– Pozivamo sve zainteresirane građane da nam se sutra, 22 studenoga, pridruže na Trgu kralja Tomislava u Metkoviću gdje će imati priliku vidjeti aktivnosti koje poduzimaju policijski službenici Policijske postaje Metković na suzbijanju alkohola i droge, poručuju iz PU dubrovačko-neretvanske.
Osim promidžbenih letaka u kojima su sadržani korisni savjeti, policijski će službenici prezentirati opremu koju koriste za otkrivanje droga kao i način na koji provode testiranje vozača na prisutnost droga i alkohola.
Svi zainteresirani građani policijski info pult i spomenutu opremu mogu razgledati od 10 sati pa nadalje.
Podsjećamo još jednom da od 15. studenoga do 15. prosinca traje Mjesec borbe protiv ovisnosti tijekom kojeg policija, osim pojačanog represivnog djelovanja, brojnim preventivnim aktivnostima želi upozoriti građane, posebice one mlađe naraštaje, o štetnim utjecajima ovisnosti.
Metković se prvotno razvio na dijelu zvanom Krnjesavac, da bi se u 20. stoljeću proširio neretvanskim poljem.Upravo radi toga što je jezgra naselja bila na Predolcu u njegovu podnožju u prvoj polovici 20. stoljeća nalazile su se sve važnije zgrade i ustanove (crkva, škola, autobusni kolodvor, dom zdravlja, dom kulture, tržnica, ljekarna itd.). Osim željezničkog kolodvora, kuća oko luke i elektro-stanice, na desnoj strani Neretve nije bilo značajnih građevina.
Početkom 20. stoljeća desna obala je bila slabo naseljena. Tako je 1910. godine na Jerkovcu je živjelo 45 žitelji. Međutim stanovnici brdskih naselja (Desne, Borovci, Nova Sela) počinju se spuštati prema dolini i graditi kuće. Već 1948. godine broj se udeseterostručio te je tada na desnoj strani Metkovića živjelo 587 stanovnika. Doseljavanja iz brdskih sela su nastavljena te je broj stanovnika i kuća nastavio rasti.
Metković oko 1950. godine
Uvidjevši nagli porast broja vjernika splitsko-makarski nadbiskup Frane Franić je u rujnu 1969, godine osnovao novu župu sv. Nikolebiskupa. On je predvidioda će se doseljavanje naroda u to područje, zbog opće pojave urbanizacije i industrijalizacije, u budućnosti nastaviti.
Civilne vlasti su to prepoznale tek 1979. otvaranjem Osnovne škole Edvard Kardelj, (danas OŠ don Mihovila Pavlinovića). Sportski život počinje nešto ranije, 1975. osnivanjem ONK Metković.
Osnivanjem župe te otvaranjem škole stvorili su se osnovni preduvjeti za daljnji razvoj ovog dijela Metkovića. Zadovoljavanje potrebe stanovništva za pastoralnom skrbi i obrazovanjem učinile su ovaj dio grada još privlačnijim za naseljavanje što je ubrzalo iseljavanje iz brdskih naselja.
Formiranjem druge župe grad Metković je prvi put u svojoj povijesti administrativno podijeljen na dva dijela iako samo na crkvenoj razini. Osnivanje župe i gradnja crkve prvi je čin urbanizacije prigradskog naselja. Druga administrativna podjela i osamostaljenje dogodilo se nekoliko desetljeća poslije te desna strana ima svoj mjesni odbor.
Tijekom pedesetogodišnjeg postojanja župe kroz razne organizacije (pjevački zborovi, tamburaške sekcije, amaterski glumci itd.) obogaćen je život stanovnika. Župa je bila pokretač kulturnog i društvenog života desne strane Metkovića. Izgradnja crkve dala je ovom dijelu Metkovića i vizualno-prostorni identitet koji do 2009. godine nije ni imao. Crkva ima originalno arhitektonsko rješenje što ju je učinilo jednim od prepoznatljivih simbola grada. Crkva i zaštitnik župe postali su identitetski simbol desne strane što pokazuje i naziv gradske četvrti odnosno mjesnog odbora koji nosi ime sv. Nikole.
