-

Ni ove sezone ništa od helikoptera za hitnu pomoć! Uzalud osigurano 35 mil. eura…

Turistički val samo što nas nije zapljusnuo. Milijuni ljudi svih generacija brčkat će se u moru, ali i jedriti, kajakariti, roniti, penjati se na planine, bacati niz žice preko kanjona, penjati uz stine, penjati u šlapama, neki će, nažalost, statistički i stradati ili oboljeti na otocima udaljenima od kopna ili u kakvoj dalmatinskoj, ličkoj ili istarskoj zabiti, past će, kolpat će ih, udarit će brodom u kraj, piše Slobodna Dalamcija.

Na toliku količinu svijeta, pa još i domaćih, nešto će se dogoditi. A Hrvatska će im pomoći tako što će poslati hrabre volontere da ih traže, pa ih vozati eventualno vojnim transportnim halikopterima, što je u usporedbi s “pravom” hitnom pomoći vožnja u kamionskom košu.

Da, možete pogoditi, sudeći po neradu i nezainteresiranosti centralnih vlasti, ni ove godine nećemo dobiti hitnu medicinsku pomoć sanitetskim helikopterima kakvu ima svako privatno skijalište na Alpama! Možda će se neki unajmiti, ali ni tome još nema odluka.

Mi smo pred Uskrsom, kad počinje turistička sezona. Natječaj za kupnju helikoptera ili za dodjelu koncesije – nije ni raspisan. Bez obzira na obećanja i informacije kako je za hitnu helikoptersku medicinsku službu osigurano 35 milijuna eura, ne vjerujemo da će se sustav promijeniti, iako nam godišnje u Hrvatskoj umire više od 23 tisuće ljudi od srčanih i moždanih udara, imamo više od 300 poginulih u prometu i više od dvije i pol tisuće teško stradalih u prometu. Jedan dio njih je mogao biti spašen da imamo HHMS ili bi im bio manji invaliditet, kraći oporavak… Zbog toga nitko ne odgovara – kaže nam Mladen Tureček, predsjednik udruge HELP – Helikopterima liječnici pomažu.

On se godinama bori za osiguravanje hitne helikopterske medicinske službe na području cijele Hrvatske i kaže kako je radna grupa oformljena početkom ove godine pri Ministarstvu zdravstva, a do sada je imala nekoliko sastanaka na kojima su analizirali studiju izvodljivosti uspostave HHMS-a u Hrvatskoj.

– Takve radne grupe već imamo desetak godina u različitim sastavima, ali, nažalost, bilo kakav pozitivan rezultat je izostao pa nismo sigurni da će veći uspjeh biti i s ovom radnom grupom.

U radnu grupu su pozvani predstavnici raznih ministarstava, agencija i HGSS-a. Imamo i predstavnike koji su bili protiv uspostave HHMS-a u Hrvatskoj, koje ministar zdravstva Milan Kujundžić i ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu Maja Grba-Bujević predstavljaju kao eksperte. Budući da takva služba nije do sada u Hrvatskoj osnovana niti radi, postavlja se pitanje – kako netko može biti ekspert za HHMS?

– Zašto nema predstavnika struke iz drugih zemalja koje desetljećima imaju HHMS? Uz to, nas koji se godinama tom problematikom bavimo, proučavanjem HHMS-a u drugim državama koje imaju službu, nisu zvali, suprotno pozitivnoj praksi zemalja EU-a gdje se traži šire savjetovanje sa zainteresiranim udrugama i skupinama – kaže Tureček, podsjećajući na izjavu premijera Plenkovića i ministra Kujundžića u Saboru krajem 2018. godine, kako je osigurano 35 milijuna eura za kupnju helikoptera, te da slijedi uspostava hitne helikopterske medicinske službe.

Državni tajnik Ministarstva zdravstva Željko Plazonić izjavio je kako će HHMS biti po modelu “do pet godina koncesionar, a zatim naša služba”. Ali natječaj za koncesiju još uvijek nije raspisan, a ako se raspiše i sutra, poznajući hrvatske propise i brzinu, “ljetni” sanitetski helikopteri neće poletjeti do Božića.

Prilikom prezentacije HHMS-a u Ministarstvu zdravstva prije dvije godine predložili smo model uspostave službe s koncesionarom (stranim) te postupnim prijelazom na našu službu. Nove namjenske helikoptere ne može se kupiti od danas na sutra, isporuka traje od godinu i pol do dvije godine, treba odraditi obuku pilota za HHMS/HEMS; traže se piloti s tisuću do tisuću i pol sati leta na helikopteru.

