-

300 GODINA ŽUPE Franjevačka mladež (FRAMA) u Metkoviću djeluje od 1993. godine

Sedmi dan proslave 300 godina Župe sv. Ilije proroka u Metkoviću bio je u znaku franjevaštva, odnosno Franjevačke mladeži (FRAME) koja u našoj župi djeluje od 1993. godine.

Večer franjevaštva bila je u crkvi sv. Franje na Kladi gdje je sv. misu predslavio fra Perica Maslać, župnik u Sinju a pjevanje je predvodio Zbor i bend mladih pod ravnanjem Milana Kapovića.

Nakon mise, naši su framaši predstavili svoje djelovanje, prisjećajući se početaka kada je prvi duhovnik bio fra Luka Banić a predsjednik Ivan Menalo. Naglasak je na duhovnoj formaciji mladih u duhu sv. Franje Asiškog što je uključuje polaganje godišnjih zavjeta, odlazak na hodočašća i molitvena okupljanja. Osim toga, FRAMA Metković je i društveno angažirana kroz karitativne akcije, Framafest i volontersku akciju 72 dana bez kompromisa.

Sutra je blagdan sv. Franje Asiškoga. Svečana misa s procesijom bit će na Kladi u 18 sati koju će predvoditi fra Domagoj Volarević.

Više osoba ozlijeđeno u teškoj prometnoj nesreći u Ševaš Njivama

Teška prometna nesreća u kojoj je više osoba ozlijeđeno dogodila se tijekom popodnevnih sati u naselju Ševaš Njive u blizi Čapljine.

Kako javlja bljesak.info, najmanje dvije ozlijeđene osobe prevezene su u Sveučilišnu kliničku bolnicu (SKB) Mostar.

U sudaru su sudjelovali Mercedes ML i TAM kamion, a oba vozila su završila u kanalu uz magistralnu cestu M-17. Na vozilima je nastala veća materijalna šteta.

Na toj dionici ceste prometuje se usporeno, naizmjeničnim propuštanjem vozila zbog obavljanja očevida Policijske uprave Čapljina.

Snimio udar munje u more u Pakoštanima: Ma bilo je biži kući!

Taman sam se spremao otići kad je udarilo. Cili sam se nakostrišija. Kad tako udari, bižiš doma, rekao je čovjek koji je snimio video.

Bio sam na plaži u Pakoštanima, oko 18 sati. Nije bilo nikoga. S mora je dolazila nevera. Munje su sijevale po otocima, a ja sam snimao, priča nam čitatelj koji je snimio kadar udara munje u more.

– Taman sam se spremao otići kad je udarilo. Cili sam se nakostrišija i biži kući. Ma pusti ti sve, kad tako udari blizu… Us*a sam se – iskreno nam je rekao čovjek koji je snimio video u srijedu.

Video možete pogledati ovdje.

 

 

Pravobraniteljica za djecu traži kaznu zatvora za necijepljenje

U praksi se, upozorava pravobraniteljica, sve češće događa da roditelji odbijaju preventivne i dijagnostičke postupke te liječenje djeteta koje liječnici smatraju nužnim Pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević zahtjeva pet promjena Kaznenog zakona kako bi se počinitelji seksualnog nasilja nad djecom adekvatnije kažnjavali i nadzirali: zabranu izricanja rada za opće dobor osuđenim seksualnim zlostavljačima djece, automatsko izricanje zabrane rada s djecom uz pravomoćnu presudu za seksualno zlostavljanje ili iskorištavanje djece, zaštitni nadzor nad osuđenicima nakon što napuste zatvor, gonjenje zbog spolnog uznemiravanja djece po službenoj dužnosti te uvrštavanje djela grubog zanemarivanja brige o djetetovu zdravlju, u što ubraja i necijepljenje. Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković jučer je rekao za Jutarnji list da još nije vidio pravobraniteljičine prijedloge, ali da mu “na prvu” zvuče logično.

