-

Najava akcije prometne policije

U noći sa subote na nedjelju policijski službenici prometne policije će na prometnicama cijele Policijske uprave dubrovačko-neretvanske provesti pojačani nadzor alkoholiziranosti vozača.

Otvorena izložba ”Ispričat ću ti priču” u Arheološkom muzeju Narona

Zanimljiva gostujuća izložba Arheološkoga muzeja u Zadru sinoć je otvorena u Arheološkome muzeju Narona u Vidu. Riječ je o nalazima iz nekoliko grobova otkopanih na području antičkoga Jadra, iz kojih nađeni skeleti i predmeti pričaju priču, tj. priče o tome čime se bavila pokopana osoba, kakav je status imala u društvu, od čega je bolovala i sl.

Ravnatelj AM Narona Toni Glučina predstavio je autoricu izložbe Timku Alihodžić, kustosicu Antičkoga odjela Arheološkoga muzeja u Zadru, koja je rekla da je na području antičkoga Jadra otkriveno i istraženo više od dvije tisuće grobova te da je ona sama radila na istraživanju njih 1500.

Svaki grob priča najmanje jednu priču, a često i više njih. Pomoću osam velikih panoa i s grobnim predmetima u vitrinama ispričane su priče: „Tko je bila osoba pokopana u grobu 11?“, „Jedan grob, četiri imena, pet priča“, „Tko je donio sifilis u Jader, Kolumbo zasigurno nije?“, „Dama s Relje“ i „Omnia mea mecum porto“.

Autorica je govorila o tome se prema predmetima pronađenim u grobovima dade zaključiti puno toga o pokopanoj osobi; društveni status, zanimanje, kult u koji je vjerovala itd. Pronađen je novac potreban pokojniku da za ulazak u svijet mrtvih Haronu plati prijelaz preko rijeke, uljne svjetiljke koje su pokojniku trebale osvjetljavati put te brojni dugi predmeti koji bi mu mogli biti korisni na drugome svijetu.

S druge strane, antropološka analiza otkriva spol, starost i dob te bolesti od kojih je osoba bolovala. Tako je nalaz iz jednoga groba srušio teoriju o tome da su sifilis u Europu donijeli Kolumbovi mornari jer je analiza pokazala da je pokopani muškarac početkom prvoga milenija bolovao upravo od te bolesti. Nalazi predmeta visoke umjetničke vrijednosti govore i o tome da su u Jadru živjeli i bogati s istančanim ukusom za ljepotu i umjetnost.

Posjetitelji izložbu mogu pogledati do 29. srpnja.

 

Foto:metkovic.hr

Neretva u hercegovačkom dijelu nije zdrava za kupanje

Prema podacima analize vode koju je provela Agencija za vodno područje Jadranskog mora na području uzvodno od Metkovića, Neretva nije zdrava za kupanje jer vrijednosti koncentracije bakterija prekoračuju dozvoljene vrijednosti propisane smjernicama EU.

Jedno od mjesta s najvećom koncentracijom enterokoka je mjesto Baćevići 1900/100 ml, a dozvoljena granica je 400/100 m, a za Escherichiju 1000/100ml.

Slična je situacija i kod Mostara, a kod Konjica je nešto niža 1500/100ml.

Nizvodno, kod Žitomislića je analiza pokazala da je kvaliteta vode zdrava ali blizu gornjih vrijednosti, 300/100 ml.

Za područje nizvodno od Metkovića nemamo podatke. Napominjemo da je prema analizi Zavoda za javno zdravstvo naše županije more na Ušću zdrava za kupanje.

Udruga O. A. Gabrić dobitnica nagrade u sklopu Dana otvorenih vrata udruga 2018.

Podsjećamo da su udruge širom Hrvatske otvorile svoja vrata zainteresiranim građanima kroz gotovo 500 različitih događanja tijekom trodnevne manifestacije Dani otvorenih vrata udruga 2018.

Povjerenstvo sastavljeno od predstavnika Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske odabralo je 4 udruge koje će dobiti godišnju pretplatu na časopis Udruga.hr. Sudionici su odabrani na temelju angažmana na Danima otvorenih vrata udruga, popraćenosti događanja u medijima te zaprimljenim popratnim materijalima i prilozima (slikama i video zapisima s događanja te dokazima popraćenosti u lokalnim medijima).

