuna. Po mišljenju dijela ekonomista, poput Damira Novotnyja, cijene benzina mogle bi porasti i više, na 16 ili 17 kuna po litri. Posljedica toga bio bi inflacijski udar jer bi više cijene naftnih derivata za sobom povukle i rast drugih roba i usluga. Otvoreno je i pitanje bi li blokada Hormuškog tjesnaca gurnula svijet, pa tako i o uvozu nafte ovisnu Hrvatsku, u novu recesiju.
Treći, ujedno i najgori, scenarij govori o izbijanju rata između SAD-a i Irana. U tom slučaju, koji je, ipak, kako smatraju analitičari, malo vjerojatan, cijene nafte poletjele bi u nebo. Ili, kako to kaže Štern, “samo bi nebo bilo granica”.
Ipak, malo tko vjeruje da će sadašnja napetost u odnosima Washingtona i Teherana do te mjere eskalirati. Izglednije je, kažu stručnjaci, da će se odnosi SAD-a i Irana odvijati po modelu ‘toplo – hladno’, odnosno da će se povremeno događati incidenti i teroristički napadi, koji će kratkoročno povećavati i cijenu nafte, no na duge staze ona se ne bi trebala značajnije mijenjati.
U prilog tim očekivanjima ide i podatak da sankcijama iscrpljen Iran na današnjem naftnom tržištu više nema značaj kakav je nekad imao. Osim toga, rezerve nafte u svijetu su, ističu svjetski analitičari, na zadovoljavajućoj razini pa u 2020. godini ‘crnoga zlata’ ne bi trebalo nedostajati.
Međutim, prilično visoke cijene nafte već su sada naša realnost i čini se da će to i ostati. Prema podacima Bloomberga, primjerice, cijena barela nafte na svjetskom tržištu u posljednjih je godinu dana plivala u rasponu od 54,88 do 70,74 USD. Jasno je da je glavni okidač rasta cijena tog energenta stanje na Bliskom istoku, koje će i dalje ostati napeto. Hrvatska tu ostaje kolateralna žrtva kretanja cijena nafte na svjetskom tržištu.
Novotny stoga preporučuje da Hrvatska poradi na manjoj ovisnosti o uvozu energenata. Jedan od načina na koji se to može ostvariti su veća ulaganja u obnovljive izvore energije, što je i jedan od ciljeva EU.
U srijedu u 12:32 sati dogodio se slabiji potres s epicentrom na području istočne Hercegovine. Među podacima Seizmološkog zavoda Srbije ističe se da je jačina potresa bila 2,4 stupnja po Richterovoj ljestvici. Epicentar je bio na području naselja Kljuna, sjeverno od Nevesinja. Seizmolozi navode kako potresi ove jačine ne mogu prouzročiti materijalne štete. Podsjetit ćemo kako je tijekom prosinca 2019. godine zabilježen niz potresa na području Nevesinja, Mostara, Stoca …. Podrhtavanja tla nastavila su se i u siječnju ove godine.
Hrvatska zbog turizma ima goleme probleme i društvene troškove koje nitko ne spominje. Spominju se samo prihodi. Mi trebamo sagraditi nekoliko centara za zbrinjavanje otpada, smeća koje nam uvelike ostavljaju naši gosti. To je zakonita posljedica preopterećenosti hrvatskog prostora i Jadranskog mora
Doktor Slavko Kulić, umirovljeni sveučilišni profesor, i dalje je vrlo aktivan kao istraživač i kao sudionik brojnih međunarodnih znanstvenih skupova o ključnim problemima u svijetu. U posljednje vrijeme veliku pažnju posvećuje klimatskim promjenama, a našu je javnost iznenadio procjenama da će Hrvatska od orijentacije na turizam imati daleko više štete nego koristi.
Proizvodnja u Hrvatskoj postupno propada, a gospodarstvo se okreće turizmu. Kako to tumačite i kakve će to posljedice imati za Hrvatsku i njezin okoliš?
– Od 1991. godine do danas hrvatska stvarnost je bez konstrukta. Hrvatska se nikad nije politički konstituirala u smislu višestranačkog konsenzusa o tipu socijalnih odnosa koje prakticiramo u našoj stvarnosti. To znači da smo stvarnost prepustili stjecaju okolnosti i kretanju bez koncepcije.
Nama je nametnuta trgovačka orijentacija umjesto proizvodne, unatoč spoznaji da imamo resurse. Mi smo imali i akumulaciju i dosta proizvodnje iz prethodnog razdoblja. To znači da nismo morali doći u današnje okolnosti, da se prešutno okrenemo takozvanom turizmu, i kao pojedinci, i kao društvo, i kao službena politika. Turizam nije gospodarstvo, nije gospodarska grana, nije djelatnost. Turizam je relacijski fenomen koji se događa oko sociokulturnih i prirodnih vrijednosti.