Nužni postupci 

U praksi se, upozorava pravobraniteljica, sve češće događa da roditelji odbijaju preventivne i dijagnostičke postupke te liječenje djeteta koje liječnici smatraju nužnim, čime je dovedeno u pitanje ostvarivanje zdravstvenih prava djeteta. – Kako u takvim slučajevima nerijetko druge metode uvjeravanja i prisile roditelja ne daju rezultate, prijetnja kaznenim progonom ponekad predstavlja jedini put da se osigura pravo djeteta na zdravstvenu uslugu koja mu je potrebna kako bi se djetetu pružilo pravo na uživanje najviše moguće razine zdravlja – objašnjava pravobraniteljica i predlaže izmjene članka 177, koji propisuje kaznu do tri godine zatvora za roditelje koji grubo zanemaruju dužnost podizanja, odgoja i obrazovanja djeteta, na način da se tu izrijekom navede i grubo zanemarivanje brige o zdravlju djeteta. Kako je dodatno objasnila, kao kazneno djelo treba tretirati “svako zanemarivanje skrbi o zdravlju djeteta, uključujući uskraćivanje cijepljenja za koje ne postoje kontraindikacije”. Necijepljenje je sada prekršaj, a kazne su novčane – maksimalno 2000 kuna. Spomenuti članak zakona sada propisuje kazneni progon roditelja koji grubo zanemaruju svoje dužnosti podizanja, odgoja i obrazovanja djeteta.

-U praksi se kazneni postupci ne pokreću zbog dosljednog tumačenja odredbe čl. 177. u kojem se izričito ne navodi zanemarivanje brige o zdravlju djeteta kao povreda djetetovih prava. Stoga predlažemo da se u tom smjeru izmijeni ova odredba kako bi se izbjegle nedoumice u tumačenju propisa – ističe i predlaže i da se u slučaju spolnog uznemiravanja djeteta kazneni progon provodi po službenoj dužnosti.

-Spolna ponašanja koja dijete dovode u neugodan i ponižavajući položaj, poput neprimjerene seksualne primjedbe, širenja seksualnih glasina, pokazivanja uvredljivog vizualnog materijala, neželjenog fizičkog kontakta i sličnog, počinjena od osobe prema kojoj je dijete u odnosu zavisnosti ili zloupotrebom odnosa u provođenju odgojno-obrazovne, sportske, umjetničke ili neke druge djelatnosti, trebaju se progoniti po službenoj dužnosti – smatra pravobraniteljica.

Europski tjedan regija i gradova – Županija organizira konferenciju u Bruxellesu

Glavna tema konferencije bit će predloženi višegodišnji financijski okvir (VFO) za razdoblje 2021.-2027. odnosno kako će se budući proračun EU odraziti na regionalnu i lokalnu razinu, s obzirom na predloženo smanjenje financijske omotnice za kohezijsku politiku.

Tijekom Europskog tjedna regija i gradova u Bruxellesu će sudjelovati i delegacija iz Dubrovačko neretvanske županije sastavljena od predstavnika županije, razvojne agencije, gradonačelnika i načelnika. Sudionici putovanja imat će priliku posjetiti institucije Europske unije te upoznati hrvatske predstavnike u Bruxellesu.

Europski tjedan regija i gradova četverodnevna je manifestacija koja se jednom godišnje održava u Bruxellesu i tijekom koje službenici iz regionalnih i gradskih uprava te stručnjaci i predstavnici akademske zajednice mogu razmjenjivati dobre prakse i znanja u području razvoja regija i gradova. Navedeni tjedan bit će jedinstvena prilika pokazati zašto regije i gradovi moraju i dalje biti stupovi budućnosti EU te kako je kohezijska politika doprinijela i još uvijek doprinosi pametnom, održivom i uključivom rastu EU-a.

EU parlament: Nacistički i komunistički režimi provodili masovna ubojstva, genocid, deportacije

Europski parlament usvojio je 19. rujna 2019. rezoluciju naziva “Važnost europskog sjećanja za budućnost Europe (2019/2819(RSP))“, kojom je osudio i izjednačio nacističke i komunističke zločine kao i zločine svih ostalih režima.

U njoj se između ostaloga podsjeća kako su nacistički i komunistički režimi provodili masovna ubojstva, genocid, deportacije i doveli do nezapamćenih gubitaka života i slobode u 20. stoljeću u dotad neviđenim razmjerima u ljudskoj povijesti,a također i poziva sve države članice EU-a da provedu jasno i principijelno preispitivanje zločina i djela agresije koje su počinili totalitarni komunistički režimi i nacistički režim.

