-

LOKALNA PROGNOZA Prvi dan jeseni obilježit će oblaci, kiša i pad temperature

By
K. J.
-

Ovoga puta ljetu možemo uputi pozdrav. Na nebo iznad doline Neretve polako stižu oblaci nošeni umjerenim južnim vjetrom navješćujući početak jeseni.

Njih će tijekom noći biti još više kada se očekuju pljuskovi. Obilnije padaline moguće su tijekom sutrašnjeg dopodneva kada će puhati slaba bura a temperatura zraka neće prelaziti 20°C. U drugom dijelu ponedjeljka vjetra bura će opet prijeći u jugo, bit će manje oblačno i pretežno suho.

Obilnija kiša očekuje se i tijekom noći s ponedjeljka na utorak kada će puhati slaba bura. Tijekom dana oblaci će se razići, a sunce će nam podariti koji stupanj više (do ugodnih 25°C). Vjetar će biti slab i promjenjiva smjera. Slično vrijeme bit će i u srijedu, a u četvrtak je moguća nova brza i kratkotrajna promjena vremena s oborinama.

Prometna nesreća na Jadranskoj magistrali kod skretanja prema Stonu

By
K. J.
-

Oko 15 sati dogodila se prometna nesreća na Jadranskoj magistrali prije skretanja prema Stonu u kojoj su sudjelovala dva osobna vozila hrvatskih registracijskih u kojima su bili stranci.

Na mjesto nesreće došli su policija i HMP. Ozljeđene su tri osobe koje su prevezene u OB Dubrovnik.

U tijeku je očevid, promet se odvija otežano i vozila u koloni čekaju prolaz jednim kolničkim trakom.

O uzrocima nesreće nakon očevida.

Foto: Radarska kontrola

Električnih romobila sve je više, a vozač se smatra pješakom koji može voziti i 40 km/h

By
K. J.
-

Električni romobili, alternativa gradskom prijevozu, preplavili su ulice. Brzi su, a mogu biti i opasni, pa prometni stručnjaci i liječnici apeliraju da se hitno regulira njihova vožnja, tako da ih se prestane tretirati kao pješake već kao novu kategoriju u cestovnom prometu.

“Za e-romobile trebalo bi uvesti ograničenje brzine i ograničiti njihovo kretanje isključivo na biciklističke staze, no sada su ostali u sivoj zoni nereguliranog prometa”, izjavio je prometni stručnjak Željko Marušić u razgovoru za Hinu istaknuvši da to pitanje nije neriješeno samo u Hrvatskoj, nego je problem prisutan i na svjetskoj razini.

I dok se u mnogim europskim zemljama vodi rasprava gdje električni romobili mogu voziti, Ustavni sud u Hrvatskoj odlučio ga je svrstati među pješake. To znači da se to pomoćno pješačko sredstvo može voziti po pločniku i nema obavezu kretanja po biciklističkim stazama. Za vožnju romobila nije potrebno imati vozačku dozvolu, kacigu, ni reflektirajući prsluk iako im brzina može doseći i 40 kilometara na sat. Brzina im nije propisana, ali se navodi da se romobilist “dužan kretati primjerenom brzinom na način da ne ometa ostale građane na cestama i javnim mjestima”.

Tako se aktualnim Zakonom o sigurnosti prometa na cestama vozač romobila smatra pješakom, može se kretati samo površinom kojim se kreću pješaci i zabranjena mu je vožnja kolnikom. U suprotnom, propisana je kazna od 300 kuna. “Nije problem samo u romobilima, već i u biciklima koji voze kolnikom ako nema staza. Apeliram da se resetira sadašnji sustav, da se i za romobile i za bicikle uvedu isti propisi, vožnja po biciklističkim stazama, a ako njih nema, da ih se preusmjeri na nogostup”, kaže Marušić.

Pri tome treba ograničiti brzinu i za bicikle i za romobile na 5, 10, 15 i 20 kilometara na sat. Brzina ne bi trebala prelaziti 10 kilometara na sat u pješačkim zonama.

