-

“Sirotinjska“ raštika jedna je od najzdravijih namirnica na svijetu

Jedna od najtraženijih namirnica u ovo doba svakako je raštika ili lisnati kelj, zeljasto mediteransko povrće koje nije ostalo zaboravljeno. A i zašto bi?
Nakon obilja blagdanskih namirnica vrijeme je za detoksikaciju organizma i laganije obroke.

Jedna od najtraženijih namirnica u ovo doba svakako je raštika ili lisnati kelj, zeljasto mediteransko povrće koje nije ostalo zaboravljeno. A i zašto bi? Proglašeno je jednom od najzdravijih namirnica na svijetu i dostupna je gotovo cijele godine. Ipak, najtraženija je u ove zimske mjesece jer joj je okus sada – najslađi.

Raštika je kao i ostale kupusnjače bogata sumpornim tvarima koje štite od raka, a odličan je i izvor kalcija koji je važan za čvrstoću kostiju. Obiluje i kalijem, cinkom, manganom, magnezijem, fosforom i željezom, beta-karotenom (vitamin A), luteinom, zeaksantinom, vitaminima B, C, E i K te omega-3 masnim kiselinama i triptofanom koji regulira san.

Uz sve ove blagodati za ljudski organizam, raštika je i niskokalorična namirnica pa bi se svakako na našem meniju trebala naći znatno češće, 100 grama raštike sadrži samo 30 kalorija i bogata je vlaknima. Odličan je izbor za detoksikaciju organizma, posebice nakon blagdana i kalorične hrane.

Osim za probavu, raštika je odličan saveznik i u borbi protiv mnogih bolesti. Smanjuje rizik od bolesti srca, poboljšava zdravlje očiju, jača kosti, obiluje folnom kiselinom pa se preporuča i trudnicama.

Kuhajte je na pari ili u vrućoj vodi, ali nemojte je prekuhai kako nebi izgubila vrijedne nutrijente i postala gorka, a osim juhe, na varivo i sl., možete pripremiti i japrak, odnosno, sarmu s listovima raštike. Za ovo jelo birajte mlade listove, piše vecernji.hr

Orepak još uvijek gori

Požar koji je planuo jučer između Vida i Gabele potpomognut vjetrom i dalje je aktivan i širi se, a gašenje otežava nepristupačan teren i vjetar. Još nemamo informaciju koliko je područje opožareno, o čemu ćemo vas naknadno izvjestiti.

U večernjim satima gorjelo je  i područje između Repa i Dubravice, no taj požar je pod kontrolom i ne širi se dalje.

PRILAGODITE VOŽNJU Sudar na Bistrini

Večeras oko 20:30 sati na Bistrini je došlo do prometne nezgode u kojoj su sudjelovala dva osobna automobila.

Prema prvim informacijama nema ozlijeđenih osoba, a na mjesto nesreće upućeni su djelatnici Policijske uprave Dubrovačko neretvanske županije.

Promet se odvija bez poteškoća.

U Hrvatskoj ima 1125 zaraženih od gripe, a čak trećina iz naše županije

Voditelj epidemiološke službe Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije Miljenko Ljubić izjavio je u petak za Hinu kako su na krajnjem jugu Hrvatske zabilježena 383 slučaja gripe, što je trećina od 1125 zaraženih u Hrvatskoj, pa su zbog toga i očekivane epidemije od petka popodne zabranjeni posjeti u dubrovačkoj bolnici.

Ljubić je istaknuo kako je najviše zaraženih u dolini Neretve, na području Metkovića i u okolici, ali, dodao je, riječ je o kliničkim slučajevima od kojih je laboratorijski potvrđeno tek njih tridesetak.
“Ove godine val gripe stigao je ranije nego inače i sam početak se čini nešto intenzivnijim, posebno u dolini Neretve. Možemo reći kako trenutačno u Hrvatskoj nemamo epidemiju, nego umjeren broj oboljelih”, rekao je Ljubić.
Voditelj Odjela za epidemiologiju dubrovačke Opće bolnice Stjepan Đuričić izjavio je kako je ambulantno, na dnevnom ili na stacionarnom liječenju u toj bolnici od 25 do 40 pacijenata na dan.