Europski parlament u Rezoluciji također izražava zabrinutost jer “u javnim prostorima nekih država članica (parkovima, trgovima, ulicama itd.) i dalje postoje spomenici kojima se veličaju totalitarni režimi“.

U nastavku donosimo tekst cijele Rezolucije:

“Rezolucija Europskog parlamenta od 19. rujna 2019. o važnosti europskog sjećanja za budućnost Europe (2019/2819(RSP))

Europski parlament,

– uzimajući u obzir univerzalna načela ljudskih prava i temeljna načela Europske unije kao zajednice utemeljene na zajedničkim vrijednostima,

– uzimajući u obzir izjavu koju su 22. kolovoza 2019. uoči Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima dali prvi podpredsjednik Timmermans i povjerenica Jourová,

– uzimajući u obzir Opću deklaraciju Ujedinjenih naroda o ljudskim pravima usvojenu 10. prosinca 1948., sponzori

– uzimajući u obzir Rezoluciju od 12. svibnja 2005. o 60. obljetnici kraja Drugog svjetskog rata u Europi na dan 8. svibnja 1945.(1),

– uzimajući u obzir Rezoluciju 1481 o potrebi međunarodne osude zločina totalitarističkih komunističkih režima koju je Parlamentarna skupština Vijeća Europe usvojila 26. siječnja 2006.,

– uzimajući u obzir Okvirnu odluku Vijeća 2008/913/PUP od 28. studenoga 2008. o suzbijanju određenih oblika i načina izražavanja rasizma i ksenofobije kazneno-pravnim sredstvima(2),

– uzimajući u obzir prašku Deklaraciju o europskoj savjesti i komunizmu, usvojenu 3. lipnja 2008.,

– uzimajući u obzir svoju deklaraciju o proglašenju 23. kolovoza Europskim danom sjećanja na žrtve staljinizma i nacizma usvojenu 23. rujna 2008.(3),

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 2. travnja 2009. o europskoj savjesti i totalitarizmu(4),

– uzimajući u obzir izvješće Komisije od 22. prosinca 2010. o sjećanju na zločine totalitarnih režima u Europi (COM(2010)0783),

– uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 9. i 10. lipnja 2011. o sjećanju na zločine totalitarnih režima u Europi,

– uzimajući u obzir Varšavsku deklaraciju od 23. kolovoza 2011. o Europskom danu sjećanja na žrtve totalitarnih režima,

– uzimajući u obzir zajedničku izjavu koju su 23. kolovoza 2018. dali predstavnici vlada država članica EU-a u spomen žrtvama komunizma,

– uzimajući u obzir svoju povijesnu rezoluciju o situaciji u Estoniji, Latviji i Litvi usvojenu 13. siječnja 1983. kao odgovor na „Baltički apel“ koji je uputilo 45 građana tih zemalja,

– uzimajući u obzir rezolucije i izjave o zločinima totalitarnih komunističkih režima koje je usvojio niz nacionalnih parlamenata,

– uzimajući u obzir članak 132. stavke 2. i 4. Poslovnika,

A. budući da se ove godine obilježava 80. godišnjica početka Drugog svjetskog rata, koji je uzrokovao ljudsku patnju dotad neviđenih razmjera i doveo do okupacije zemalja u Europi koja je potrajala desetljećima;

B. budući da su prije 80 godina, 23. kolovoza 1939., komunistički Sovjetski Savez i nacistička Njemačka potpisale Ugovor o nenapadanju, poznat kao Pakt Molotov-Ribbentrop, i njegove tajne protokole u kojima su podijelili Europu i teritorije neovisnih država u sfere interesa između svoja dva totalitarna režima, otvorivši tako put za izbijanje Drugog svjetskog rata;

