-

OTVORENO: Mora li netko putovati 100 kilometara do antibiotika?

Što točno stoji u nalazu inspekcije o smrti dječaka Gabrijela iz Metkovića? Tereti li Hrvatska liječnička komora pedijatricu Kaleb koja je jedina točno prepoznala njegovo zdravstveno stanje? To su neka od pitanja na koje se sinoć pokušao dobiti odgovor u HTV-ovoj emisiji Otvoreno.

Građani Metkovića daju potporu liječnici i traže neovisne stručnjake koji će utvrditi odgovornost i propuste u liječenju. Prozivaju politiku jer nije osigurala odgovarajuću medicinsku opremu u Domu zdravlja.

Na početku emisije u prilogu su puštene izjave oca pokojnog dječaka Gabrijela, Miše Bebića, koji je po prvi puta progovorio otkako je prije mjesec dana izgubio sina.

Osjećam se tužno i žalosno, ne daj Bože nikome da se ovo dogodi, poručio je Mišo Bebić, prisjećajući se mučnih trenutaka kada je Gabrijela doveo u Dom zdravlja, a tamo mu nije pružena adekvatna pomoć, kao što je uostalom utvrdilo i Ministarstvo zdravstva.

Otac maloga Gabrijela ipak pruža podršku doktorici Kaleb koju prozivaju da je najodgovornija u ovom slučaju, iako je ona ta koja je uputila dječaka helikopterom u KBC Split.

Doktorica je ispravno postupila, dok su drugi gledali i nisu ništa ustanovili. Kako se to dogodilo nije mi jasno niti će mi ikada biti jasno. 

Nadzor nad liječnicima koji su liječili Gabrijela napravljen je prema pravilima te je stručno mišljenje doneseno. Niti jednu informaciju, a kamoli ime koje bi dalo naznaku o kome se radi, nismo dali u javnosti, kaže Krešimir Luetić, v.d. predsjednika Hrvatske liječničke komore.

Zaprepašteni smo što je stručno mišljenje izašlo u javnost. Ono sadrži iskaze liječnika koji su nadzirani te medicinsku dokumentaciju pokojnog Gabrijela. Zgroženi smo i zaprepašteni da je to došlo u javnost. 

U emisiji je rečeno da je hrvatsko zdravstvo u lošem stanju pa se onda, nažalost, događaju i ovakve tragične situacije.

Mi samo svjedočimo da se sustav urušava. Dolazi do kadrovske devastacije što uvelike povećava preopterećenost u svakodnevnom radu svih djelatnika, liječnika i medicinskih sestara. Zbog toga se povećava rizik za ovakvu stručnu grešku što kobno završava, kaže Ines Balint, Koordinacija liječnika hrvatske obiteljske medicine (KoHOM).

Medicina je odgovorna i ponekad se događaju i ovakvi neželjeni ishodi. Što se tiče nalaza i je li trebao izaći u javnost, ne bih u to ulazio. Postavlja se pitanje je li postupak adekvatan, jesu li imali dovoljno vremena, informacija itd. Dok nemate potpunu informaciju, on po meni ne bi trebao izlaziti u javnost, smatra Dražen Jurković, direktor Udruge poslodavaca u zdravstvu Hrvatske.

Antonio Volarević, odvjetnik doktorice Ksenije Kaleb ističe da treba pronaći odgovor na pitanje što se s Gabrijelom događalo 25 minuta prije nego li je on došao kod njegove klijentice.

Radi se o vremenu kada medicinska sestra nije omogućila pacijentu da uđe kod odabranog pedijatra do trenutka kada je on došao do doktorice Kaleb. Gdje je njegov otac bio u tih 25 minuta? 

Mi nemamo ovlasti razgovarati niti s ocem niti s medicinskom sestrom već samo s liječnicima, odgovara Krešimir Luetić iz HLK.

Opravdano je postavljeno i pitanje opremljenosti pedijatrijskih ordinacija i ordinacija opće medicine.

