-

Naši lađari uvršteni u tv-prilog EuroNewsa

Jučer su se naši lađari vratili iz Venecije gdje su imali zapažen nastup na 45. revijalnoj utrci Vogalonga. Zapeli su za oko i reporterima EuroNewsa koji su ih uvrstili u svoj prilog o utrci između nekoliko tisuća plovila i veslača.

Organizator Vogalonge im je već sada uputio poziv za sljedeću 46. utrku.

Uprava  Udruge lađara Neretve je iznimno zadovoljna s ovim projektom. – Za uspjeh ovog projekta izuzetno smo zahvalni našim vanjskim suradnicima gospođi Tei Burmaz iz Venecije i gospođi Nataši Degiuli Kos, koja vrši službu konzula savjetnika u Trsta. Bez ne bismo imali ovakav uspjeh, rekao nam je predsjednik Udruge Dalibor Obradović.

 

Kadeti i juniori Neretvanskog gusara osvojili 9 medalja na Perućkom jezeru

U subotu je na Perućkom jezeru kod Vrlike održana 2. regata Mini Kupa Veslačkog saveza Dalmacije na kojem su nastupili u veslači VK Neretvanski gusar.

Naši veslači imali zapažen nastup i ukupno su osvojili devet odličja, i to:

  • 1x junior B Roko Brečić 2. mjesto
  • 1x kadeti B Martino Babić 3. mjesto
  • 1x kadeti B Nikola Mijić 1. mjesto
  • 2x kadeti B Matej i Gabrijel Šiljeg 1. mjesto
  • 2x kadeti B Gabrijel Gluščević i Ivan Obrvan 2. mjesto
  • 1x juniori A Marin Deak 3. mjesto
  • 1x kadeti A Marin Plaćaš 3. mjesto
  • 2x juniori B Željko Deak i Tomislav Kiridžija 3. mjesto
  • 1x junior B Šime Popović 3. mjesto.

Sljedeći nastup naših veslača bit će u subotu, 15. lipnja kada se vesla 3. Mini kup regata u Zadru na kojoj će nastupiti uglavnom mlađi kadeti.

Novo iz HAC-a: Evo kako će izgledati novi nadzor autocesta

Ministarstvo unutarnjih poslova ovih dana počelo je postavljati 59 kamera za nadzor brzine na državnim cestama diljem Hrvatske. Od sljedeće godine kamere će nadzirati brzinu i na gotovo 1000 kilometara autocesta kojima upravljaju Hrvatske autoceste. U toj tvrtki su projekt uvođenja sustava za nadzor brzine na autocestama pokrenuli s MUP-om i Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture, a idejno rješenje izradili su lani, piše Večernji list.

Mjerenje u presjeku ceste

U HAC-u objašnjavaju da su projektom predviđena tri načina mjerenja brzine na autocestama na kojima je inače najviša dopuštena brzina 130 kilometara na sat. Prvi je način mjerenje brzine u presjeku ceste odnosno tzv. točkasto mjerenje. A to znači da će se na određenim lokacijama na autocesti, primjerice kod ulaza u tunele, na mostove i vijadukte ili kritične točke postaviti kamere koje će mjeriti brzinu vozila radarskom ili laserskom tehnologijom. Naime, mnogi vozači ne pridržavaju se ograničenja brzine prolaska kroz tunele i preko objekata na autocestama, koja je uglavnom 100 kilometara na sat.

Drugi način bit će mjerenje brzine na dionici autoceste. To znači da će kamere biti postavljene između dviju točaka, vjerojatno čvorova, a prosječna brzina utvrdit će se na osnovi vremena kojim je vozilo prošlo tu udaljenost.

Treći način nadzora brzine odnosi se na dijelove autoceste na kojima se privremeno obavljaju radovi. To znači da će postojati prenosive kamere koje će se postavljati na tim lokacijama i koje će mjeriti brzinu radarski ili laserski. U HAC-u objašnjavaju da vozači rijetko poštuju ograničenje brzine na mjestima radova.

Koliko će točno kamera biti postavljeno na autoceste, na kojima sad brzinu kontroliraju policijski presretači – kobre, u HAC-u kažu da će na to pitanje dati odgovor izvedbeni projekt. No procjenjuju da se radi o nekoliko stotina kamera. Izvedbeni projekt bi trebao biti gotov na jesen, a nakon toga slijedi nabava tehnologije. Stoga u HAC-u očekuju da će kamere za nadzor brzine na prvim sektorima autocesta biti postavljene prije početka sljedeće turističke sezone.

