U kazališnoj dvorani GKS-a u Metkoviću sinoć je izvedena predstava Sirena i Viktorijaruskog dramatičara Aleksandra Galina, raskošna komedija zabune s elementima komične melodrame.
Metkovska publika mogla je uživati u naočigled jednostavnom komičnim dijalozima iza kojih se krije kruta stvarnost tzv. posttranzicijskog društva koje karakteriziraju nove vrijednosti iskazane u socijalnim razlikama, predrasudama, nepovjerenju i neprilagodljivosti.
Komični nesporazumi proizlaze iz želje da novopečena bogatašica Sirena svojoj razvedenoj prijateljici i profesorici engleskog jezika Viktoriji priušti malo veselja u životu i preko oglasa joj naruči pastuha koji ispunjava sve seksualne fantazije. No, u alkoholnoj izmaglici bira krivi broj i umjesto očekivanog predatora u stan joj stiže komičan i nimalo privlačan znanstvenik koji preživljava šišajući foksterijere…
1 of 5
Predstava je ostvarena u produkciji Teatra Rugatino. Sve suptilne nijanse likova Sirene i Viktorije majstorski su utjelovile dvije sjajne glumice Gordana Gadžić i Dubravka Ostojić, a ulogu profesora Konstantina Mladen Vasary. Režiju potpisuje mladi Filip Grinvald.
Sinoć u 00:00 mostarski Aluminij je ostao bez električne energije zbog čega je došlo do gašenja peći. Ponovno pokretanje proizvodnje je upitno jer košta 250 000 eura i traje dva mjeseca. Bez posla je ostalo 900 radnika. Gašenje proizvodnje u Aluminiju znatno utječe na poslovnaje Luke Ploče o čemu se danas očitovala Uprava Luke koju prenosimo u cijelosti.
Luka Ploče d.d. dužna je izvijestiti dioničare i zainteresiranu javnost o novonastaloj situaciji u vezi s gašenjem proizvodnje u Aluminiju d.d. Mostar. Gašenje proizvodnje u mostarskoj tvornici, do kojega je došlo u noći s 9. na 10. srpnja 2019., značajno će se odraziti na poslovanje društva Luka Ploče d.d..
Naime, tijekom današnjega dana iz mostarske tvornice izvijestili su nas kako više nisu u mogućnosti ispunjavati svoje ugovorne obveze.
Radi boljega razumijevanja, ističemo kako je 50% ukupnih prihoda Luke Ploče d.d. u 2018. g. bilo vezano uz poslovanje s Aluminijem Mostar. Ukupna količina robe pretovarene u luci koja je izravno ili neizravno vezana uz Aluminij iznosila je 233.000 tona. Aluminij Mostar jedan je od naših najznačajnijih partnera.
Uprava Luke Ploče d.d. ulaže maksimalne napore kako bi se što uspješnije nosila s novonastalom situacijom i stabilizirala poslovanje.
U Zagrebu je od 5. do 7. srpnja 2019. g. održano prvenstvo Hrvatske za kadete i juniore. Na Jarun je VK Neretvanski gusar došao sa 5 posada.
Kvalifikacije su u petak počele odlično, sa dva prva mjesta Nikole Mijića u skifu (mlađi kadet) i gig-a mlađih kadeta s čime su osigurali direktan plasman u finale. U finalu A možemo istaknuti odličnu utrku gig-a mlađih kadeta u sastavu braće Vugdelija (Antun i Frane) i braće Šiljeg (Matej i Gabrijel), korm. Luka Popović, u kojoj su 4 prve posade ušle u cilj unutar 2 sekunde, a naši su za trećeplasiranim zaostali samo 73 stotinke. U finalnoj utrci Nikola Mijić je dominirao od samog starta te po prvi put u njegovoj četverogodišnjoj veslačkoj karijeri (od čega 3 i pol godine u skifu) postao prvak Hrvatske.
Skifist Roko Brečić (mlađi junior) je u kvalifikacijama zauzeo 3. mjesto, a u finalu B je osvojio 4. mjesto. Četverac na pariće (kadeti A) u sastavu Babić Martino, Gluščević Gabrijel, Obrvan Ivan i Plećaš Marin nisu prošli kvalifikacije kao ni Marin Deak u skifu.
Zaključno možemo konstatirati da je VK NEretvanski gusar na prvenstvu Hrvatske za seniore održanom u travnju i ovom za kadete i junire osvojio ukupno dvije zlatne medalje (Nikolina Šustić i Nikola Mijić). Dečke iz gig-a također treba zapamtiti za sljedeću godinu a četverac na pariće će sigurno odraditi bolje zimske pripreme. No, tu su i neki novi klinci koji će do sljedećeg prvenstva sigurno moći po prvi put pokazati što znaju, pogotovo u Dalmaciji.