Iako ne možemo tvrditi da se ovaj dio grada ne bi razvio da nije osnovana župa, ipak možemo zaključiti da je nadbiskup Franić to prvi prepoznao. Trebalo je imati hrabrosti osnovati zasebnu teritorijalnu crkvenu jedinicu usred ničega, u naselju na rubu grada. Crkvene vlasti potpomogle su urbani razvoj te odigrale važnu ulogu u društvenom i kulturnom životu jedne zajednice.
Iako cijela dolina Neretve proživljava ekonomsku i demografsku krizu, župa je zadnjih deset godina doživjela infrastrukturni procvat. Uz pastoralnog centra okončana je i prometna izolacija. Najvažnija prometnica u Hrvatskoj, autocesta A1, došla je do samog praga župe.
Ipak najvažniji zahvat je rješavanja problema obrane od poplava izgradnjom nasipa. Upravo će riješavanje ovog problema potaknutu daljnji urbani razvoj ovog dijela grada jer je dugo godina gradnja kuća na poplavama ugroženim područjima bila nepoželjna. Duboko sam uvjeren da desnu obalu Metkovića čeka svijetla budućnost.
Skori predsjednički izbori ne bi trebali biti dosadni. Izgleda da se za to pobrinuo i naš Ljubo Bebić. Nezaboravni Ljubo opasno kreće na Pantovčak! Uvjeren je da će mu popularnost iz emisije donijeti potreban broj potpisa za kandidaturu, prenosi RTL.
Jedno od najupamćenijih lica jubilarne desete sezone emisije ‘Ljubav je na selu’, legendarni Ljubo Bebić, još je prije nekoliko mjeseci najavio da će se kandidirati za predsjednika Republike Hrvatske, a sada je za RTL TV to i potvrdio.
– Kandidirat ću se. Upravo rješavam papire, otvorio sam poseban račun. Već sam trebao podnijeti kandidaturu, ali imam jedan problem – ne mogu naći lozinku od maila…, priča Ljubo, koji se u emisiji svojim kandidatkinjama predstavio riječima ja sam ljubav, a ne Ljubo.
– Ja sam čovjek koji je malo vidovit i dublji signali mi kažu da se trebam kandidirati. Nisam mislio to učiniti, ali prijatelji su mi rekli da imam planetarnu popularnost i da moram. Moji instinkti kažu da ću skupiti potpise, ispričao je Ljubo, kojeg, najavio je, uskoro možete vidjeti na glavnom zagrebačkom trgu kako prikuplja potpise potrebne za kandidaturu.
E pa, Ljubo, želimo ti puno uspjeha, prvo u potrazi za lozinkom a potom i u utrci prema zagrebačkom brežuljku Pantovčak.
Problemu pobačaja pristupi su uglavnom oprečni, stavovi zbijeni uglavnom u dva bloka koja se isključuju, a između njih prolaze ljudske sudbine u kojima je pobačaj rješenje i teret bez premca. Međutim, pristup ne mora uvijek biti bez razumijevanja drugoga što je pokazalo i jučerašnje predstavljanje vrlo zanimljive knjige Neplanirano.
Autobiografija Abby JohnsonNeplanirano po kojoj je snimljen i istoimeni film, je knjiga koju vrijedi pročitati jer je autorica bila je u prvim redovima bitke na obje strane, i na pro-choice i na pro-life strani, i stoga nam donosi doista jedinstven uvid, unoseći nadu i suosjećanje u temu koja izaziva političke kontroverzije.
U knjizi se opisuje potresna životna ispovijest Abby Johnson koja je osam godina bila ravnateljica klinike za pobačaje u Teksasu. U listopadu 2009. g. dala je otkaz na to radno mjesto gdje su se radili pobačaji pod vodstvom organizacije Planned Parenthood, kada je prvi put osobno sudjelovala u obavljanju pobačaja u klinici i vidjela reakciju djeteta. Sada je Johnson majka osmero djece, (osobno je pobacila dva djeteta), gorljiva zagovornica prava nerođenih i obraćenica s protestantizma na katoličanstvo.