U drugim državama uspostava HHMS-a trajala je i do dvije godine, a mi još uvijek nemamo odluku Vlade da se u projekt ide. Naš prijedlog uspostave službe je da to obavljaju službe u civilnom sektoru po uzoru na Njemačku, Austriju, Nizozemsku, u koje država ima povjerenje oko financiranja, kako bi služba bila “besplatna” za građane Hrvatske.

Hrvatska kao turistička zemlja jedna je od rijetkih u Europi koja još uvijek nema HHMS; bez želje za podcjenjivanjem, i Albanija je uvela helikopterski sanitet – navodi Tureček, kojeg pitamo pretpostavlja li kako će izgledati hitna helikopterska pomoć u Hrvatskoj ovog ljeta.

– Mi u Udruzi to ne nazivamo hitna helikopterska medicinska pomoć jer taj rad ne zadovoljava kriterije, nego se radi o medicinskom prijevozu ugroženih uz pomoć višenamjenskih teretnih transportnih helikoptera (MI8) te policijskom helikopteru za nadzor granice i prometa. Vrlo je vjerojatno da će se koristiti dva vojna MI-8 helikoptera iz Splita i s Krka te u tri ljetna mjeseca policijski helikopter EC 135 na području Dubrovnika. Dakle, teško da će se u ovako kratkom roku nešto promijeniti nabolje – zaključuje Mladen Tureček.

Evo što su govorili

U HELP-u su prikupili izjave hrvatskih političara i stručnjaka o problematici helikopterske hitne pomoći tijekom protekle godine.

Ministar Kujundžić: Hitna helikopterska pomoć je komfor i luksuz.

Ministar Božinović: Previše ljudi umire u transportu nakon nesreće.

Ministar Kujundžić: Osigurano je 35 milijuna eura za HHMS.

Premijer Plenković: Ide se u HHMS.

Ravnateljica Maja Grba-Bujević: Oformljena Radna grupa za HHMS.

Državni tajnik Plazonić: Koncesija na pet godina, nakon toga naša služba.

Ravnateljica Maja Grba-Bujević: Za dobre projekte novac će se naći.

Ministrica Žalac: Razmatra se mogućnost uspostave HHMS-a.

Iz svih navedenih izjava, a koje vrlo pažljivo pratimo, vidljivo je da u Vladi ne postoji jedinstven stav kako bi trebala izgledati, kako bi trebala raditi, kako bi trebala biti organizirana, gdje bi bila smještena hitna helikopterska medicinska služba. To nerazumijevanje iznjedrilo je ovakve izjave: da se radi o visokom standardu, luksuzu, skupoći koja nama ne treba!

Naprotiv, mi kao udruga naglašavamo da se radi o pitanju života i smrti kako za dio ugroženih ljudi u grupi koju smo naveli ranije, tako posebno i za otočane i stanovnike udaljenih rijetko naseljenih ruralnih područja. To je projekt od nacionalnog značenja – upozoravaju u HELP-u.

Piše: Damir Šarac/SD

FOTO Večeras je premijerno uprizorena ‘Muka Kristova’ u Borovcima

Nakon više mjesečnih priprema večeras je u Borovcima premijerno izvedena Muka Kristova u organizaciji Župe sv. Nikole biskupa Metković, a pod redateljskom palicom Branka Medaka.

U uprizorenju je sudjelovalo preko sto glumaca i statista, a glavne uloge tumačili su: Marko Jerković (Isus), Anđela Brečić (Marija), Tihomir Bandur (veliki svećenik), Nikola Primorac (Kajfa), Ivan Menalo (Pilat), Ante Tošić (mučitelj), Igor Ivanković (Juda), Martin Medak (Petar)…

Kako je to bilo, možete pogledati u fotogalerji…

SRAMOTAN ČIN Otuđen novac i cigarete iz Trgovačkog obrta ‘Pia’ u Sportskoj ulici

Tijekom protekle noći nepoznati počinitelj ili više njih otuđili su iz kioska u Sportskoj ulici novac i cigarete, ukupne vrijednosti oko 2500 kuna.

Riječ je o Trgovačkom obrtu Pia kojega je prije mjesec dana bez kune poticaja pokrenula naša mlada sugrađanka Pia Bebić. Iz policije su nam potvrdili da je krađa otkrivena jutros pri otvaranju kioska i da su izvidi u tijeku.

Počinitelji, ma tko bili, očito nisu ljudi koji su svojim rukama pokušali nešto stvarati jer da jesu onda bi znali kako je to otvoriti obrt, poplaćati sve dadžbine i krenuti u neizvjesnost… zadnje što jednom obrtniku-početniku treba je da bude opljačkan.

