“Danas 4. siječnja 2019. godine, od 15:00 sati stupa na snagu zabrana posjeta svim odjelima Opće bolnice Dubrovnik zbog povećanog broja slučajeva oboljelih od gripe i očekivane epidemije,” stoji u obavijesti koja je stigla iz OB Dubrovnik.
Roditelji preminulog dječaka o najtežim trenucima u životu
“Mama, hoće li sveti Nikola nama dogodine vratiti našeg anđela Gabrijela? On je naš najveći anđeo”, upitao me je moj sin Mihael kad smo nekoliko dana nakon pogreba otišli na groblje kako bismo s Gabrijelova groba uklonili vijence i cvijeće koje je uvenulo…
Rekla nam je to Ivana Bebić iz Metkovića, majka nedavno preminulog Gabrijela Bebića (9).
Dječak je, kako smo već pisali, preminuo 11. prosinca 2018. zbog višeorganskog zatajenja uvjetovanog virusom H1N1 (gripa) i bakterijom streptokok koja je napala dječaka, a čije teško zdravstveno stanje nisu prepoznali liječnici u Domu zdravlja u Metkoviću, odnosno na Hitnoj pomoći.
Razgovor s Ivanom i Mišom Bebićem, roditeljima malog Gabrijela, obavili smo u četvrtak u jednom od splitskih kafića. Razgovor nabijen emocijama i suzama, zasigurno jedan od najtežih u svojoj novinarskoj karijeri, obavio sam s knedlom u grlu, jednostavno ne znajući što upitati ljude koji su prije 20-ak dana na pravdi Boga izgubili dijete.
– Ja djeci, kćerkici Gabrijeli (ime joj je dao sam Gabrijel), koja ima šest godina i koja od svoje druge godine boluje od juvinalnog reumatoidnog artritisa, i sinu Mihaelu, koji ima četiri godine, pokušavam sve ovo vrijeme od njegove smrti objasniti kako više nikada nećemo vidjeti našeg Gabrijela i kako je on sada među anđelima. Koliko u tome uspijevam, ni sama ne znam. Samo znam da je, kad smo došli na Gabrijelov grob, Mihael udarao nogicom po grobu kako bi ga brat čuo. Morala sam mu objasniti kako će ga Gabrijel čuti, ali mu neće moći odgovoriti – rekla nam je Ivana Bebić.
Drama obitelji Bebić koja je na noge digla cijelu Hrvatsku i koja je još jednom, po tko zna koji put, pokazala da u hrvatskom zdravstvenom sustavu hitno treba nešto mijenjati, počela je 7. prosinca 2018. godine.
– Tada sam prvi put odvela Gabrijela i drugo dvoje djece k njihovoj pedijatrici jer su malo kašljali. Bio je petak i liječnica nas je primila, pogledala svima ždrijelo i poslušala pluća. Rekla je da je sve u redu i preventivno nam je dala Sumamed, ako nekome od djece skoči temperatura preko vikenda. Otišli smo kući – govori majka Ivana Bebić.
U subotu poslijepodne Gabrijelu je temperatura skočila na više od 39 stupnjeva.
– Počeo je povraćati pa sam mu dala sredstvo protiv dehidracije i Sumamed. Čim sam mu dala antibiotik, povratio ga je. Dobio je proljev i zbog toga sam mu davala malo juhice, odnosno dijetalnu hranu. Međutim, nastavio je povraćati, a uz to je i dalje imao proljev. Cijelu noć je bilo tako. I ostalo dvoje djece imalo je proljev i povraćalo je, ali u puno manjoj mjeri – kazuje Ivana.
Situacija s Gabrijelom pogoršala se u nedjelju.
– Gabrijelu je jezik skroz pobijelio, što je znak dehidracije, dok je kod druge dvoje djece bio normalne boje. To nam je bio znak da ponovno moramo hitno otići k liječniku. Uputila sam Gabrijela s tatom na Hitnu pomoć i tamo su došli oko 11 sati prijepodne. Imali su taman dovoljno vremena da u ljekarni, koja je radila do 12 sati, uzmu neki novi lijek ako im ga liječnica s Hitne pomoći prepiše – govori Ivana.
