Iz Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije poslana je obavijest o trenutnoj situaciji vezano uz ospice:
Od 25. srpnja 2018. g. do 10. lipnja 2018. g. u Dubrovačko-neretvanskoj županiji utvrđeno je 12 slučajeva ospica.
Obavještavamo sve građane koji razviju simptome koji mogu upućivati na početne simptome ospica (povišena temperatura, curenje nosa, kašalj, crvenilo očiju) a iz bilo kojeg razloga sumnjaju da su se zarazili virusom ospica (npr. bili su u kontaktu s osobom oboljelom od ospica ili s osobom koja je imala osip uz povišenu tjelesnu temperaturu, u zadnjih 3 tjedna od pojave simptoma bili su u zdravstvenoj ustanovi) da učine sljedeće:
ne odlaze u ordinacije liječnika obiteljske medicine, pedijatara, zavode za hitnu medicinu već da se PRVO telefonom jave svom liječniku obiteljske medicine / pedijatru i pojasne im simptome
u slučaju opravdane sumnje, liječnik obiteljske medicine / pedijatar uputit će pacijenta direktno na Infektološki odjel OB Dubrovnik i to na stražnji ulaz bolnice (cestom iza glavnog ulaza u bolnicu). Treba paziti da pri tome budu u kontaktu sa što manjim brojem ljudi.
Ove upute trenutno su važeće i podložne su promjenama sukladno razvoju situacije.
Pozivamo sve roditelje/skrbnike/staratelje da cijepe svu necijepljenu djecu. Također, pozivamo na cijepljenje sve nezaštićene zdravstvene radnike i radnike dječjih vrtića.
Protekli tjedan profesorice Branka Vladimir i Jagoda Krešić iz Gimnazije Metković provele su u Rumunjskoj, u gostima kod partnerske škole Ion Luca Caragiale u mjestu Tulcea. Bio je to posljednji susret partnera u trogodišnjem Erasmus plus projektu Tragovima rimskih careva / Following the Footprints of Emperors, u kojem smo proučavali zajedničku rimsku baštinu u osam partnerskih zemalja.
Osim rimskih nalazišta, rumunjski domaćini pokazali su svojim gostima i glavni grad Bukurešt s monumentalnom zgradom Parlamenta, te ih poveli na Crno more i na Deltu Dunava. Grad-domaćin, Tulcea, raznolik je i živahan grad s mnoštvom etničkih skupina koje žive mirnim suživotom. Što je posebno zanimljivo za nas, Tulcea je i izvrstan je primjer turističkog procvata na močvarnom području, budući da Delta Dunava kao zastićeni biorezervat privlači mnoge posjetitelje i ljubitelje prirode.
Partneri su se ovim tjednom zaključili trogodišnji rad na zajedničkom projektu koji je donio mnoge neprocjenjive doživljaje posebno učenicima koji su putovali u strane zemlje, te nam je svima proširio vidike i obogatio obrazovni rad. Do slijedećih susreta u budućim projektima!
1 of 3
Piše: prof. Branka Vladimir | Foto: Gimnazija Metković
Osumnjičen je 27-godišnjak da je tijekom večernjih sati 1. lipnja, u gradu Ploče iz obiteljske kuće 46-godišnjaka, u sklopu koje se nalazi i njegov poslovni ured, otuđio preko 18 tisuća kuna, stoji u priopćenju PU dubrovačko-neretvanske.
Tjedno izvješće za promet
U proteklom tjednu na području Policijske uprave dubrovačko-neretvanske zabilježeno je 15 prometnih nesreća, od kojih 6 s ozlijeđenim osobama u kojima je 1 osoba teže, a 5 ih je lakše ozlijeđeno, dok je s materijalnom štetom zabilježeno 9 prometnih nesreća.
Pred nama je nekoliko sunčanih dana s vrlo visokim temperaturama zraka. Meteorolozi u unutrašnjosti zemlje najavljuju umjerene toplinske udare. Od srijede će opet nastupiti razdoblje s umjerenom naoblakom s mogućim neverinima.
Ponedjeljak i utorak donose pretežno sunčano i suho vrijeme. U popodnevnim satima u zaobalju može biti umjerenog razvoja naoblake s kojim će uglavnom uz granicu s BiH biti slabih i prolaznih pljuskova s grmljavinom.