C. budući da je, kao izravna posljedica pakta Molotov-Ribbentrop, uz nacističko-sovjetski Sporazum o prijateljstvu i demarkaciji koji je uslijedio 28. rujna 1939., Republiku Poljsku prvo napao Hitler, a dva tjedna kasnije i Staljin, čime je ta zemlja lišena neovisnosti, a poljski narod suočen s nezapamćenom tragedijom; te da je komunistički Sovjetski Savez 30. studenog 1939. započeo agresiju na Finsku, a u lipnju 1940. okupirao i pripojio dijelove Rumunjske (teritorije koji nisu nikad vraćeni) te pripojio nezavisne republike Litvu, Latviju i Estoniju;

D. budući da su nakon poraza nacističkog režima i završetka Drugog svjetskog rata neke europske zemlje mogle provesti obnovu i započeti proces pomirenja, dok su druge europske zemlje ostale pod diktaturom, a neke i pod izravnom sovjetskom okupacijom ili utjecajem, još pola stoljeća te su im sloboda, suverenitet, dostojanstvo, ljudska prava i društveno-gospodarski razvoj i dalje bili uskraćeni;

E. budući da, usprkos tome što su zločini nacističkog režima ocijenjeni i kažnjeni u okviru Nürnberškog procesa, još uvijek postoji hitna potreba za većom osviještenošću, moralnim preispitivanjem i pravnim istragama u pogledu zločina staljinizma i drugih diktatura;

F. budući da su u nekim državama članicama komunističke i nacističke ideologije zakonom zabranjene;

G. budući da je europska integracija od početka predstavljala reakciju na patnje prouzročene dvama svjetskim ratovima i nacističkom tiranijom koja je dovela do holokausta, odgovor na širenje totalitarnih i nedemokratskih komunističkih režima u središnjoj i istočnoj Europi te način da se suradnjom i integracijom prevladaju duboke podjele i neprijateljstva u Europi, prestane s ratovima i osigura demokracija u Europi; budući da je za europske zemlje koje su pretrpjele sovjetsku okupaciju i komunističku diktaturu, proces proširenja EU-a koji je započeo 2004. značio povratak u europsku obitelj kojoj pripadaju;

H. budući da se europska tragična povijest ne smije zaboraviti kako bi se odala počast žrtvama, osudili počinitelji i postavili temelji za pomirenje koje počiva na istini i sjećanju;

I. budući da su sjećanje na žrtve totalitarnih režima i priznanje i podizanje svijesti o zajedničkom europskom nasljeđu zločina koje su počinile komunističke, nacističke i druge diktature od ključne važnosti za jedinstvo Europe i njezinog naroda te za izgradnju otpornosti Europe na današnje vanjske prijetnje;

J. budući da je prije 30 godina, 23. kolovoza 1989., obilježena 50. godišnjica Pakta Molotov-Ribbentrop te je u znak sjećanja na žrtve totalitarnih režima organiziran „Baltički put“, dotad nezabilježena demonstracija dva milijuna Litavaca, Latvijaca i Estonaca koji su se uhvatili za ruke i formirali ljudski lanac koji se protezao od Vilniusa do Rige, pa sve do Tallinna;

K. budući da su, usprkos tome što je Kongres narodnih zastupnika SSSR-a 24. prosinca 1989. osudio potpisivanje Pakta Molotov-Ribbentrop, kao i drugih sporazuma s nacističkom Njemačkom, ruske vlasti u kolovozu 2019. odbacile odgovornost za taj sporazum i njegove posljedice te trenutačno promiču stajalište da su Poljska, baltičke države i Zapad pravi pokretači Drugog svjetskog rata;

L. budući da su sjećanje na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima i priznanje i podizanje svijesti o zajedničkom europskom nasljeđu zločina koje su počinile staljinističke, nacističke i druge diktature od ključne važnosti za jedinstvo Europe i njezinog naroda te za izgradnju otpornosti Europe na današnje vanjske prijetnje;

M. budući da otvoreno radikalne, rasističke i ksenofobne skupine i političke stranke potiču na mržnju i nasilje u društvu, primjerice širenjem govora mržnje na internetu, što često dovodi do porasta nasilja, ksenofobije i netolerancije;

1. podsjeća na to da se prema članku 2. UEU-a Unija temelji na vrijednostima poštovanja ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, jednakosti, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava, uključujući i prava pripadnika manjina; podsjeća na to da su te vrijednosti zajedničke svim državama članicama;