Otac je na Hitnoj pomoći rekao liječnici da je Gabrijelu loše i zamolio je da ga pregleda i da mu pomogne.
– Liječnica mu je pogledala ždrijelo i poslušala pluća, a ja sam joj rekao koje mu sve lijekove dajemo. Rekla je da je s njim sve u redu i da mu ne treba druga terapija. U jednom trenutku mi je medicinski tehničar s Hitne pomoći u Metkoviću rekao kako je tog jutra kod njih bilo dvadesetak djece s virozom i da ne zna tko će uopće u ponedjeljak moći u školu – kazao je Mišo Bebić.
Tijekom te nedjelje temperatura mu se popela preko 39 Celzijevih stupnjeva.
– Nastavili smo je skidati. Gabrijel je bio jako malaksao i počeo mi je govoriti da mu je strašno zima nogicama. Ležao je pokriven na kauču i nikako se nije mogao ugrijati. U noći između nedjelje i ponedjeljka, oko 1.15, vidjela sam da otežano diše. Rekao je da ga boli s desne strane u predjelu plućnog krila kad udiše. Odmah sam suprugu rekla da ga treba opet odvesti na Hitnu pomoć, pa su otišli oko dva sata – govori majka Ivana Bebić.
Kad su došli na Hitnu, Mišo je pozvonio na ulaznim vratima. Otvorili su mu medicinska sestra i liječnica.
– Rekao sam im da pogledaju Gabrijela jer mu nije dobro i zamolio ih da mu pomognu. Liječnici sam rekao da njezina kolegica iz jutarnje smjene, kod koje smo bili oko 11 sati, nije ništa pomogla. Ponovno mu je poslušala pluća i pogledala grlo, a ja sam joj rekao koje mu lijekove dajemo. Također sam je zamolio da mu da infuziju, da nešto učini kako bi mu se stanje – koje se pogoršavalo – popravilo.
više pročitajte na portalu Slobodne Dalmacije
ANKETA – Metković, Makarska, Imotski i Vrgorac dobivaju dnevne bolnice ???
Ministar zdravstva Republike Hrvatske Milan Kujundžić ponovio je novinarima u četvrtak, da će Metković ove godine dobiti dnevnu bolnicu kako se tragični slučajevi, poput nedavne smrti devetogodišnjeg dječaka s toga područja, ne bi više nikada ponovili.
Osim doline Neretve, dnevne bolnice dobivaju još i područje Makarske, Vrgorca i Imotskog te sjeverna Istra, a za sve tri lokacije osiguran je novac iz EU fondova, izjavio je Kujundžić odgovarajući na novinarske upite uoči sjednice Vlade. “KBC Split dnevnu bolnicu u Zagvozdu privodi kraju i počet će raditi u idućih 10 do 15 dana, a za dnevnu bolnicu u dolini Neretve traju pripreme u Dubrovačko-neretvanskoj županiji i očekujem da bi trebala biti gotova ove godine”, rekao je ministar zdravstva, javlja Hina.
Ministar je ponovio i kako do smrti devetogodišnjaka nije došlo zbog propusta u organizaciji sustava zdravstvene skrbi nego je riječ o propustima pojedinaca, što je utvrdila inspekcija Ministarstva zdravstva i komisija Hrvatske liječničke komore. Hoće li pojedini liječnici, koji su počinili propuste u liječenju, zbog toga završiti na Sudu časti Hrvatske liječničke komore Kujundžić nije htio prejudicirati, te je poručio da slučaj treba istražiti do kraja. “Moramo znati punu istinu i zbog smrti toga dječaka i da nam se više nikada takvi propusti ne dogode bilo gdje u Hrvatskoj”, istaknuo je. Odbacio je i nagađanja da je do smrti dječaka došlo jer nije ostvarena suradnja s bolnicom u Mostaru, koju su velikim dijelom financirali hrvatski porezni obveznici. Pitanje je, kaže, zašto dječak nije upućen u bilo koju bolnicu. Podsjetio je i da suradnja s bolnicom u Mostaru postoji u svim hitnim slučajevima, javlja Hina.