U ponedjeljak će puhati slab maestral, a u utorak će zapuhati slabo jugo. Vrlo toplo i vruće s najvišim dnevnim temperaturama od 28 do 33°C.
Srijeda će označiti početak novog nestabilnijeg razdoblja. Bit će promjenjivo s izmjenama sunčanih i oblačnih razdoblja, a već od jutra ponegdje može biti slabih grmljavinskih pljuskova. Ujutro većinom slab vjetar, popodne slab do umjeren zapadnjak i sjeverozapadnjak. Bit će malo svježije u odnosu na utorak.
Prošla je točno godina dana otkako je aktualni gradonačelnik Dalibor Milan (HDZ) preuzeo vlast od svoje prethodnice Katarine Ujdur (MOST) nakon što ju je za stotinjak glasova pobijedio u drugom krugu lokalnih izbora.
Ono što je bitno obilježilo ovo razdoblje su nova pravila u raspodjeli financijskih sredstava iz Proračuna RH kojima je izvorni gradski proračun podebljan za 18,7 milijuna kuna, odnosno za 100% što bi uvelike trebalo rasteretiti do tada prenapregnute gradske financije.
Prošla je prva godina aktualne gradske vlasti pa vas pitamo: Kako ocjenjujete njihov rad?
U Čapljini je jučer, 9. lipnja održan drugi Međunarodni turnir u mini rukometu na kojem su sudjelovale 22 ekipe iz BiH i Hrvatske među kojima i dvije iz Metkovića.
U kategoriji godište 2009. najbolji su bili dječaci iz Rukometne škole Metkovićkoje vodi trener Savko Ujdur. Srebrom su se okitili dječaci iz Rukometne akademije Čapljina, a broncom iz RK Izviđač.
U kategoriji godište 2008. najbolji su bili dječaci iz Rukometne akademije Čapljina. Drugo mjesto su osvojili dječaci iz RK Metković 1963 koje vode treneri Filip Romić i Jure Volarević. Treće mjesto je pripalo RK Izviđaču.
U organizaciji Udruge lađara Gusari Komin povodom blagdana Sv. Ante jučer je u Kominu s početkom u 18 sati održan prvi Lađarski kup sv. Ante na kojem je nastupilo 11 lađarskih ekipa.
Stazu dugu 10 kilometara najbrže su odveslali domaćini, lađari UL Gusar, druga je bila ekipa UL Stablina, a treća UL Gospa Karmelska iz Krvavca.
Poredak:
1. UL Gusar Komin
2. UL Stablina
3. UL Gospa Karmelska Krvavac
4.UL Južnjak Ploče
5. UL Baćina
6. UL sv. Ilija Metković
7. Veterani IV. gbr.
8.UL Jerkovac
9.UL Gusari Komin II.
10. Domagojevi gusari Vid – juniori
11. NK Gusar
Domaći proizvođači rajčica od srijede su na teškim mukama – obustavljen je, naime, otkup ovog domaćeg povrća budući da su police trgovina preplavljene pomama iz uvoza, koje se već nude i po akcijskim cijenama!
Uvozne rajčice u Hrvatsku već mjesecima stižu iz Poljske, Albanije, Nizozemske i Turske, a prodaju se po cijeni od 5,99 kuna za kilogram (akcijskoj) do 10 kuna. Zbog ovako niskih iznosa otkupljivači ucjenjuju domaće proizvođače rajčica tražeći da i oni drastično spuste cijenu svojih proizvoda, premda je kod nas berba tek počela i trajat će sve do 1. rujna.
– Kako će itko kupovati domaću pomu u srpnju za 10 kuna ako se sada nizozemska na akciji prodaje za 5,99 kuna?! Prestrašno je to što nam trgovci rade! Otkupljivač mi govori prije neki dan kako ima pomu iz Poljske po cijeni od četiri kune i da mu za toliko dam svoju jer je, u protivnom, neću prodati… To je izvan svake pameti! Ne tražimo mi puno – pet do šest kuna po kilogramu da kupimo repromaterijal. Neka otkupljivač i trgovac uzmu još po dvije kune za sebe i da maloprodajna cijena bude 10 kuna.
