Danas u crkvi Gospe Lurdske u Bijelom Viru održana je vanjska proslava blagdana sv. Petra Apostola, suzaštitnika župe.Misno slavlje i procesiju predvodio je župnik don Stipe Jerković.
Ove godine zbog velikih vrućina procesija sa kipom sv. Petra nije bila kao obično do Spila već do mosta pored skretanja u mjesto.
Fotogaleriju s današnje proslave u Bijelom Viru možete pogledati na blogu bjelovirac.hr.
Počelo je Opuzensko lito 2019. Od petka do danas se održava Art Festival Zen Opuzen tijekom kojega će javni prostor dobiti nove umjetnine na otovrenom.
Sinoć je na opuzenskoj Pjaci nastupom Plesne skupine Astarta pod vodstvom Silvije Kapović i službeno počelo Opuzensko lito 219. U nazočnosti brojne publike, roditelja, baka, djedova, prijatelja… mladi plesači, raspoređeni u nekoliko dobnih skupina, izveli su po tri plesne točke. Sve je to bilo popraćeno s velikim zanimanjem i uz veliki pljesak nakon svakog nastupa.
Donosimo nekoliko fotografija opuzenskog svjetlopisca Ive Ožića…
PROGRAM Opuzenskog lita 2019.
Sljedećega tjedna na igralištu u Orašini počet će odigravanje utakmica 9. MMT Eugen Erjauc po skupinama. I to:
Od sutra, 1. srpnja do 1. rujna 2019. sv. mise u metkovskim župama sv. Ilije Proroka i sv. Nikole Biskupa bit će po ljetnom rasporedu.
U župi sv. Ilije mise radnim danom su u kapeli časnih sestara u 6:30 a u crkvi sv. Ilije u 20 sati. Nedjeljom u crkvi sv. Ilije mise su u 6:30, 8 i 20 sati, a na Kladi u 9 sati.
U župi sv Nikole sv. mise radnim danom u crkvi sv. Nikole su u 8 sati, a nedjeljom u 7, 9 i 19 sati. Prve nedjelje u Borovcima sv. misa je u 9 a u Novim Selima u 10 sati.
U Hrvatskoj postoji oko 5560 osobnih imena, no o točnoj brojci nemoguće je sa sigurnošću govoriti jer se podaci o osobnim imenima koja imaju manje od deset nositelja ne objavljuju zbog zaštite o osobnim podacima.
Domagoj Vidović s Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, koji se punih 15 godina bavi proučavanjem vlastitih imena, prezimena i toponima diljem Hrvatske, pretpostavlja da nepopisanih osobnih imena u Hrvatskoj ima barem još nekoliko tisuća.
Dok su u Hrvatskoj danas popularna imena kao što su Mia, Lucija, Ema, Luka, David i Jakov, pogledamo li razdoblje do Drugog svjetskog rata, primijetit ćemo da su među najčešćim ženskim imenima u Hrvatskoj bile Milka, Anka ili Danica, a među muškima Ilija, Dragutin ili Franjo. Ta su imena među mlađim stanovništvom danas rijetka, pogotovo u gradovima.
‘Vratimo li se dublje u prošlost, vidjet ćemo da su se neka imena već jako rano počela zamjenjivati. Tako je muška imena Paladin i Palma u srednjovjekovlju zamijenilo ime Pavao, narodno ime Vuk kršćanska imena Luka i Luko, dok je Rade postao Rafael, a Danica Danijela itd. Nekoć je u Dubrovniku i Kotoru bilo zabilježeno i osobno ime Juda‘, otkriva u razgovoru za tportal Domagoj Vidović, doktor onomastike, znanstvene discipline koja se bavi proučavanjem imena.
Danas se obrasci nadijevanja osobnih imena mijenjaju znatno brže nego u prošlom stoljeću. Najčešća su imena novorođenih djevojčica prošle godine u Hrvatskoj bila Mia, Lucija, Ema, Sara, Nika, Ana, Lana, Marta, Elena i Rita, a dječaka Luka, David, Jakov, Petar, Ivan, Mihael, Filip, Marko, Matej i Fran.
‘Nadijevanje imena danas je ipak neovisnije o ideologijama, a ovisnije o modi. Naime, u drugoj polovici 20. stoljeća isprva je zabilježen sve veći udio narodnih imena koja su bila narodnosno i vjerski neutralna – npr. Nada, Vesna, Boris, Milan, Željko itd. Zatim s Hrvatskim proljećem i ponovno s hrvatskom neovisnošću oživljuju imena hrvatskih narodnih vladara – Tomislav, Domagoj, Krešimir, Borna, Ljudevit – a djelomično i žensko imeJelena nakon proslave 1000. obljetnice smrti kraljice Jelene Slavne’, objašnjava Vidović.