2. naglašava da je Drugi svjetski rat, najrazorniji rat u povijesti Europe, započeo kao neposredni rezultat zloglasnog nacističko-sovjetskog Sporazuma o nenapadanju od 23. kolovoza 1939., poznatog i kao Pakt Molotov-Ribbentrop, i njegovih tajnih protokola, u kojima su ta dva totalitarna režima sa zajedničkim ciljem osvajanja svijeta podijelila Europu u dvije zone utjecaja;

3. podsjeća da su nacistički i komunistički režimi provodili masovna ubojstva, genocid, deportacije i doveli do nezapamćenih gubitaka života i slobode u 20. stoljeću u dotad neviđenim razmjerima u ljudskoj povijesti; najoštrije osuđuje djela agresije, zločine protiv čovječnosti i masovna kršenja ljudskih prava koje su počinili nacistički, komunistički i drugi totalitarni režimi;

4. izražava svoje duboko poštovanje za svaku žrtvu tih totalitarnih režima i poziva sve europske institucije i aktere da učine sve što je u njihovoj moći kako bi održali sjećanje na stravične totalitarne zločine protiv čovječnosti i sustavna teške kršenja ljudskih prava, pobrinuli se da ih se iznese pred sudove i zajamčilo da se takvi zločini više nikada ne ponove; naglašava važnost očuvanja sjećanja na prošlost jer bez sjećanja ne može biti pomirenja te ponavlja svoj ujedinjeni stav protiv svakog oblika totalitarne vlasti, bez obzira na njezinu ideološku pozadinu;

5. poziva sve države članice EU-a da provedu jasno i principijelno preispitivanje zločina i djela agresije koje su počinili totalitarni komunistički režimi i nacistički režim;

6. osuđuje manifestacije i širenje totalitarnih ideologija kao što su nacizam i staljinizam u EU-u;

7. osuđuje povijesni revizionizam i glorificiranje nacističkih kolaboracionista u nekim državama članicama EU-a; duboko ga brine sve veće prihvaćanje radikalnih ideologija i povratak fašizmu, rasizmu, ksenofobiji i drugim oblicima netolerancije u Europskoj uniji te uznemiruju vijesti iz nekih država članica o šurovanju političkih vođa, političkih stranaka i tijela kaznenopravnog progona s radikalnim, rasističkim i ksenofobnim pokretima različitih političkih denominacija; poziva države članice da najoštrije osude takva djela jer ona ugrožavaju vrijednosti EU-a, mir, slobodu i demokraciju;

8. poziva sve države članice EU-a da 23. kolovoza obilježavaju kao Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih režima i na razini EU-a i na državnoj razini te da razvijaju svijest mlađih generacija o tim temama tako što će povijest i analizu posljedica totalitarnih režima uključiti u kurikulume i udžbenike svih škola u EU-u; poziva države članice da podrže dokumentiranje mučne prošlosti Europe, na primjer prevođenjem rasprava s Nürnberškog procesa na sve jezike EU-a;

9. poziva države članice da osude sve oblike negiranja holokausta, uključujući trivijaliziranje i umanjivanje zločina koje su počinili nacisti i njihovi kolaboracionisti, te da spriječe pojavu trivijalizacije u političkom i medijskom diskursu;

10. zalaže se za zajedničku kulturu sjećanja koja će odbacivati zločine fašističkih, staljinističkih i drugih totalitarnih i autoritarnih režima iz prošlosti i služiti kao sredstvo za izgradnju otpornosti na današnje prijetnje demokraciji, naročito među mlađim naraštajima; potiče države članice da kroz opću kulturu promiču obrazovanje o raznolikosti našeg društva i o našoj zajedničkoj povijesti, uključujući obrazovanje o zvjerstvima počinjenim u Drugom svjetskom ratu, poput holokausta i sustavnog dehumaniziranja njegovih žrtava tijekom niza godina;