Ipak, donosi novac…
– Čekajte, tragična je država i ekonomija koja prihode čeka od turizma. Spominjete novac. Međutim, troškovi turizma su četverostruko veći od prihoda. O tim se troškovima šuti. Oko 69 posto prihoda od turizma je privatno, a troškovi o kojima govorim jesu društveni. Samo onih tridesetak posto prihoda ide u prilog društva.
Treba također upozoriti da su turistički prihodi neizvjesni, osjetljivi. Na takve prihode ne bi se trebali orijentirati ni država, niti društvo, a ni ekonomija posebno. Bez ekonomije koja nije usmjerena na stvaralaštvo, na proizvodnju kulturnih i materijalnih vrijednosti, društvo ne može opstati.
Proizvodnja koju smo imali nestaje. Ono što je ostalo, radi se o lohn-poslovima, što opet nije proizvodnja, ili se radi o trgovini. Došli smo u okolnosti u kojima i magistri znanosti rade u trgovini, za 3.000 kuna. Mislim da smo nesvjesno ušli u okolnosti koje rade protiv nas. Turizam ne može biti oslonac naše budućnosti, jer je neizvjestan.
Osim toga, hrvatski prostor je opterećen s 20 milijuna gostiju godišnje, što otvara niz pitanja o tome kakve će biti posljedice za naše kopno i Jadransko more. Zbog sve težih posljedica, bojim se da će i turisti sve manje dolaziti.
Više o ovoj temi možete pročitati na novilist.hr.
Početkom nove godine lagano se privode kraju radovi na gradnji osam milijuna kuna vrijednog vidikovca “Skywalk”, staklene šetnice na predjelu Ravna vlaška, na visini od 1228 metara iznad Makarske.
Armirano-betonska konstrukcija u obliku potkove, smještena dvanaest metara preko ruba biokovske litice, jedinstveni je primjer u cijeloj regiji kojim će se atraktivnost ovog parka prirode bez sumnje umnogostručiti, piše Slobodna Dalmacija.
Sljedeći korak je postavljanje podne staklene plohe od višeslojnoga sigurnosnog stakla ojačanog čeličnom konstrukcijom i zaštitnom ogradom, što posjetiteljima omogućuje fascinantan pogled i uživanje iz ptičje perspektive.
Završetak radova očekuje se ovog proljeća. U sklopu ovog projekta pored infocentra postavit će se i geološki stup. Paralelno s tim još vrjednije ulaganje u infrastrukturu predstavlja uređenje posjetiteljskog centra u bivšoj osnovnoj školi u Župi, s interaktivnim postavom, koji će na moderan način predstaviti detalje o Biokovu i Zabiokovlju.
Ovom projektnom aktivnosti želi se posjetitelje upoznati s manje posjećenijom, ali jednako vrijednom sjevernom stranom biokovskog masiva.
Foto: Ivo Ravlić
Ukupna vrijednost prodanih nekretnina u 2018. godini iznosila je 32,2 milijarde kuna, što predstavlja 8,4 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) te godine. U odnosu na 2017. godinu, vrijednost prodanih nekretnina se u 2018. godini povećala za 1,4 posto, donosi Slobodna Dalmacija.
Na tržištu nekretnina u 2018. godini ostvarena je 104.871 transakcija, što u odnosu na 2017. godinu predstavlja rast od 5,2 posto.
Najznačajniji udio u vrijednosti transakcija na tržištu nekretnina u 2018. godini imaju stanovi, na koje se odnosi 41 posto vrijednosti ugovorenih transakcija, zatim slijede građevinska zemljišta s udjelom od 19 posto te obiteljske kuće s udjelom od 17,8 posto.
Podaci su ovo iz publikacije “Pregled tržišta nekretnina Republike Hrvatske 2018.”, koju je krajem prosinca 2019. objavilo Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja u suradnji s Ekonomskim institutom u Zagrebu. Riječ je o drugom izdanju publikacije koja donosi pregled tržišta nekretnina u našoj zemlji, a prvo izdanje objavljeno je u rujnu 2018. godine i odnosilo se na razdoblje od 2012. do 2017. godine.
– Osnovni cilj objavljivanja publikacije je upoznati javnost s temeljnim informacijama i trendovima na tržištu nekretnina, što predstavlja značajan doprinos ne samo većoj kvaliteti procjena, već i transparentnosti tržišta.
Ovim se pregledom svakom građaninu omogućuje uvid u stanje i kretanje na tržištu nekretnina, kako na razini cijele zemlje, tako i na razini pojedinih županija i jedinica lokalne samouprave. Publikacija je ujedno i podloga za donošenje odluka vezanih uz raspolaganje i upravljanje nekretninama svih zainteresiranih subjekata u našoj zemlji – istaknuto je u objavi Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja na internetskim stranicama.