Upitan za planirane reformske mjere u 2018. godini, istaknuo je da da je u zdravstvu ostvareno “načelno sve”, a kao primjer uspješnosti svoga ministarstva naveo je povlačenja novca iz EU fondova, da su uspjeli povući 97 posto dostupnih sredstava, te da je Europska komisija ocijenila da je Hrvatska u povlačenju novca za zdravstvo na 3. mjestu u EU. Istaknuo je i kako s premijerom u prosjeku jednom mjesečno razgovara o tome gdje se stiglo u reformama, “gdje zapinje, može li se brže i bolje….”
U 2019. radit će se da cijeli zdravstveni sustav bude što kvalitetniji i dostupniji. Nastavit će se investiranje u dnevne bolnice i objedinjene hitne prijeme, radit će se na smanjenju listi čekanja, zanavljanju opreme i ulaganju u ljude da ostanu i rade u Hrvatskoj, poručuje ministar. Upitan je li vrijeme da mu se premijer zahvali na suradnji s obzirom da zdravstveni sustav “grca u dugovima”, Kujundžić je podsjetio kako su “dugovi i financijska stabilnost u zadnje dvije godine popravljeni, 2017. završena bez deficita, a i ova će biti bolja nego bilo koja prethodna”.
Roditelji, pažnja: Pobrojali smo povlastice, subvencije i naknade koje bi nas trebale spasiti od izumiranja
Osim brojnih poreznih rasterećenja, kraj prošle godine obilježilo je nekoliko demografskih mjera koje stimuliraju roditeljstvo. U paket novogodišnjih rasterećenja Zdravko Marić uključio je povećanje neoporezive nagrade za novorođenčad, Lovro Kuščević najavio je dodatne subvencije roditeljima za stambene kredite, a ne treba zanemariti ni smanjenje PDV-a na pelene.
Iako kritičari tvrde da su veće plaće i sigurnost zaposlenja ključne demografske mjere koje nedostaju Hrvatskoj, ne može se poreći to da su posljednjih godina osjetno porasli poticaji za roditelje.
Kako bi spriječila demografsku katastrofu, Vlada se ozbiljnije počela baviti ovom problematikom, što je rezultiralo i nekim konkretnim mjerama.
Sredinom prošle godine prošireno je pravo na dječji doplatak tako da je izmjenama zakona dohodovni cenzus za ostvarivanje prava na doplatak po članu kućanstva povećan na 70 posto proračunske osnovice, to jest na 2328 kuna. Time je pravo na doplatak dobilo još 94.000 obitelji, odnosno 154.000 djece.
Također, osiguran je iznos od 67 milijuna kuna za sufinanciranje dječjih vrtića, odnosno za prenamjenu postojećih programa, a na osnovi zahtjeva jedinica lokalne samouprave.
Nastavljen je i program subvencioniranih stambenih kredita namijenjen mladim obiteljima, a krajem godine stigli su novi darovi. Poreznom reformom, između ostaloga, snižena je stopa PDV-a na pelene, a na samom kraju godine ministar financija Zdravko Marić povećao je neoporezivu naknadu za novorođenčad s 3000 na 10.000 kuna.
Mirovinskom reformom uveden je dodatni staž od šest mjeseci za svako dijete na koji imaju pravo majke (posvojiteljice) ili očevi (posvojitelji), ovisno o tome tko je koristio rodiljni dopust.
Stigle su i najave novih demografskih mjera koje možemo očekivati u 2019. Ministar graditeljstva i prostornog uređenja Predrag Štromar najavio je izmjene Zakona o subvencioniranim stambenim kreditima, kojima će dodatne subvencije dobivati i roditelji koji već imaju djecu, a ne samo oni kojima se djeca rode prilikom otplate kredita.
Ministarstvo za demografiju i obitelj najavilo je izmjene Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, prema kojima će se delimitirati naknada za majke, odnosno očeve tijekom drugih šest mjeseci roditeljskog dopusta.
U pripremi su i izmjene Zakona o medicinski potpomognutoj oplodnji, prema kojima će ženama koje pokušavaju začeti biti omogućen veći broj besplatnih postupaka potpomognute oplodnje.
U demografsku obnovu sve intenzivnije uključuje se i lokalna samouprava. Kako bi potaknuli rađanje djece, brojni gradovi i općine uveli su posebne naknade za novorođenčad. Za prvo i drugo dijete najčešće se isplaćuje do 4000 kuna, a za treće i svako sljedeće rođeno dijete naknade se penju i do 130.000 kuna.
