Gimnazija Metković je dobila još jedno priznanje – oznaku ”eTwinning škole za 2020. – 2021.” Nalazi se među 86 odgojno-obrazovne ustanove u Hrvatskoj su dobile oznaku eTwinning škole.
Čestitamo Gimnaziji Metković, svim učenicima i profesorima, na ovom vrijednom priznanju koje im je udijelio eTwinning tim.
U prostoru Luke Metković, kao goleme ljuske oraha, posložene leže neretvanske lađe koje će ploviti niz i uz Neretvu i prije kolovoza 2020. kada će se održati 23. Maraton lađa na Neretvi.
Njih 33 koliko ih je u vlasništvu Udruge lađara Neretve… bit će temeljito pregledane i pripremljene prije početka priprema na vodi. Lađe koje su u prosjeku stare 12 godina uglavnom su u dobrom stanju, tek nekoliko ih je nešto lošije jer su bile uskladištene izvan hangara, kaže nam Neno Kovačević koji sa Jurom Gujinovićem premazuje lađe crnom poliesterskom bojom.
Tako će lađarske posade već u pripremnom razdoblju biti u osvježenim plovilima…
Na sjednici Stožera civilne zaštite Grada Metkovića održanoj danas, 19. ožujka, u prostorijama Ustanove za kulturu i sport Metković raspravljalo se o mjerama zaštite od novog koronavisrusa COVID- 19 i postupanju nadležnih tijela oko provođenja Odluka o proglašenju Zakona o dopuni sustava civilne zaštite se odlučilo sljedeće:
Mole se građani, da budno prate i pridržavaju se uputa i odluka Stožera civilne zaštite RH, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, kao i Stožera civilne zaštite Grada Metkovića i Dubrovačko-neretvanske županije.
Po naputcima Ministarstva Zdravstva, da se osiguraju posebno izdvojene ordinacije za trijažni pregled pacijenata sa sumnjom na koronavirus, Dom zdravlja Metković u najkraćem roku je uredio i radno organizirao potreban prostor za početak rada.
Ordinacija se nalazi na lokaciji pomoćne zgrade Doma zdravlja Metković u ulici Ante Starčevića 12 (iza DM-trgovine) te počinje sa radom u petak 20. ožujka 2020.godine u 24-satnom dežurstvu.
U ordinaciji će po rasporedu dežurati timovi obiteljske medicine. Budući da je Ministarstvo Zdravstva izdalo naputak o mobilizaciji zdravstvenog osoblja u navedenoj će ambulanti dežurati i ostali zdravstveni djelatnici zaposleni u Domu zdravlja.
Molimo pacijente da se strogo pridržavaju već navedenih preventivnih mjera i naputaka te ukoliko imaju sumnju na COVID-19 da nikako ne idu u prostorije Doma zdravlja ili na Hitnu medicinsku pomoć. I dalje preporučamo iz svoga doma nazvati epidemiologa (098/243-454) ili novoformiranu ordinaciju (020/800-071).
Apeliramo na sve rizične skupine, kronične bolesnike te osobe starije od 65 godina da se telefonski posavjetuju sa obiteljskim liječnikom prije dolaska u ordinaciju Doma zdravlja.
Svjesni sadašnjih zahtjevnih okolnosti, a kao dionici odgovornosti za zdravlje i život vjernika i drugih građana, te u skladu s najnovijim mjerama Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Ministarstva zdravstva, mi, biskupi Hrvatske biskupske konferencije, donosimo privremene mjere koje stupaju na snagu u petak, 20. ožujka 2020. i traju do drugačije odluke.
1. Da bi se izbjeglo širenje bolesti COVID-19 i očuvalo zdravlje stanovništva, sve se svete mise, slavlja sakramenata, sakramentala, pučke pobožnosti, župna slavlja i drugi događaji i svi sastanci otkazuju do daljnjega, kako unutar zatvorenih prostora tako i na otvorenim prostorima.
2. Svećenici neka slave svetu misu bez sudjelovanja zajednice, a u skladu s odredbama Rimskoga misala upotrijebit će se oblik „Reda mise bez naroda“. Neka istodobno žarko ustraju u molitvi Časoslova i razmatranju, prinoseći prošnje za Božji narod i sav svijet.