Sredstva za provedbu tog projekta pak planiraju povući iz fondova EU. U toj tvrtki kažu da će sustav nadzora brzine izravno sve podatke prosljeđivati MUP-u i kazne će se automatski pisati i slati prekršiteljima. Što se tiče sekcijskog mjerenja brzine, problem bi mogli biti vozači koji voze iznad dopuštene brzine, a između dvije točke stanu na odmorištu pa im na kraju prosječna brzina bude u okviru dopuštene. U HAC-u kažu da će taj problem riješiti projektnim zadatkom i da je moguće da će kamere biti postavljene primjerice i između čvorišta i odmorišta.

Vozači će pri tome biti jasno upozoreni da se mjeri brzina, i to novim prometnim znakom. U HAC-u objašnjavaju da je preporučljivo da na brzim prometnicama mjesta nadzora obilježavaju odgovarajućim prometnim znakovima koji nedvosmisleno upućuju na to da se na određenoj točki ili dionici autoceste nadzire brzina.

Tako bi se, kažu, postigao preventivni karakter nadzora brzine zato što će većina vozača smanjiti brzinu kretanja nakon jasno obilježenog dijela prometnice gdje se provodi nadzor brzine.

Podsjećaju da je nedavno završeno javno savjetovanje o prijedlogu novog Pravilnika o prometnoj signalizaciji i opremi na cestama u kojem je definiran izgled novog prometnog znaka kontrola brzine.

U HAC-u kažu i da je mjerenje prosječne brzine kretanja na dionici ceste implementirano u različitim stupnjevima i u drugim zemljama poput Norveške, Nizozemske, Austrije, Italije i Velike Britanije. Tako ističu iskustva Nizozemske gdje je mjerenje prosječne brzine prvi put uvedeno 2001. godine na autocesti između Rotterdama i Delfta. Broj vozila koji su nakon toga prekoračivali brzinu ondje je pao ispod 0,5 posto dok je broj smrtnih slučajeva smanjen za više od 50 posto.

Glavni cilj – sigurnost prometa

U HAC-u kažu da se Nacionalnim programom sigurnosti cestovnog prometa RH 2011.-2020. nalaže uvođenje nadzora na cestama. Objašnjavaju da je glavni cilj projekta nadzora brzine na autocestama povećanje sigurnosti prometa.

– Uvođenjem kontinuiranog automatskog nadzora brzina na autocestama, povećat će se stupanj sigurnosti prometa, smanjit će se posljedice prometnih nesreća, utjecat će se na promjenu ponašanja vozača, što će se odraziti i na ponašanje vozača na ostalim cestama koje nisu uključene u projekt nadzora brzine – poručuju iz HAC-a.

Piše: Josip Bohutinski/VL

FOTO Dodijeljene nagradne najuspješnijim učenicima na državnim natjecanjima

U Velikoj vijećnici danas su, tradicionalno kao i svake godine, državnim prvacima u znanju i školskim športskim društvima kao i njihovim mentorima, dodjeljene nagrade.

Tako je župan Nikola Dobroslavić, zajedno sa zamjenicom Žaklinom Marević i v.d. pročelnicom UO za društvene djelatnosti Jelenom Dadić, tom prilikom uručio nagrade 38 učenika, od čega ih je 14 osvojilo prva mjesta, 18 druga i šest treća mjesta na državnim natjecanjima, a u svom obraćanju učenicima i mentorima.

Među nagrađenima su u velikom broju bili učenici iz metkovskih škola:

  • Petra Batinović (OŠ don M. Pavlinovića), prva na državnom natjecanju iz likovne kulture, mentorica Dubravka Šešelj
  • Luka Popović (OŠ S. Radića), prvi na državnom natjecanju iz mladih tehničara u fotografiji, mentorica Marina Nikolić
  • djevojčice iz OŠ don M. Pavlinovića (ŠSD Gusar), prvo mjesto na državnom natjecanju u krosu, mentor Nino Šešelj
  • djevojčice iz OŠ don M. Pavlinović (ŠSD Gusar), drugo mjesto u rukometu na državnom natjecanju trenerica Martina Nikolić
  • Mihael Dodig (OGŠ Metković), 2. nagrada za izvedbe na gitari na državnoj smotri mladih glazbenika i plesača, mentor Željko Mandarić
  • Tea Šprlje (OGŠ Metković), 3. mjesto iz solfeggia u 2. kategoriji na državnom smotri mladih glazbenika i plesača, mentorica Marija Jerković
  • djevojčice iz OŠ S. Radića (ŠSD Predolac), 3. mjesto na državnom natjecanju u futsalu, mentorica Jelena Galov
  • Ivona Španjić (Srednja škola Metković),  3. mjesto na natjecanju World skillomoćni kuhar i slastičar, mentorica Dana Paponja.