Među lokalnim jedinicama s izrazito visokim potporama za novorođenčad ističu se Općina Sali te gradovi Opatija, Pag, Vis, Komiža i Zagreb.
U Općini Sali na Dugom otoku za svako rođeno dijete roditelji dobivaju čak 60 tisuća kuna. Opatija se ističe po visokoj naknadi za prvo i drugo dijete (10.000 i 15.000 kuna) dok Vis isplaćuje najviše potpore za treće i svako iduće novorođenče, čak 176.600 kuna za treće dijete (20.000 kuna jednokratno, 129.600 kuna je stalna mjesečna pomoć do djetetove desete godine te 27.000 kuna potpora za jaslice i dječji vrtić), a svako iduće dijete dobiva 10 tisuća kuna više.
U Komiži, uz visoke jednokratne naknade za novorođenčad, isplaćuju stalnu mjesečnu naknadu od 1000 kuna za treće i svako naredno dijete do navršene desete godine.
Osim novčane naknade, koja se za treće i svako daljnje dijete penje na 54.000 kuna, Zagreb već dvije godine ima jedinstveni institut roditelja odgajatelja. Riječ je o naknadi od 3800 kuna koja se isplaćuje jednom od roditelja s troje i više djece, a koji se posveti njihovu odgoju.
Status roditelja odgojitelja s osiguranom plaćom do djetetove 15. godine u Zagrebu ima oko 3500 majki i 450 očeva. Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić želi ovaj model proširiti na cijelu Hrvatsku i predlaže da se naknada plaća iz državnog, a ne iz gradskog proračuna.
Nažalost, sve ove mjere zasad nisu uspjele preokrenuti negativne demografske trendove. U prvih deset mjeseci prošle godine umrlih je bilo 13.628 više nego rođenih, a iseljavanje iz Hrvatske poprimilo je dramatične razmjere.
SPRJEČAVANJE ZARAZE: KBC Split zabranio posjete bolesnicima dok traje gripa
‘Cilj je smanjiti mogućnost prenošenja zaraze iz kuće u bolnicu i obratno’
Vodstvo splitskog KBC-a je donijelo generalnu preporuku o zabrani posjeta dok traje epidemija gripe, ali je prepušteno voditeljima odjela da odluče o ograničenju.
Kako nam je kazao zamjenik ravnatelja dr. Anton Marović, to se odnosi na sve osjetljivije skupine, od rodilja, neonatologije, pedijatrije, hematologije do nefrologije.
– Cilj je smanjiti mogućnost prenošenja zaraze iz kuće u bolnicu i obratno. Nije nas iznenadila gripa, ali jest činjenica da se epidemija dogodila za vrijeme školskih praznika, a ne nakon – kazao je dr. Marović i pozvao na strpljenje i razumijevanje.
U bolnici su pacijenti zbrinuti, dodao je, toplo im je, imaju jesti i piti, a rodbina i prijatelji neka malo pričekaju jer sigurno ne žele učiniti gore bolesniku izlažući ih virusima.
Foto: Antena Zadar
Karate klub Knez Domagoj vrši upis novih članova
Karate klub Knez Domagoj Metković poziva svu djecu od 6.god i starije da se priključe treninzima kluba u novoj sezoni na adresi Andrije Hebranga (iza zgrade suda) u vremenu od 18:30 do 21:00 sat.
Od najranije dobi razvijte svoje motoričke sposobnosti, samokontrolu, borbenost duha, samopouzdanje i disciplinu kroz karate školu KK Knez Domagoj. Odrastajte zdravo, razvijajte se pravilno u opremljenoj dvorani s iskusnim trenerima.
Sve informacije možete dobiti na brojeve:
098/ 940 9758 Mijo Volarević
098/ 932 3878 Mladen Kolovrat
Gori blato, bura još više raspirila vatru
Nešto iza 13 sati buknuo je požar u blizini Metkovića. Gori blato između Vida i Gabele. Plamen ide i do nekoliko metara u vis, a bura uvijek može dodatno raspiriti vatru.