3. Dijecezanski biskupi, sve do opoziva, vjernike u Hrvatskoj oslobađaju obveze sudjelovanja na nedjeljnoj i blagdanskoj svetoj misi. Neka vjernici ovu obvezu zamjene molitvom, postom, dobrim djelima, čitanjem Božje riječi, molitvenim sudjelovanjem u prijenosu euharistijskoga i drugih slavlja, prenošenih putem radija, televizije i drugih elektroničkih sredstava. Neka se tijekom prijenosa euharistijskog slavlja posebno združe primanjem duhovne pričesti.
4. Potrebno je vjernicima, napose djeci, mladima i obiteljima posredstvom elektroničkih medija omogućiti pristup katehetskim i drugim duhovnim sadržajima. O tome, neka po odredbi dijecezanskih biskupa, skrbe katehetski uredi ili druga tijela i službe koje su na pomoć župnicima u njihovu pastoralnom djelovanju.
5. Neka crkve za vrijeme trajanja epidemije budu otvorene isključivo pod sljedećim uvjetima:
a) crkve su otvorene samo za osobnu molitvu zdravih vjernika koji su bez simptoma akutne plućne bolesti;
b) u crkvi istodobno smije biti prisutno najviše deset osoba pazeći pritom da razmak između osoba bude barem 2 metra;
c) crkva otvorena za vjernike mora imati stalno otvorena vrata, uz mjere pojačane higijene i svakodnevnog čišćenja.
6. Slavlje sakramenta ispovijedi i bolesničkoga pomazanja ne može se slaviti do daljnjega, osim u smrtnoj pogibelji.
7. Slavlja kršćanskih sprovoda dopuštena su uz strogo pridržavanje zdravstvenih i sigurnosnih uputa mjerodavnih državnih institucija. Pokojnici će biti sprovedeni i pokopani u prisutnosti najbliže rodbine, a mise za pokojne bit će slavljene nakon ukidanja ovih mjera.
8. Bolnički kapelani i svećenici koji pastoralno skrbe u staračkim domovima i drugim sličnim ustanovama trebaju slijediti upute spomenutih ustanova za prevenciju infekcija.
9. Nad/biskupijski, župni i drugi crkveni uredi te crkveni arhivi ostaju zatvoreni do daljnjega. Vjernici se mogu obratiti navedenim ustanovama isključivo telefonom ili elektroničkom poštom.
10. Katolički vrtići, škole i druge odgojno-obrazovne i dobrotvorne ustanove dužne su slijediti upute Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske.
11. U crkvenim ustanovama u kojima živi više osoba, kao što su svećenički domovi, redovničke kuće, sjemeništa, neka se ograniče izlasci i kontakti s posjetiteljima izvana.
Svećenici i ostali pastoralni djelatnici neka objave ove upute u župnim časopisima, oglasnim pločama ili na web-stranicama.
Podsjećamo vjernike da nam je svima kršćanska dužnost posvjedočiti solidarnost i učiniti sve da bi se spriječilo širenje virusa. Pretvorimo ovu krizu u prigodu da, unatoč ovoj kušnji, u nadi budemo radosni, u nevolji strpljivi, u molitvi postojani (usp. Rim 12,12).
Neka molitva, post i djela ljubavi ostanu obilježje ovoga korizmenog vremena, a molitva za zdravlje i blagoslov našega naroda i drugih hrvatskih građana u ovom izazovnom vremenu neka bude ustrajna.
Moleći zagovor Blažene Djevice Marije, Zdravlja bolesnih, u Gospodinu vas pozdravljamo.
Biskupi Hrvatske biskupske konferencije
Stožer civilne zaštite DNŽ obavještava javnost da je jedan od uzoraka upućenih iz Opće bolnice Dubrovnik na analizu u Zagreb pozitivan na koronavirus. To je prvi pozitivan nalaz nakon 15 poslanih uzoraka.
Radi o osobi srednjih godina koja je hospitalizirana te da se nalazi u izolacijskoj jedinici OB Dubrovnik. Prema službenim izjavama, žena je dobrog zdravstvenog stanja, a potvrđeno je kako je riječ o 54-godišnjoj čistačici Zračne luke Dubrovnik.