Ne treba zaboraviti da taj proces nije počeo taj dan već tri ili četiri dana prije. Treba pogledati proces liječenja pogledati sa svih aspekata. Što se tiče opremljenosti Doma zdravlja i hitne medicinske službe, oni su pod jednim krovom. Te dvije ustanove trebaju pružati integralnu zdravstvenu zaštitu. Nebitno je gdje se nalazi respirator ili set za intubaciju, u Hitnoj ili Domu zdravlja. Defibrilator je primjerice u ovom slučaju bio u Hitnoj, dodaje Dražen Jurković.

Da je doktorica Kaleb imala uvjete u svojoj ordinaciji, onda se uopće ne bi pričalo o njezinoj greški. Ona ne smije posuditi nešto od Hitne, kaže Jasna Karačić, predsjednica Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata.

Kolegici Kaleb se ništa ne zamjera, to iznosi njezin odvjetnik. Pravo pitanje su postavili građani Metkovića i to za ravnatelja Doma zdravlja, za župana te po potrebi, to je pitanje za inspekciju Ministarstva zdravstva. Jesu li u Metkoviću zadovoljeni svi uvjeti prema pravilniku? Jesu li pedijatrijska i druge ordinacije opremljene prema pravilniku? Imaju li boce s kisikom, defibrilator, infuzije, lijekove? Pravo je pitanje ako se sutra, ne daj bože, desi da ima sepsu, mora li on putovati 100 kilometara da dobije prvu dozu antibiotika?, pita se Krešimir Luetić iz Hrvatske liječničke komore.

Emisiju možete pratiti i preko hrti.hr, a emitirana izdanja pronaći u videoteci multimedijske usluge HRTi.

Piše: M.Š./HRT

VEČERAS NA HTV-u: Mišo Bebić javno će progovoriti o tragičnoj smrti sina Gabrijela

Mišo Bebić, otac tragično preminuloga dječaka Gabrijela, večeras će u uvodnom prilogu HTV-ove emisije Otvoreno javno progovoriti o onome što se događalo s njegovim sinom u Domu zdravlja i na Hitnoj pomoći u Metkoviću.

Bit će to njegov prvi put da se obraća javnosti putem jedne nacionalne televizije. Do sada je to učinio samo u intervjuu što ga je dao za Slobodnu Dalmaciju.

Emisija Otvoreno počet će večeras u 22 sata na HTV 1.

Foto: Ivica Marković/SD

VEČERAS NA HTV-u: Je li u slučaju Metković zakazao zdravstveni sustav?

Večeras u 22 sata na HTV 1 tema emisije Otvoreno bit će slučaj tragične smrti dječaka Gabrijela Bebića, slučaj liječnice Ksenije Kaleb  i stanje zdarvstvene skrbi na području doline Neretve.

Što točno stoji u nalazu inspekcije o smrti dječaka Gabrijela iz Metkovića? Tereti li Hrvatska liječnička komora pedijatricu Kaleb koja je jedina točno prepoznala njegovo zdravstveno stanje? Građani Metkovića daju potporu liječnici i traže neovisne stručnjake koji će utvrditi odgovornost i propuste u liječenju. Prozivaju politiku jer nije osigurala odgovarajuću medicinsku opremu u Domu zdravlja.

Facebook pitanje: Je li u slučaju Metković zakazao zdravstveni sustav ili je riječ samo o osobnoj odgovornosti medicinskih djelatnika?

Gosti su: Vili Beroš, pomoćnik ministra zdravstva, Krešimir Luetić, v.d. predsjednika Hrvatske liječničke komore, Ines Balint, Koordinacija liječnika hrvatske obiteljske medicine (KoHOM), Jasna Karačić, predsjednica Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata i
Antonio Volarević, odvjetnik Ksenije Kaleb.

Urednik i voditelj: Branko Nađvinski

FOTO | Neretva izdala kalendare za 2019., uskoro ćemo imati i veliki jubilarni

Upravo su iz tiska izašli Neretvini kalendari u osam verzija na kojima se pojedinačno nalaze različiti uzrasti nogometaša. Grafički dizajn kalendara i tisak napravljen je u T-reklamu, za fotografije je bio zadužen Marin Veraja, a autor jubilarnog logotipa Nikša Martinac.