NESVAKIDAŠNJI PRIZOR Medvjed prošetao Pelješcem, stradale košnice

Na Facebooku se dijeli fotografija snimljena nadzornom kamerom na Pelješcu. Na fotografiji se jasno vide obrisi medvjeda, a mještani tvrde kako se medo kretao oko Ponikava i da je uništio nečije košnice, prenosi Dubrovniknet.

Medo snimljen na Pelješcu

Medvjed baš i nije uobičajena pojava u našem podneblju, no ipak je riječ o životinji koja je u potrazi za hranom može proputovati i nekoliko tisuća kilometara kvadratnih. Prošle godine postojale su dojave o medvjedu na brdu poviše Mokošice. U svakom slučaju smeđi medvjed u Hrvatskoj je zaštićena životinja, a ljubitelji prirode trebali bi pojačati oprez u šetnji šumama.

Odlagališta raznog otpada privlače medvjede bliže naseljima te se oni polako navikavaju na ljude. Posljedica je takvih promjena ponašanja formiranje problematičnih medvjeda koji najčešće bivaju odstrijeljeni zbog potencijalne opasnosti za ljude. S obzirom na to da je
medvjed lovna divljač kojom se gospodari, određeni se postotak (10 do 15%) od procijenjene veličine populacije tijekom lovne sezone zakonitim putem izlučuje
iz populacije.

Piše: dubrovniknet team
Foto: Peljesac Hiking

U Metkoviću i Stablini postavljene kamere za stalni nadzor brzine kretanja vozila

U Splitskoj ulici u Metkoviću u smjeru centra grada i na Jadranskoj magistrali kroz Stablinu u smjeru Dubrovnika postavljene su danas kamere za stalni video nadzor brzine kretanja vozila.

Prema riječima Davorke Bečić, glasnogovornice PU dubrovačko-neretvanske, kamere još nisu u funkciji i na području naše županije bit će postavljene na osam lokacija, i to:

1. ZATON DOLI (D8)
2. BRSEČINE (D8)
3. STABLINA (D8, Ploče)
4. DUBROVNIK (D8, kod Sinjske ulice)
5. GRUDA (D8, općina Konavle)
6. METKOVIĆ, Splitska ulica kod kbr. 25
7. DUBROVNIK, Čajkovići, Čajkovići 3
8. OREBIĆ, križanje ulice Bana Josipa Jelačića-ulice kapetana Joze Šunje (D414).

Ploče već sedam godina raspisuju natječaj za voditelja laboratorija, sada je na redu Metković

Dom zdravlja u Pločama već sedam godina raspisuje natječaje za voditelja medicinsko-biokemijskog laboratorija, no dosad se nije javio nitko tko udovoljava kriterije. Tamošnji laboratorij izniman je slučaj jer nema zaposlenog medicinskog biokemičara, zbog čega im godinama prijeti zatvaranje. U susjednom Metkoviću, zbog prerane smrti voditeljice laboratorija u koncesiji, našli su se u istom problemu. No, ravnatelj Doma zdravlja Metković u tekstu natječaja, raspisanog početkom travnja, uz posao na neodređeno, kandidatima jamči i obiteljski stan. Natječaj je otvoren iznimno dugo, do kraja svibnja.

Nažalost, tražena struka je deficitarna pa se strahuje da će doći do spuštanja kriterija u kvaliteti pružanja laboratorijskih usluga ako se zaobiđe zakonska obveza upošljavanja medicinskog biokemičara i na mjesto voditelja zaposli magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Krajnjem korisniku ova terminologija jako malo znači, ali razlika je bitna.

– Legalist sam i tražim legalna rješenja. Zakon je jasan, a je li to ispravno ili nije, neka procijeni struka. Laboratorij nam je potreban – kaže Mihovil Štimac, ravnatelj Doma zdravlja Metković.

Trenutačno se krv u metkovskom laboratoriju može vaditi, ali analizu mora preuzeti druga ustanova koja ima nositelja tima laboratorijske djelatnosti. U ovom slučaju, ugovoreno je da se uzorci krvi prevoze u suradni laboratorij u Kaštel Sućurcu. To je dodatni posao za Dom zdravlja, kaže ravnatelj, ali nalazi su gotovi i dostavljeni istoga dana tako da pacijenti nisu uskraćeni za ovu uslugu.