Ravnatelj OB Dubrovnik Marijo Bekić kazao je kako se žena koja je 1966. godište nalazi u bolničkoj jedinici za samoizolaciju te je hospitalizirana u subotu.
Ravatelj županijskog Zavoda za javno zdravstvo Mato Lakić rekao je da se trenutno obrađuju svi kontakti zaražene osobe.
– Ne možemo točno znati gdje se zarazila, to istražujemo. Tisuće gostiju dolaze u Dubrovnik i teško je znati je li netko bio pozitivan ili ne. Pratimo situaciju. Napravit ćemo sve da smanjimo mogućnost širenja. Očekujemo još veći broj zaraženih, ali važno je da se radi na usporavanju broja zaraženih – komenirao je Lakić.
Načelnik županijskog stožera zamjenik župana Joško Cebalo rekao je kako je još dvoje ljudi smješteno u karantenu.
– Tijekom noći državljanka Grčke i jedan državljanin Albanije su zatečeni na GP Klek te su prebačeni u karantenski smještaj. Molimo ljude da se pridržavaju uputa i ograničenja jer ako dođe do kršenja reagirat će komunalni redari, inspektori, a i policajci ako treba – zaključio je zamjenik Joško Cebalo.
– Nismo previše iznenađeni jer smo znali da ne možemo ostati otok. Inzistiramo i dalje na mjerama koje je utvrdio Stožer te pozivam građane da se strogo pridržavaju jer to je jedini način da se zaraza uspori – kazao je župan Dobroslavić dodavši kako je Stožer civilne zaštite u kontaktu s Zračnom lukom Dubrovnik.
Ovo saznanje samo potvrđuje nužnost pridržavanja mjera propisanih od strane Nacionalnog stožera civilne zaštite RH.
Budući da je najpoznatiji nositelj osobnoga imena Josip bio skroman, šutljiv i povučen, danas bi se vjerojatno poprilično iznenadio podatkom da samo u Hrvatskoj ima 77 324 imenjaka, da je njegovo osobno ime drugo muško ime po brojnosti u Lijepoj Našoj, ali i da je u Italiji (u kojoj temeljni lik toga osobnog imena glasi Giuseppe), državi iz koje su potjecali osvajači starovjekovnoga Izraela, njegovo ime bilo najrasprostranjenije u XX. stoljeću.
Hrvatsko je ime Josip odrazom hebrejskoga imena yōsēp̄ (Jahve je pridodao) te je u hrvatski jezik ušlo posredstvom grčke inačice toga imena Ἰωσήπος (češće Ἰωσήφ).
Osobno ime Josip u Svetome pismu
U Svetome se pismu spominju tri nositelja imena Josip. Život je prvoga među njima opisan u Knjizi Postanka. Naime, osobno je ime Josip ponio jedan od sinova Jakova patrijarha i rodonačelnik jednoga od dvanaest izraelskih plemena, koji je živio sredinom II. tisućljeća prije Krista. Ljubomorna su ga braća htjela usmrtiti, ali ga je najstariji brat Ruben u posljednji trenutak odlučio poštedjeti te ga je prodao trgovcima s čijom je karavanom prispio u Egipat. U Egiptu je postao sužnjem faraonova činovnika Potifara te se, nakon što je završio u tamnici zbog lažne optužbe Potifarove supruge da ju je zavodio, proslavio kao tumač snova. Nakon što je predvidio sedam sušnih godina te pripremio zalihe žita, faraon ga je postavio za upravitelja dvora. Tijekom sušnih godina Josipova su braća došla kupiti žito. Prepoznao ih je te se s njima izmirio nakon što ih je stavio na kušnju.
Na prvi se pogled čini gotovo nevjerojatnim da se novozavjetnoga Josipa, svetoga Josipa, kojega je Hrvatski sabor na svojemu zasjedanju 9. i 10. lipnja 1687. na prijedlog zagrebačkoga biskupa Martina Borkovića proglasio zaštitnikom hrvatskoga naroda (što su hrvatski biskupi potvrdili 1972.) i koji je bio suprugom Blažene Djevice Marije i Kristovim zemaljskim ocem te, iako po zanimanju tek tesar, potomak Davidove kraljevske loze, spominje tek u dvanaest redaka Novoga zavjeta i da se u njima ne navodi ni jedna jedina njegova riječ.