Udruge koje su osvojile nagradu su:

  1. Centar za mladež Zaprešić
  2. „SRCE“ – Udruga djece s teškoćama u razvoju, osoba s invaliditetom i njihovih obitelji
  3. Udruga slijepih Istarske županije
  4. Udruga “Otac Ante Gabrić”

Udruga Otac Ante Gabrić obilježila je Dane otvorenih vrata udruga predstavljajući čitav niz aktivnosti koje se provode tijekom cijele godine. Međugeneracijsko druženje pod nazivom Kako su živjeli naši stari proteklo je u druženju s učenicima osnovne škole Stjepana Radića koji su predstavili projekt Kulturna baština nas oplemenjuje. Kroz predstavljanje projekta oživljavao se i zavičajni govor.

Rezultati 24-satnog nadzora brzine

Obzirom da je brzina najčešći uzrok prometnih nesreća, često onih s najtežim posljedicama, od 27. lipnja do 28. lipnja, 24 sata u kontinuitetu na području cijele Republike Hrvatske, pa tako i na području Policijske uprave dubrovačko-neretvanske provedena je akcija pojačanog nadzora prometa.

Na području Policijske uprave dubrovačko-neretvanske ukupno je kontrolirano 308 vozila na 60 lokacija. Utvrđeno je 65 prekršaja od kojih 52 zbog prekoračenja brzine. Najveća izmjerena brzina kretanja vozila iznosila je 106 km/h (u mjestu Čajkovići kod Dubrovnika) gdje je brzina kretanja prometnim znakom ograničena na 60 km/h, dok je najveća izmjerena brzina van naselja iznosila 140 km/h, a evidentirana je na dionici ceste D-8 kod Ploča, gdje je ograničenje brzine po kategoriji ceste 90 km/h.

U prvih pet mjeseci 2018. godine na prometnicama Policijske uprave dubrovačko-neretvanske dogodilo se 58 prometnih nesreća čiji je uzrok bio nepropisna brzina kretanja vozila. U tim prometnim nesrećama dvije su osobe smrtno stradale, 11 osoba je teško, a 40 lakše ozlijeđeno.

Koristimo priliku još jednom pozvati vozače da poštuju ograničenja brzine i svoju vožnju prilagode uvjetima na kolniku i na taj način zaštite ne samo svoj život nego i živote drugih sudionika u prometu, priopućuju iz PU dubrovačko-neretvanske.

Najava akcije prometne policije

U noći sa subote na nedjelju policijski službenici prometne policije će na prometnicama cijele Policijske uprave dubrovačko-neretvanske provesti pojačani nadzor alkoholiziranosti vozača.

Danas slavimo blagdan apostolskih prvaka Petra i Pavla

Dvojica velikana kršćanstva i dvojica najvećih apostola zacijelo su sveti Petar i Pavao. Premda se u svom životu nisu puno puta susreli, ipak im je Crkva odredila isti dan za svetkovinu. Bili su zajedno samo tri puta u životu i to u Jeruzalemu, Antiohiji i konačno u Rimu. Njihovu svetkovinu slavimo 29. lipnja. Naime, u Rimu su oba položili svoje živote za Krista i svoju vjeru i to je bio presudan događaj da im Crkva oda počast jednom zajedničkom svetkovinom. I Pravoslavna ih crkva slavi također 29. lipnja, ali prema Julijanskom kalendaru, tako da im svetkovina u pravoslavaca  pada 12. srpnja prema gregorijanskom (našem) kalendaru.

Život svetog Petra             

Bio je Židov, ribar, tvrdokorni apostol, prvak apostolskog zbora, temelj kršćanske Crkve, prvi papa u Crkvi, raspeti mučenik, svetac. To su atributi koji se mogu pripisati sv. Petru i iza kojih svaki njegov životopisac može čvrsto stajati. Nema točnog podatka koje je godine rođen. Iz Novoga zavjeta znamo da se rodio u židovskoj obitelji u Betsaidi na sjevernoj obali Genezaretskog jezera, a živio je baveći se ribolovstvom s bratom mu Andrijom u Kafarnaumu. Zvao se Šimun.