“Taj broj svakodnevno fluktuira, ovisno o zdravstvenom stanju pacijenata. U bolnici su na stacionarnom liječenju pacijenti s razvijenom jednostranom ili obostranom pneumonijom. To su stariji, koji su skloniji takvim komplikacijama upale pluća, ali i mlađi, kod kojih imamo razvijene teške upale sinusa koje se ne mogu provesti kroz dnevnu bolnicu”, objasnio je Đuričić. Potvrdio je kako je prvi val zaraze gripom ove godine stigao ranije te je prilično jak.

“Ne može se točno reći do kada će biti takav intenzitet. Možda je tome pridonijela panika u Metkoviću nakon smrtnog slučaja. Moguće je da je dio pacijenata upućen nama umjesto da se dio posla odradi u Metkoviću. Doduše, dosta pacijenata iz Metkovića zadržano je na bolničkom liječenju, ali smo neke i vraćali jer su zadovoljili kriterij ambulantnog liječenja”, zaključio je Đuričić.

Prvi ovosezonski slučaj gripe u Dubrovačko-neretvanskoj županiji zabilježen je početkom studenoga 2018.

Od danas zabrana posjeta svim Odjelima u dubrovačkoj bolnici nakon 15 sati

“Danas 4. siječnja 2019. godine, od 15:00 sati stupa na snagu zabrana posjeta svim odjelima Opće bolnice Dubrovnik zbog povećanog broja slučajeva oboljelih od gripe i očekivane epidemije,” stoji u obavijesti koja je stigla iz OB Dubrovnik.

Roditelji preminulog dječaka o najtežim trenucima u životu

“Mama, hoće li sveti Nikola nama dogodine vratiti našeg anđela Gabrijela? On je naš najveći anđeo”, upitao me je moj sin Mihael kad smo nekoliko dana nakon pogreba otišli na groblje kako bismo s Gabrijelova groba uklonili vijence i cvijeće koje je uvenulo…

Rekla nam je to Ivana Bebić iz Metkovića, majka nedavno preminulog Gabrijela Bebića (9).

Dječak je, kako smo već pisali, preminuo 11. prosinca 2018. zbog višeorganskog zatajenja uvjetovanog virusom H1N1 (gripa) i bakterijom streptokok koja je napala dječaka, a čije teško zdravstveno stanje nisu prepoznali liječnici u Domu zdravlja u Metkoviću, odnosno na Hitnoj pomoći.

Razgovor s Ivanom i Mišom Bebićem, roditeljima malog Gabrijela, obavili smo u četvrtak u jednom od splitskih kafića. Razgovor nabijen emocijama i suzama, zasigurno jedan od najtežih u svojoj novinarskoj karijeri, obavio sam s knedlom u grlu, jednostavno ne znajući što upitati ljude koji su prije 20-ak dana na pravdi Boga izgubili dijete.

– Ja djeci, kćerkici Gabrijeli (ime joj je dao sam Gabrijel), koja ima šest godina i koja od svoje druge godine boluje od juvinalnog reumatoidnog artritisa, i sinu Mihaelu, koji ima četiri godine, pokušavam sve ovo vrijeme od njegove smrti objasniti kako više nikada nećemo vidjeti našeg Gabrijela i kako je on sada među anđelima. Koliko u tome uspijevam, ni sama ne znam. Samo znam da je, kad smo došli na Gabrijelov grob, Mihael udarao nogicom po grobu kako bi ga brat čuo. Morala sam mu objasniti kako će ga Gabrijel čuti, ali mu neće moći odgovoriti – rekla nam je Ivana Bebić.

Drama obitelji Bebić koja je na noge digla cijelu Hrvatsku i koja je još jednom, po tko zna koji put, pokazala da u hrvatskom zdravstvenom sustavu hitno treba nešto mijenjati, počela je 7. prosinca 2018. godine.

– Tada sam prvi put odvela Gabrijela i drugo dvoje djece k njihovoj pedijatrici jer su malo kašljali. Bio je petak i liječnica nas je primila, pogledala svima ždrijelo i poslušala pluća. Rekla je da je sve u redu i preventivno nam je dala Sumamed, ako nekome od djece skoči temperatura preko vikenda. Otišli smo kući – govori majka Ivana Bebić.

U subotu poslijepodne Gabrijelu je temperatura skočila na više od 39 stupnjeva.