U evanđeljima se spominju njegove zaruke s Marijom, Josip se spominje i u novozavjetnim redcima posvećenim Kristovu rođenju i prikazanju u Hramu, bijegu Svete obitelji u Egipat te potrazi za dvanaestogodišnjim Kristom tijekom hodočašća u Jeruzalem. Zbog toga što se u Novome zavjetu ne spominje nakon Kristova bijega iz hrama, poprilično je sigurno da je Josip umro prije Kristova javnoga djelovanja. Možda i zbog manjka biografskih podataka život se svetoga Josipa i njegova uloga u kršćanskim crkvama različito opisuje.
Najviše se štuje u Katoličkoj Crkvi, čiji ga pripadnici nazivaju pravednikom i svetcem šutljivcem. Godine 1870. papa ga je Pio IX. proglasio zaštitnikom sveopće Crkve, a ujedno je zaštitnikom Sjeverne i Južne Amerike, Kanade, Meksika, Indonezije, Južne Koreje, Perua, Kine, Vijetnama, Austrije i Belgije te, među ostalim, očeva i radnika, ali ujedno i, zbog bijega u Egipat, prognanika i izbjeglica. Nacionalno mu se svetište u Hrvatskoj od 15. travnja 1987. nalazi u Karlovcu.
Treći je biblijski Josip Kristov sljedbenik Josip iz Arimateje, koji je od Poncija Pilata zatražio Kristovo tijelo te ga položio u svoj grob. U srednjovjekovlju se raširila legenda kako je oprao Kristovo tijelo te vodu i krv s njegova tijela skupio u kalež te je tako nastala legenda o svetome gralu. Britanci drže da je Josip iz Arimateje izgradio prvu crkvu na njihovu tlu, u Glastonburyju u jugozapadnoj Engleskoj.
Povijesne potvrde i rasprostranjenost svetačkoga imena Josip
U hrvatskim je krajevima osobno ime Josip u imenskim likovima Joseph i Josephus potvrđeno od XII. stoljeća na jadranskoj obali od Zadra do Bara. Temeljni je hrvatski lik Josip nastao prema grčkome liku potvrđen tek u XVI. stoljeću, no sudeći po obilju različitih inačica toga osobnog imena, može se pretpostaviti da je u uporabi bio i znatno ranije.
Prema muškome je imenu Josip nastalo žensko Josipa, potvrđeno od XVIII. stoljeća, koje je 2011. nosilo 15 466 hrvatskih državljanka, a od njega izvedeno osobno ime Josipka tek 19.
Grčkoga su postanja i na čakavskome ozemlju potvrđena osobna imena Osip (barem od XV. stoljeća) i Osib (tijekom njegova se nastanka dogodila promjena p > b, a to je osobno ime potvrđeno i u prezimenu Osibov i toponimu Osibova kod Milne na Braču) te pokraćeno ime Sip (osobno je ime potvrđeno u jugozapadnoj Istri) i izvedeno Sibe (osobno je ime potvrđeno i u najnovije doba na srednjodalmatinskim otocima). Danas su navedena imena uglavnom u neslužbenoj uporabi.
Pokraćeni je lik temeljnoga hrvatskog imena Josip – Joso – zabilježen u XVIII. stoljeću i danas je najčešći u kopnenome dijelu sjeverne Dalmacije i u Lici te je po popisu iz 2011. imao 2541 nositelja. Izvedeno je ime Josko imalo 100 nositelja. Osobnim su imenima Joso i Josko srodna ženska imena Josica (57 nositeljica) i Joska (21 nositeljica).
Grčkoga je postanja i lik Josif, koji je u hrvatskome osobnoimenskom fondu zabilježen samo u djelima fra Matije Divkovića, a danas preteže u srpskome osobnoimenskom fondu (u Hrvatskoj to osobno ime ima 25 nositelja).