U subotu se u na Neretvi održava V. Neretva Open – daljinska utrka osmeraca, stoga pozivamo sve ljubitelje veslanja da u subotu ujutro dođu na rivu kod mosta i pogledaju atraktivne utrke kraljevske discipline u veslanju, a ovaj put prijavilo se rekordan broj posada, čak njih 17.
Još 17 dana dijeli nas od 17. Neretvanske brudetijade na opuzenskoj Pjaci koju organizira udruga Pivčeva kala. Ova poznata kulinarska manifestacija održat će se 27. srpnja s početkom u 21 sat.
Dosad je na Brudetijadu prijavljeno 19 ekipa od kojih, uz neretvanske, izdvajamo udrugu Marendin iz Makarske, ekipe iz Čapljine i Bune kod Mostara.
Uz Veljka Barbierija, ovogdišnji gosti su tri vrhunska kuhara: Ivan Pažanin, široj javnosti poznat kao član žirija u kulinarskom showu 321 kuhaj!, zatim Braco Sanjin i Hrvoje Zerović.
Prijave na 17. Neretvansku brudetijadu su u tijeku. Ekipe se mogu prijaviti pozivom na broj mob. 098 973 40 02 (Damiru Tutavac).
Danas, oko 15 sati dogodila se lakša prometna nesreća u Splitskoj ulici u Metkoviću u kojoj su sudjelovala tri osobna vozila hrvatskih i stranih registracijskih oznaka.
Nesreća se dogodila ispred pješačkog prijelaza koji se nalazi na zapadnom ulazu u Šetalište 116. brigade. Prema viđenom, nema ozljeđenih osoba i nastala je materijala šteta na vozilima.
Na mjesto nesreće izašli su djelatnici PP Metković. Promet se odvija otežano jednim kolničkim trakom.
Humanitarna akcija Veliko srce za djecu Neretve pokrenuta je zbog odsječenosti i nedostatne medicinske skrbi za stanovnike toga kraja, a cilj je skupiti 500 tisuća kuna za nabavu sanitetskog vozila i medicinske opreme za rodilište u Metkoviću.
Organizatori akcije Institut za promicanje i razvoj doline Neretve koji okuplja zagrebačke Nertevane danas je u zagrebačkom hotelu Internacional javnosti predstavio ovu humanitarnu akciju.
Brojni su medijski napisi objavljeni proteklih mjeseci zbog nedostatne zdravstvene skrbi za sve stanovnike Metkovića i cijelog područja Neretve. Nakon njih su se počeli događati i neki pomaci u kvaliteti liječenja, koje svojim aktivnostima želi poduprijeti i naša Udruga. Zbog toga je Institut za promicanje i razvoj doline Neretve pokrenuo humanitarnu akciju Veliko srce za djecu Neretve. Njome se planira prikupiti 500 tisuća kuna i nabaviti sanitetsko vozilo za Dom zdravlja u Metkoviću, a planira se kupiti i kardiotokografski (CTG) uređaj za rodilište u Domu zdravlja Metković.
– Naša djeca i roditelji zaslužuju, kao i svi građani Hrvatske, najbolju dostupnu zdravstvenu skrb pa smo svi mi s neretvanskog područja, kao i naši prijatelji, odlučili pokrenuti ovu inicijativu i pomoći Domu zdravlja Metković. Želimo stanovnicima našeg kraja osigurati još bolju i još sigurniju zdravstvenu skrb. I dosad je naš Institut bio aktivan i donirao više od 25 tona mandarina Zagrepčanima i socijalno osjetljivim skupinama u društvu, a sada je vrijeme da pomognemo i našim Neretvanima. Veseli me ova akcija jer se već javljaju brojni poznati Neretvani i prijatelji i nude pomoć. Sigurna sam da ćemo uspjeti ispuniti postavljene ciljeve – istaknula je Nada Podnar, članica Instituta za promicanje i razvoj doline Neretve.
Među prvima se odazvala i poznata modna dizajnerica, jedna od najpoznatijih predstavnica toga kraja.