– Počeo je povraćati pa sam mu dala sredstvo protiv dehidracije i Sumamed. Čim sam mu dala antibiotik, povratio ga je. Dobio je proljev i zbog toga sam mu davala malo juhice, odnosno dijetalnu hranu. Međutim, nastavio je povraćati, a uz to je i dalje imao proljev. Cijelu noć je bilo tako. I ostalo dvoje djece imalo je proljev i povraćalo je, ali u puno manjoj mjeri – kazuje Ivana.
Situacija s Gabrijelom pogoršala se u nedjelju.

– Gabrijelu je jezik skroz pobijelio, što je znak dehidracije, dok je kod druge dvoje djece bio normalne boje. To nam je bio znak da ponovno moramo hitno otići k liječniku. Uputila sam Gabrijela s tatom na Hitnu pomoć i tamo su došli oko 11 sati prijepodne. Imali su taman dovoljno vremena da u ljekarni, koja je radila do 12 sati, uzmu neki novi lijek ako im ga liječnica s Hitne pomoći prepiše – govori Ivana.

Otac je na Hitnoj pomoći rekao liječnici da je Gabrijelu loše i zamolio je da ga pregleda i da mu pomogne.

– Liječnica mu je pogledala ždrijelo i poslušala pluća, a ja sam joj rekao koje mu sve lijekove dajemo. Rekla je da je s njim sve u redu i da mu ne treba druga terapija. U jednom trenutku mi je medicinski tehničar s Hitne pomoći u Metkoviću rekao kako je tog jutra kod njih bilo dvadesetak djece s virozom i da ne zna tko će uopće u ponedjeljak moći u školu – kazao je Mišo Bebić.
Tijekom te nedjelje temperatura mu se popela preko 39 Celzijevih stupnjeva.

– Nastavili smo je skidati. Gabrijel je bio jako malaksao i počeo mi je govoriti da mu je strašno zima nogicama. Ležao je pokriven na kauču i nikako se nije mogao ugrijati. U noći između nedjelje i ponedjeljka, oko 1.15, vidjela sam da otežano diše. Rekao je da ga boli s desne strane u predjelu plućnog krila kad udiše. Odmah sam suprugu rekla da ga treba opet odvesti na Hitnu pomoć, pa su otišli oko dva sata – govori majka Ivana Bebić.

Kad su došli na Hitnu, Mišo je pozvonio na ulaznim vratima. Otvorili su mu medicinska sestra i liječnica.

– Rekao sam im da pogledaju Gabrijela jer mu nije dobro i zamolio ih da mu pomognu. Liječnici sam rekao da njezina kolegica iz jutarnje smjene, kod koje smo bili oko 11 sati, nije ništa pomogla. Ponovno mu je poslušala pluća i pogledala grlo, a ja sam joj rekao koje mu lijekove dajemo. Također sam je zamolio da mu da infuziju, da nešto učini kako bi mu se stanje – koje se pogoršavalo – popravilo.

više pročitajte na portalu Slobodne Dalmacije

ANKETA – Metković, Makarska, Imotski i Vrgorac dobivaju dnevne bolnice ???

Ministar zdravstva Republike Hrvatske Milan Kujundžić ponovio je novinarima u četvrtak, da će Metković ove godine dobiti dnevnu bolnicu kako se tragični slučajevi, poput nedavne smrti devetogodišnjeg dječaka s toga područja, ne bi više nikada ponovili.

Osim doline Neretve, dnevne bolnice dobivaju još i područje Makarske, Vrgorca i Imotskog te sjeverna Istra, a za sve tri lokacije osiguran je novac iz EU fondova, izjavio je Kujundžić odgovarajući na novinarske upite uoči sjednice Vlade. “KBC Split dnevnu bolnicu u Zagvozdu privodi kraju i počet će raditi u idućih 10 do 15 dana, a za dnevnu bolnicu u dolini Neretve traju pripreme u Dubrovačko-neretvanskoj županiji i očekujem da bi trebala biti gotova ove godine”, rekao je ministar zdravstva, javlja Hina.