Najskuplje u Dubrovniku
U ovom pregledu navedeno je da su kupoprodajne transakcije stana/apartmana učestalije u urbanim središtima poput Zagreba, Splita, Rijeke, Osijeka, Dubrovnika, Zadra i Šibenika.
U priobalnom pojasu izvan većih gradskih naselja te u dijelu zaleđa Istre i srednje Dalmacije najviše se trguje građevinskim zemljištem, dok u ostatku Hrvatske prevladavaju transakcije poljoprivrednog zemljišta.
Zanimljiv je i podatak da se nekretninama intenzivnije trguje u manjem broju lokalnih jedinica, pa se tako u 2018. godini 50 posto svih transakcija (bez Grada Zagreba) odvijalo u nešto manje od 14 posto lokalnih jedinica. Analitičari će reći da razlike između jedinica lokalne samouprave s obzirom na vrstu nekretnine kojom se najčešće trguje ujedno odražavaju i razlike u stupnju razvijenosti i strukturi gospodarstva određenog prostora.
Najskuplji stanovi su u Dubrovniku, dok su obiteljske kuće u jadranskim gradovima i općinama višestruko skuplje od kuća u kontinentalnom dijelu zemlje.
– Medijalna cijena stana/apartmana u 2018. godini, viša od 15.000 kuna po m2, zabilježena je jedino u Dubrovniku. Medijalnu cijenu u rasponu od 10.001 do 15.000 kuna bilježe 32 jedinice lokalne samouprave te se tu isključivo radi o priobalnim i otočnim jedinicama lokalne samouprave.
Grad Zagreb se s medijalnom cijenom stana/apartmana po m2 od 9459 kuna svrstao u razred s medijalnom cijenom stana između 5001 i 10.000 kuna po m2, a u tom se razredu nalazi još 87 jedinica lokalne samouprave.
Medijalne cijene po m2 od 5000 kuna i manje obilježavaju ruralne predjele te većinu lokalnih jedinica središnjeg i istočnog dijela zemlje, ukupno 37 gradova i općina – pojašnjavaju autori publikacije.
Obiteljske kuće
Što se tiče obiteljskih kuća, najviše medijalne cijene, iznad 10.000 kuna po m2, zabilježene su u Dubrovniku (12.139 kuna) i Župi dubrovačkoj (10.339 kuna). Medijalna cijena kuća u rasponu od 5000 do 10.000 kuna po m2 zabilježena je u 29 gradova i općina u priobalju i na otocima.
Nadalje, od ukupno 87 gradova i općina u kategoriji medijalne cijene kuća od 1001 do 5000 kuna po m2, njih čak 81 je smješteno na prostoru Jadranske Hrvatske, dok se svega šest jedinica nalazi u kontinentalnoj Hrvatskoj.
Cijene od 1000 kuna po m2 i manje evidentirane su u čak 190 jedinica lokalne samouprave, i to najvećim dijelom onima u ruralnim predjelima kontinentalnog dijela zemlje. Ilustrativan je podatak da se za 1 m2 u Dubrovačko‐neretvanskoj županiji moglo kupiti čak 26,7 m2 kuće u Vukovarsko‐srijemskoj županiji.
U zaključnom dijelu ove publikacije istaknuto je i da su najviše vrijednosti indeksa priuštivosti, koje ujedno upućuju na najmanju priuštivost stana ili apartmana, zabilježene u priobalnom dijelu zemlje.
Baška Voda i Podgora
– Primjerice, vrijednosti indeksa priuštivosti od 40 i više posto, koje ukazuju da je za jedan m2 stana/apartmana potrebno izdvojiti više od 40 posto godišnjeg dohotka, nalaze se u dvije jedinice lokalne samouprave, Baškoj Vodi i Podgori. U kategoriju, u kojoj je za jedan m2 stana/apartmana bilo potrebno u prosjeku izdvojiti 30 do 40 posto ostvarenog godišnjeg neto dohotka, ulazi 19 gradova i općina. To su Tisno, Hvar, Bol, Korčula, Sukošan, Okrug, Makarska, Dubrovnik, Malinska-Dubašnica, Primošten, Punat, Novalja, Sutivan, Baška, Brela, Omiš, Tribunj, Vodice i Konavle – navedeno je.
Najmanje mogućnosti
U dvadeset jedinica lokalne samouprave s najmanjom priuštivošću za prosječni godišnji dohodak građani su mogli kupiti između 2,2 i 3,4 m2 stambenog prostora. Među prvih 80 najmanje priuštivih lokalnih jedinica nema naselja koje nije priobalno. Tek na 81. mjestu se nalazi Jastrebarsko s vrijednošću indeksa 19,3.