U tom razdoblju raste i udio kršćanskih imena. Strana se imena češće pojavljuju od 1970-ih godina, isprva Marijana i Lana, a usporedno je s njima porastao udio nekih kršćanskih imena koja dotad nisu bila toliko rasprostranjena u prošlim stoljećima, kao što su David i Sara.
‘Mogli bismo reći da su muška imena općenito tradicionalnija, ali su podložnija ideološkim i svjetonazorskim promjenama, a ženska modama,i to oduvijek, još od srednjovjekovlja, kad su se imena nadijevala djevojčicama po neobičnim imenima svetica, primjerice Urozija ili Eurozija u Žuljani na Pelješcu ili Salabergia i Hermengilda u Kotoru i Splitu’, rekao je Vidović, dodajući kako se danas vraćaju u modu i neka starinska imena.
Jedan od najboljih primjera oživljenih imena je muško ime Fran, koje, objašnjava nam Vidović, ‘u sjevernim hrvatskim krajevima postupno istiskuje kršćansko ime Franjo‘. Ujedno se u modu vraća osobno ime David, a ono je stoljećima bilo rijetko u uporabi.
Od ženskih imena u Zagrebu sve više djevojčica nosi osobna imena Anđa, Mara i Maša, a koja su se u manjim sredinama gotovo prestala nadijevati u drugoj polovici 20. stoljeća. Vraćaju se u modu i neka kršćanska imena kao što su Rita ili Klara, ali i narodna, kao što je Cvita.
U 20. stoljeću u većoj se mjeri vratilo i ime Oliver, koje je u 15. i 16. stoljeću bilo vrlo popularno zbog omiljenosti ‘Pjesni o Rolandu’. Ime Goran zapisano je u Kotoru još u 14. stoljeću, a nakon 600 godina oživio ga je svojim nadimkom Ivan Goran Kovačić.
Kad je riječ o suvremenim stranim imenima, pobude za njihovo nadijevanje su raznolike. U Hrvatskoj tako danas žive nositelji osobnih imena motiviranih imenima različitih bogova, primjerice Afrodita i Venera (grčka, odnosno rimska božica ljepote i ljubavi), Amon (glavno egipatsko božanstvo) ili Herta (ime nastalo prema inačici imena božice Nerthus, koju je Tacit smatrao germanskom božicom plodnosti), a posredno i Breda (Brighid je keltska božica vatre, pjesništva i mudrosti).
Nađe se kod nas i imena inspiriranih likovima iz književnih djela, ali i televizijskih sapunica.
‘U hrvatskim imenima odrazila su se i imena književnih likova kao što suAntigona (junakinja grčkih drama), Arwen (vilenjakinja iz ‘Gospodara prstenova’), Dori(j)an (ime Dorian prvi je upotrijebio Oscar Wild), Eneja (ime praoca Rimljana; u hrvatskom i slovenskom jeziku može biti i muško i žensko ime), Mentor (lik u Odiseji), Nestor (lik u Ilijadi), Ofelija (junakinja Shakespeareova ‘Hamleta’) ili Tessa (junakinja iz romana Thomasa Hardyja)’, navodi Domagoj Vidović.
Imena iz sapunica i filmova utjecala su na širenje stranih imena kao što suEden, ime lika iz američke sapunice ‘Santa Barbara’, te Armando, Diego ili Raul iz španjolskih (na nadijevanje je prvih dvaju osobnih imena utjecala i popularnost Diega Armanda Maradone, a na nadijevanje trećeg u nešto manjoj mjeri popularnost još jednog nogometaša, Raúla Gonzáleza) i Chiara/Kjara iz talijanskih sapunica.