11. nadalje, poziva na to da se 25. svibnja (godišnjica smaknuća heroja iz Auschwitza ritmajstora Witolda Pileckog) proglasi međunarodnim danom junaka borbe protiv totalitarizma koji će biti izraz poštovanja i počasti prema svima onima koji su, suprotstavivši se tiraniji, pokazali junaštvo i istinsku ljubav za čovječanstvo te će budućim generacijama služiti kao jasan primjer ispravnog stava koji treba zauzeti pred prijetnjom od totalitarnog porobljavanja;

12. poziva Komisiju da pruži efektivnu potporu projektima za povijesno pamćenje i sjećanje u državama članicama kao i za aktivnosti Platforme europskog sjećanja i savjesti te da u okviru programa Europa za građane odvoji odgovarajuća financijska sredstva za komemoraciju i sjećanje na žrtve totalitarizma, kao što je to izneseno u stajalištu Parlamenta o programu Prava i vrijednosti za razdoblje 2021. – 2027.;

13. izjavljuje da europska integracija kao model mira i pomirenja predstavlja slobodan izbor naroda Europe koji su se tako opredijelili za zajedničku budućnost te da Europska unija ima posebnu odgovornost za promicanje i zaštitu demokracije, poštovanja ljudskih prava i vladavine prava, ne samo unutar već i izvan Europske unije;

14. ističe da su se, u svjetlu pristupanja EU-u i NATO-u, zemlje istočne i središnje Europe ne samo vratile u europsku obitelj slobodnih demokratskih zemalja, već da su se, uz pomoć EU-a, pokazale uspješnima u provedbi reformi i postizanju društveno-gospodarskog razvoja; naglašava, međutim, da ta mogućnost treba ostati otvorena i drugim europskim zemljama kako je utvrđeno u članku 49. UEU-a;

15. tvrdi da je Rusija i dalje najveća žrtva komunističkog totalitarizma i da će njezin razvoj u demokratsku državu biti otežan sve dok vlada, politička elita i politička propaganda nastavljaju s umanjivanjem komunističkih zločina i veličanjem sovjetskog totalitarnog režima; stoga poziva sve dijelove ruskog društva da se suoče sa svojom tragičnom prošlošću;

16. duboko je zabrinut zbog nastojanja sadašnjeg ruskog vodstva da iskrivi povijesne činjenice i umanji zločine sovjetskog totalitarnog režima te ih smatra opasnom sastavnicom informacijskog rata koji se vodi protiv demokratske Europe s ciljem da se ona podijeli te stoga poziva Komisiju da se odlučno suprotstavi tim nastojanjima;

17. izražava zabrinutost zbog kontinuirane upotrebe simbola totalitarnih režima u javnom prostoru i u komercijalne svrhe te podsjeća na to da je nekoliko europskih zemalja zabranilo upotrebu i nacističkih i komunističkih simbola;

18. napominje da u javnim prostorima nekih država članica (parkovima, trgovima, ulicama itd.) i dalje postoje spomenici kojima se veličaju totalitarni režimi, što otvara put iskrivljivanju povijesnih činjenica o posljedicama Drugog svjetskog rata i propagiranju totalitarnog političkog sustava;

19. osuđuje činjenicu da ekstremističke i ksenofobne političke snage u Europi sve više posežu za iskrivljivanjem povijesnih činjenica te koriste simboliku i retoriku u kojoj se čuju odjeci nekih aspekata totalitarne propagande, uključujući rasizam, antisemitizam i mržnju prema seksualnim i drugim manjinama;

20. apelira na države članice da se pridržavaju odredbi Okvirne odluke Vijeća, tako da se suprotstave organizacijama koje šire govor mržnje i nasilje u javnim prostorima i na internetu; te da efektivno zabrane neofašističke i neonacističke skupine i svaku drugu zakladu ili udrugu koja veliča i glorificira nacizam i fašizam ili bilo koji drugi oblik totalitarizma, poštujući pritom domaći pravni poredak i nadležnost;

21. naglašava da bi tragična prošlost Europe i dalje trebala služiti kao moralna i politička inspiracija za suočavanje s izazovima današnjice, uključujući borbu za pravedniji svijet, stvarajući tako otvorena i tolerantna društva i zajednice koje prihvaćaju etničke, vjerske i seksualne manjine i primjenjujući europske vrijednosti na sve;

22. nalaže Predsjedniku da ovu rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, vladama i parlamentima država članica, ruskoj Dumi i parlamentima zemalja Istočnog partnerstva.