– Svima nama je srce bilo slomljeno kada smo čitali s kakvim se poteškoćama suočava naš Dom zdravlja u Metkoviću. Izuzetno mi je drago što je Institut prepoznao trenutak i pokrenuo ovu akciju za pomoć djeci Neretve. Ja ću sasvim sigurno sudjelovati i pomoći u akciji, a koristim priliku pozvati i sve druge Neretvane i dobre ljude da se i oni uključe u pomoć za Neretvu – kazala je Matija Vuica, kojoj su se u ovoj akciji pridružili i brojni drugi Neretvani i njihovi prijatelji i pozvali u pomoć za djecu Neretve. Među njima su i Dario Srna, Davor Dominiković, Branka Krstulović, Nikica Gabrić, Igor Štimac, Nela Sršen, Luka Modrić, Mateo Kovačić, Mario Stanić i drugi.
Razloga za okupljanje svih Neretvana i prijatelja Neretve oko ove inicijative i pomaganje lokalnom domu zdravlja je više, ali među najvažnijima je činjenica da je najbliža bolnica za stanovnike doline Neretve udaljena 100 kilometara, a na putu do nje su i čak dva međunarodna granična prijelaza, zbog čega taj put automobilom traje minimalno dva sata.
– To je i dvostruko više vremena od gornje vremenske granice, tzv. zlatnog standarda za intervenciju uslijed poteškoća s kardiovaskularnim bolestima. Znači, ako čovjek doživi srčani udar, znatno su mu smanjene šanse da ga i preživi. A upravo su kardiovaskularne bolesti vodeće po uzrocima smrtnosti u svijetu. Dobro opremljeno sanitetsko vozila zato bi jako pomoglo Domu zdravlja za brži i adekvatniji prijevoz najtežih bolesnika – objasnio je prof.dr.sc. Mladen Bušić, i sam član Instituta za promicanje i razvoj doline Neretve.
Što se, pak, tiče rodilišta u Metkoviću, to je jedino rodilište za cijelu dolinu Neretve, a u toj dolini trenutačno živi gotovo 50,000 stanovnika. Nabava CTG uređaja bi omogućila praćenje srčane akcije nerođenog djeteta i trudova majke, a što je neophodno za svaki uspješan porod.
Vodostaj Neretve kod Metkovića je poprilično nizak, noćas je iznosio samo pola metra iznad razine mora. Ista visina izmjerena je jutros u 6 sati nakon čega je uslijedio nagli porast vodostaja, preko 20 cm. Na mjernoj postaji na Velikoj rivi 8. srpnja u 2 sata u noći zabilježen je i niži vodostaj, samo 33 cm.
Oscilacije tijekom protekle noći su bile poprilične: u 22 sata je zabilježen pad vodostaja od 44 cm, a u 1 i 6 sati ujutro po 20-tak cm. Izraženi porast vodostaja zabilježen je u 4:30 (+31 cm) i u 7 sati (+22 cm). Ove nagle promjene su vjerojatno povezane s naglim promjena razine mora u kratkom vremenu uzrokovane velikim promjenama tlaka koje su izazvale tzv. meteorološki tsunami.
Pojava je zabilježena tijekom protekle noći na svim srednjodalmatinskim otocima, većinom između 20 i 22 sata, a najizraženija je bila u Starom Gradu na otoku Hvaru. More se povuklo za više od metra Ipak, čini se da je pojava najintenzivnija bila na jugu Dalmacije.
Nevjerojatne fotografije stižu iz Hodilja na Pelješcu, u Malostonskom zaljevu. U samo deset minuta razina mora je oscilirala blizu dva metra, a uslijed izražene oseke brojne brodice su ostale na suhome.
U Franjevačkom samostanu Svete Marije u Zaostrogu, koji je prošle godine slavio 550 godina dolaska franjevaca iz Ljubuškog, čuva se zbirka liturgijskog ruha, oko 240 predmeta, jednostavnije kazano odjeća u kojoj svećenik slavi svetu misu – misnice, štole, plaštevi, i to ruho datira od 15. do 19.stoljeća, piše Rogotinski portal.
Posebno je vrijedno liturgijsko ruho načinjeno od plašta ili ogrtača posljednjeg bosanskog kralja Stjepana Tomaš(ević)a! Važno je istaknuti da je plašt, a kasnije misno ruho, prebogato osmanskim (istanbulskim) motivima veza, to je cvjetni vez s motivima karanfila, zumbula, tulipana i motivima vezanim uz samoga sultana. I tu nastaje pričas pitanjem: odakle u zaostroškom samostanu ruho načinjeno od plašta bosanskoga kralja s motivima koji se vežu izrazito uz sultana i njegovu moć?