NOVO OBVEZNO CJEPIVO – Djeca rođena u 2019. cijepit će se protiv pneumokoka
Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije krajem godine objavio je Kalendar cijepljenja u Hrvatskoj u 2019. godini, u kojem stoji jedno posve novo obvezno cjepivo. Od 1. siječnja, sva novorođena djeca će s navršena dva mjeseca života primiti cjepivo protiv pneumokoka.
Ovo cjepivo bebe će primati uz tzv. „6u1“ cjepivo protiv difterije, tetanusa, pertusisa, dječje paralize, H. influenzae tipa B i hepatitisa B.
– Većina zemalja Europske unije cijepi protiv pneumokoka, sad smo se i mi svrstali među njih. Prvenstveno se cijepe mala djeca s navršena dva mjeseca života, potom s četiri i s 12 mjeseci, dakle u tri doze. Radi se o cjepivu protiv bakterije Streptococcus pneumoniae koja može prouzročiti upalu srednjeg uha, gornjih dišnih puteva, pluća, ali može izazvati i upalu moždane ovojnice, tj. meningitis. Cjepivo je važno jer štiti od teških oblika infekcija ove bolesti, a iako se cijepe djeca, ovim se štite i ukućani s obzirom da su infekcije pneumokokom česte – kaže dr. Miljenko Ljubić, voditelj Službe za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije.
Pneumokok je jedan od najčešće zabilježenih uzročnika bakterijemija i meningitisa u djece i odraslih. Kako pojašnjava Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ), sve češće je prisutna rezistencija pneumokoka na konvencionalne antibiotike, što iziskuje pronalaženje drugih efikasnih metoda kontrole bolesti – kao što je cijepljenje.
Iako je upala srednjeg uha najčešća klinička manifestacija pneumokokne bolesti kod djece, Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) procjenjuje kako u Hrvatskoj godišnje od pneumokokne pneumonije oboli oko 230-ero djece mlađe od pet godina, a 12-ero djece mlađe od pet godina oboli od pneumokoknog meningitisa.
Prema podacima HZJZ-a, od ukupnog broja prijavljenih bakterijskih meningitisa 2016. godine, tek u polovici prijava naveden je uzročnik i u tim je prijavama u 50 posto kao uzročnik naveden pneumokok.
Dubrovnik je poznat po slaboj procijepljenosti male djece protiv ospica, zaušnjaka i rubeole, a prošla godina ostat će upamćena po pojavi ospica. Posljednji objavljeni podaci govorili su o 17 evidentiranih slučajeva ove zarazne bolesti, sve je rezultiralo raspravama o učinkovitostima, ali i strahu roditelja od štetnosti cijepljenja.
Služba za epidemiologiju zaraznih bolesti HZJZ-a objavila je podatke o neželjenim reakcijama cijepljenja u 2017. godini. Prijavljeno je 146 nuspojava nakon cijepljenja te godine, od toga 106 na obvezna cjepiva, uglavnom su to bile lokalne reakcije.
Prodavali rabljena vozila za gotovinu, dio zadržavali za sebe
Služba kriminalističke policije Policijske uprave dubrovačko-neretvanske provela je kriminalističko istraživanje u sklopu kojeg je dvoje hrvatskih državljana prijavljeno za više kaznenih djela gospodarskog kriminaliteta te su kaznene prijave dostavljene Općinskom državnom odvjetništvu u redovnoj zakonskoj proceduri.
Naime, utvrđena je sumnja da je 57-godišnjak, kao osnivač trgovačkog društva iz Dubrovnika koje se bavi kupoprodajom rabljenih osobnih vozila, počinio više kaznenih djela zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju, dok je za drugoosumnjičenu 52-godišnjakinju, utvrđena osnova sumnje da je kao direktorica istog trgovačkog društva, počinila kaznena djela zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju, pomaganje u zlouporabi povjerenja u gospodarskom poslovanju, kao i kaznena djela krivotvorenja službene i poslovne isprave i povreda obveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga.