U literaturi se obično navodi kako se inačice svetačkoga imena Josip sa –z– i -ž– dovode u vezu s latinskim likom Josephus, primjerice osobna imena Jozev (potvrđeno od XIV. stoljeću na štokavskome terenu, što se očituje u promjeni f > v), Jozef (potvrđeno od XVI. stoljeća; u neslužbenoj se uporabi pojavljuje i odmilica Zefo) i Jozep (potvrđeno od XVI. stoljeća, isprva u Slavoniji, a u XVIII. stoljeću često i u Bosni i Hercegovini) te Joža (iako je danas obilno potvrđeno na kajkavskome području, u službenoj je uporabi tek od XIX. stoljeća), Jože (potvrđeno u Istri također razmjerno kasno), Jožef (preko prezimena Jožefić potvrđeno od XVI. stoljeća) te Jozo (potvrđeno u XVIII. stoljeću ponajviše u Bosni, Hercegovini, Dalmatinskoj zagori te na dubrovačkome području i Boki kotorskoj). Od navedenih imena danas su potvrđena osobna imena Jozef (143 nositelja), Jozo (7173 nositelja), Joža (51 nositelj), Jože (121 nositelj), Jožef (394 nositelja) te njima srodna osobna imena Joza (190 nositeljica; u neslužbenoj je uporabi u Slavoniji to razmjerno često muško ime), Joze (130 nositelja; najčešće u Dalmaciji), Jozefa (64 nositeljice), Jozica (199 nositeljica), Jozija (15 nositeljica), Jožefa (134 nositeljice), Jožek (31 nositelj) i Jožica (325 nositeljica i 12 nositelja). Moguće je da su ukrštavanjem latinskoga i grčkoga lika nastala osobna imena Josep (potvrđeno u XV. stoljeću) i Jozip (potvrđeno od XVIII. stoljeća, a danas ima 39 nositelja). U neslužbenoj je uporabi i lik Jopa isprva potvrđen u Bosni.
Na hrvatskome sjeveru jedan je dio odraza osobnoga imena Jozef jamačno prošao kroz njemački (usp. njem. Josef, Joseph) ili mađarski (usp. mađ. József), pa i češki (usp. češ. Josef, Jozef) jezični filtar, a omiljenost je austrijskoga cara i hrvatsko-ugarskoga kralja Franje Josipa I. (1830. – 1916.) utjecala na brojnost odraza imena Jozef i Jozep u Bosni i Hercegovini. Godine 2011. u Hrvatskoj je živjelo 37 Josefa i 22 Jozsefa (uglavnom su mu nositelji Mađari). Njemačkoga je postanja (od njemačkoga Josephine, Josefine) osobno ime Jozefina (1155 nositeljica) te rjeđe zapisani lik Josefina (28 nositeljica). Osobna su imena Josephine i Josefine u njemački imenski fond ušla iz francuskoga jezika (franc. Joséphine). Od njemačkoga su imena Pepi (riječ je o hipokorističnome imenu svojstvenom Austriji i južnim njemačkim pokrajinama) nastala osobna imena Pepa (64 nositeljice) i Pepica (135 nositeljica). U primorskim bi se krajevima ta osobna imena mogla povezati s talijanskim hipokorističnim likom Peppe (< Giuseppe) jer je ondje u neslužbenoj uporabi često osobno ime Pepi.
Na jugu su očekivano, češći odrazi različitih talijanskih inačica imena Josip. Još je u XII. stoljeću, primjerice, zabilježeno osobno ime Pino (koje se, osim prema Giusepinno, može izvoditi i prema Filippino i sl.; danas ima 115 nositelja), a potvrđena su i osobna imena Pina (prema Pino; 88 nositeljica), Bepo (prema tal. Beppo/Beppe; 231 nositelj), Bepa (11 nositeljica), Bepica (10 nositeljica), Bepina (27 nositeljica), Pipo (usp. tal. Pippo; u neslužbenoj je inačici zabilježeno na otocima, a može se odnositi i na nositelje svetačkoga imena Stjepan), Pučo (prema tal. Puccio < Giuseppuccio; osobno je ime u neslužbenoj uporabi na srednjodalmatinskim otocima) i Sepi (prema tal. Seppe, usp. prezimena Sepi i Sepić; ono je moglo nastati i prema njemačkome dijalektnom liku Sepp/Seppl) ili njihovi odrazi. I osobno se ime Jozef u primorskim krajevima može izvoditi od tal. Gioseffo. Ujedno su zabilježeni i temeljni talijanski odrazi svetačkoga imena Josip Giuseppe (104 nositelja) i Giuseppina (47 nositeljica).