Ove kalendare će dobiti svi polaznici Neretvine nogometne akademije.

Kako se nalazimo u godini kada NK Neretva obilježava 100. obljetnicu osnutka (1919.-2019.), u planu je da se do kraja ovoga mjeseca tiska poseban veliki jubilarni kalendar na kojem će biti i sadašnja seniorska momčad. Na dvanaest listova bit će prikazan kratki presjek klupske povijesti u obliku fotokolaža.

Ne sumnjamo da će mnogi Neretvani, navijači Neretve i ljubitelji nogometa htjeti imati ovaj kalendar jer samo jednom se slavi 100. rođendan.

Završeno zimsko prebrojavanje ptica na području delte Neretve

Globalno zimsko prebrojavanje ptica vodarica slatkovodnih i morskih staništa delte Neretve jedno od najmasovnijih prebrojavanja i ove godine tradicionalno su ga obavili zaposlenici Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko neretvanske županije sa volonterima ornitološkog društva Brkata sjenica.

Prebrojavanje je obavljeno 12. i 13. siječnja 2019. , a obuhvatilo je šire područje delte Neretve, odnosno sva staništa koja su pogodna za prezimljavanje ptica vodarica poput jezera Kuti, Baćinskih jezera, Ušća, Norina, Crepine…

Delta Neretve je u našoj županiji najvažnije zimovalište ptica vodarica i jedno od najvažnijih u mediteranskom dijelu Hrvatske. U Delti zimuje desetak vrsta pataka, ćurlina, plijenora, gnjuraca, ronaca, kormorana, čaplji, pozvizdača…

U ovogodišnjem prebrojavanju najbrojnije su bile, uz sveprisutne galebove, patke (divlja, zviždara i kržulja), zatim liska, mali i veliki kormoran, žalar cirikavac, plijenori, ronci, a ukupno je opaženo više od šest tisuća ptica.

Niske temperature koje su prisutne ovih dana nisu previše utjecale na broj i vrste ptica u Neretvi, osim na liske i nekoliko vrsta pataka koje rjeđe dolaze u Neretvu, poput patke batoglavice, patke kulašice i crne patke.

Posebnost je što smo ove godine imali ptice po svim rijekama budući da su stajaćice većinom bile zamrznute, na primjer jezero Kuti je bilo velikim dijelom zaleđeno.

Diljem Europe prebrojavanje se vrši tijekom siječnja jer je tada većina ptica vodarica na svojim zimovalištima i tom projektu sudjeluje mnogo volontera. Na taj način se dobivaju podaci o brojnosti i rasprostranjenosti pojedinih vrsta ptica koji su pokazatelj stvarnog stanja, te se potiče edukacija o značaju i očuvanja ptičjeg svijeta širom svijeta.

Foto i tekst: Udruga ‘Brkata sjenica’

FOTO | Osvanula još jedna hrpa odbačene odjeće i obuće na Predolcu

Kada smo ovoga vikenda šetali južnim padinama Predolca, točnije putem od Podkraja do vodospreme kojim prolazi vodovod, nismo naišli na nikakvu odbačenu odjeću i obuću. Međutim, danas, prije sat-dva na istoj relaciji zatekli smo hrpu odbačene odjeće, obuće i higijenskih potrepština koje sigurno ne pripadaju lokalnim ljudima. Sve to se nalazi svega nekoliko desetaka metara iznad kuća u Podkraju.

Ovo je još jedan dokaz da smo na migrantskoj ruti koju za sada nitko ne može učinkovito kontrolirati i da su ljudi koji se bave ovim nečasnim poslom organiziranja ilegalnog prelaska migranata preko naše državne granice vrlo učinkoviti.