Franjevački samostan Svete Marije u Živogošću
Nekoć su svila i skupe tkanine bile vrjednije od dukata, pa su trgovci s dalekoga Istoka i poznatog „puta svile“ sve do Moskve razmjenjivali i darivali skupocjene tkanine, a kasnije su kineski moćnici surađivali i razmjenjivali vrijedne tkanine, a moćni sultani i s tim ruhom darivali podložnike. Stjepan Tomaš Kotromanić, prvi legalni bosanski kralj i suprug Katarine Kosače, koji je umro 1461 godine, bio je povezan sa sultanom Mehmedom II i po svoj prilici prilikom posjeta ili kod plaćanja harača, dobio je na dar taj plašt, koji stilski i načinom izrade datira iz 15 stoljeća.
„Takve skupocjene tkanine, svile i ruho nisu darivani bilo kome, onda je i čudno odakle u samostanima i crkvama tako skupocjeni tekstil, svila i ruho za izradu misnica i ostalog misnog ruha. Sigurno ih sultan nije dijelio niti darivao siromašnim franjevcima. Nego su velikaši, moćnici i kraljevi darivali samostanima i crkvama vrijedne tkanine, a slično su i gospoda vijećnici u Dubrovačkoj Republici posebnimodlukama darivali samostane i crkve ruhom dobivenim od sultana“, rekao je fra Branko Brnas, gvardijan samostana u Zaostrogu.
Gvardijan samostana fra Branko Brnas uz misnicu makarskoga biskupa Bartula Kačića Žarkovića iz 17. stoljeća
Nakon pada Bosne 1463. kraljica Katarina bježi iz Bobovca kod Kraljeve Sutjeske pred Turcima, a njezin posinak Stjepan Tomašević,zadnji bosanski kralj, je ubijen. Kraljica Katarina bježi prema Fojnici a onda u Hercegovinu – zemlju i kraj svoga oca Stjepana Kosače. Poslije bježi prema Dubrovniku. Sa sobom je nosila kraljevsko blago, vrijedne tkanine a među njimai kraljevski plašt dobiven od sultana. Postoji mogućnost da je i Stjepan Tomaš Kotromanić dobio taj plašt kojeg je onda ostavio svom sinu Stjepanu Tomaševiću.
Dubrovačka Republika nije dugo zadržavala kraljicu Katarinu u svojoj blizini, zbog prigovora Osmanlija, pa je ona otišla prema Ljubuškom. Pred Osmanlijama franjevci 1468. godine bježe u Zaostrog i tu ostaju do danas. Tada je bila samo jedna provincija Bosna Srebrena od koje se godine 1735. odvaja Franjevačka provincija u Splitu kojoj otada pripada i zaostroški samostan.
Posljednja bosanska kraljica Katarina Kotromanić
„Zašto je još važno istaknuti vrijednost ove misnice i drugog ruha s otomanskim motivima u zaostroškom samostanu? Prof. Ivana Svedružić Šeparović iz Splita, pročelnica Službe za odjele izvan Zagreba Hrvatskog restauratorskog zavoda, napominje da franjevački samostani u Živogošću, Makarskoj i Visovcu čuvaju osmanske dokumente kao i zaostroški (450), ali nemaju tkanina i ruha od otomanske svile. To je, po njoj, dokaz da je misno ruho u Zaostrogu s otomanskim motivima vezano uz dolazak fratara iz Ljubuškog u Zaostrog koji su bježeći pred Osmanlijama, ruho ponijeli sa sobom u Zaostrog. Time dokazujemo i vjerojatnost porijekla kraljevskog ogrtača od kojeg je ruho i sašiveno. Upravo u to vrijeme i kraljica Katarina Kosača boravi na tom prostoru, pa prof. Svedružić ne isključuje mogućnost da je upravo ona donatorica tkanine od koje je načinjena misnica“, kaže fra Branko.
Jedni izvori tvrde da je kraljica Katarina otišla u Rim iz Dubrovnika. Međutim prof. Svedružić napominje da je kraljica u Rim otputovala brodom iz Krapnja ili Šibenika. U spisima se spominje njezin boravak u Vrlici i vrličkom kraju. Važno je uočiti da i osoblje na njezinu skromnom dvoru u Rimu prema prezimenima potječe iz okolice Sinja i Rame, tj. Cetinske županije, iako neki spominju i mostarski kraj.„Radosni smo da u našem samostanu čuvamo vrijedno liturgijsko ruho, posebno misnicu sašivenu od plašta posljednjeg bosanskog kralja kao i ostale vrijedno liturgijsko ruho“, zaključio je fra Branko.