Prije pet, šest godina došla nam je magistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike, a istina je da nemamo medicinskog biokemičara jer se nitko ne javlja na natječaje. Ako ordinacija u koncesiji može imati analizator krvi s kojim rukuje medicinska sestra, zašto ne bi školovani medicinsko-laboratorijski dijagnostičar mogao biti voditelj laboratorija. Predlažem da velike klinike i bolnice zadrže biokemičare, a nama po ‘selima’ dopuste da dijagnostičari vode laboratorije. Inače, već dvije godine predlažem da osnivanje središnjeg županijskog laboratorija kojim bi se doskočilo teškoćama kakve sada imamo u Dolini Neretve i kakve bi sutra mogla imati Korčula – kaže dr. Vinko Matić, ravnatelj Doma zdravlja Ploče.

No, Ministarstvo zdravstva dr. Matiću uzvraća – voditelji laboratorija u sastavu zdravstvene ustanove i samostalnih laboratorija moraju biti magistri biokemije sa završenim Farmaceutsko-biokemijskim fakultetom.

Slijedom navedenog, magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike za sada, u skladu s gore navedenim zakonskim i podzakonskim propisima, ne zadovoljavaju uvjete da bi mogli biti imenovani voditeljem medicinsko-biokemijskog laboratorija – kaže glasnogovornička služba Ministarstva zdravstva. Kažu i to kako je zdravstvena inspekcija u siječnju prošle godine u radu pločanskog laboratorija utvrdila nepravilnosti i naredila da u roku od 120 dana uposle magistra medicinske biokemije i zdravstveno-laboratorijskog tehničara na osam sati radnog vremena te da imenuju voditelja koji je odgovoran za zakonit i stručni rad laboratorija. Davno je isteklo tih 120 dana, biokemičara nisu našli, Ministarstvo se o tome ne izjašnjava. Što kaže struka?

– Točno je da su medicinski biokemičari deficitarna struka. Nažalost, svjedoci smo da u Hrvatskoj nedostaje radne snage svih profila, a poglavito visokoobrazovanih stručnjaka. Posebno je taj problem izražen u segmentu zdravstva gdje nedostaje i liječnika i medicinskih sestara, kao što nedostaje i medicinskih biokemičara. Nositelj tima laboratorijske dijagnostike, bilo u području medicinske biokemije, patologije, citologije ili mikrobiologije, je odgovarajući specijalist medicine ili medicinske biokemije. Najjednostavnije govoreći, magistra sestrinstva ne može obavljati poslove specijalista medicine, a tako ni magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike ne mogu obavljati poslove specijalista medicinske biokemije – pojašnjava dr.sc. Antonija Perović, specijalist medicinske biokemije, voditeljica Odjela za laboratorijsku dijagnostiku Opće bolnice Dubrovnik.

Razlika između studija medicine i studija sestrinstva svima je jasna, ali očigledno je da je nejasna razlika između studija medicinske biokemije i studija medicinsko-laboratorijske dijagnostike, jer zvuče slično. Te razlike su prisutne počevši od kriterija upisa, vrste kolegija do satnice kolegija, mogućnosti da se studij medicinsko-laboratorijske dijagnostike završi uz rad i da se završi nakon tri godine školovanja kao prvostupnik. Rješenje vidim u obrazovanju većeg broja medicinskih biokemičara, što se unatrag posljednjih godina i radi. Mislim da je to smjer u kojem treba ići, a ne snižavanje kriterija kad su u pitanju kvalifikacije i obrazovanost kadra u zdravstvenom sustavu – kaže Perović.

Slično kaže i Ivanka Maldini, voditeljica Medicinsko-biokemijskog laboratorija u koncesiji, koji djeluje u zgradi Doma zdravlja Dubrovnik. Maldini se slaže sa stavom Hrvatske komore medicinskih biokemičara da voditelji laboratorija mogu biti isključivo osobe sa završenim redovnim integriranim petogodišnjim studijem na Farmaceutsko biokemijskom fakultetu, uz četverogodišnju specijalizaciju. U priopćenju za javnost, ta je Komora naglasila kako sigurnost pacijenta mora biti na prvom mjestu, stoga nitko ne može i ne smije samoinicijativno tvrditi da je osposobljen za potpuno različite dijelove laboratorijskog i zdravstvenog posla.

Važnost kvalitete i sigurnosti u području laboratorijske dijagnostike prepoznao je i Zakonodavac te je to pitanje regulirao i odgovarajućim zakonskim propisima. Morate poštovati zakonski regulativu. Kad bi se dogodio bilo kakav problem vezano uz rad laboratorija isti ti stanovnici Neretve bi postaviti pitanje odgovornosti. Sutra bi pitali, zašto je taj posao radio čovjek s neodgovarajućim kvalifikacijama – komentira Maldini.
Naše sugovornice, dubrovačke biokemičarke misle kako Metkovci ne bi trebali pristajati na snižavanje kriterija u zdravstvu, a odustajanje od medicinskih biokemičara na čelu laboratorija bilo bi upravo to.