Slovenskoga je postanja osobno ime Jožka (danas ima 10 nositeljica), a osobna se imena Jože i Jožef mogu tumačiti preko slovenskih likova.
Nositelja je, pak, temeljnoga engleskog lika Joseph u Hrvatskoj godine 2011. bilo 26.
Prezime bi Zefić, koje uglavnom nose Hrvati na Kosovu, moglo upućivati na albanski lik imena Josip – Zef. U Hrvatskoj je 2011. živjelo 86 nositelja imena Zef i 36 nositeljica imena Zefa.
Suvremena se, pak, osobna imena Joka (191 nositelj), Joko (70 nositelja), Jole (26 nositelja), Joška (29) i Joško (2965) te povijesna Jolo, Joša i Jošan u katolika obično povezuju sa svetačkim imenom Josip, a u pravoslavaca sa svetačkim imenom Jovan. Rijetka se, pak, osobna imena Jozana i Jožana mogu povezati s osobnim imenima Josipa i Ozana. Osobna imena Fina (86 nositeljica) i Finka (549 nositeljica) uglavnom su inačice osobnoga imena Jozefina, ali se mogu povezati i s drugim imenima (npr. Serafina, Dafinka i sl.).
Osobno ime Jusuf
Odrazi osobnoga imena Josip nisu isključivo kršćanski. Naime, u Kuranu je 12. sura posvećena Jusufu, islamskomu proroku, koji se poistovjećuje s kršćanskim i židovskim Josipom. Jusuf su se i njegova mati Rahela smatrali najljepšima među svim živim bićima. Muslimansko je ime Jusuf, koje se u Bosni i Hercegovini pojavljuje koncem XV. stoljeća, u hrvatski jezik ušlo preko turskoga jezika (< tur. Yusuf < arap. Yüsuf).
Ono se u hrvatskoj antroponimiji odrazilo ponajprije u prezimenima (primjerice, prezime Jusup u Podgorju upućuje na zbjegove stanovništva pred Osmanlijama). Među bosanskohercegovačkim su muslimanima ujedno česta i hipokoristična imena Juso (usp. prezime Jusić) i Juka (među katolicima je Juka inačica svetačkoga imena Juraj, pa je bez dodatnih podataka teško razlučiti od kojega se osobnoga imena prezime Jukić izvodi). Na albanski muslimanski lik navedenoga imena Jusufi upućuje istozvučno prezime.
Hrvatske inačice svetačkoga imena Josip jedinstvene među Slavenima
Hrvati su jedini pretežito katolički slavenski narod unutar čijega je korpusa temeljni odraz svetačkoga imena Josip grčki lik toga osobnog imena. Uz Hrvate samo su Ukrajinci (temeljni je ukrajinski lik Josip) i Rusi (uz lik je Josif među Rusima raširen lik Osip) to ime primili u ranome srednjovjekovlju. Tomu svjedoči prilagodba grčkoga f u slavensko p u razdoblju kad unutar glasovnoga sustava slavenskih jezika nije bilo glasa f (usp. i hrvatsko ime Tripun). Među Srbima je i Makedoncima osobno ime Josip knjiško i liturgijsko, ali je među pukom potvrđen tek lik Josif. Hrvati jedini među Slavenima bilježe promjenu f > b (usporedi osobna imena Osib i Sibe).
Zaključak
U hrvatskome se imenu Josip odražava sva složenost hrvatske antroponimije jer se u njegovim inačicama nalaze odrazi gotovo svih jezika s kojima je hrvatski dolazio u doticaj (od grčkoga i latinskoga, preko njemačkoga, talijanskoga, mađarskoga, češkoga, slovenskoga, turskoga i albanskoga do engleskoga), u njemu se odražava i bogatstvo tvorbenih mogućnosti hrvatskoga jezika (usp. osobna imena Bepica, Josica, Josipka, Joško, Jozija, Jožek, Juka, Sibe itd.) i prožimanje različitih vjera (biblijski je Josip istovjetan Jusufu u Kuranu). S obzirom na svu složenost odraza i osobnost najpoznatijega nositelja osobnoga imena Josip, mogli bismo zaključiti kako je riječ o složenome imenu za jednostavne ljude.