“Romobili su se pojavili kao grom iz vedra neba i zatekli zakonodavstvo. Sve ih je više, a sada se upalila crvena lampa i krajnji je trenutak da se to pitanje zakonski regulira, jer je lomova i sudara s pješacima sve više”, upozorava Marušić. Iako mu nije poznato da je zbog e-romobila netko do sada poginuo u Hrvatskoj, sve je veći broj nesreća s lomovima. “Po zakonu velikih brojeva, u budućnosti će netko stradati. Ljudi se lome, to ne treba podcjenjivati”, poručuje Marušić.

Tome svjedoči i kirurg Mario Malović iz Klinike za traumatologiju koji kaže da je od proljeća ove godine sve veći broj ozlijeđenih vozača romobila, koji su premašili bicikliste. “Sada već na dnevnoj bazi u klinici zbrinjavamo vozače električnih romobila. Većinom su to lake ozljede – oguljotine i natuknuća, no ima i prijeloma ručnog zgloba i šake”, kaže Malović koji je u zadnjih mjesec dana operirao troje ljudi nastradalih u padu s električnog romobila.

Smatra da su ljudi neozbiljno pristupili novom prijevoznom sredstvu koje postiže brzine i do 40 kilometara na sat. Zbog malih kotačića i visoke osovine vozač bude katapultiran, pada i razbija se na asfaltu, a vozači u Hrvatskoj nemaju ni zaštitne rukavice ni kacigu. Na ‘Traumi’ su liječili i pješake na koje su naletjeli romobili, no više stradavaju vozači, u omjeru deset prema jedan. Ima i slučajeva da vozači romobila stradaju od pješaka ili automobila koji im naglo izlete.

U Hrvatskoj prva ozbiljna sezona, iduće godine puno više problema

Treba regulirati korištenje romobila jer to novo prijevozno sredstvo sada može voziti svatko, od jedne do sto godina, bez ikakvih pravila. Ovo je u Hrvatskoj bila prva ozbiljna sezona s električnim romobilima, a Malović se boji da će od iduće godine biti puno više problema kada romobili postanu dostupniji i jeftiniji. “Trebalo bi apelirati na prometnu policiju da uvede nekakvu edukaciju za vozače romobila”, ističe Malović.

S druge strane, Ivan Dadić, profesor Fakulteta prometnih znanosti, ne vidi problem u tome da se e-romobili kreću i po kolniku i po pločniku “ako su vozači tolerantni i ponašaju se u skladu s prometnim situacijama”. To znači da bi se u pješačkim zonama morali kretati brzinom pješaka, vodeći računa da što manje ometaju promet i pješake, a kolnikom u područjima gdje je ograničenje brzine do 50 km na sat vozeći krajnje desnom stranom ceste.

Dadić pozdravlja pojavu romobila na gradskim ulicama, jer su ekološki prihvatljivi, lagani i prenosivi. “Dobro je da što više ima tih alternativnih prijevoznih oblika koji manje zagađuju okolinu, samo se moramo na njih naviknuti i biti tolerantni. Kad je puno pješaka, vozači romobila ne bi smjeli prebrzo voziti, romobil bi tada trebali gurati ili se kretati brzinom kojom ne ugrožavaju sigurnost pješaka”, kaže Dadić.

Iako se sve veći broj pješaka žali na “nečujne električne jurilice”, ne vidi problem ni u tome što njihovo kretanje još nije zakonski regulirano jer, ističe, nemoguće je sve propisati. Predetaljni propisi uništavaju kreativnosti i duh, smatra Dadić. Vlasnici romobila ističu praktičnost novog prijevoznog sredstva koje je, kažu, jednostavnije od bicikla, teži svega 10-ak kilograma pa ga se može jednostavno unijeti u ured i zaštititi od potencijalne krađe.