Knjigu je izdao Verbum, a u srijedu, 20 listopada u Galeriji GKS-a u Metkoviću predstavio ju je Ante Čaljkušić, predsjednik inicijative 40 dana za život i predsjednik udruge Hrvatska za Život. U ime metkovskog ogranka Inicijative koji je organizirao ovo predstavljanje prisutnima se obratila Ankica Jakić.
Ante je iznio i dojmljive rezultate molitvene akcije 40 dana za život, odnosno Za dijete više.
Kao da se sve zlo ovoga svijeta sručilo na neretvanske poljoprivrednike. Samo što su pomislili da su mandarine dobro rodile i da će se moći prodati, iznenada su došli problemi s otkupom, niskom cijenom, velikom količinom otpada, zatvaranjem otkupnih centara, čudnim načinom vaganja i kalibriranja, piše Slobodna Dalmacija.
Pojedinci su na otkupe dovozili deset tona da bi im se devet tona proglasilo otpadom jer se plodovi nisu uklapali u zadane gabarite (bili su sitni ili krupni, više ili manje napuhani). I kako to već biva, zlo nikada ne dolazi samo. Neretvom već dva tjedna hara olujna južina, praćena enormnom količinom kiše, dovoljno da uništi berbu ili ono što je od berbe ostalo.
Zbog nevremena se mandarine ne mogu brati, plodovi se zbog vlage napuhuju na stablima, a takva mandarina nije dalje za prodaju, olujna južina ih trga sa stabala i tako ostaju truliti na plantažama. S južinom je stigla i nova pošast kojoj se voćari nisu nadali – puževi. Ono što nije uništila vlaga, dokrajčili su oni. Brste sve pred sobom, ne štede ni koru stabla.
Prijeti i voćna muha
– Jedna gajba se ubere, a tri se bace – kažu nam ogorčeni voćari. Ovo vam je jad i borba za goli život. Daleko smo mi od bogate Kalifornije, kako netko zove dolinu Neretve – rekao nam je jedan proizvođač mandarina, kojemu je na stablima ostalo više od vagona plodova.
Posebno su ugroženi oni koji imaju kasnije sorte i klementine koje tek dospijevaju, a vlaga i južina ih svaki dan sve više i više uništavaju. Na kraju se postavlja pitanje gdje će se zbrinuti tolika količina trulih mandarina.
Na gradske deponije trule mandarine ne mogu jer se zahtijeva duboko zakopavanje upravo kako bi se suzbilo širenje sredozemne voćne muhe, koja je veliki štetnik u voćarstvu, a napada i povrtlarske kulture. Naime, muha ubode plod mandarine ili breskve, a može i rajčice ili paprike u kojoj se razvija ličinka i takav plod truli.
Zna se da na stablu ne smiju ostati jer su leglo sredozemne voćne muhe, koja će uništiti i iduću berbu ako se razmnoži u tolikoj mjeri. I samo Ministarstvo poljoprivrede je voćarima na početku berbe isplatilo dvadeset milijuna kuna, otprilike desetak tisuća kuna po hektaru, što je namijenjeno zbrinjavanju trulih plodova, ali nitko nije računao da će kiša i južina trajati neprestano petnaestak dana.
– U protekla dva tjedna proizvođači mandarina su mogli iskoristiti za berbu samo nekoliko dana. Neobrane rane i srednje rane sorte mandarina su u fazi fiziološke zrelosti, što samo po sebi ne daje trajnost proizvoda. Prema podacima DHMZ-a, od početka studenoga u dolini Neretve palo je više od 200 mm kiše, a zabilježeni su udari juga od 138 km/h – ističe agronom Željko Bjeliš.