‘Jajani’ pokrenuli peticiju: Tražimo da se uključi rasvjeta na igralištu OŠ don M. Pavlinović

Neformalna grupa mladih Jajani poslala nam je obavijest o pokretanju peticije za rasvjetu tijekom ljeta na školskom igralištu pored OŠ don. Mihovila Pavlinovića. Evo što kažu:

Pozivamo odgovorne da do kraja školske godine ili do kraja lipnja reagiraju i uključe svjetla na igralištu OŠ don Mihovil Pavlinović kao što je to uređeno na svakom drugom igralištu u Metkoviću.

Mislimo da nije potrebno objašnjavati kako su na svim drugim igralištima svjetla upaljena, a često su prazna dok se kraj OŠ don Mihovila Pavlinovića iako nema svjetla uvijek može sresti više ekipa.

Već godinama se obećava i prebacuje odgovornost sa OŠ na RK Jerkovac pa na Grad i Županiju, spominju se stvari poput dotrajalih električnih instalacija, opasnosti da će se početi skupljati huligani i ostale gluposti, stoga smo odlučili izaći sa ovim u javnost jer često se tek tada počnu rješavati stvari.

Odlučili smo pokrenuti peticiju koju možete potpisati na ovom linku
https://www.peticija24.com/za_svjetlo_na_igralitu_os_don_mihovil_pavlinovica

ZJZ DNŽ upozorava: 13. i 14. lipnja moguća je umjerena opasnost od toplinskog vala

Iz Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije upozoravaju (ZJZ DNŽ) kako je za 13. i 14. lipnja 2019. prognozirana umjerena opasnost od pojave toplinskog vala.

Pozivaju se svi, a osobito starije osobe i kronični bolesnici, da se pridržavaju preporuka za izlaganje visokim temperaturama zraka i UV zračenju, kao i preporuka za zaštitu zdravlja starijih osoba uslijed visokih temperatura zraka.

Više informacija možete pronaći na mrežnoj stranici Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije.

Nova faza u izgradnji Pelješkog mosta

Na gradilištu Pelješkog mosta u morsko su dno prije dvadesetak dana postavljeni svi piloti. U one najduže, na sredini Pelješkog mosta, počelo je ubacivanje betona, nakon što je prethodno iz njih izvučen mulj, piše vijesti.hrt.hr.

Kamioni miješalice jedan po jedan napuštaju betonaru, a zatim se u paru trajektom prevoze do središnjih pilota budućeg mosta.

– Sada armiranim betonom punimo prvu skupinu pilota, rekao je Zhang Fei, voditelj kontrole gradilišta CRBC.

– Imamo raznih tipova pilota u ovaj današnji koji se betonira bit će ugrađeno oko 120 kubika betona. Otprilike u svaki metar dužni pilota ide tri kubika betona, naglašava Ivo Barabalić, nadzorni inženjer na gradilištu Pelješkog mosta (IGH).

Pogon za proizvodnju betona hrvatskog kooperanta na pelješkoj je strani gradilišta. Kako bi mogao raditi punim kapacitetom, po morskom je dnu dopremljena voda iz Komarne.

– Od sad pa nadalje plan je da idu dva do tri pilota dnevno. Mi na betonari smo izvršili jako veliku pripremu, naglašavam u dobroj smo suradnji s CRBC-om i očekujemo iz dana u dan sve veće betonaže, istaknuo je Ivan Gudelj, dipl.ing.,voditelj betonare PGM Ragusa.

Na gradilištu, pak, osim betoniranja istodobno se obavlja još nekoliko poslova. To pokazuju brodovi usidreni na tri stupna mjesta.

– Na stupnom mjestu 7 čistimo mulj iz pilota, na stupnom mjestu 6 režemo pilote koji su predugi, pokazuje Zhang Fei.

Radove iz Komarne promatraju strani turisti i mještani.

– Non-stop rade ovo, ono, ali nitko ih ništa ne čuje, a vidi se da se radi 24 sata, naglašava Martin Vuica iz Komarne.

I već sada se zna da su obale neretvanskog kanala, ona u Komarni i ona u Brijesti, sve bliže jedna drugoj.

U ‘Duhanskoj’ niče nova poslovno-stambena zgrada

U centru grada, u dvorištu nekadašnje Duhanske stanice gradi se nova stambeno poslovna zgrada na mjestu bivše Veterinarske stanice. Krajem prošloga tjedna porušene su prizemnice uz južni zid dvorišta a nova građevina vodi se kao gradnja-rekonstrukcija.

Kako su u blizini osnova škola, knjižnica, muzej, ugostiteljski objekti, veliki poslovni prostori koji se trenutno preuređuju i zadnjih godina sagrađene nove stambeno-poslovne zgrade, nedostatak parkirnih mjesta i prometni kaos je česta pojava. Kako će to biti kada se sagradi još jedna građevina na ovom gusto izgrađenom prostoru, ostaje nam vidjeti i nadati se da je netko o tome na vrijeme mislio i ispravno planirao.