Jedan od njih, Dario G., jako je zadovoljan romobilom koji je, kaže, kupio u Nami za svega 2000 kuna. “Bateriju punim poput laptopa, a s jednim punjenjem prevezem i do 15-ak kilometara”, kaže taj ponosni vlasnik romobila. Iako je to “pomoćno pješačko sredstvo” obavezan voziti po nogostupu, priznaje da ga vozi posvuda zbog loše prometne infrastrukture.

Resorni ministar Davor Božinović nedavno je za HRT izjavio da će se problem električnih motora i romobila prije ili kasnije morati regulirati, no kada bi to moglo biti, iz MUP-a nisu odgovorili na Hinin upit. Ne raspolažu ni podatkom koliko ima romobila u Hrvatskoj jer to novo prijevozno sredstvo ne podliježe obvezi registriranja. Tako električni romobil, po prosječnoj cijeni između 2500 i 3500 kuna, svatko može kupiti gotovo posvuda, pa i u svakom većem supermarketu, “stati” na njega i odvesti se kući zajedno sa špecerajem.

Maraton lađa na Bosutu: Slavili UL Stablina i Vinkovačke lađarice

By
K. J.
-

Udruga Vinkovački lađari priredila je još jednu atrakciju na Bosutu kao dio programa 54. Vinkovačkih jeseni, treći zaredom Maraton lađa.

“Sada smo već na dobrom putu da to  postane tradicija za Vinkovačke jeseni. Vinkovački lađari tako daruju sugrađanima i svim gostima grada jednu lijepu manifestaciju. Mi smo ove godine u Metkoviću nastupili devetu godinu zaredom, a nama su ove godine došle ekipe s Neretve, ali i iz Bjelovara i Siska.Također, prvi put imamo i žensku utrku. Došle su nam lađarice iz Bjelovara i Siska, a tu je i naša vinkovačka ekipa, koja nastupa prvi put”, istaknuo je Stjepan Sertić, predsjednik udruge “Vinkovački lađari.

U muškoj utrci nastupile su ekipe: Gusari iz Komina, 4. gardijska brigada iz Metkovića, Domagojevi gusari iz Vida, Gospa Karmelska iz Krvavca, Stablina, Sisak, SU Argonauti iz Bjelovara i Vinkovački lađari. U ženskoj utrci sudjelovale su ekipe Sparta iz Bjelovara, Sisak i Vinkovačke lađarice.

Od muških ekipa prva je bila ekipa Stablina, druga ekipa Domagojevi gusari, a treća ekipa Sisak.

Od tri ekipe lađarica slavile su Vinkovačke lađarice, druga je bila ekipa Sparta, a treća je na cilj stigla ekipa Sisak.

Mladi karataši iz KK Domagoj imali su uspješan nastup na DBG Open Čitluk

By
K. J.
-
Jučer je 18 karataša KK Domagoj nastupilo na međunarodnom karate turniru DBG Open Čitluk i ukupno osvojili 11 medalja, 1. zlato, 3 srebra i 7 bronci. Na ovom truniru su nastupila 43 kluba sa ukupno 593 natjecatelja.
Zlatnu medalju u katama osvojila je Gabrijela Bebić, srebro u katama osvojili su Marko Ilić i Petra Ivanković a u borbama Jure Ilić. Broncu u katama osvojili su Noa Antunović, Veronika Herceg i Karmen Kraljević a u borbama Matej Kljusurić, Lucija Plećaš, Lucija Plećaš Lulu i Erika Vasilj.
Za klub su još nastupili Bubalo Gabriela, Ilić Petar,  Knežić Dean, Lazarević Jelena i Kljusurić Petra.