Šimuna, dok je lovio ribu, sam je Isus zapazio i pozvao ga da ide za njim te će ga on učiniti ribarom ljudi. Šimun se nije dvoumio. Krenuo je za Isusom u neizvjesnost. Isus ga je prozvao Petar, što na grčkom jeziku znači Stijena. I brata mu je Andriju Isus učinio ribarom ljudi. Petar je bio onaj koji je Isusa triput zatajio, pa se pokajao u gorkom plaču. Bio je onaj koji ga je odvraćao od puta u smrt na križu. Isus ga je čak otjerao riječima: „Odlazi od mene, sotono…“ Pa ipak je Petar uza svu svoju ljudsku slabost i kolebljivost ostao do konca vjeran svom Učitelju. Iskazao je veliku Istinu o Isusu rekavši: „Ti si Krist – Pomazanik, Sin Boga živoga!“ A Učitelj ga je zauzvrat stavio u temelje svoje Crkve i dao mu ključeve raja kad je rekao: „Ti si Petar – Stijena i na toj stijeni sagradit ću Crkvu svoju, i vrata je paklena neće nadvladati. Tebi ću dati ključeve kraljevstva nebeskoga…“  Petar je  prvi ušao u grobnicu gdje je Isus bio pokopan nakon uskrsnuća. Iskazao je Uskrslomu triput ljubav i privrženost riječima: „Ti znaš, Gospodine, da te ljubim…“ Bio je s apostolima kad je Duh Sveti na njih sišao. Propovijedao je tada neustrašivo svjedočeći za Uskrsloga Gospodina.

Umro je u Rimu mučeničkom smrću oko 64. godine za cara Nerona pribijen na križ. Nije htio da ga na križ prikuju kao Isusa, jer se smatrao nedostojnim umrijeti kao njegov Učitelj, nego je svoje mučitelje zamolio da križ okrenu naopako te je tako razapet umro. Postoji u ikonografiji, stoga, takozvani Petrov križ ili crux inversa (naopako okrenut križ). Također u kršćanskoj ikonografiji, na slikama sv. Petra se prikazuje s ključevima neba u ruci. Ponekad ga možemo vidjeti kako u ruci drži ribu. Time se hoće kazati da je sv. Petar bio ribar ljudskih duša.

Sveti je Petar zaštitnik Crkve i Rima.

Život svetog Pavla              

Rodio se prema predaji oko 5. godine po Kristovu rođenju u Tarzu, glavnom gradu pokrajine Cilicije, na jugu Male Azije. Potječe iz židovskog plemena Benjaminova. Roditelji su mu dali ime Savao (Šaul) što na hrvatskom jeziku znači onaj koji je izmoljen od Gospodina. Bio je školovan čovjek. Školovao se u Tarzu i u Jeruzalemu. Bio je osvjedočeni progonitelj kršćana.

Prilikom kamenovanja sv. Stjepana bio je nazočan i Stjepanovu odjeću su odložili pored njega. Na putu u Damask da i tu rastjera kršćane, sam mu se je Gospodin Isus obratio oborivši ga s konja na zemlju jakim bljeskom svjetlosti, pri čemu je Savao oslijepio, i riječima: „Savle, Savle, zašto me progoniš?“ Savao odvrati: „Tko si ti, Gospodine?“, a glas odvrati: „Ja sam Isus koga ti progoniš.“ U Damasku je pošao k Ananiji, koji mu je vratio vid položivši na nj ruke. Tada se krstio. Dotadašnji je Savao, veliki progonitelj kršćanstva, izvanrednim Božjim zahvatom, postao Pavao.

Učeni filozof, najveći propovjednik Kristova evanđelja svih vremena. Pisac poslanica. Pisac veličanstvenog Hvalospjeva ljubavi. Učitelj i apostol naroda. Propješačio je Malom Azijom i Grčkom, sve do Rima propovijedajući Radosnu vijest spasenja svim ljudima. Kristov svjedok do smrti koju je mučenički podnio za cara Nerona, kao i sveti Petar, u Rimu oko 65. godine. Svetoga Pavla se najviše u slikarstvu prikazuje s mačem u ruci, jer mu je mačem odrubljena glava. Ili pak na slikama ili kipovima s knjigom svojih poslanica u rukama.

Pod njegovom su zaštitom i mnogi gradovi i neke države.

Foto: hu-benedikt.hr

Završena obnova Ljetne scene GKS-a

Dvomjesečni radovi na sanaciji Ljetne scene GKS-a (II. faza) završeni su prije nekoliko dana pa je to omiljeno okupljalište Metkovaca na kazališnim predstavama, koncertima i kinoprojekcijama spremno za komediju Očeš nečeš, doktor, koja se daje u subotu, 30. lipnja s početkom u 21 sat.

Ustanova za kulturu i sport Metković te je gotovo 180.000 kn vrijedne radove financirala sredstvima koje je dobila putem Natječaja Ministarstva kulture RH, a izvela ih je tvrtka Doko građenje, koja je na Javnom natječaju dala najpovoljniju ponudu.

