Polaznik Neretvine nogometne akademije Tino Krešić sudjelovao je prošlog vikenda na turniru u Crikvenici. On je u kategoriji početnici (U10) igrao za splitski Hajduk koji je osvojio prvo mjesto.
Talentirani Tino je proglašen najboljim igračem i izabran u dream team turnira.
Iz Hrvatske pošte obavještavaju građane o sve učestalijim lažnim internetskim obavijestima u kojima se pošiljatelj predstavlja kao organizator nagradne igre u ime Hrvatske pošte.
– Lažne poruke korisnike obavještavaju da su osvojili vrijedne nagrade tražeći naknadu i osobne podatke kako bi istu mogli preuzeti. Napominjemo da Hrvatska pošta ne organizira takve nagradne igre te pozivamo na oprez jer ovakve poruke mogu sadržavati poveznice na zlonamjerne stranice ili datoteke – poručuju iz Hrvatske pošte.
U slučaju da zaprimite takvu dojavu, možete je prijaviti Službi za korisnike na info@posta.hr.
Juniorska reprezentativka i golmanica jedinog pločanskog prvoligaša Dalmatinke, 18-godišnja Petra Marinović, sljedeću sezonu provest će u Akademiji francuskog prvoligaša BBH Brest. Rezultat je to dogovora Petre, njenih roditelja i ljudi iz te ugledne rukometne akademije koji su pratili nastupe i igre mlade nadarene Pločanke. Suradnja se može produljiti na još dvije godine budu li obje strane zadovoljne. Veliko je to priznanje kako za Petru, tako i za Dalmatinku, koja je već odavno zaštitni znak kvalitetnih i vrhunskih rukometnih golmanica. Marinović nastavlja niz koji je započela Ivana Jelčić Kukoleča, a nastavile Marta Žderić Batinović i Tea Pijević.
Prije odlaska u Francusku, početkom kolovoza, Marinović će s juniorskom reprezentacijom nastupiti na Europskom prvenstvu za juniorke koje se u srpnju održava u Mađarskoj (Gyor). Vrijedi istaknuti da je Petra jedna od pet mladih rukometašica koje je ta francuska Akademija izabrala u ovoj godini, uz nju su tri Francuskinje i jedna djevojka iz Srbije. Brest je zauzeo treće mjesto u posljednjem prvenstvu Francuske a sljedeće sezone igrat će u europskoj Ligi prvakinja.
Tekst i foto: Jurica Vukojević
Pijete li redovito crnu kavu, talog ne bacajte. Sve što trebate napraviti je dobro ga osušiti, staviti u malu metalnu posudicu ili na komad aluminijske folije i vani zapaliti. Miris će rastjerati krvopije i držati ih podalje od vašeg doma. Također, posegnite i za uljem, recimo, od lavande ili ružmarina, i to pomaže.
Postoje ulja čiji miris komarci ne vole, a to su ulje limunskog eukaliptusa, citronele, lavande, ružmarina, cedra, paprene metvice, klinčića, cimeta, limunske trave. Zapamtite, eterična ulja nikada ne stavljate direktno na kožu, već nakapajte malo na, recimo, na blazinicu i stavite blizu mjesta gdje boravite. Ili, ukapajte malo u difuzer ili u aroma lampicu. Miris će ispuniti prostor i otjerati krvopije.
Ukoliko želite zaštitu staviti na kožu, tada eterično ulje razblažite. Na primjer, stavite nekoliko kapi u maslinovo ulje, dobro protresite pa time špricajte kožu. Ne želite li biti masni, tada u bočicu stavite 100 ml 70 postotnog alkohola i na primjer, 50 kapi eteričnog ulja paprene metvice i špricajte na odjeću (ne na kožu). Postupak ponavljajte svakih sat do dva. Ovaj način odbijanja komaraca preporučuje Američka agencija za zaštitu okoliša kao odličnu alternativu kupovnim sredstvima.
Na području Dubrovačko-neretvanske županije zabilježen je let maslinovog moljca (Prays oleae) 2. generacije u visokom intenzitetu i iznad praga štetnosti na području poluotoka Pelješca , Korčule, Dubrovačkog primorja i Konavala te je u narednim danima uputno je provesti suzbijanje. Na području doline Neretve štetnik se lovi nižem intenzitetu, te maslinare upućujemo na daljnje praćenje preporuka. Suzbijanje se provodi kad plod dostigne veličinu 4-5 mm.