MOST NL: Nedostaje medicinskog osoblja, a uvjeravali su nas da je zdravstvo na visokoj razini

Most NL se oglasio priopćenje za javnost povodom objave vijesti da će se u Općoj bolnici Dubrovnik spajati odjeli zbog nedostatka medicinskog osoblja. Prenosimo ga u cijelosti:

Najave o spajanju odjela u Općoj bolnici Dubrovnik prethodnih dana, kao i potpisivanje Sporazuma o zbrinjavanju hitnih pacijenata kojim će se pacijenti s neretvanskog i vrgorskog područja zbrinjavati u Sveučilišnoj bolnici Mostar, još su jedan alarm za zdravstvo u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

Most nezavisnih lista je, upravo zbog katastrofalno lošeg stanja na području naše županije, prije više od mjesec dana tražio tematsku sjednicu o zdravstvu, te smo predložili donošenje određenih mjera usmjerenih na poboljšanje zdravstva. Podsjećamo da je zaključak tematske sjednice bio nadrealan. Vijećnici vladajuće većine izglasali su zaključak kao da žive u nekoj drugoj županiji, a koji je glasio ovako: – Zdravstvo u Dubrovačko-neretvanskoj županiji na visokoj je razini, liječnički kadar je stručan i predan svome pozivu, također i medicinske sestre. Opća bolnica, kao stožerna zdravstvena ustanova, domovi zdravlja, Zavod za hitnu medicinu, Zavod za javno zdravstvo, Specijalna bolnica Kalos i ljekarne su dobro organizirane i opremljene ustanove, o čemu brinu Ministarstvo zdravstva, HZZO i županija uz sve veće uključivanje jedinica lokalne samouprave. Ovo je samo uvodni dio zaključka koji je HDZ sa svojim partnerima na silu izglasao na tematskoj sjednici Skupštine Dubrovačko – neretvanske županije.

Prilikom iniciranja tematske sjednice, vjerovali smo kako ćemo barem pokušati zajedničkim djelovanjem doći do optimalnih rješenja za brojne probleme od nagomilanih dugova, nedostatka liječničkog kadra (o čemu su i sami liječnici redovito progovarali) i ostalog medicinskog osoblja koje je potplaćeno, do nejednake dostupnosti i kvalitete medicinske usluge na svim područjima Županije.

Umjesto otvorenog i konstruktivnog dijaloga imali smo priliku još jedan put na djelu vidjeti bahatost i demonstraciju sile kojom nas je HDZ pokusao uvjeriti da je sa zdravstvom sve u najboljem redu. U svojem farbanju građana išli su toliko daleko da su odbili sve naše prijedloge zaključaka za poboljšanje stanja, te na silu usvojili svoje zaključke kojima su samo dodatno pokazali kako nisu niti voljni a niti sposobni riješiti probleme.

Svjedoci smo kako svakodnevno na različitim portalima medicinsko osoblje ukazuje na katastrofalno stanje u OB Dubrovnik, koja osim u milijunskim dugovima grca i u brojnim drugim problemima, posebno onima koji se tiču pomanjkanja doktora koje je toliko kritično da je razina nekih zdravstvenih usluga postala nedostupna, a takvo stanje je i u ostalim zdravstvenim ustanovama na području Županije.

Nadamo se da nakon svega vladajuća većina koja je odlučila sama preuzeti odgovornost za rješavanje stanja u zdravstvu naše županije i odbila sve naše prijedloge koji su se upravo odnosili na rješavanje problema na koje sada ukazuje medicinsko osoblje, ima opravdanje za izrečene laži i rješenja za nastale probleme; te da se ta rješenja zaista ne svode na daljnje farbanje koje neodoljivo podsjeća na ono farbanje tunela iz doba premijera Sanadera.

KOMIN 63-godišnjak pod utjecajem alkohola izazvao prometnu nesreću

Na kolniku državne ceste D-8 u Kominu u subotu u poslijepodnevnim satima dogodila seprometna nesreća koju je izazvao 63-godišnjak koji je upravljao osobnim vozilom dubrovačkih registracijskih oznaka.

Provedenim alkotest je utvrđeno da je vozač u trenutku nesreće bio pod utjecajem
alkohola od 1,15 g/kg. Osim toga vozač je upravljao vozilom za vrijeme trajanja zaštitne mjere zabrane upravljanja vozilima B kategorije.

Do nesreće je došlo prilikom uključivanja navedenog vozila u promet sa sporedne ceste na kolnik državne ceste D-8 prilikom čega je ugrozio vozilo koje se kretalo navedenom cestom i koje je, radi izbjegavanja sudara, udarilo u zaštitnu ogradu što je za posljedicu imalo materijalnu štetu.

Zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama vozač je uhićen i,
uz optužni prijedlog, doveden na Općinski sud u Metkoviću.

Zadnje objavljeno