‘Slavne osobe također su utjecale na nadijevanje stranih imena, pa među Hrvatima nalazimo nositelje imena Alen (popularnost glumca Alaina Delona utjecala je na širenje tog osobnog imena 60-ih i 70-ih godina), Dante, Darvin, Elvis, Ivan Pavao, Ivano (zbog Ivana Balića), Lana (zbog glumice Lane Turner), Marija Terezija, Noel (proširilo se zbog popularnosti pjevača sastava Oasis Noela Gallaghera te je 2016. bilo peto po broju nositelja među novorođenim dječacima u Istri), Tito, Vig(g)o (pod utjecajem glumca Vigga Mortensena) i Zenon. Otvaranje svijetu dovelo nas je do toga da nam u osobnoimenski fond uđu imena iz udaljenih kultura poput irske (Patrik), portugalske (Ronaldo) ili švedske (Sven), ali i da za neka osobna imena i ne znamo točno odakle potječu (primjerice, ime Lu može potjecati i iz kineskog i iz engleskog jezika)’, objašnjava Vidović.
Strana imena češća su u Hrvatskom primorju, Istri te središnjoj i sjeverozapadnoj Hrvatskoj, no stanovnici većih dalmatinskih gradova tradicionalno su otvoreni romanskim, ponajprije talijanskim imenima kao što su Kjara, Marčelina ili Marino, a u posljednje vrijeme i španjolskim imenima kao što je Diego.
‘Na izbor osobnih imena u Dalmaciji znatnije utječu mjesni sveci poput Donata, Krševana, Duje, Vlaha ili Tripuna i blaženici poput Gracije (muško ime u Boki kotorskoj) te svetice i blaženice poput Stošije i Ozane. Tradicionalna hrvatska narodna i kršćanska imena češća su u manjim sredinama, poglavito u Dinaridima’, tvrdi Vidović.
Trend nasljeđivanja imena od očeva, djedova i baki danas je daleko manji nego prije. Ženska su imena i u starijim vremenima bila manje podložna pravilima nasljeđivanja, dok se na nasljeđivanje muških u mnogim krajevima strogo gledalo, pa se gotovo redovito najstariji sin zvao po djedu s očeve strane.
‘Zanimljivo je to da su pravila nasljeđivanja osobnih imena, osim u manjim sredinama, bila stroga među plemstvom, dakle opreka urbano – ruralno ovdje baš ne drži vodu. Stroga su se pravila nasljeđivanja izvan velikih gradova počela napuštati kad su evidenciju rođenih i umrlih počeli voditi matičari. Dotad su, posebno u manjim sredinama, župnici odbijali upisivati strana i po njihovu sudu neobična imena. Župnici bi čuli Sanja, a pisali Danica, roditelji bi htjeli da se upiše osobno ime Marijeta, a župnici bi pisali Marija. Općenito se može reći da je nekoć osobno ime bilo odraz obiteljskog naslijeđa, a da je danas odraz velike želje za individualizacijom. Nekoć ste imali velik broj ljudi s istim osobnim imenom i prezimenom, a iako se i danas tradicionalna osobna imena često nadijevaju, znatno je manje istodobnih imenjaka i prezimenjaka, čak i u manjim sredinama’, objašnjava Vidović.
Baš kao što su postojala nekoć, neobičnih imena ima i danas. Iako se mnogi pitaju zašto bi netko nazvao dijete Koljenko ili Svemirko, neobična imena uvijek će postojati.
‘Među ljudima koje poznajem najneobičnija su mi imena Linkon (pogrešno izgovoren lik prezimena američkog predsjednika Lincolna), Daglas, Kenedi i Li, zabilježena u razmaku od samo nekoliko kilometara u Neretvanskoj krajini, a ondje osobno ime Li može biti i žensko i muško. Osobno su mi neobična imena bogova i likova iz mitova i legendi – Adonis, Atina, Dardan, Delfa, Delfina, Dionizija, Dionizije, Kali, Merlin, Merlina ili Venera.Ima i običnih imena koja se neobično pišu, kao što su Žanna, Đesika, Đenifer, Dijego, Majkl, Stiven ili Virđinija‘, kaže nam Vidović.
U prošlosti su neobična imena bila vrlo obična, pa je bilo i nositelja osobnih imena motiviranih imenima životinja kao što su Bivoj (Bivol), Gujin (od guja, zmija), Lisica ili Rak, biljaka kao što su Bukva, Grab, Hrasto i Kaćunko (kaćun je starije hrvatsko ime za orhideju), nazivima zanimanja kao što su Kovač, Kozara(čuvarica koza), Pop ili Sedlar, društvenim položajem kao što je Siromah, nazivima oruđa kao što je Kijo (od kij, čekić), nedoličnim ponašanjem ili navikama Niboga i Bezbogo (nositelji se nisu odlikovali prevelikom pobožnošću), Dosro i Sranko (problemi sa stolicom), Mrkša (smrknut), Sporko (spor), Tupša(nepametan) ili Zloglas. U Splitu su zabilježena i osobna imena Vrag i Zvjeronja, u Zadru Zloba, a u Boki kotorskoj Preljub, kaže Domagoj Vidović.