 

I medicinske sestre i liječnici u Metkoviću pridružuju se štrajku za boljitak hrvatskog sestrinstva

Na zagrebačkom Trgu svetoga Marka održava se prosvjed Inicijative za boljitak hrvatskog sestrinstva. Medicinske sestre ondje su krenule s glavnog zagrebačkog trga.

Podršku su im pružile i medicinske sestre i liječnici iz Doma zdravlja Metković koji su točno u 10 sati na 10-tak minuta napustile svoje radno mjesto izašle pred zgradu Doma zdravlja.

Dajemo punu podršku ovome prosvjedu. Mi smo tim, a sestre su naša desna ruka. Nadamo se da će se napokon početi vrednovati rad i da će sestrama biti omogućeno potrebno usavršavanje. – istakla je liječnica Sonja Barač.

Podršku medicinskim sestrama i tehničarima u Zagrebu dali su i saborski zastupnici Nikola Grmoja i Miro Bulj: Podrška našim medicinskim sestrama i tehničarima kojih je sve manje, potplaćeni su, a na njihovom entuzijazmu i empatiji počiva zdravstveni sustav!

Povod prosvjedu je nezadovoljstvo nedavnim parafiranjem dodatka Kolektivnog ugovora, u kojem se plaća povećava 4% za iznimnu odgovornost i 3% za uvjete rada. Medicinskim sestrama, kako se navodi u priopćenju, to konkretno znači 50 kuna veću plaću. One zahtijevaju povećanje osnovice plaće za 25%, vraćanje dodatka na godine radnog staža i zapošljavanje novih medicinskih sestara.

Ministar zdravstva Milan Kujundžić i predstavnici sindikata potpisali su u petak Dodatak II. Kolektivnom ugovoru (KU) za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, kojim se zaposlenima u zdravstvu od 1. rujna povećavaju dodaci na plaće za 7 posto. Predviđeno je linearno povećanje dodatka za 3% i 4%.

Noćas je nad Metkovićem prohujalo olujno nevrijeme koje je ‘osjetilo’ i nekoliko stabala

Noćas je nad dolinom Neretve prohujala oluja: grmljavinsko nevrijeme s jakim udarima juga i obilnom kišom, od 18 sati do jutros palo je 26,2 litara kiše.

Učinak ovoga nevremena je vidljiv na nekoliko stabala: na ulazu u Sportsku ulicu palo je stablo kostele, a u Gradskom parku se slomila poveća grana lovora.

Prema dostupnim metereološkim prognozama i danas nas očekuje slično ne/vrijeme. Meteoalarm i DHMZ obznanili su žuto upozorenje za Južnu i Srednju Dalmaciju: jako jugo u okretanju na jaku buru s olujnim udarima, srednja brzina vjetra 40-65 km/h, najjači udari vjetra 65-90 km/h. Lokalno moguća obilnija kiša do 40 mm praćena grmljavinskim nevremenom.

300 GODINA ŽUPE Održan je okrugli stol o povijesti župe, proroku Iliji, djelovanju redovnika i običajima

Večeras je u Galeriji GKS-a održan okrugli stol povodom jubileja 300 godina Župe sv. Ilije na kojem su govorili metkovski vjeroučitelji. Prije toga je u crkvi sv. Franje Asiškog na Kladi sv. misu predvodio fra Ilija Mikulić.

Mirela Raguž je iznijela povijesni presjek Župe sv. Ilije s naglaskom na burna vremena s kraja 17. i na početku 18 stoljeća kada je Župa i osnovana 1719. godine. Ukratko je predstavila i crkve na području Župe.

Tomislav Medak je u nadahnutom govoru iznio zanimljive podatke o starozavjetnim prorocima s posebnim osvrtom na djelovanje proroka Ilije koji je i patron naše župe. Svoj govor je zaključio da se u bitnom Ilijino vrijeme i danas ponavlja te da biti zahvaćen Ilijinim duhom znači biti zahvaćen Božjim Duhom koji izabranima daje govoriti istinu u zgodno i nezgodno vrijeme. A ljudi protivnih Istini bilo je i bit će u svakom vremenu.