Ovo postaje sve manje humanitarno pitanje, a sve više nečiji unosan posao... Pitamo se tko tim ljudima, migrantima s Istoka prema ‘uređenom Zapadu’ financira putovanje od nekoliko tisuća kilometara i preko desetak državnih granica koje očito nije jeftino. Ono što do sada zatekli na Predolcu i Šibanici ne ostavlja dojam da je riječ o sirotinji…

Odvezena i posljednja kućica s Trga dr. Franje Tuđmana

Dio Trga dr. Franje Tuđmana na na kojem se odvijala manifestacija Božić u Neretvi uskoro će se vratiti u svoje prvotno stanje, odnosno postati parkiralište ispred Sportske dvorane.

Danas su djelatnici Čistoće odvezli svih pet kućica koje su tu bile gotovo mjesec i pol dana. Kuhano vino, topli čaj s rumom i kuhane kobasice iz njih bi se opet trebali posluživati na početku sljedećega prosinca, odnosno nove sezone Božića u Neretvi

Opet je poskupilo gorivo…

Gorivo je od danas u Hrvatskoj opet skuplje i to osjetno – puni tank benzina prosječno je skuplji za 7 kuna, dizela za čak 12,5 kuna, a autoplina za pet kuna.

Cijene su nakon duljeg perioda pojeftinjenja oštro porasle već prošli tjedan. Tank benzina prošli je utorak poskupio za 5 i pol kuna, dizela za 8 kuna, a autoplina za 4,5 kune.

Današnja promjena bila je očekivana nakon što je jučer objavljen porast cijena nafte na svjetskim tržištima. U samo dva tjedna ove godine, nadoknađeno je već pola pada cijena iz posljednjeg tromjesječja prošle godine.

Litra Eurosupera 95 na Ininim crpkama košta 9,07 kuna, a Eurodizela 9,08 kuna. Točne cijene po prodajnim mjestima možete usporediti na stranici cijene goriva.

Hrvatska obilježava 27. obljetnicu međunarodnog priznanja i mirne reintegracije Podunavlja

Prije 27 godina hrvatsku su neovisnost, na današnji dan, zajedno priznale tadašnje članice Europske unije (EU), a Njemačka, koja je uz Vatikan odigrala ključnu ulogu u tom procesu, 15. siječnja 1992. uspostavila je i diplomatske odnose s Hrvatskom koja je istoga datuma, ali 1998. okončala i mirnu reintegraciju u ratu okupiranog hrvatskog Podunavlja.

Kada je Hrvatska 15. siječnja 1992. postala međunarodno priznata Domovinski rat je bio u jeku, a gotovo trećina države bila je pod okupacijom tadašnje Jugoslavenske narodne armije (JNA) i srpskih pobunjenika. Na svoje tada priznate granice Hrvatska je izišla tek po završetku mirne reintegracije istočne Slavonije i Podunavlja, odnosno šest godina kasnije.

U večeri priznanja prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman u emotivnom je obraćanju naciji poručio: Današnji dan – 15. siječnja 1992. – biti će zlatnim slovima uklesan u cijelu, četrnaestostoljetnu povijest hrvatskog naroda na ovome prostoru, za nas svetom tlu, između Mure, Drave, Dunava i Jadrana”.  Svojim je suradnicima pak rekao: “Stvorili smo međunarodno priznatu Hrvatsku. Slavimo noćas, a onda zasučimo rukave na izgradnji nove demokratske države.

Međunarodno priznanje Hrvatske postupno je uslijedilo nakon proglašenja neovisnosti 25. lipnja 1991. Toga dana razdruživanje od tadašnje Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ) proglasila je i Republika Slovenija, a već idućega dana novonastale države uzajamno su se priznale.

Paralelno je tekao i proces razdruživanja Sovjetskog Saveza u kojemu su prednjačile baltičke države i Ukrajina, koje su, iako tada još i same bez međunarodnog priznanja, priznale Hrvatsku tijekom 1991. Prva od njih to je učinila Litva (30. srpnja 1991.), a slijedile su je Ukrajina (11. prosinca) te Latvija (14. prosinca) i Estonija (31. prosinca).

Island – prva međunarodno priznata država koja je priznala Hrvatsku krajem 1991.