Nakon odgovarajućih hidroizolacijskih radova vrlo je kvalitetno sanirana Freudenreichova ulazna fasada (polimer cementno ljepilo s utisnutom mrežicom), isto kao i sve žbukane površine atrija, koji je dobio nove podne pločice i elektroinstalaciju. Saniran je i zidić uz desni rub gledališta te ogradni zid uz Neretvu. Na terasi je na propisanu visinu postavljena ograda i izrađen novi rukohvat na spiralnim stubama.

Nakon predstave u subotu, na Ljetnoj će sceni 4. srpnja biti svečano otvorenje EP-a u kajak-kanu maratonu, 22. srpnja premijera filma Mamma mia: Here we go again, 30. srpnja kazališna predstava Tajkuni Glumačke družine Histrion i 8. kolovoza kazališna predstava Taksimetar Teatra Exit. Tijekom ljeta bit će i više kinoprojekcija.

Foto: metkovic.hr

IZ PERA DOMAGOJA VIDOVIĆA Posljednji hrvatski tango u Parizu

Svjetsko nogometno prvenstvo i dalje traje, a mi se malo vraćamo u nedaleku prošlost. Naime, godine 1998. Vatreni su očito bili pretplaćeni na uspjeh jer ih je vodio trener nad trenerima, čije osobno ime jamči mir i slavu, a prezime mu po pučkoj etimologiji označuje blaženo stanje.

Da nismo uvijek gospodari vlastite sudbine, ma kako uspješno bili, pokazuje nadimak Ćiro (koje potječe od Ćiril, što znači gospodar). Njega je jedan od najpoznatijih Travničana (a bilo je zbilja velikana iz toga grada poput Ive Andrića…) navodno ponio po lutku iz predstave jednoga trbuhozborca, koji bi možda i bio zaboravljen da nije bilo Travničana u Zagrebu nesklonih promjenama u imenskoj formuli (gospodar si nogometašima, ali naš si i znamo te prije nego što si to postao).

Ratnici sjajne slave

Hrvatski su brončani reprezentativci uglavnom rođeni na prijelazu iz šezdesetih u sedamdesete godine prošloga stoljeća i njihova su osobna imena u velikoj mjeri odrazom političkih previranja iz toga razdoblja.

Prvo je što uočavamo vrlo malen udio kršćanskih imena. Zabilježena su tek dva: Ante (rekosmo u prošlome broju da je riječ o imenu etrurskoga podrijetla nepoznata postanja) i Petar (stijena), s tim da je nositelj prvoga imena potomak hrvatskih iseljenika. Nositelja je narodnih i stranih imena među nogometašima bilo podjednako.

Među nositeljima su narodnih imena bila dva Gorana i dva Zvonimira. Iako je narodno ime Goran (potječe od imenice gora) u hrvatskoj antroponimiji zabilježeno još u XIV. stoljeću u Boki kotorskoj, od druge se polovice XX. stoljeća uglavnom nadijevalo prema nadimku Ivana Kovačića zvanoga Goran nastala od etnika Goran(in), stanovnik Gorskoga kotara.

Hrvatsko proljeće utjecalo je na češće nadijevanje imena hrvatskih narodnih vladara (nositelji osobnoga imena Zvonimir trebala bi pozivati na mir, ali očito ne pod svaku cijenu ako se prisjetimo odvažnosti Bana Bobana na utakmici Dinamo – Crvena zvezda 1990.). Našlo se tu i nositelja narodnih imena Davor (ime slavenskoga boga rata; srodan Marsu i Aresu), Dražen (prema drag), Krunoslav (okrunjen u slavi; katkad se tako prevodilo kršćansko ime Stjepan), Vladimir (vlada u miru), Zoran (od zora; u primorskim krajevima to osobno ime puk povezuje s kršćanskim imenom Juraj) te etnonimskoga imena Slaven (podsjeća na sveslavenske težnje koje su trebale olakšati život svim Slavenima pod austrougarskom čizmom).

Među nositeljima stranih imena bila su po dva Roberta i Igora. Ponovno upadamo u zabludu misleći da je strano ime Robert razmjerno novo u Hrvata. Ne, ono je zabilježeno u XII. stoljeću, ali je tek odnedavna povratilo sjajnu slavu (ime je nosilo to značenje). Obojica su njegovih nositelja igrala svojedobno u kraljevskome klubu, Realu. Igore smo posudili od Rusa, a Rusi od Germana. S obzirom na borbenost jedinoga Metkovca u tadašnjoj reprezentaciji i jedinoga Hvaranina, nije im slučajno dano ratničko ime.