Grad Zagreb se nalazi tek na 96. mjestu s vrijednošću indeksa 16. S druge strane, u 20 jedinica lokalne samouprave koje bilježe najpriuštivije stambene nekretnine, građani za svoj godišnji dohodak mogu kupiti između 8 i gotovo 15 m2 stambenog prostora.
Među njima su, pored istarskog Pazina i Raše, isključivo jedinice iz kontinentalnog dijela Hrvatske, a prednjači Petrinja s indeksom priuštivosti 6,7, a zatim slijede Beli Manastir, Vukovar, Ogulin, Duga Resa, Sisak, Nova Gradiška i Vinkovci, piše Slobodna Dalmacija.
Piše: Ljubica Vuko/Slobodna Dalmacija
Nakon što Kolinda Grabar-Kitarović nije osvojila drugi predsjednički mandat, sazvana je za utorak u 18 sati zajednička sjednica Nacionalnog vijeća i Predsjedništva HDZ-a na kojoj se raspravljalo o uzrocima poraza. Na sastanak su stigla sva najvažnija lica HDZ-a, od Vladimira Šeksa preko Gorana Jandrokovića i analitičara Roberta Kopala do Andreja Plenkovića koji je nakon sastanka izašao pred novinare, prenosi Večernji list.
– Završili smo sjednicu. Tema je bila analiza izbora, politička analiza. Više od 30 kolega je bilo na sastanku. U danima koji će slijediti biti će još sastanaka kako bismo se kvalitetno pripremili za buduće izazove. Ja sam sam dao svoju analizu razloga ovakvih rezultata predsjedničkih izbora – rekao je Andrej Plenković.
– Očito je došlo do mobilizacije velikog broja lijevih birača, naročito u zapadnim županijama. To je stvar i demografije, tamo gdje HDZ ima bolje rezultate danas živi manje ljudi – objasnio je Plenković neke od razloga pobjede Zorana Milanovića.
– Ni Škoro ni nitko drugi nije kriv za gubitak izbora. Ne vidim odgovornost u nikome osim nas i naše kandidatkinje – rekao je šef izbornog stožera Kolinde Grabar Kitarović Ivan Anušić.
Za mjesec dana u Vidu će se održavati novo izdanje Čamberice, biciklističke utrke XCP Stipe Čamber koja se boduje za prvenstvo Dalmacije (XC Zimska liga Dalmacije). Bit će to 9. veljače 2020 (nedjelja).
Organizator i domaćin utrke je bio Biciklistički klub Metković. Kao i do sada vozit će se tri utrke: natjecateljska za bodovanje, rekerativna i dječja.
Utrka u sklopu XC Zimske lige Dalmacije vozila se na relaciji Vid – Prud- Dragovija – Nova Sela – Vreštica – Mrtvački put – Vid.
Uskoro više informacija…
Što znači voljeti svoju domovinu svatko može tumačiti na svoj način, no makarski fotograf Krešimir Žanetić pokazao je to na izrazito lijep način.
Žanetić je na društvenim mrežama objavio poziv svima koji žele pomoći s čišćenjem jadranskih plaža da mu se pridruže, a danas je dokazao da zamišljeno provodi u djelo.
– Evo mi smo na Pelješcu. Točnije na plaži pokraj Trstenika. Smeće je hrvatsko, crnogorsko, albansko, grčko i tursko, a ja volim reći da je samo moje. Ako nam se netko želi pridružiti, slobodno. Smeća ovdje ima baš u izobilju – stoji u jučerašnjoj Žanetićevoj objavi.
Nažalost, smeća ima i u slivu Neretve i u Neretvanskom kanalu… samo nema baš onih koji bi ga skupljali, a previše je onih koji ga stvaraju i niz Neretvu šalju…
Dovršenim kriminalističkim istraživanjem policijskih službenika Policijske postaje Ston muškarac u dobi od 63 godine s područja Pelješca sumnjiči se da je počinio kazneno djelo nedozvoljeno posjedovanje, izrada i nabavljanje oružja i eksplozivnih tvari i kazneno djelo nedozvoljeno obavljanje istraživačkih radova i prisvajanje kulturnog dobra.
Naime, u kući navedenog 63-godišnjaka 3. siječnja pronađeno je 5 oštećenih glinenih posuda nalik na amfore antičkog podrijetla, kao i jedna poluautomatska puška s tromblonskim nastavkom i dvije lovačke puške te 75 komada streljiva za koje oružje nije posjedovao potrebna odobrenja. Pronađene posude kao i oružje i streljivo od navedenog su oduzeti, a protiv osumnjičenog slijede kaznene prijave nadležnom državnom odvjetništvu.