Ministar je ponovio i kako do smrti devetogodišnjaka nije došlo zbog propusta u organizaciji sustava zdravstvene skrbi nego je riječ o propustima pojedinaca, što je utvrdila inspekcija Ministarstva zdravstva i komisija Hrvatske liječničke komore. Hoće li pojedini liječnici, koji su počinili propuste u liječenju, zbog toga završiti na Sudu časti Hrvatske liječničke komore Kujundžić nije htio prejudicirati, te je poručio da slučaj treba istražiti do kraja. “Moramo znati punu istinu i zbog smrti toga dječaka i da nam se više nikada takvi propusti ne dogode bilo gdje u Hrvatskoj”, istaknuo je. Odbacio je i nagađanja da je do smrti dječaka došlo jer nije ostvarena suradnja s bolnicom u Mostaru, koju su velikim dijelom financirali hrvatski porezni obveznici. Pitanje je, kaže, zašto dječak nije upućen u bilo koju bolnicu. Podsjetio je i da suradnja s bolnicom u Mostaru postoji u svim hitnim slučajevima, javlja Hina.
Upitan za planirane reformske mjere u 2018. godini, istaknuo je da da je u zdravstvu ostvareno “načelno sve”, a kao primjer uspješnosti svoga ministarstva naveo je povlačenja novca iz EU fondova, da su uspjeli povući 97 posto dostupnih sredstava, te da je Europska komisija ocijenila da je Hrvatska u povlačenju novca za zdravstvo na 3. mjestu u EU. Istaknuo je i kako s premijerom u prosjeku jednom mjesečno razgovara o tome gdje se stiglo u reformama, “gdje zapinje, može li se brže i bolje….”

U 2019. radit će se da cijeli zdravstveni sustav bude što kvalitetniji i dostupniji. Nastavit će se investiranje u dnevne bolnice i objedinjene hitne prijeme, radit će se na smanjenju listi čekanja, zanavljanju opreme i ulaganju u ljude da ostanu i rade u Hrvatskoj, poručuje ministar. Upitan je li vrijeme da mu se premijer zahvali na suradnji s obzirom da zdravstveni sustav “grca u dugovima”, Kujundžić je podsjetio kako su “dugovi i financijska stabilnost u zadnje dvije godine popravljeni, 2017. završena bez deficita, a i ova će biti bolja nego bilo koja prethodna”.

Roditelji, pažnja: Pobrojali smo povlastice, subvencije i naknade koje bi nas trebale spasiti od izumiranja

Osim brojnih poreznih rasterećenja, kraj prošle godine obilježilo je nekoliko demografskih mjera koje stimuliraju roditeljstvo. U paket novogodišnjih rasterećenja Zdravko Marić uključio je povećanje neoporezive nagrade za novorođenčad, Lovro Kuščević najavio je dodatne subvencije roditeljima za stambene kredite, a ne treba zanemariti ni smanjenje PDV-a na pelene.

Iako kritičari tvrde da su veće plaće i sigurnost zaposlenja ključne demografske mjere koje nedostaju Hrvatskoj, ne može se poreći to da su posljednjih godina osjetno porasli poticaji za roditelje.

Kako bi spriječila demografsku katastrofu, Vlada se ozbiljnije počela baviti ovom problematikom, što je rezultiralo i nekim konkretnim mjerama.

Sredinom prošle godine prošireno je pravo na dječji doplatak tako da je izmjenama zakona dohodovni cenzus za ostvarivanje prava na doplatak po članu kućanstva povećan na 70 posto proračunske osnovice, to jest na 2328 kuna. Time je pravo na doplatak dobilo još 94.000 obitelji, odnosno 154.000 djece.

Također, osiguran je iznos od 67 milijuna kuna za sufinanciranje dječjih vrtića, odnosno za prenamjenu postojećih programa, a na osnovi zahtjeva jedinica lokalne samouprave.

Nastavljen je i program subvencioniranih stambenih kredita namijenjen mladim obiteljima, a krajem godine stigli su novi darovi. Poreznom reformom, između ostaloga, snižena je stopa PDV-a na pelene, a na samom kraju godine ministar financija Zdravko Marić povećao je neoporezivu naknadu za novorođenčad s 3000 na 10.000 kuna.

Mirovinskom reformom uveden je dodatni staž od šest mjeseci za svako dijete na koji imaju pravo majke (posvojiteljice) ili očevi (posvojitelji), ovisno o tome tko je koristio rodiljni dopust.

Stigle su i najave novih demografskih mjera koje možemo očekivati u 2019. Ministar graditeljstva i prostornog uređenja Predrag Štromar najavio je izmjene Zakona o subvencioniranim stambenim kreditima, kojima će dodatne subvencije dobivati i roditelji koji već imaju djecu, a ne samo oni kojima se djeca rode prilikom otplate kredita.

Ministarstvo za demografiju i obitelj najavilo je izmjene Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, prema kojima će se delimitirati naknada za majke, odnosno očeve tijekom drugih šest mjeseci roditeljskog dopusta.