Ruski se utjecaj ogleda i u osobnome imenu Aljoša (prema Aleksandar, branitelj, a Vatreni se Lakat rado branio oštrim dijelom ruke), talijanski u imenima Dario (nastalo prema imenu perzijskoga kralja koji je držao bogatstvo), Marijan i Mario (pučki morski ili prema Marija, obljubljena) te Silvio (šumski; imali smo nekoć i mi takva narodna imena, primjerice Šumelj), a albanski u Ardijan (Ardijejac, pripadnik jednoga od ilirskih plemena).

Procjena sudačke štete prije VAR-a

Prezimena su izvornih Vatrenih uglavnom nastala od osobnih imena. Prema kršćanskim su imenima nastala prezimena Blažević (iako je Ćiro blagoglagoljiv, ime mu znači mucavac), Jarni (lik imena Bartolomej u značenju sin Talmajev, tj. sin osobe kojoj je potrebna krema protiv bora jer osobno ime Talmaj i srodno Ptolomej znači naboran, izbrazdan), Jurčić i Jurić (prema Juraj, ratar), Marić (prema Marija, ljubljena), Šimić (prema Šimun, Bog je čuo), Tudor (prema Teodor, hrvatski Božidar) i Vasilj (usp. Vasilije/Bazilije, kraljevski; među Hrvatima je to osobno ime potvrđeno barem od XV. stoljeća).

Narodna su se imena odrazila u prezimenima Bilić (usp. Bjeloslav; osobno se ime obično nadijevalo osobama sa sijedim ili plavim pramenovima, a bivši nam je reprezentativac djelomično prosijedio tek kad je sam postao izbornikom), Boban (prema Bogdan, a zbilja je bio bogomdan igrač) i Stanić (prema Stana od Stanislava, ona koja zastane u slavlju).

Prezimena su muslimanskoga postanja, koja su u Hrvata često nastajala od kodnih imena nadijevanih kako Osmanlije ne bi razlikovali raju od muslimana, Asanović (prema Hasan, lijep, krasan) i Šerić (od Šehrija, građanin, danas bi se reklo urbani tip).

Prezime je Čakovačke Mačke (Dražena Ladića) nastalo od pomađarenoga lika slavenskoga imena Vladislav (vladati u slavi). Nadimačkoga su postanja prezimena nastala po nesvakidašnjim navikama (Mamići su raspomamljeni, a Mrmići vole mrmljati), o modi računa ne vode Krpani, na bezroge životinje upućuje prezime Šuker, a na domaće Kozniku (od koza; velik je udio albanskih prezimena slavenskoga postanja).

Od naziva zanimanja nastala su prezimena Soldo (prema soldat, vojnik) i Štimac (kako je Igor procjenjivao suparničke napade, predci su mi procjenjivali poljsku štetu).

Na podrijetlo prvotnih nositelja upućuju prezimena Prosinečki (prema mjestu Prosinec nedaleko od Zaprešića, čije se ime dovodi u vezu s nazivom žitarice proso) i Vlaović (prema Vlah).

Kol’ko nas ima

Izvorni su Vatreni po mnogo čemu ušli u legendu, što je najrazvidnije i po tome koliko im je slikovitih nadimaka nadjenuto (od Vatrenoga Lakta, preko Čakovačke Mačke do Bana Bobana i Žutoga). Hoće li ih i ovaj naraštaj zavrijediti, ostaje nam vidjeti.

Metkoviću je na ponos to što je imao jednoga od simbola Vatrenih, a koliko su Metkovke fatalne, pokazuje podatak da su među njima u Francuskoj bila i dva metkovska zeta. Poslije se Metković dičio Igorom Štimcem kao izbornikom i Dariom Srnom kao kapetanom, a i danas je, koliko mi je poznato, jedan reprezentativac metkovski zet… Ako ne znate koji je, raspitajte se na štekatu u Make… Tamo su i meni sve rekli, a dotad sam živio u blaženu neznanju.

NATJEČAJ Mali poljoprivrednici uzmite 15 000 eura!

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju objavila je natječaj za provedbu tipa operacije 6.3.1. “Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava” iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020.