HRT doznaje da je čovjek koji je preminuo u Istri bo je pozitivan na koronavorus, ali stručnjaci smatraju da to nije razlog njegove smrti.
U Hrvatskoj je 99 osoba zaraženih koronavirusom. Od jučer je tako 12 novih osoba zaraženo, kazao je Krunoslav Capak, ravnatelj HZJZ-a, u emisiji Hrvatskog radija “U mreži Prvog”.
Podigli smo platformu gdje se razmjenjuju informacije o pozitivnim slučajevima, sada imamo više mjesta gdje se testira na koronavirus. Informacije u realnom vremenu dobiva ministar zdravstva, doktorica Markotić i ja, objasnio je jučer Capak.
Zbog zagušenja telefonskih poziva epidemiolozima podignuli smo pozivni centar, a broj je 113. Javljaju se educirani dragovoljci koji daju informacije o zdravstvenom sustavu i postupanju. Za sve ostale informacije 112, dodao je.
Kako bi svojim snagama i resursima pomogli potrebitima, Hrvatska pošta svoju je uslugu dostave stavila na raspolaganje bez naknade Hrvatskom Crvenom križu i Hrvatskom Caritasu. Hrvatska pošta će starijim i nepokretnim građanima dostavljati pakete s potrepštinama i hranom koje osiguravaju navedene institucije.
Radnici Hrvatske pošte su na terenu i učinit će sve da se građani osjećaju sigurno te da nisu sami u ovoj izvanrednoj situaciji. Svi se radnici opremaju zaštitnim sredstvima, provodi se pojačano dezinficiranje te se pazi na broj rukovanja svim pošiljkama.
Svi poštanski uredi u Hrvatskoj, uključujući i poštanske urede u trgovačkim centrima, rade najdulje do 18 sati. U slučaju potpunog zatvaranja određenih trgovačkih centara usluge će biti dostupne u najbližim poštanskim uredima. U slučaju da u trgovačkim centrima rade trgovine mješovitom robom i ljekarne, poštanski uredi će također biti otvoreni.
Hrvatska je od danas privremeno zabranila, odnosno ograničila prelazak preko svih graničnih prijelaza.
Hrvatskim državljanima omogućit će se povratak u Hrvatsku, odnosno odlazak u zemlju u kojoj rade i borave uz primjenu uputa i mjera Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Povratak u matične države omogućit će se građanima država članica Europske unije, odnosno državama članicama schengenskog prostora i država pridruženih schengenskom području kao i članovima njihovih obitelji, te državljanima trećih zemalja koje su osobe s dugotrajnim boravištem u EU i osobama koje imaju pravo boravka temeljem drugih direktiva EU ili nacionalnog prava ili koje imaju nacionalne dugoročne vize.
Interes za ulazak u Hrvatsku tih osoba potvrđuju čelnici ministarstava sukladno propisanom djelokrugu u iznimnim slučajevima. Na te osobe obvezno se primjenjuju upute i mjere Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Izuzeci od ove Odluke odnose se na:
Na navedene izuzetke primjenjuju se upute i mjere koje donosi Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Ova mjera stupila je danas na snagu i primjenjuje se 30 dana, piše Index.
Slobodna Dalmacija donosi nikakvo zaustavljanje u Neumu nije dozvoljeno. Ako netko od hrvatskih građana iz bilo kojih razloga stane u Neumu, bilo da se odmori, popije kavu ili kupi burek smatra se da je ušao na teritorij BIH i za njega vrijede odredbe, koje je donijelo vijeće Ministara proglašenjem stanja prirodne i druge nesreće, a to je da ide u karantenu.
Onima koji se zateknu izvan jadranske magistrale ako ih se “uhvati” federalni sanitarni inspektor će izdati rješenje o stavljanju pod zdravstveni nadzor i izolaciju u trajanju od 14 dana.