– Uz navedene klimatske uvjete koji nas prate protekla dva tjedna, pretpostavljamo da će biti nemoguće ubrati mandarine normalne kondicije te da će preostale neubrane mandarine propasti – predviđa Bjeliš.
Veliki otpisi robe
Kao što smo već rekli, izrazito je velik napad puževa.
– Ma, možete zamisliti kolika je najezda tih puževa, sve ogoliše! Ovo je jedini slučaj na svijetu da su puževi brži od čovjeka. Prije oni obrstiše negoli mi možemo pobrati mandarine – kazali su nam neretvanski voćari, koji nisu zadovoljni s funkcioniranjem otkupnih centara. Ipak, o tome ne žele javno govoriti jer će opet te otkupljivače morati moliti da im otkupe mandarine.
Kako doznajemo, na pojedinim otkupima su enormno veliki otpisi robe, koji su kod nekih otkupljivača transparentni i proizvođači se pozivaju u vrijeme kalibriranja, dok se kod drugih bez imalo milosti otpisuje i do 90 posto preuzete robe, bez prisutnosti proizvođača. Zbog toga, ali i zbog kratkotrajnosti proizvoda, proizvođači posljednjih dana radije mandarine prodaju na metkovskoj veletržnici, gdje cijena mandarina u pojedinim danima raste iznad 2,5 kuna, dok na otkupima uz najbolju kvalitetu teško dostiže prosječnu cijenu od 1,50-1,70 kuna.
Elementarna nepogoda?
Situacija je toliko loša da je Neretvanska mladež, udruga koja okuplja proizvođače mandarina, uputila zahtjev jedinicama lokalne uprave da proglase stanje elementarne nepogode za dolinu Neretve.
Da je stanje sa mandarinama kritično, slaže se i proizvođač Neven Mataga. On smatra da će sigurno pet do deset tisuća tona mandarina propasti zbog južine i kiše:
– Ako se ovako nastavi, a prognoziraju još četiri-pet dana veliku količinu kiše, to će sve propasti.
Ove jeseni na plantažama od Metkovića do Ploča planirano je ubrati oko 40 tisuća tona mandarina. Riječ je o lošijem urodu u usporedbi s prošlom godinom, koja je bila rekordna. Stoga su voćari mislili da neće biti problema s plasmanom na tržištu, ali su se očito prevarili jer južinu i kišu nitko nije mogao predvidjeti, piše Slobodna Dalmacija.
Učitelji i članovi sindikata s transparentima stoje na najfrekventnijim prometnicama diljem Hrvatske. Akcija je održana u svim gradovima gdje su članovi Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske.
Posebno su aktivni u Zagrebu, gdje im je cilj ukazati na svoj problem članovima Europske pučke stranke koji gostuju na summitu u Areni Zagreb.
1 of 2
Nekolicina nastavnika iz metkovskih srednjih škola polusatnu akciju oko 14 sati provela je u Ulici S. Radića, kod pješačkog prijelaza između Gradskog parka i Trga kralja Tomislava.
Odaziv učitelja na štrajk je još uvijek vrlo velik. Štrajk se nastavlja do ispunjenja zahtjeva ili dogovora s Vladom.
Jutros oko 9 sati na Jadranskoj magistrali na predjelu Raba dogodila se prometna nesreća u kojoj je sudjelovalo osobno vozilo, priopćili su nam iz PU dubrovačko-neretvanske.
Do nesreće je došlo u trenutku kada je vozač izgubio nadzor nad vozilom koje je udarilo u brdo i prevrnulo se. U vozilu su bile dvije osobe koje su lakše ozljeđene. Na vozilu je nastala je velika materijalna šteta. Promet se odvija nesmetano.
Danas je drugi dan zaredom općeg, frontalnog štrajka u cijeloj Hrvatskoj, odnosno ukupno 29. dan štrajka zaposlenih u osnovnim i srednjim školama. Vlada i dalje ne popušta pred zahtjevu učitelja za povećanjem koeficijenta za obračun plaća za 6,12 posto.