Za suzbijanje maslinovog moljca dozvoljeni su pripravci na osnovi :
fosmeta ( Imidan 50 WG)
dimetoata (Rogor 40, Chromogor, Perfekthion, Calinogor)
deltametrina (Decis 2,5 EC, Decis 100 EC, Poleci plus, Rotor super, Scatto, Ritmus)
Pripravci na osnovi deltametrina imaju slabiji učinak pri povišenim temperaturama.
U ekološkom sustavu proizvodnje i za korisnike plaćanja IAKS mjere OPERACIJA 10.1.8. Održavanje ekstenzivnih maslinika za suzbijanje maslinovog moljca može se primijeniti neki od pripravaka :
na osnovi piretrina Asset
na osnovi biljke neem Neemazal TS
na osnovi Bacillus thuringiensis subsp. Kurstaki: Baturad WP ,Biobit WP. Ovi pripravci djeluju na ličinke nižeg razvojnog stadija (L1 i L2), a zbog njihove fotolabilnosti suzbijanje se provodi u kasnim popodnevnim satima (predvečer).
Maslinari se upućuju na redoviti pregled maslinika na prisutnost maslinovog svrdlaša ( Rhynchites cribripennis) koji štetu pravi do okoštavanja koštice , a osobito je prisutan na kamenitim terenima i u zapuštenim maslinicima. Najbolje se vidi rano ujutro metodom trešnje grana na bijelu podlogu ili pregledom plodića –crni ubodi ili točkice . Dozvolu za suzbijanje maslininog svrdlaša u RH ima pripravak na osnovi aktivne tvari dimetoata: Rogor 40.
Pripravke primijeniti sukladno uputi na etiketi sredstva za zaštitu bilja.
Podaci o registracijama i dozvolama sredstva za zaštitu bilja nalaze se u Fitosanitarnom informacijskom sustavu Ministarstva poljoprivrede na adresi: https://fis.mps.hr/trazilicaszb/
Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta pokrenulo je provođenje e-savjetovanja sa zainteresiranom javnošću za Poziv na dostavu projektnih prijedloga „Povećanje razvoja novih proizvoda i usluga koji proizlaze iz aktivnosti istraživanja i razvoja – faza II“, u kojem je moguće sudjelovati do 15. srpnja 2019. putem poveznice: savjetovanje.
Poziv je pokrenut u okviru Prioritetne osi 1 „Jačanje gospodarstva primjenom istraživanja i inovacija“, Investicijskog prioriteta 1b, specifičnog cilja 1b1 Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014-2020, financiranog sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj, a njime će se državne potpore dodjeljivati poduzetnicima koji provode projekte istraživanja i razvoja s ciljem razvoja novih proizvoda, usluga, tehnologija i poboljšanja poslovnih procesa, koji ulažu u vlastite inovacijske kapacitete ili jačaju suradnju sa znanstveno-istraživačkim institucijama kroz potpore za projekte istraživanja i razvoja i regionalne potpore za ulaganje.
Prioritetna os 1 u okviru OPKK-a ima za cilj poboljšati inovativnost hrvatskog gospodarstva putem poticanja primijenjenih istraživanja, razvoja i inovacija, unapređenje suradnje između gospodarstva i znanstveno-istraživačkog sektora te aktivnosti razvoja i transfera tehnologija. U sklopu specifičnog cilja 1b1 podržavat će se razvoj novih proizvoda (dobara i usluga), tehnologija i poslovnih procesa kroz povećanje privatnih ulaganja u istraživanje, razvoj i inovacije, te jačanje kapaciteta poduzeća za istraživanje, razvoj i inovacije, kroz poboljšanje njihove suradnje s organizacijama za istraživanje i širenje znanja.
Savjetovanje omogućuje svim potencijalnim prijaviteljima, kao i najširoj zainteresiranoj javnosti, da svojim prijedlozima i sugestijama doprinesu kvaliteti natječajne dokumentacije.
Društvo hrvatskih književnika južno-hrvvatski ogranak, Ston i Gradska knjižnica Metković raspisuju natječaj za književnu nagradu „NERETVANSKA MASLINA“
I. „Neretvanska maslina“ dodjeljuje se najboljoj knjizi, (bez obzira na književnu vrstu) i njenom autoru za postignute visoke književne, estetske i umjetničke domete u tematiziranju potrebe očuvanja prirode, kao i tradicijskih, baštinskih vrijednosti bilo kojeg hrvatskog kraja – čime se daje prinos očuvanju materijalne i nematerijalne baštine hrvatskog naroda te humanizmu kao temeljnom odnosu života na Zemlji.
* Nagrada se dodjeljuje za knjigu objavljenu 2018. godine, pisanu hrvatskim jezikom.
* Nagrada se sastoji od pisanog dokumenta, novčanog iznosa i neretvanskog eko ekstradjevičanskog maslinovog ulja.