Kaznena djela počinjena su na način da su osumnjičeni, u razdoblju od 2010.do 2018.godine, dogovarali kupoprodaju rabljenih vozila s kupcima plaćanjem u gotovini te dio naplaćenog novčanog iznosa zadržavali za sebe, umjesto polagali na račun trgovačkog društva. Drugoosumnjičena je istovremeno ispostavljala neistinite račune, na kojima je umanjivala stvarno naplaćenu cijenu vozila, kao i račune o popravku vozila, iako usluga nije izvršena, a sve da bi se prikrila činjenica da je dio novca od prodaje vozila prisvojen te navedena u poslovnim knjigama nije evidentirala stvarne prihode ostvarene prodajom rabljenih vozila i pružanjem usluga popravka vozila čime je onemogućen pregled ostvarenih prihoda trgovačkog društva, a posljedično i stvarnih obveza po osnovu plaćanja poreza na dodanu vrijednost i poreza na dobit.
Kriminalističkim istraživanjem je utvrđena sumnja da su kaznenim djelima počinili materijalnu štetu na teret trgovačkog društva za ukupni novčani iznos od preko 450 000 kuna.
Od 1. siječnja jeftinija hrana, lijekovi i pelene: Izračunali smo koliko je pojeftinila potrošačka košarica
Svi vodeći trgovački lanci u zemlji ponudili su jučer, prvog dana primjene smanjenog PDV-a na meso, voće, povrće, ribu i jaja, znatno niže i akcijske cijene tih proizvoda. Pojeftinjenja, primjerice, traženijih pilećih, svinjskih i goveđih proizvoda kreću se i do trideset posto, ali nigdje se ne radi o sniženjima manjim od deset posto, koliko se moglo i očekivati zbog smanjenja stope PDV-a od 1. siječnja.
Bivši predsjednik Uprave Konzuma Drago Munjiza procjenjuje da se u prva četiri mjeseca može očekivati smanjenje cijena proizvoda, na koje je PDV gotovo prepolovljen, za deset posto.
– Kada imate smanjenje porezne stope na proizvod za 13 indeksnih poena, onda se to kroz cijenu u trgovini obično iskazuje kroz pojeftinjenje od 9,6 posto. Trgovci to obično zaokruže na devet ili deset posto. Sve iznad toga je zadiranje u trgovačku maržu, a jasno je da neki trgovački lanci možda mogu posegnuti i u smanjenje svoje marže – komentira Drago Munjiza. Naš sugovornik ovotjedna smanjenja cijena na meso, voće, povrće, ribu i jaja od trideset i više posto smatra uobičajenim marketinškim potezima.
Ušteda
– Ovdje govorimo o dijelu proizvoda, poput nekih vrsta povrća, koji imaju vrlo izraženu sezonalnost u opskrbi, a samim time i u cijenama. Što će se kasnije događati s cijenama takvih proizvoda ovisi o nizu faktora – upozorava Munjiza.
U svakom slučaju, najava ministra financija Zdravka Marića, dana prilikom slanja paketa zakona sa smanjenjem PDV-a na hranu u Sabor, da će četveročlana hrvatska obitelj zbog smanjenog PDV-a na ključne prehrambene proizvode godišnje uštedjeti 872 kune, mogla bi se pokazati točnom.
Naime, ako novo oporezivanje na dio prehrambenih artikala primijenimo, primjerice, na cijene devet proizvoda (najtraženije vrste piletine, svinjetine, pastrva, jabuka, banana, jaja…) koje od jučer vrijede u jednome od naših najvećih trgovačkih lanaca, dolazi se, usporedbom s cijenama koje su vrijedile u prosincu lani, do ukupnog pojeftinjenja od 23 kune i 66 lipa. Kada tome dodamo cijene pelena, na koje se od prekjučer također primjenjuje snižena stopa PDV-a, dolazimo do ukupne uštede od 35 kuna, što bi na godišnjoj razini moglo donijeti uštede o kojima je govorio ministar financija.
U paketu proizvoda koji smo analizirali, a koji predstavlja redovite, a ne akcijske cijene jednog od naših najvećih trgovačkih centara, kilogram piletine pojeftinio je za dvije kune i 40 lipa, pola kilograma svinjskog buta za tri kune i 65 lipa, kilogram banana za kunu i 91 lipu, a svježa pastrva za tri kune i 84 lipe.