Karate klubu Metković 9 odličja na međunarodnom klupskom karate turniru DBG Open

By
LIKEmetkovic.hr
-
dav
Danas je Karate klub Metković nastupio u Čitluku (BiH) na međunarodnom klupskom karate turniru DBG Open na kojem su nastupila 43 kluba iz 6 zemalja  za 593 natjecatelja. Karate klub Metković nastupio je sa 9 natjecatelja iz mlađih uzrasta u borbama, pod vodstvom trenera Dina Žderića, koji su osvojili 9 medalja, od čega 5 zlata,  2 srebra i  2 bronce.
Zlatne medalje su osvojili: Duje Žderić, Nera Grljušić, Ema Galov, Dora Galov i Ante Leontić; dok su srebrene medalje osvojili: Katja Jerković i Duje Mihaljević; a brončane medalje: Anja Pokrajac i Josip Ćerlek.
Sedam finalnih borbi i osvojenih 5 zlata pokazatelj su stručno odrađenih ljetnih priprema i dobar početak drugog dijela sezone 2019.
Sutra 5 natjecatelja kadetskog i juniorskog uzrasta Karate kluba Metković odlazi put Podgorice, Crna Gora na međunarodni klupski karate turnir  KUP Šampiona, gdje su prijavljena 43 kluba iz 8 zemalja sa 675 natjecatelja.

3. HNL JUG Neretva u ništa, Jadran LP u jedan

By
K. J.
-

U 5. kolu  3. HNL, koji se igra ovoga vikenda, Neretva je u Sinju ostala kratkih ruku, a Jadran Luka Ploče na svom terenu upisao jedan bod.

Danas je u Sinju slavio Junak 3:1. Prvo poluvrijeme je proteklo u nadigravanju i nije bilo golova. Prvi udarac prema Neretvinu golu Junak je uputio u 51. minuti kada je Vuleta pogodio za 1:0. Mastelić je nakon gužve u šesnaestercu postigao drugi gol za Junak. Neretva je od 71. minute igrala s igračem manje, crveni karton dobio je Medić. U otvorenoj igri Neretva je u 76. minuti preko Ajkunića uspjela postići gol za 2:1. Konačni rezultat bio je 3:1, u sudačkoj nadoknadi Mastelić je postigao svoj drugi gol.

U Pločama poveli su gosti. Juan Manuel Varea je bio strijelac za Kamen. Domaćin je izjednačio pogotkom Duje Tadića. U nastavku opet vode gosti, i opet Varea. Izjednačio je Ivan Raič.

Rezultati 5. kola:

  • Uskok – Hrvace 5:2
  • Jadran LP – Kamen 2:2
  • Zadar – BŠK Zmaj 1:1
  • Zagora – Primorac (BNM) 0:2
  • Vodice – RNK Split 2:1
  • Junak – Neretva 3:1

Raspored 6. kola

  • subota, 28. rujna:
    • Split: RNK Split – Junak
    • Dubrovnik: GOŠK Dubrovnik 1919. – Vodice
    • Biograd na Moru: Primorac (BNM) – Urania
    • Hrvace: Hrvace – Zadar
    • Ploče: Jadran LP – Uskok
  • nedjelja, 29. rujna:
    • Ivanbegovina: Kamen – Neretva
    • Mravince: Sloga – Zagora
    • Blato: BŠK Zmaj – Neretvanac.

DIJAMANTNI PIR Terezija i Ivan Jadreško proslavili 60 godina braka

By
K. J.
-

Ovih dana u obitelji Jaderško ima puno razloga za slavlje. Naime, jučer su Terezija i Ivan Jadreško proslavili dijamantni pir. U bračnom zajedništvu proveli su punih 60 godina što su jučer obilježili obnovom bračnih zavjeta u crkvi sv. Nikole biskupa u krugu broje obitelji.

Sve je počelo 20. rujna 1959. crkvi sv. Marka u Makarskoj kada su Terezija (r. Srzić) i Ivan izrekli svoju privolu na zajednički život u kojem im se rodilo petoro djece od kojih je troje živih. Sin Marijo među prvim je žrtvama Domovinskog rata u Neretvi. Poginuo je 6. studenoga 1991. godine na Južnom bojištu. Kćer Marina Volarević preminula je od maligne bolesti sredinom devedesetih ostavivši iza sebe petoro djece. Upravo je njezin sin fra Domagoj Volarević predvodio obnovu vječnih zavjeta svog djeda i bake.