II. Nagrada će biti dodijeljena u Gradskoj knjižnici Metković u sklopu programa 11. Neretvanskih pjesničkih susreta, 13. kolovoza 2019.
III. Tri (3) primjerka knjige poslati na adresu: Gradska knjižnica, Metković, Ul. kralja Zvonimira 4, 20350 (s naznakom: za „Neretvansku maslinu“), do 15. srpnja 2019. Važeće su pošiljke s pečatom pošte 15. srpnja 2019. do 24 sata.
Količina i zastupljenost plastičnog otpada na dnu Jadranskog mora među najvišima su u Europi nakon sjeveroistočnog dijela Sredozemnog i Keltskog mora. Otpad u Jadran stiže od oko četiri milijuna ljudi koji žive uz njegove obale, a taj se broj tijekom turističke sezone poveća gotovo šest puta, upozorio je međunarodni tim stručnjaka u studiji objavljenoj u časopisu Marine Pollution Bulletin.
Jadran nije onoliko čist koliko mislimo
O problemu otpada u Jadranu razgovarao sam sa stručnjacima iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo te s više članova jedne splitske udruge ronilaca koja organizira akcije čišćenja. Budući da su njihovi fokusi rada pomalo različiti – kod prvih ima nešto više rada s nevidljivom mikroplastikom, a kod drugih s vidljivim otpadom svih vrsta – njihove percepcije problema također se pomalo razlikuju.
I jednima i drugima na početku naših razgovora ispričao sam jednu anegdotu otprije nekoliko godina kako bih čuo njihove reakcije.
Nedostaje prave ljubavi prema moru
Kupajući se podno zidina u Dubrovniku vidio sam jednog dječaka kako baca role toaletnog papira u plićak plaže, jednu za drugom. Zamolio sam ga da prestane, a on me je, kao Purgera, poslao u Zagreb i još negdje usput jer je to “njegovo more” zaprijetivši mi usput svojim starijim bratom koji je u blizini igrao vaterpolo.
Svi s kojima sam podijelio tu priču rekli su mi otprilike isto: da je problem u infantilnom, odnosno nezrelom razumijevanju posjedovanja kao eksploatacije za uživanje bez odgovornosti, odnosno o pomanjkanju prave ljubavi prema moru, koje je svojstveno i odraslom stanovništvu Hrvatske, ne samo djeci. Nešto slično rekli su mi nedavno i moji sugovornici na temu razbijanja obale radi vađenja prstaca.
Jadran je malo, plitko i poluzatvoreno more, što ima štetne posljedice
Prije svega treba istaknuti da je poseban problem Jadrana to što se radi o prilično malom, plitkom i poluzatvorenom moru koje je sa Sredozemnim, koje je također poluzatvoreno i zagađeno, povezano Otrantskim vratima, širokima samo 80-ak kilometara.
U južne hrvatske vode većina plastičnog otpada, oko 90%, dolazi zahvaljujući strujama i vjetrovima od naših južnih susjeda, ponajviše iz Albanije, što je pokazala studija “Plutajući morski otpad – zanemarivanje ne znači nepostojanje” predstavljena 2009. godine u Šibeniku za vrijeme Adriatic Boat Showa.
To ponajprije vrijedi za naše južne otoke. U priobalnim krajevima, osobito u vodama oko većih gradova i uz ušća rijeka poput Neretve, plastika stiže iz većih gradova Hrvatske i BiH.
22 ribarska broda izvukla gotovo 30 tona otpada
Plastika čini između 60% i 80% otpada koji se nalazi u europskim morima. Koliko je se može naći u vodama i na dnu hrvatskog Jadrana, teško je procijeniti.
Stanje tek djelomično ilustrira činjenica da je u sklopu EU-ova projekta čišćenja mora ‘DeFishGear’, u kojem su sudjelovala 22 broda dviju ribarskih zadruga iz Hvara i iz Tribunja u mrežama izvađeno gotovo 30 tona otpada, odnosno prosječno 50 do 100 kilograma po koćarici mjesečno. A to je tek djelić otpada koji se slučajno zaplete u mreže.
Hrvati nisu najveći problem
Dr. sc. Pero Tutman iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu (IZOR) kaže da od 70% do 80% otpada u mora dolazi s kopna, dok ostalo dolazi s mora od transporta, turističkih aktivnosti, nautičkog turizma, ribarstva, s offshore platformi i sl.
“Otpad s kopna dolazi uglavnom zahvaljujući vjetrovima koji ga nose s ulica gradova i s odlagališta smeća, posebno za jakih bura koje su česte na našim obalama”, upozorava Tutman.