Kao prva međunarodno priznata država koja je priznala Hrvatsku ostat će zapamćen Island (19. prosinca 1991.), a istoga dana to je učinila i Njemačka, iako uz odluku da njezino priznanje na snagu stupa 15. siječnja 1992., zajedno sa ostalim članicama EU-a.

Dva dana prije EU-a, 13. siječnja 1992., Hrvatsku je priznala Sveta Stolica. Vatikan je priznanje Hrvatske i Slovenije najavio još 20. prosinca 1991. posebnim dokumentom kojim se odredio prema hrvatskom i slovenskom zahtjevu za diplomatskim priznanjem. Vatikanska diplomacija kao prva u svijetu, još je 3. listopada 1991. objavila da radi na hrvatskom međunarodnom priznanju. Dan nakon Svete Stolice, Hrvatsku je priznao i San Marino.

Nakon što je Hrvatsku priznala EU, tijekom 15. siječnja 1992. uslijedila su i priznanja Velike Britanije, Danske, Malte, Austrije, Švicarske, Nizozemske, Mađarske, Norveške, Bugarske, Poljske, Italije, Kanade, Francuske, Španjolske, Portugala, Irske, Luksemburga i Grčke. Dan poslije to su učinile i Argentina, Australija, Češka, Čile, Lihtenštajn, Novi Zeland, Slovačka, Švedska i Urugvaj. Do kraja siječnja 1992. Hrvatsku je priznalo još sedam država – Finska, Rumunjska, Albanija, Bosna i Hercegovina (BiH), Brazil, Paragvaj i Bolivija.

Potom su, među ostalima, uslijedila i priznanja Rusije (17. veljače), Japana (17. ožujka), Sjedinjenih Američkih Država (7. travnja), Izraela (16. travnja, iako su diplomatski odnosi uspostavljeni tek pet i pol godina kasnije) te Kine (27. travnja). Prva azijska država koja je priznala Hrvatsku bio je Iran (15. ožujka 1992.), a afrička, Egipat (16. travnja 1992.).

Hrvatska je 22. svibnja 1992. postala i članicom Ujedinjenih naroda, a 1. srpnja 2013. i 28. članicom EU-a.

Mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja 15. siječnja 1998.

Istoga datuma, odnosno 15. siječnja, ali 1998. završena je i mirna reintegracija kojom je u ustavno-pravni poredak Hrvatske vraćeno dotad okupirano područje istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema, poznato kao hrvatsko Podunavlje. Temeljni (erdutski) sporazum o istočnoj Slavoniji, Baranji i zapadnome Srijemu koji je i omogućio mirnu reintegraciju tog dijela Hrvatske potpisan je 12. studenoga 1995. u Erdutu i Zagrebu.

Potpisali su ga tadašnji predstojnik Ureda predsjednika RH Hrvoje Šarinić i vođa srpskoga pregovaračkog izaslanstva Milan Milanović te kao svjedoci tadašnji američki veleposlanik u Hrvatskoj Peter Galbraith i posrednik UN-a Thorvald Stoltenberg.

Sporazum je označio početak dvogodišnje prijelazne uprave Ujedinjenih naroda tijekom koje su mirnim putem u ustavno-pravni poredak RH vraćeni preostali privremeno okupirani dijelovi Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije, što je omogućilo obnovu tih područja, razorenih u velikosrpskoj agresiji na Hrvatsku te povratak prognanika i izbjeglica.

Mirnu reintegraciju hrvatskog Podunavlja te postizanje mira prethodno su omogućile i pobjedonosne vojno-redarstvene operacije Hrvatske vojske; “Bljesak” završena 2. svibnja te “Oluja” završena 5. kolovoza 1995. Operacijom “Bljesak” oslobođena je Zapadna Slavonija, dok su “Olujom” oslobođeni Knin i najveći dio do tada okupiranog hrvatskog teritorija.

Počeo ubrzani osobni bankrot: Za trogodišnje blokade i dug do 20.000 kn, stan izuzet od prodaje

Osobni bankrot ili, kako ga zakon opisuje ‘stečaj potrošača’, ulazi u novu fazu koja bi trebala omogućiti masovnije razduživanje trećine od približno 265 tisuća blokiranih građana.