U proslavi su sudjelovale tri generacije iz obitelji, i sve tri rado svjedoče kako su baka i djed njihov uzor za otvorenost životu i brojnom potomstvu. Danas Terezija i Ivan imaju 14 unučadi i 8 praunučadi a uskoro će i deveto.

Nakon sv. Mise u druženje se nastavilo u obiteljskom domu gdje se slavlje nastavilo danas kada, uz berbu grožđa, sin Hrvoje i nevjesta Ana slave 23. godišnjicu braka. Pridružujemo se čestitkama!

Foto: Marin Veraja | Privatni album

NOVA PRAVILA ZA ODLAZAK U MIROVINU Najbolje će proći oni koji žele raditi do 70.

By
K. J.
-

Nakon što je Vlada kapitulirala pred sindikalnim zahtjevima i potpisima 700.000 građana koji se protive obveznom radu do 67. godine te nakon što je odlučila ispuniti sve sindikalne zahtjeve, idući tjedan u javno savjetovanje pustit će sedam izmjena zakona koji će različitim skupinama ljudi omogućiti da rade i nakon 65. godine ako to žele.

Kako doznaje Jutarnji list, Vlada će i stimulirati one koji žele ostati dulje na tržištu rada, i to tako da će mirovina rasti 0,34 posto za svaki mjesec duljeg ostanka na tržištu rada, a najviše za pet godina. To znači da će onaj koji bude želio raditi do 70. imati čak 20,4 posto veću mirovinu.

U ponedjeljak, pak, počinju razgovori sa sindikatima i poslodavcima, nakon čega zakoni idu u e-savjetovanje na 14 dana. Riječ je o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju, Zakona o radu, Zakona o državnim službenicima, Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i regionalnoj samoupravi, Zakona o zdravstvenoj zaštiti, Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Jutarnji list je analizirao što će te izmjene zakona i odustanak od mirovinske reforme značiti za te profesije.

Što će odustanak od mirovinske reforme i buduće izmjene šest zakona značiti za:

RADNIKA U PRIVATNOM SEKTORU

Radnik će u privatnom sektoru u starosnu mirovinu moći ići sa 65 godina i najmanje 15 godina mirovinskog staža, a ako želi prijevremenu mirovinu, u nju će moći ići sa 60 godina i 35 godina mirovinskog staža, s time da će mu se mirovina za svaki mjesec prijevremenog umirovljenja umanjiti trajno za 0,2 posto, odnosno za 12 posto ako ide u mirovinu pet godina prije nego što ostvari uvjete za punu mirovinu.

U punu će mirovinu bez penalizacije radnik moći ići i sa 60 godina ako je skupio 41 godinu mirovinskog staža u efektivnom trajanju. No, budući da će se mijenjati Zakon u radu, Vlada će omogućiti da oni radnici koji žele raditi poslije 65. godine, to i mogu. Dosad je Zakon o radu omogućavao rad i nakon 65. godine ako se radnik tako dogovori s poslodavcem, odnosno ako ga poslodavac želi. Sada će izmjene Zakona o radu ići u smjeru da će svi oni koji žele raditi nakon 65. godine, to moći bez posebne dozvole poslodavca, a Vlada će u Zakonu samo definirati dobnu granicu. Ta dobna granica vjerojatno će iznositi 68 godina, o tome će se tek dogovarati sa socijalnim partnerima u ponedjeljak. Sada u Zakonu ne postoji dobna granica, već se može s poslodavcem dogovoriti da se radi dok ima potrebe za tim radnikom.