Dodaje da naši deponiji nisu napravljeni kako treba pa velike količine vrećica, najlona za umotavanje hrane i sličnog dospijevaju u more. Također, za velikih kiša smeće se otplavljuje s ulica i iz deponija u more. Otpad se nerijetko odlaže u odlagalištima blizu rijeka pa ga one kada nabujaju nose u more, nerijetko u tonama.
Na 100 metara dužine skupljeno 200 kilograma otpada
“Kada je riječ o malenim komadićima, odnosno o mikroplastici, ona u more dospijeva među ostalim i sustavom otpadnih voda. Primjerice, dobar dio otpada po brojnosti koji smo našli na obalama tijekom naših istraživanja su higijenski štapići za uši. Oni pokazuju da sustav za fizičko pročišćavanje otpadnih voda ne funkcionira svuda kako bi trebao jer bi ih mehaničke rešetke morale zadržavati. Također, ti štapići ne bi smjeli završavati u kanalizaciji jer bi ih ljudi trebali bacati u kante za smeće, a ne u zahodske školjke. To pokazuje da higijenske navike ljudi u nekim krajevima u našoj regiji nisu na naročito visokim razinama. Pritom treba znati da otpad koji se pronađe na obalama predstavlja tek 10% do 15% otpada koji završava u moru. Ostalo se nakuplja na morskom dnu. Teško je reći koliko plastike ima u Jadranu, no samo u jednoj akciji monitoriranja na Paklenim otocima kraj Hvara skupili smo na jednom potezu od oko 100 metara dužine i 4 metra širine oko 200 kg otpada. U područjima koja su okrenuta gradovima može ga biti i značajno više”, kaže.
“Mediteran je nažalost jedno od zagađenijih mora zato što je poluzatvoreni bazen, a gravitira mu cijeli niz zemalja različitog civilizacijskog dosega. Tu su brojne zemlje Azije, Afrike i Europe, a nažalost razina ekološke svijesti i ponašanja nije svuda na najvišoj razini”, tumači splitski znanstvenik.
Ipak, smatra da je u Hrvatskoj ekološka svijest stanovnika solidna te da raste.
“To dobro pokazuje jedna anegdota. U jednom gradu pozvali su ronioce da im dođu u akciju čišćenja. Pokazalo se da otpada nije bilo. Očistili su ga neki drugi ronioci ranijih godina, a u međuvremenu ljudi nisu bacali novi otpad. Ekološka svijest kod nas ipak postupno raste”, priča nam splitski znanstvenik.
Više o ovoj temi možete pročitati ovdje.
Svetom misom s procesijom kod crkve sv. Vida u župi je proslavljen blagdan ovog sveca. Svetu misu je predvodio don Alojzije Bavčević bivši dugogodišnji upravitelj Gospina Svetišta Vepric kod Makarske u koncelebraciji s župnikom don Milom Čalom i bivšim župnikom don Mladenom Margetom.
U nadahnutoj propovijedi don Alojzije je istakao važnost slavljena euharistije i žrtvu koju je Isus podnio za nas, važnost sudjelovanja na svetoj misi jer je to Isusova žrtva kao i da svetu misu držimo kao najveće blago, da se čuvamo svakoga grijeha i živimo u milosti Božijoj jer nitko nezna ni dan ni čas kad mu je sa ovoga svijeta poći.
Na svetoj misi nazočili su gradonačelnik Dalibor Milan i pročelnik Ivica Popović. Vrijeme je bilo sunčano i pretoplo (u 9 sati bilo je +28, a poslijepodne +37,5 stupnjeva) pa su svi tražili mrvicu hlada. Čitavu fotogaleriju možete pogledati na vid.hr.
Iza nas je razdoblje obilježeno toplinskim valom i temperaturom zraka u dolini Neretve do 37°C.
Prema dostupnim metereološkim podacima, u ovom tjednu se ne očekuju tako visoke temperature. Maksimalne vrijednosti će biti oko 30°C, a za vikend i stupanj dva viša. Noći će biti malo svježije i ugodnije za spavanje, do 20°C. Odstupanja od ovih vrijednosti bit će u središtima naselja gdje prevladavaju asfalt i betonske građevine koje akumuluraju toplinu.
Puhat će slab vjetar promjenjivog smijera, uglavnom sjeverozapadnjak.
Danas i sutra u popidnevnim satima moguće je formiranje oblaka i pokoji kratkotrajni ljetni pljusak. Od srijede sunčano i toplije.
Temperatura mora od Ploča do Kleka je oko ugodnih, osvježavajućih 23°C.