Piše: Silvia Rudinović/DV

VAŽNO! Danas će u Borovcima biti posebna regulacija prometa

Danas će u Borovcima u 19:30 biti prikazana Muka Kristova. Kako je riječ o prometno skučenom prostoru, organizatori su pripremili posebnu regulaciju prometa koju će nadzirati prometni redari (vozači se mole da slušaju njihove upute!).

Kroz Borovce će se voziti isključivo jednosmjerno! To znači da će povratak svih vozila, osim autobusa, biti starim makadamskim putem putem za Nova Sela.

U Borovce se ulazi na uobičajnom ulazu (kod Koke se nalazi smjerokaz!). Parkirališta za vozila su kod druge farme pilića i preko puta nje, te ispod stare župske kuće (Komuna!).

Za one koji će doći organiziranim prijevozom, tri autobusa polaze u 18:30 ispred crkve sv. Nikole u Metkoviću.

Preporuča se da dolazi sa što manje vozila, odnosno da se oni koji će doći pokušaju organizirati u skupine.

NOVO POSKUPLJENJE Cijene goriva rastu četvrti tjedan zaredom

Od jutros su na snazi nove, veće cijene dizelskih i benzinskih goriva te autoplina. Prosječni spremnik (od 50 litara) Eurosupera 95 poskupio je oko 7 kuna, Eurodizela 5 kuna, kao i spremnik autoplina. Na autocestama su cijene goriva nešto viša, u prosjeku oko 10 lipa po litri.

Na INA-inim benzinskim crpkama cijena litre dizela je 9,90, a dizela class+ 10 kuna. Cijena plavog dizela je 5.55 kuna za litru.

Super 95 je 10,39 kn za litru, a super 95+ 10,49 kn, dok je litra supera 100 10,93 kuna.

Nova cijena autoplina je 4,50 kn za litru.

Više o trenutnim cijenama goriva na različitim benzinskim crpkama možete vidjeti OVDJE.

Veliki ponedjeljak 2019.: Dan kada je u plamenu nestala pariška katedrala Notre Dame

– Iza požara neće ostati ništa! – izjavio je glasnogovornik pariške katedrale Notre Dame, gotičke crkve stare 850 godina, simbola kršćanstva u Francuskoj, na kojoj je danas oko 17:30 izbio požar čiji uzrok još nije poznat.

Agencije prenose da je požar zahvatio cijelu konstrukciju katedrale. Krov je nestao u plamenu, a urušio se veliki toranj.

Francuski premijer Manuel Macron odgodio je sve svoje obaveze: Kao i svi naši sunarodnjaci, tužan sam dok gledam kako gori dio nas, kazao je i dodao da su njegove misli sa svim katolicima i Francuzima.

Prijenos uživo s mjesta događaja možete pratiti OVDJE.

Održana sjednica Vijeća za prevenciju DNŽ: Osnovana su i Vijeća za prevenciju u Metkoviću, Pločama, Opuzenu

Šesta sjednica Vijeća za prevenciju DNŽ održana je 15. travnja 2019. godine u palači Ranjina.

Na poticaj župana kao predsjednika Vijeća za prevenciju Dubrovačko-neretvanske županije, osnovana su i Vijeća za prevenciju u gradovima Metković, Ploče, Opuzen, Korčula i Dubrovnik te općinama Vela Luka, Blato, Ston i Župa dubrovačka. Radi ublažavanja sve većih problema koji su identificirani kao suvremene prijetnje zdravom odrastanju djece i mladih, Vijeće je potaknulo edukativne programe u svrhu prevencije zloporabe droga s naglaskom na sintetičke droge te prevenciju ovisnosti o kocki.

Izvješće o radu Vijeća u proteklim godinama podnijela je članica Vijeća Nina Skurić.

Zamjenik načelnika PU Dubrovačko-neretvanske, Miro Bajo i voditelj službe policije PU Dubrovačko-neretvanske Nikola Nalbani, predstavili su stanje sigurnosti na području DNŽ. Prema riječima Voditelja službe policije PU Dubrovačko-neretvanske Nikole Nalbanija, kao prioriteni ciljevi u ostvarivanju sigurnosti građana, PU DN je postavila preventivne radnje s ciljem smanjenja prebrze vožnje, prevenciju upotrebe sintetičkih droga, prevenciju korupcije i prevenciju ilegalnih migracija.

Zadnje objavljeno