Izmjene bi mogle ići u smjeru da radnik može ostati na poslu do 68. godine ako to želi, a da se o radu iznad te dobne granice može dodatno dogovoriti s poslodavcem. Također, ako radnik želi ostati raditi nakon 65. godine, a poslodavac nema potrebu za njim, morat će mu isplatiti otpremninu za godine koje je još mogao provesti na poslu.

ŽENE

Vlada je htjela izjednačiti dob umirovljenja za žene i muškarce do 2033. godine, i to tako da i muškarci i žene idu u mirovinu sa 67 godina. Trebalo je postojati i prijelazno razdoblje, u kojem bi žene u mirovinu išle sa 65 godina i Vlada je u zakonu naznačila da to prijelazno razdoblje završava 2026.

No, sindikati su tražili i dobili da prijelazno razdoblje stjecanja prava na starosnu mirovinu sa 65 godina za žene završava 2029. godine i da tada svi odlaze u mirovinu sa 65 godina. Sada su žene u povoljnijem položaju od muškaraca i u starosnu mirovinu idu sa 62 godine i četiri mjeseca te najmanje 15 godina mirovinskog staža.

DRŽAVNE I LOKALNE SLUŽBENIKE I NAMJEŠTENIKE

Prema sadašnjem Zakonu o državnim službenicima, njima služba prestaje po sili zakona kada navrše 65 godina i imaju najmanje 15 godina mirovinskog staža, i to posljednjeg dana kalendarske godine u kojoj su stekli uvjete za mirovinu.

Lokalnom pak službeniku služba prestaje kad navrši 65 godina života i 20 godina mirovinskog staža posljednjeg dana u godini kada su ti uvjeti ostvareni. SDP-ova Vlada htjela je 2014. izmijeniti Zakon o državnim službenicima tako da im služba završi na dan kada napune 65 godina, jer bi se tako smanjio broj ljudi odmah, a ne da se čeka kraj kalendarske godine, ali se to nije dogodilo. Tadašnji ministar Arsen Bauk odustao je od toga zbog pritiska sindikata i zato što su shvatili da uštede ne bi bile značajnije.

U Zakonu o državnim službenicima i sada postoji odredba da se može raditi i nakon 65 godine ako se čelnik tijela i službenik tako dogovore “vodeći računa o potrebama službe”. Ta je odredba prilično problematična jer može značiti da se netko šalje u mirovinu sa 65, a netko koga se favorizira, primjerice, zbog stranačke pripadnosti ili nečeg drugog može nastaviti raditi.

Sada, kako doznajemo, postoji namjera, a to priželjkuju i sindikati, da i državni službenici mogu raditi i poslije 65. godine do 68. godine bez dozvole čelnika tijela. Ako za njima nema potrebe nakon 65. godine, onda će im se morati isplatiti i otpremnina. O tome će se u ponedjeljak, doznajemo, razgovarati sa sindikatima, a onda paket zakona ide u javnu raspravu na dva tjedna.

LIJEČNIKE I MEDICINSKO OSOBLJE

Liječnici i ostalo medicinsko osoblje i sada mogu raditi dulje od 65. godine samo ako dobiju suglasnost ravnatelja, upravnog vijeća te na kraju i potpis ministra. To se, kažu nam neki sugovornici, u znatnoj mjeri zloupotrebljava, pa neki mogu raditi i do 70. godine jer su u dobrim odnosima sa šefovima ili su možda politički podobni, a neke se tjera u mirovinu sa 65 godina iako je liječničko zanimanje deficitarno.

Velika većina liječnika želi raditi i nakon 65. godine, doduše, veći broj njih na pola radnog vremena. Ono što nam sada kažu u Ministarstvu zdravstva jest da će se najvjerojatnije ići na varijantu da liječnici mogu, ako žele, raditi do 68. godine bez posebnih dozvola šefova i ministra, a nakon toga, ako i dalje postoji potreba za njima, i do 70. godine ako se dogovore s nadređenima.

Sindikati su složni s time, ali upozoravaju da se to mora formulirati tako da liječnici rade i nakon 65. godine samo ako postoji potreba za službom, a ne da onda ispaštaju mladi liječnici.