Svrha ovog natječaja je pomoći malim poljoprivrednim gospodarstvima u njihovu prijelazu na tržišno orijentiranu proizvodnju, održivom razvoju, uključenje članova gospodarstva u rad na poljoprivrednom gospodarstvu i zaradu dovoljno prihoda za dostojanstven život za ostanak na ruralnom području čime se pridonosi smanjenju nezaposlenosti na ruralnom području.

Prihvatljivi korisnici su mala poljoprivredna gospodarstava upisana u Upisnik poljoprivrednika, ekonomske veličine iskazane u ukupnom standardnom ekonomskom rezultatu poljoprivrednog gospodarstva od 2.000 eura do 7.999 eura. Visina potpore po korisniku je 15.000 eura u kunskoj protuvrijednosti, a intenzitet potpore je 100%.

Ukupan iznos raspoloživih sredstava javne potpore na ovom Natječaju iznosi 279.000.000 kuna.

Zahtjev za potporu može se popunjavati i podnositi u AGRONET-u od 30. kolovoza 2018. godine od 12:00 sati do 13. prosinca 2018. godine do 12:00 sati.

Upite vezane za natječaj možete postaviti putem sustava ”Pitanja i odgovori”.

Detaljnije o natječaju možete pročitati OVDJE.

FOTO Sve je spremno za spektakl na Neretvi

Sve je spremno za Europsko prvenstvo u kajak-kanu koje će se održati u Metkoviću od 2. do 8. srpnja. Za Metković i dolinu Neretve je ovo značajan događaj jer je prvi put da se na ovom prostoru održava europsko prvenstvo i stoga možemo slobodno reći da će to biti povijesni događaj i za sada najveća sportska manifestacija u Metkoviću i Dolini.

Prema rasporedu događanja 2. i 3. srpnja bit će utrke veterana, a 4. srpnja navečer bit će svečano otvorenje na Ljetnoj pozornici GKS-a na kojoj će biti naša proslavljena skijašica i predstojnica Središnjeg državnog ureda za šport RH Janica Kostelić, predsjednik Europskog kajakaškog saveza i drugi gosti. Nakon toga slijede utrke juniora i seniora koje su na rasporedu od 5. do 8. srpnja.

Utrke će biti ujutro od 8,30 do 12 sati i popodne od 17 do 20 sati, a finala u subotu i nedjelju, 7. i 8. srpnja. Sve će se odvijati na potezu od Lučkoga mosta do Veletržnice.

Nekoliko zanimljivosti uoči održavanja Europskog prvenstva:

  • Za prvenstvo je iz Italije dopremljen automatizirani startni sustav za čamce, koji će biti postavljen kod Lučkog mosta, a koji je širok gotovo kao i širina rijeke Neretve. To je ujedno i najzahtjevniji dio opreme kojeg će postavljati veslači VK Neretvanskog gusara, članovi organizacijskog odbora i volonteri i to dan uoči regate. On će u cjelini biti postavljen metar ispod nivoa rijeke Neretve, a radi na principu hidraulike;
  • Osim veslanja na utrkama, veslači moraju i trčati na djelu staze koja će biti prekrivena zelenim tepihom i pri tom noseći svoj čamac, što će se odvijati na potezu od Male rive do samog mosta, gdje će biti postavljeni ulazni i silazni pontoni;
  • na trčanju na navedenom potezu veslače može pratiti i trener koji ima pravo pružiti veslaču osvježavajuće energetsko piće i hranu;
  • Sportska televizija snimat će ovaj događaj, a u pauzama prijenosa na televiziji će se „puštati“ video promotivni filmovi doline Neretve i Grada Metkovića;
  • Sva oprema veslača biti će pod stalnim nadzorom zaštitara ali i policije;
  • ukoliko tehnička komisija iz Europskog saveza bude zadovoljna ostvarenim naporima i odvijanjem prvenstva, izgledna su i druga veća natjecanja iz ovog sporta u budućnosti;
  • najveći cilj ovog Europskog prvenstva, jesu veslačke pripreme klubova i reprezentacija koje posjete naš grad, i to u zimskom periodu, kada su njihove rijeke i jezera zamrznuti ili iz drugih razloga nisu plovni, a to je prilika i za naš sportski turizam;
  • Pok. Matija Ljubek , naš najtrofejniji kanuist i jedan od najuspješnijih hrvatskih sportaša uopće, (osvajač dvaju zlatnih te po jedne srebrne i brončane Olimpijske medalje) je redovito dolazio na veslačke pripreme na Neretvu prije svih svojih velikih natjecanja, te je svoj kajak držao u hangaru veslačkog kluba Neretvanski gusar.

Zadnje objavljeno