– Za kilogram domaćih rajčica to nije puno, a mi od toga živimo jer ne računamo ni na kakve subvencije ili poticaje. Dobio sam vrlo pouzdanu informaciju prema kojoj je “Konzum” ovaj tjedan uvezao 500 tona rajčica i drži ih u svojem centralnom skladištu u Zagrebu. Nema šanse da mi domaći proizvođači u tjedan dana uberemo toliko povrća – kaže poljoprivrednik sa splitskog područja koji je htio ostati anoniman.
Njegovi kolege iz Metkovića požalili su se zbog cijele situacije i ministru poljoprivrede i potpredsjedniku Vlade Tomislavu Tolušiću, najavivši, kao posljednje sredstvo borbe, i blokadu prometnica.
– Država ne uvjetuje velikim trgovcima da moraju imati određeni udio domaćih proizvoda na svojim policama, premda su to, koliko znam, neke druge države EU-a uspješno riješile u korist svojih poljoprivrednika. Kakva je situacija, dovoljno govori činjenica da sam lani svakodnevno jednom našem trgovačkom lancu vozio šleper rajčica, krastavaca i drugog povrća, a sad mi otkupe jednu do dvije palete tjedno – govori nam Ivica Tomaš, suvlasnik tvrtke “TIM TOMAŠ” d.o.o., najvećeg proizvođača povrća u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Za razliku od prethodnog sugovornika, Tomaš drži kako bi domaći proizvođači, što god da se govorilo, propali da nema “Konzuma”, odnosno tvrtki u vlasništvu Agrokor koncerna. Jedna od tih je PIK Vinkovci, koja otkupljuje povrće od domaćih proizvođača, među kojima je i njegova tvrtka.
– Želim poručiti velikim trgovcima da su Hrvati ti koji ostavljaju novac u njihovim objektima, a ne Poljaci, Nizozemci ili Španjolci, čiju proizvodnju pomažu – kaže Tomaš.
Kakva saznanja Ministarstvo poljoprivrede ima o obustavi otkupa domaćih rajčica i može li se pomoći domaćim proizvođačima, pitali smo Tolušića.
– Ministarstvo poljoprivrede zaprimilo je primjedbe više proizvođača koje se, između ostalog, odnose i na uvjete kupoprodaje potencijalno nesukladne Zakonu o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom. Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) žurno će kontrolirati ugovore sklopljene između veletrgovaca i proizvođača te razotkriti jesu li se pri kupoprodaji povrća, odnosno u ovom slučaju rajčice, poštovali svi obvezni elementi ugovora. Dodatno će se kontrolirati i je li riječ o prodaji ispod nabavne cijene – poručio je Tolušić.
500 tona iz uvoza
Iz “Konzuma” smo zatražili potvrdu informacije prema kojoj je ovaj centar uvezao čak 500 tona rajčice dok istovremeno domaći proizvođači, koji su tek započeli berbu, nemaju gdje plasirati svoje proizvode. Odgovor od njih, do zaključenja teksta, nismo dobili.
Pome kao plastika, a opet ih kupujemo
Stručni savjetnik i agronom Igor Gomezelj tvrdi da je kvaliteta uvoznih proizvoda, s naglaskom na rajčice, salate, breskve i jagode, najvećim dijelom neusporediva u odnosu na domaće.
– Roba iz uvoza dolazi nezrela u trgovine i sve se svodi na akcijsku ponudu. Dakle, nije stvar samo u sigurnosti hrane iz uvoza, nego i u kvaliteti. Nije mi jasno ni to što hrvatski potrošači uopće ne provjeravaju deklaracije na proizvodima, na kojima jasno piše je li roba proizvedena u Hrvatskoj ili je uvezena, primjerice, iz Maroka. Istovremeno, potrošači na akcijama u supermarketima kupuju nerealno jeftine rajčice iz uvoza, komentiraju kako je to živa plastika i sutra kupuju istu rajčicu. U Hrvatskoj imamo kvalitetne rajčice, ali pitanje je dokad – kaže Gomezelj, koji navodi kako je u cijeloj priči dobra vijest ta da su postroženi nadzori za uvozne proizvode.
Domaći proizvođači se, naime, nadaju da će barem ozbiljnim nadzorom uvozne robe biti zaštićeni od nelojalne konkurencije i nerealnih akcija u trgovačkim centrima.