UČITELJE, NASTAVNIKE I SVEUČILIŠNE PROFESORE

Za učitelje i nastavnike primjenjuje se Zakon o odgoju i obrazovanju, koji definira da se u mirovinu mora ići sa 65 godina, a nastavnici i učitelji u školama mogu nastaviti raditi samo do kraja školske godine ako u toj godini navršavaju 65 godina, dakle do 31. kolovoza.

Ravnatelji, pak, mogu dovršiti svoj četverogodišnji mandat ako i napune 65 godina. Intencija je sada da i oni mogu raditi nakon 65. godine, ali u Ministarstvu znanosti i obrazovanja ne znaju još što će se konkretno mijenjati u Zakonu; to će se tek dogovarati idući tjedan. Sindikati upozoravaju da se sada ljude tjera u mirovinu iako postoji potreba za stručnim kadrom, posebice u strukovnim školama.

Sveučilišni profesori također mogu ostati raditi i nakon 65. godine ako za njima postoji potreba i ako “udovoljavaju kriteriju izvrsnosti”, koji određuje Nacionalno vijeće za znanost. Odobrenje se izdaje na dvije godine, s mogućnošću produljenja za još dvije godine, a ako i nakon toga neko visoko učilište ima potrebu za tim profesorom, onda ga mora platiti iz vlastitog budžeta. Nejasno je što bi se sada tu moglo mijenjati.

Piše: Goran Penić/JL

KoHOM: Održana radionica ‘Kako prepoznati zlostavljano i zanemarivano dijete’

By
K. J.
-

U organizaciji Kordinacije hrvatske obiteljske medicine (KoHOM) koja okuplja liječnike obiteljske medicine iz cijele Hrvatske danas je u Gradskoj knjižnici Metković održana radionica Kako prepoznati zlostavljano i zanemarivano dijete.

Uz liječnice Dijanu Ramić Severinac i Sandru Bočkaj iz Krapine u organizaciji i izvedbi radionice sudjelovala je i liječnica Sonja Barač iz DZ Metković. One su ovu temu prvi put predstavile na 10. Kongresu KoHOM-a koji je održan u Šibeniku u svibnju ove godine.

– Sve manje je pedijatara, a sve više djece dolazi od najranije dobi u ordinacije obiteljske medicine i to je jedna tema o kojoj mi svi volimo šutjeti, glumiti da nismo vidjeli ili znali, a posljedice zanemarivanja i zlostavljanja djece su jako teške i ostaju kroz cijeli život. Zato bi htjeli potaknuti naše kolege liječnike kako da to što ranije prepoznaju, kako postupiti sa samim djetetom, s njegovom obitelji, kako zakonski postupiti s obzirom da imamo nekoliko zakona koji nas obvezuju, a kolege nisu s tim upoznate i mislim da se sve više i kroz škole u različitim radionicama radi na temama bullyinga, cyberbullyinga i ostalim novim metodama za zlostavljanje same djece. – naglasila je dr. med. Severinac.

Do ove radionice došlo je i na temelju istraživanja dr. med. Sandre Bočkaj koja je napravila iscrpnu anketu koju je ispunilo 235 liječnika što je bio dostatan razlog da se s ovom temom počne otvoreno govoriti na stručnim skupovima za liječnike.

Na današnjoj radionici su, među ostalima, bili prisutni načelnik MUP-a Metković Zlatko Bubalo, Josip Bjeliš  iz Služba za maloljetničku delikvenciju i obradu kriminaliteta, suradnica Zavoda za javno zdravstvo Matilda Kojundžić, dr.med. Matija Ćale Mratović i ravnatelj Centra za socijalnu skrb Metković Vatroslav Vugdelija.

1...1.5231.5241.525...2.072Page 1.524 of 2.072

Zadnje objavljeno

© 2015-2024 LIKEmetkovic.hr