Efekti smanjenja
Za povoljan učinak kresanja PDV-a na meso, povrće, voće, ribu i jaja ključan je velik broj proizvoda s polica naših trgovina na koje se porezno smanjenje može primijeniti. Tako su nas iz Kauflanda izvijestili da su snizili cijene više od 130 vrsta svježeg mesa i ribe, oko 20 vrsta jaja, više od 50 vrsta pelena i više od 170 različitih vrsta voća i povrća.
– Efekte smanjenja stope PDV-a prenijeli smo na naše kupce kroz niže maloprodajne cijene već od 1. prosinca prošle godine – ističu u Kauflandu, koji nije bio jedini trgovački lanac koji je primjenjivao niži PDV na dio prehrambenih proizvoda i prije stupanja zakona na snagu. Početkom prosinca lani smanjenom poreznom opterećenju cijene mesa, povrća, voća, ribe i jaja prilagodio se Lidl. U tom trgovačkom lancu nove, snižene cijene objavili su za 2000 proizvoda.
Tržnice
– U Konzumu oko 2000 artikala ima nižu cijenu, čime na svoje kupce prenosimo cjelokupni iznos ušteda koje su rezultat sniženja PDV-a na određene kategorije proizvoda sa 25 na 13 posto – kazao nam je član Uprave Konzuma za nabavu i marketing Zoran Mitreski. U Sparu su nam naveli kako su cijene 1500 proizvoda u njihovim trgovinama smanjene za više od 9,6 posto, koliko donosi porezno rasterećenje.
– Spar Hrvatska snizio je cijene proizvoda sukladno odluci Vlade o smanjenju PDV-a na svježe meso, ribu, voće, povrće, jaja i dječje pelene sa 25 na 13 posto – priopćili su nam iz te kompanije.
Kad je u pitanju efekt smanjenog PDV-a na meso, voće, povrće, ribu i jaja u ponudi domaćih tržnica, Jutarnji se obilaskom najpoznatije zagrebačke tržnice Dolac uvjerio u pojeftinjenja koja je donio smanjeni PDV. Tako kilogram rajčice na Dolcu sada više nećete morati platiti deset kuna, već sedam, kilogram limuna i klementina pojeftinio je za dvije kune, odnosno sada košta pet kuna, dok je cijena kile tikvica pet kuna niža i stoji deset kuna, ispričali su nam trgovci.
– Jaja kupujem uvijek na istom štandu i danas sam ih platila šest kuna umjesto osam – ispričala nam je Marija Vidović, dodavši da su prodavači naglasili da je cijena niža upravo zbog manjeg PDV-a.
S druge strane, iz mnogih mesnica rekli su nam da se tek pripremaju za uvođenje novih cijena pa se rijetko koja od njih mogla pohvaliti nižim cijenama. Jedna od mesnica na Dolcu, koja je snizila cijene zbog smanjenog PDV-a, je Francek. Njihov buncek, primjerice, od 1. siječnja više ne stoji 35,90, već 29,90 kuna, rekla nam je mesarica Snježana Grgac, a svinjski lungić jeftiniji je čak osam kuna pa sada košta 67 kuna. Osim Franceka, cijene je snizila i mesnica Vajda gdje sada, poručio nam je mesar Josip Radatović, svinjski kare košta 26,90 umjesto ranijih 28,90 kuna. Isto toliko snizili su i cijenu vratine.
Najavljene kontrole
Mnoge će razveseliti činjenica da je i riba pojeftinila, pa su tako sada orada i brancin deset kuna jeftiniji.
– Orada više ne košta 85 kuna nego 75, a lignje, koje su prije stajale 130, sada se mogu kupiti za 120 kuna – kazala nam je Milena Vujasinović iz ribarnice Ora Adriatica.
S obzirom na to da siječanjsko nije jedino smanjenje poreznog opterećenja na hranu posljednjih godina, a bilo je pritužbi kako se dio proizvođača i trgovaca u formiranju cijena nakon smanjenja poreza ponaša kao da se ništa nije dogodilo, potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić još je prije najnovijih poreznih izmjena najavio kontrole tržišta koje će pokazati jesu li istaknute cijene u skladu s pripadajućim poreznim izmjenama.
Piše: Vedran Marjanović,Lea Balenović /jutarnji.hr