Piše: Linda Perić/Slobodna Dalmacija | Foto: Agroklub
Metković je grad od petnaestak tisuća stanovnika na jugu Dalmacije koji je danas poznat po mandarinama, Maratonu lađa, sportašima i političarima… Ipak prvi metkovski brend bilo je danas posve zaboravljeno i propalo poduzeće Razvitak export-import.
Ovo društveno poduzeće je uz Luku Metković najuspješniji projekt u metkovskoj povijesti. Riječna luka je u 19.stoljeću pokrenula gospodarstvo i razvoj grada pretvorivši ga iz beznačajnog pograničnog mjestašca u gradić koji je postao upravno i ekonomsko središte Doline Neretve.
Poduzeće Razvitak je poslije Drugog svjetskog rata osiguralo gradu gospodarski uzlet te ga izvuklo iz anonimnosti. Upravo je Razvitak bio pojam koji je mnogima u drugim republikama bivše Jugoslavije prvi put omogućio da čuju ime jednog malog grada na jugu Dalmacije. Razvitak je tvrtka koja je svoj zenit imala u socijalizmu.
Sve počinje ulaskom partizanskih snaga u Metković 26. listopada 1944. te dolaskom organa vlasti tadašnje Demokratske Federativne Jugoslavije (tek 29. studenog 1945. država mijenja naziv u FNRJ, a dvadesetak godina poslije u SFRJ) na područje kotara Metković. Nova vlast je trebala voditi brigu o opskrbi stanovništva raznom robom te se u tu svrhu već u prosincu 1944. osniva KOTNAPROD. Naziv je skraćenica od Kotarskog nabavnog i prodajnog poduzeća. Spomenuto poduzeće bilo je kratkog vijeka te se šest mjeseci poslije pretvara u podružnicu zagrebačkog GLAVNOPROD-a(Glavno nabavno i prodajno poduzeće Hrvatske). Iste godine metkovska podružnica postaje Opće trgovačko poduzeće koje tek 23. travnja 1947. odlukom Kotarskog narodnog odbora Metković, broj 7550/47 prerasta u Kotarsko trgovačko poduzeće ”Razvitak”.
Početci su bili skromni te Razvitak ima svega deset radnika u maloj baraci na desnoj obali Neretve. Bavi se prodajom raznih artikala samo na području Metkovića. U drugoj godini poslovanja broj zaposlenih se utrostručio, a djelatnost je proširena na ugostiteljstvo i prijevoz putnika. Te je godine nabavljen i agregat za električnu struju za potrebe restorana, te dva čamca Stanko i Svedarka. Zahvaljujući Razvitku prvi put su uspostavljene redovne autobusne linije Metkovića s Blacama, Slivnom, Opuzenom i drugim mjestima u Neretvi.
Pojedine djelatnosti koje su pokrenute se s vremenom osamostaljuju te Razvitak postaje trgovačko poduzeće mješovitom robom. Već 1950. godine stvorena je mreža od dvanaest trgovina u Metkoviću, Vrgorcu, Velikom Prologu, Kominu, Gradcu, Opuzenu, Rogotinu, Novim Selima i Zavojanama koje su se opskrbljivale iz skladišta u Metkoviću. Broj zaposlenih se u odnosu na prošlu godinu udvostručio. Ubrzo dolazi i do promjena u ekonomskoj politici SFRJ koje omogućavaju poduzeću bolje poslovanje te se povećao promet robe za 600%. Ove promjene omogućile suzapošljavanje dodatnih sto ljudi.
Pored predstavništva u Zagrebu koje je postojalo od samih početaka, otvorena i predstavništva za nabavu robe u Beogradu, Sarajevu i Ljubljani. 1953. godine dolazi do promjene imena te Razvitak postaje Razvitak, veletrgovačko poduzeće. Unatoč imenu veletrgovačko nastavlja se poslovati na malo s naftnim derivatima te građevnim i ogrjevnim materijalom. Već tada ostvarivala se uspješna suradnja s dvije tisuće poslovnih partnera.
Iduće godine poduzeće se registriralo za vanjsko-trgovinske djelatnosti te ponovno mijenja ime u Razvitak, veletrgovačko poduzeće import-export Metković.