Odaziv na štrajk u metkovskim školama je, kao i dosada, bio velik. Štrajkalo je oko 80 posto zaposlenika. Nastava se uglavnom nije održavala, izuzev manjeg broja učitelja koji su organizirali nastavu na koju se odazva za manji broj učenika.
Prema najavi sindikalnih čelnika koji su danas bili na sastanku s ministricom Divjak, štrajk će se održati i sutra.
Stručni skup s međunarodnim sudjelovanjem pod nazivom Utjecaj elektroničkih medija na rani razvoj i zdravlje djece održan je proteklog vikenda na sveučilišnom kampusu u Dubrovniku, piše Dubrovački vjesnik.
Ravnateljica Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba, klinička psihologinja prof. dr. sc. Gordana Buljan Flander je istakla kako postoji pozitivna povezanost korištenja elektroničkih medija kod djece s korištenjem istih od strane roditelja. Istraživanja također pokazuju kako 60% roditelja objavljuje slike svoje djece na Facebooku, od čega njih 95% objavljuje ime djeteta, a 77% slike gole i polugole djece. Ne čudi stoga podatak kako 40% mladih u Hrvatskoj u dobi od 15 do 20 godina šalju svoje fotografije ili poruke eksplicitnog sadržaja drugima.
Na žalost kod 97% onih koji su slali svoje fotografije prije 18.g. došlo je do prosljeđivanja poruke drugima bez pristanka pošiljatelja. Često ih se ucjenjuje takvim video sadržajima, porukama ili fotografijama što rezultira čitavim nizom mentalnih problema – od stresa, anksioznosti, depresije do suicidalnosti.
Prof. dr. sc. Srećko Gajović s Hrvatskog instituta za istraživanje mozga Medicinskog fakulteta u Zagrebu govorio je o prednostima i zahtjevima na prilagodbu digitalnom društvu kada je riječ o zdravlju pojedinaca, dok je dr. sc. Ranko Rajović autor NTC programa učenja govorio o razvoju dječjeg mozga, utjecaju izloženosti elektroničkih medija, a posebno ulozi roditelja, ali i obrazovnih ustanova kada je rječ o ravnomjernoj stimulaciji razvoja mozga u ranoj dobi. Osvrnuo se i na ulogu škole u poticanju nadarene djece te načinima na koje škola može uništiti ili potaknuti kreativnost djeteta.
Na skupu su predstavljeni i rezultati istraživanja o navikama korištenja elektroničkih uređaja kod djece preškolske dobi u Dječjim vrtićima Dubrovnik, rezultati istraživanja Dječjih vrtića župa dubrovačka o povezanosti korištenja elektroničkih medija kod djece s korištenjem istih od strane roditelja. Ukazano je također i na sve slabiju zrelost i spremnost djece za upis u prvi razred osnovne škole.
Skup je organizirao Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko neretvanske županije u suradnji s Dječjim vrtićima Dubrovnik i udrugom Dubrovnik zdravi grad. Okupio je oko 250 sudionika a njegov cilj je bio ukazati na štetan utjecaj elektroničkih medija na rani razvoj i zdravlje djece, piše Dubrovački vjesnik.
Prije nekoliko dana u kampu Ornitološkog društva Brkata sjenica ulovljena je zanimljiva ptica s djelomičnim albinizmom.
Radi se o močvarnoj strnadici(Emberiza schoeniclus) koja je česta u Neretvi u bojama koje je krase u prirodi. Ova jedinka posebna je po svom djelomičnom albinizmu što je rijetka pojava u prirodi. Rijetko se ulove albino ptice, a u Prirodoslovnom muzeju u Metkoviću imamo ih nekoliko primjeraka.
Formiranjem druge župe grad Metković je prvi put u svojoj povijesti administrativno podijeljen na dva dijela iako samo na crkvenoj razini. Osnivanje župe i gradnja crkve prvi je čin urbanizacije prigradskog naselja. Druga administrativna podjela i osamostaljenje dogodilo se nekoliko desetljeća poslije te desna strana ima svoj mjesni odbor.