U tri godine otkako je ozakonjena mogućnost osobnog bankrota, samo 16 dužnika uspjelo je bankrotirati, odnosno nagoditi se s vjerovnicima u postupku izvansudske nagodbe. Zainteresiranih koji su zatražili brisanje dugova bilo je 80 puta više – oko 1300, no samo njih 16 dobilo je priliku za novi početak. Ostali predmeti raspetljavaju se po sudovima, zbog čega se išlo na doradu zakona, piše Večernji list.

Vojska od stotinjak tisuća građana koji su blokirani dulje od tri godine, a glavnica duga im je niža od 20.000 kuna dobit će ovih dana na kućne adrese prijedlog Fine da pokrenu ‘jednostavni postupak stečaja potrošača’ i tako iziđu iz blokade.

Po izmijenjenom zakonu koji je stupio na snagu 1. siječnja, jednostavni postupak stečaja potrošača pokreće Financijska agencija (Fina) po službenoj dužnosti, sam postupak je za građane besplatan, no oni ga mogu odbiti kada prime pismo Fine sa svim popratnim objašnjenjima. Tko prihvati ‘jednostavni’ osobni bankrot, dužan je sastaviti i Fini dostaviti popis svoje imovine, iz koje će se eventualno naplaćivati dugovi. Stanovi su izuzeti od prodaje i oni neće na bubanj, ali sva ostala unovčiva imovina dužnika hoće ako joj ukupna vrijednost premašuje 10 tisuća kuna.

Zakonodavac je predvidio dva moguća ishoda jednostavnog osobnog bankrota – tamo gdje sud procijeni da je vrijednost imovine koja se može unovčiti manja od 10 tisuća kuna otvorit će i zatvoriti stečaj i priča je za te dužnike završena. Onima čija je unovčiva imovina veća od 10 tisuća kuna dodijelit će se skrbnik koji će krenuti u rasprodaju imovine i vraćanje duga.

Pokretnine i prava koja se ne prodaju u roku od godine dana smatrat će se neunovčivom imovinom i ostaju dužniku, te se i u tom slučaju stečaj privodi kraju. Kreće li masovna rasprodaja polovnih hladnjaka, dotrajalog namještaja i automobila, utvrdit će sudovi na temelju popisa imovine koji će građani sami sastaviti. Predaju li dužnici neistinit ili nepotpun popis, teretit će ih se za davanje lažnoga iskaza. Zakon navodi da se duga do 20.000 kuna može riješiti samo ‘pošteni potrošač’, no ne postoji definicija poštenja, nego će ga, u slučaju spora, na osnovu njegova ponašanja odrediti sud.

Za prvih 10 tisuća dužnika koji udovoljavaju kriterijima za pokretanje postupka Fina je poslala pozive 10. siječnja, a Ministarstvo pravosuđa napominje da će svaki sljedeći dan slati po 10.000 poziva dok ne obavijesti svih stotinjak tisuća građana koji zadovoljavaju kriterije za ubrzani bankrot.

Bez obzira na to što se radi o mjeri koja je u potrošačevu interesu, svaki potrošač može se izjasniti kako ne želi da se u odnosu na njega provodi postupak. Ako se ne izjasne, smatrat će se da su suglasni s provođenjem postupka, ali i dalje imaju mogućnost obavijestiti sud ako ne žele da se u odnosu na njih postupak provodi. U tom slučaju potrošač i dalje ostaje blokiran. – napominje Ministarstvo pravosuđa.

Za provedbu jednostavnog bankrota nadležni su općinski sudovi, koji će preko e-oglasnih ploča sudova objavljivati pozive vjerovnicima dužnika da ospore dostavljeni popis imovine te obavijeste sud o imovini koja bi se mogla unovčiti kao stečajna masa u slučaju da se otvori bankrot. Sud također utvrđuje vrijednost imovine dužnika te njegovo ponašanje u posljednje tri godine.

Piše: Ljubica Gatarić/VL

Zadnje objavljeno