Razvitkova logistika je u poratnom razdoblju omogućila osposobljavanje Luke Metković za rad. Razvitak je u tom razdoblju omogućio stvaranje Progresa, Gradske špedicije te još niza manjih poduzeća. Značajne su i donacije za izgradnju puta prema Vidu (sedam milijuna tadašnjih dinara), otkupa zemljišta gdje se danas nalazi gimnazija, izgradnju Doma kulture. U tih prvih deset godina izgrađena je i trokatnica na današnjem Trgu kralja Tomislava za smještaj radnika.
Od 1957. do 1962. Razvitak se bavi isključivo veleprodajom uz uvoz i izvoz. Povratak na maloprodajnu djelatnost događa se poslije 1962. Izgrađuju se nove maloprodajne trgovine, a dio dotadašnjih poslovnih partnera se integrira unutar poduzeća. Unatoč povratku na maloprodaju, ne zanemaruje se veleprodaja te se proširuju skladišni prostori. Integracijski procesi završeni su 1977. godine.
1. svibnja 1972. otvoren je Elektronski računski centar za obradu podataka. Vrpcu je prerezao tadašnji predsjednik općine Metković Luka Bebić. Prvi stroj bio je IBM-ov System/360/20, a 1983. zamijenjen je s IBM-om 4331. ERC je osim za potrebe Razvitka radio i za 36 drugih poduzeća i ustanova.
Tijekom sedamdesetih i osamdesetih poduzeće posluje uspješno, ostvaruju se dobici, zapošljavaju se novi ljudi.
Razvitak je bio sponzor skoro svim športskim klubovima u Metkoviću, a neki su nosili i njegovo ime kao što su ŽRK Razvitak i RK Razvitak. 1973. utemeljeno je Radničko športsko društvo Razvitak unutar kojeg je utemeljen prvi košarkaški klub u Metkoviću. 1982.godine utemeljen je Karate klub Razvitak koji je nosio to ime do 1991.godine.
Čak se 1987. godine uvodi nova djelatnost – ribarstvo. Nabavljena su tri broda, izvozilo se u Italiju, ali nisu se ostvarili očekivani rezultati. Jedan od simbola grada Metkovića- robna kuća izgrađena je 1981. prema projektu arh. Ante Paljaga. Spomenuti je arhitekt projektirao i poznatu robnu kuću u Mostaru koja je otvorena 1970. godine.
Nakon razdoblja stabilnosti dolaze devedesete. Stanje u Razvitku na kraju socijalizma je vrlo dobro dokumentirano jer je izrađen Elaborat o procjeni vrijednosti Poduzeća na dan 31. prosinca 1991.
Elaborat je izradilo Poduzeće za projektiranje, konzalting, inženjering, informatiku i vanjsku trgovinu s p.o. TEB-inženjering, Zagreb. Elaborat sadrži usporednu bilancu stanja po knjigovodstvenoj i procijenjenoj vrijednosti, obrazloženje primijenjene metode procjene, knjigovodstvenu i procijenjenu vrijednost Poduzeća. Pri izračunu vrijednosti Poduzeća korištena je statična metoda procjene.
Strukturu poduzeća 1991. godine činile su sljedeće radne jedinice: Radna zajednica, Maloprodaja, Komercijala, Vanjska trgovina, Meso, Kooperacija, Transport, Skladišta, Ugostiteljstvo i Ribarstvo.
Knjigovodstvena vrijednost Razvitka na dan 31. prosinca 1991. je iznosila 1.548.295.000.- HRD ili 28.150.818,- DEM, a procijenjena vrijednost u Elaboratu bila je 2.791.771.000.- HRD ili 50.759.473,- DEM.
Dana 31.prosinca 1991. popisana je sljedeća imovina: 1 robna kuća, 160 prodavaonica prehrambenih i neprehrambenih proizvoda, 30 specijaliziranih skladišta s oko 11 000 m2 skladišnog prostora, hladnjača kapaciteta 400 vagona rashladnog prostora, pekara, sušionica pršuta, klaonica s rashladnim prostorom, tri broda za lov ribe, 50 teretnih vozila ukupne nosivosti 300 tona, hotel u Metkoviću kapaciteta 72 ležaja, 4 ugostiteljska objekta, te turističko naselje Klek kapaciteta 513 ležajeva sa svim pratećim objektima. Najveći broj objekata se očekivano nalazio u Metkoviću, a ostali objekti na području SR Hrvatske nalazili su se u Kleku, Korčuli, Dubrovniku, Omišu, Makarskoj, Imotskom, Zagrebu, Hvaru, Pločama i Varaždinu.