U pripremi su i izmjene Zakona o medicinski potpomognutoj oplodnji, prema kojima će ženama koje pokušavaju začeti biti omogućen veći broj besplatnih postupaka potpomognute oplodnje.

U demografsku obnovu sve intenzivnije uključuje se i lokalna samouprava. Kako bi potaknuli rađanje djece, brojni gradovi i općine uveli su posebne naknade za novorođenčad. Za prvo i drugo dijete najčešće se isplaćuje do 4000 kuna, a za treće i svako sljedeće rođeno dijete naknade se penju i do 130.000 kuna.

Među lokalnim jedinicama s izrazito visokim potporama za novorođenčad ističu se Općina Sali te gradovi Opatija, Pag, Vis, Komiža i Zagreb.

U Općini Sali na Dugom otoku za svako rođeno dijete roditelji dobivaju čak 60 tisuća kuna. Opatija se ističe po visokoj naknadi za prvo i drugo dijete (10.000 i 15.000 kuna) dok Vis isplaćuje najviše potpore za treće i svako iduće novorođenče, čak 176.600 kuna za treće dijete (20.000 kuna jednokratno, 129.600 kuna je stalna mjesečna pomoć do djetetove desete godine te 27.000 kuna potpora za jaslice i dječji vrtić), a svako iduće dijete dobiva 10 tisuća kuna više.

Komiži, uz visoke jednokratne naknade za novorođenčad, isplaćuju stalnu mjesečnu naknadu od 1000 kuna za treće i svako naredno dijete do navršene desete godine.

Osim novčane naknade, koja se za treće i svako daljnje dijete penje na 54.000 kuna, Zagreb već dvije godine ima jedinstveni institut roditelja odgajatelja. Riječ je o naknadi od 3800 kuna koja se isplaćuje jednom od roditelja s troje i više djece, a koji se posveti njihovu odgoju.

Status roditelja odgojitelja s osiguranom plaćom do djetetove 15. godine u Zagrebu ima oko 3500 majki i 450 očeva. Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić želi ovaj model proširiti na cijelu Hrvatsku i predlaže da se naknada plaća iz državnog, a ne iz gradskog proračuna.

Nažalost, sve ove mjere zasad nisu uspjele preokrenuti negativne demografske trendove. U prvih deset mjeseci prošle godine umrlih je bilo 13.628 više nego rođenih, a iseljavanje iz Hrvatske poprimilo je dramatične razmjere.

SPRJEČAVANJE ZARAZE: KBC Split zabranio posjete bolesnicima dok traje gripa

‘Cilj je smanjiti mogućnost prenošenja zaraze iz kuće u bolnicu i obratno’

Vodstvo splitskog KBC-a je donijelo  generalnu preporuku o zabrani posjeta dok traje epidemija gripe, ali je prepušteno voditeljima odjela da odluče o ograničenju.

Kako nam je kazao zamjenik ravnatelja dr. Anton Marović, to se odnosi na sve osjetljivije skupine, od rodilja, neonatologije, pedijatrije, hematologije do nefrologije.

– Cilj je smanjiti mogućnost prenošenja zaraze iz kuće u bolnicu i obratno. Nije nas iznenadila gripa, ali jest činjenica da se epidemija dogodila za vrijeme školskih praznika, a ne nakon – kazao je dr. Marović i pozvao na strpljenje i razumijevanje.

U bolnici su pacijenti zbrinuti, dodao je, toplo im je, imaju jesti i piti, a rodbina i prijatelji neka malo pričekaju jer sigurno ne žele učiniti gore bolesniku izlažući ih virusima.

Foto: Antena Zadar

Karate klub Knez Domagoj vrši upis novih članova

Karate klub Knez Domagoj Metković poziva svu djecu od 6.god i starije da se priključe treninzima kluba u novoj sezoni na adresi Andrije Hebranga (iza zgrade suda) u vremenu od 18:30 do 21:00 sat.

Od najranije dobi razvijte svoje motoričke sposobnosti, samokontrolu, borbenost duha, samopouzdanje i disciplinu kroz karate školu KK Knez Domagoj. Odrastajte zdravo, razvijajte se pravilno u opremljenoj dvorani s iskusnim trenerima.

Sve informacije možete dobiti na brojeve:
098/ 940 9758 Mijo Volarević
098/ 932 3878 Mladen Kolovrat

Zadnje objavljeno