Rosanda Lovrić se dotakla paraliturgijskih običaja u našoj župi u što prvenstveno spadaju žudije, odnosno običaji čuvara Kristova groba koji su u Metković došli zaslugom Ante Gluščevića 1857. godine. Predstavila je i povijest župskih zborova, neke liturgijske pučke napjeve, osobito staru metkovska pučku pjesmu Prosti, moj Bože koja se pjeva u Velikom tjednu.

Ivan Menalo, koji je bio i moderator okruglog stola, govorio je o redovništvu u Neretvi. Naglasio je pastoralno djelovanje franjevaca provincije Bosne Srebrene iz samostana Zaostrog, uz koje je vezan i sam osnutak metkovske župe 1719. Naglasio je njihovu požrtvovnost u nimalo lakim stoljetnim okolnostima između različitih svjetovnih vladara i naroda tvrde šije.Ukratko je predstavio djelovanje Služavki Maloga Isusa koje su u Metkoviću prisutne od 1912. Na kraju se osvrnuo na jednog od najvećih sinova Neretve o. Antu Gabrića.

U programu su nastupile i dvije učenice iz OŠG Metković: na klaviru je svirala Ena Gutić a na flauti Ana Sušak.

Sutra je na rasporedu sedmi dan proslave 300 godina Župe sv. Ilije koji će biti u znaku franjevaštva i FRAMA-e. Misu na Kladi u 18 sati predvodit će fra Perica Maslać. Nakon mise bit će program Večer franjevaštva kojega je pripremila metkovska Franjevačka mladež. Bit će to ujedno uočnica sv. Franje čiji blagdan ćemo proslaviti u subotu, 4. listopada.

Ima ih i u Jadranu! Fotografija ogromne lignje od 25 kilograma

Jeste li znali da u Jadranu žive lignje vrste Thysanoteuthis rhombus, koje narastu do metra dužine i mogu težiti čak 30 kilograma? Na Podvodnom.hr tvrde da je tako te da su se primjerci ‘dijamantne lignje’, doduše ne takvih proporcija, u nas već hvatali, a neki od pratitelja njihove Facebook stranice to su potvrdili. Na službenom ‘fejsu’ objavljena je i fotografija primjerka ulovljenog u Grčkoj, teškog, kako je ustvrdio autor fotografije, čak 25 kilograma. Taj podatak izazvao je živu diskusiju među članovima, a mnogi su se i zapitali nije li tako velika lignja previše žilava da  bi se moglo uživati u njoj.

A mi nismo bili lijeni malo provjeriti i našli smo podatak da je primjerak ove vrste ulovljen, prema službenim podacima, u prosincu 2006. godine u sjevernom Jadranu. Točnije, kod otočića Dolfin, nenaseljenog otočića u Kvarneriću, zapadno od najsjevernijeg mjesta otoka Paga. Ulovljen je peškafondom, na dubini od oko 10 metara i težio je 1272 grama. Bio je to muški primjerak, a plašt mu je bio dug 346 milimetara. Je li bio ukusan vjerojatno nikad nećemo doznati jer završio je u malakaloškoj zbirci Prirodoslovnog muzeja u Rijeci.

‘Lignja od 25 kg ulovljena u Grčkoj. Čim smo je objavili znači da se može uloviti u Jadranu, odnosno već se lovila kod nas samo ne ovoliko velika, za sada. Radi se o vrsti lignje (Thysanoteuthis rhombus), bez lokalnog naziva, ako ćemo prevesti strane nazive zvala bi se dijamantna lignja. Inače vas molimo da nam dojavite ulove neobičnih vrsta ali ovaj put to ne moramo kazati jer sigurno će se čuti o tome. Tko ne bi odolio pohvaliti se takvim ulovom?’, stoji uz fotografiju.

Lignja od 25 kg ulovljena u Grčkoj. Čim smo je objavili znači da se može uloviti u Jadranu, odnosno već se lovila kod…

Gepostet von Podvodni.hr am Montag, 30. September 2019

 

Zadnje objavljeno