Piše: Iva BUtković/tportal.hr
Foto: Matej Grgić/tportal.hr
Iako se često čini kako se kampanja za predsjedničke izbore u Hrvatskoj vodi već neko vrijeme, tek smo u ponedjeljak dobili prvog službenog kandidata. Naime, Zoran Milanović, nekadašnji šef SDP-a i bivši premijer, prva je osoba koja se javno deklarirala da će se kandidirati na predsjedničkim izborima. Podsjetimo, prvi krug tih izbora održat će se u prosincu ove godine.
Očekuje se da svoju kandidaturu uskoro objavi i aktualna predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović. Ona je nedavno najavila da će svoju kandidaturu objaviti “jednog lijepog sunčanog dana“. U utrku će se vjerojatno uključiti i bivši sudac Mislav Kolakušić koji je nedavno na EU izborima osvojio mandat za Europski parlament, ali je odmah najavio da će se kandidirati i na svim sljedećim izborima, a prvi sljedeći izbori su – predsjednički. Također, iščekuje se hoće li glazbenik i poduzetnik Miroslav Škoro istaknuti i svoju nominaciju. Nakon EU izbora i raskola u Živom zidu, svoju kandidaturu najavio je i živopisni Ivan Pernar. A moguće je da će biti još kandidata u sljedećim mjesecima.
Požar velikih razmjera izbio je u subotu uz glasoviti slap Kravica kod Ljubuškog, nedaleko granice s Hrvatskom, gdje je izgorjela gusta borova šuma.
Nešto prije podne nedaleko slapa, koji su zaštićeni spomenik prirode, izbio je požar nakon čega su na mjesto događaja upućeni pripadnici Ljubuške vatrogasne postrojbe.
Oni su uz pomoć tri cisterne uspjeli požar staviti pod nadzor na toj lokaciji kako se ne bi proširio prema objektima uz slap Kravica.
Foto: Ljubuški portal
Karate klub Knez Domagoj je jučer održao prvenstvo kluba u katama i borbama te je tako zaključio vrlo uspješnu sezonu.
Pred sami početak natjecanja članu Kluba Anti Bebiću, studentu kineziologije, glavni trener i ispitivač Mijo Volarević (4.dan) uručio je diplomu karate majstora (1. dan) za koju je položio pred komisijom Hrvatskog karate saveza.
U posljednjem tjednu treninga pred ljetnu pauzu održano polaganje za kyu karate zvanja onih kandidata koji su za to stekli uvjete. Svi ispitanici su pokazali zavidno znanje te su uspješno položili zatražena zvanja.
Klub još nije završio sa ovim djelom sezone, sljedeći vikend zajedno sa roditeljima svi pozvani na njihovu već tradicionalno veliku feštu i kupanje na ušće rijeke Neretve. Nakon toga slijedi odmor od mjesec dana kada će početi pripreme za novu natjecateljsku sezonu. Od 1. rujna 2019. u Klubu će početi upis novih članova i natjecanja.
Večeras na igralištu u Orašini izvučene su skupine 9. izdanja Malonogometnog turnira koji se igra u čast poginuloga hrvatskog branitelja Eugena Erjauca.
U muškom dijelu turnira prijavile su se 22 ekipe koje su podijeljene u četiri skupine:
Raspored utakmica bit će objavljen sutra na FB stranici turnira.
U ženskom dijelu turnira su tri ekipe: braniteljice naslova ŽMNK Mirlović Zagora, Boki i Pačići i Amigosi. Prijave za ženski dio turnira su još otvorene.
Večeras na Trgu kralja Tomislava, ispred Hotela Narona, tradicionalni ljetni koncert održala je Gradska glazba Metković pod ravnanjem kapelnika prof. Damira Karačića.
Na repertoaru su se našle obrade popularnih dalmatinskih pjesama (Dalmatinski lero, Ta tvoja barka mara, Nima Splita do Splita, Adio bella…) ali i polka (Večer na robleku) te poneki strani evergreen (Gonna fly now, Italian holiday, Georgia on my mind).
Večeras su svoj prvi nastup imale dvije učenice Osnovne glazbene škole Metković Ana Šiljeg (alt saksofon) i Lea Dominiković (udaraljke).
Program je vodila Jadranka Bulić.