Misnica izrađena od kraljevskog plašta
Misnica se čuva na sigurnom
Prevrijedna misnica čuva se na sigurnom mjestu u samostanu i nije dostupna javnosti. Nalazi se zaključana u kovčegu i omotana posebnim zaštitnim ruhom. Bez obzira jesu li plašt od koje je izrađena u zaostroški samostan donijeli franjevci iz Ljubuškog ili kraljica Katarina, ta je posebna žena s tragičnom sudbinom među Hrvatima ostala zapamćena kroz brojne običaje, pjesme, kazivanja i legende. Žene na području Kraljeve Sutjeske i danas se pokrivaju crnim rupcima kao znak žalosti za njenom tužnom sudbinom. Njezinu djecu Žigimunda i Katarinu oteli su Turci i prisilno ih poturčili. Prema sultanovoj naredbi ,poslani su u Carigrad na njegov dvor. Katarina je, nakon smrti, pokopana po islamskom obredu u Skoplju, gdje joj se i danas nalazi turbe koje je podigao jedan od utemeljitelja Sarajeva Isa-beg Isaković. U turskim izvorima Katarina se spominje kaoTahiri Hanuma. Šimun je na sultanovu dvoru preodgojen u duhu islama i ostvario je važnu vojnu karijeru u Osmanskom Carstvu. U povijesti je ostao zabilježen Ishak-beg Kraljević od Karasija.
Kraljica Katarina sve do svoje smrti, 25. listopada 1478. u Rimu, nadala se da će se njena djeca vratiti katoličkoj vjeri. Nakon smrti, njeno tijelo položeno je na počasno mjesto u bazilici Santa Maria in Aracoeli u Rimu.
Jutros u 11 sati u hotelu Internacional bit će konferencija za medije na kojoj će biti predstavljena humanitarna akcija Veliko srce za djecu Neretve koju su pokrenuli zagrebački Neretvani okupljeni u Institutu za promicanje i razvoj doline Neretve kojim predsjeda Antonio Volarević.
Cilj ove akcije je prikupiti 500 000 kuna za kupnju sanitetskog vozila i druge medicinske opreme kako bi se omogućio bolji zdravstveni standard u dolini Neretve i brže putovanje hitnih pacijenata do bolnice.
Detalje ove velike humanitarne akcije javnosti će predstaviti Matija Vuica, Neda Podnar i Mladen Bušić, a podršku će im pružiti Darijo Srna, Davor Dominiković, Branka Krstulović, Nikica Gabrić, Jurica Popović, Matija Prskalo, Igor Štimac, te prijatelji Neretve Luka Modrić i Mateo Kovačić.
Prema riječima organizatora, akciji se već odazvao velik broj poznatih sportaša, glazbenika i poslovnih ljudi.
Najavljeno grmljavinsko nevrijeme zahvatilo je hrvatsko priobalje, unutrašnjost Dalmacije i Hercegovinu. Još u popodnevnim satima grmljavina i obilna kiša pogodili su sjeverno primorje u večernjim satima i Dalmaciju gdje je sustav Blitzortung u 120 minuta detektirao više od 25 tisuća električnih pražnjenja iz oblaka. Ovako je to bilo iznad Metkovića…
Kod odoka Visa grom je pogodio katamaran, u 2 sata iznad Dugog otoka je palo 56 , u Kninu 52 litara kiše po četvornom metru. Obilnije padaline su bile i na vrgoračkom području i u dolini Neretve (u Metkoviću je palo 19 litara) te na Pelješcu.
Hvar je uslijed brzih promjena tlaka pogodio meteorološki tsunami: oko 20:30 sati prvo došlo do plime, pa zatim i do oseke kada se more spustilo za oko 105 centimetara u svega desetak minuta. Slično je bilo i i u u Starom Gradi u Vela Luci.
Brojni su medijski napisi objavljeni proteklih mjeseci zbog nedostatne zdravstvene skrbi za sve stanovnike Metkovića i cijelog područja Neretve. Nakon njih su se počeli događati i neki pomaci u kvaliteti liječenja, koje svojim aktivnostima želi poduprijeti i naša Udruga. Zbog toga je Institut za promicanje i razvoj doline Neretve pokrenuo humanitarnu akciju Veliko srce za djecu Neretve. Njome se planira prikupiti 500 tisuća kuna i nabaviti sanitetsko vozilo za Dom zdravlja u Metkoviću, a planira se kupiti i kardiotokografski (CTG) uređaj za rodilište u Domu zdravlja Metković.
Kod odoka Visa grom je pogodio katamaran, u 2 sata iznad Dugog otoka je palo 56 , u Kninu 52 litara kiše po četvornom metru. Obilnije padaline su bile i na vrgoračkom području i u dolini Neretve (u Metkoviću je palo 19 litara) te na Pelješcu.