Osim u Hrvatskoj, Razvitak je imao svoje trgovine širom bivše države, naročito u Bosni i Hercegovini. Tamo je Razvitak bio prisutan u Mostaru, Čapljini, Bjelini, Ljubinju, Nevesinju i Sarajevu. Tržište nabave je bilo na području Slavonije, Sjeverozapadne Hrvatske, Dalmacije i Slovenije, dok je prodaja bila uglavnom usmjerena na Dalmaciju, Zagrebačku regiju, Sloveniju, Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru.
Na kraju 1991. u Razvitku je radilo tisuću šesto ljudi. Radnički savjet je 13. studenoga 1992., donio Program pretvorbe. Taj program označava kraj društvenog poduzeća Razvitak. Tada nastaje Dioničko društvo RAZVITAK, za trgovinu, proizvodnju, ugostiteljstvo i usluge. O tom dioničkom društvu pisala je redovno Slobodna Dalmacija, a i dan danas se u medijima spomene u negativnom kontekstu.
Razvitak danas više ne postoji. Pao je kao jedna u nizu žrtava privatizacije. Ostat će u sjećanju mnogih Metkovaca kao njihovo radno mjesto ili njihovih članova obitelji. Za Razvitkom u Metkoviću osim manjih objekata ostaju zgrade današnjeg suda i bivša Robna kuća u centru grada, koja je jedan od prepoznatljivih simbola našeg grada.
Osim sjećanja i materijalne ostavštine Razvitak ostavlja za sobom i Metković kakav je danas. Da nije bilo Razvitka, ne bi bilo ni gospodarskog, kulturnog i športskog razvitka grada Metkovića. Može se s pravom reći da je ime koje mu je dano 1947. u potpunosti opravdao.
Sinoć, 8. lipnja na GP Karasovići u osobnom vozilu albanskih registarskih oznaka pristupio je 41-godišnji državljanin Albanije u pratnji supruge i dvoje maloljetne djece. Zbog intenzivnog mirisa laka koji se osjetio u vozilu, policijski službenici Policijske postaje Gruda, u suradnji s djelatnicima carine, pristupili su pregledu vozila te su uočene preinake na podvožju vozila, stoji u priopćenju PU dubrovačko-neretvanske.
Potom je, temeljem naloga Suca istrage Županijskog suda u Dubrovniku, izvršena detaljna pretraga vozila, te je u podovima ispod vozačevih i suvozačevih nogu pronađeno 53 paketa sa oko 23 kg marihuane i 8 paketa sa nešto više od 5 kg hašiša.
Navedena droga je oduzeta, dok je kriminalističkim istraživanjem utvrđena sumnja da je 41-godišnjak počinio kazneno djelo neovlaštene proizvodenje i prometa drogama te će isti tijekom večernjih sati biti doveden pritvorskom nadzorniku Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.
Poduzeće Razvitak je poslije Drugog svjetskog rata osiguralo gradu gospodarski uzlet te ga izvuklo iz anonimnosti. Upravo je Razvitak bio pojam koji je mnogima u drugim republikama bivše Jugoslavije prvi put omogućio da čuju ime jednog malog grada na jugu Dalmacije. Razvitak je tvrtka koja je svoj zenit imala u socijalizmu.
Iduće godine poduzeće se registriralo za vanjsko-trgovinske djelatnosti te ponovno mijenja ime u Razvitak, veletrgovačko poduzeće import-export Metković.
Razvitak je bio sponzor skoro svim športskim klubovima u Metkoviću, a neki su nosili i njegovo ime kao što su ŽRK Razvitak i RK Razvitak. 1973. utemeljeno je Radničko športsko društvo Razvitak unutar kojeg je utemeljen prvi košarkaški klub u Metkoviću. 1982.godine utemeljen je Karate klub Razvitak koji je nosio to ime do 1991.godine.
Strukturu poduzeća 1991. godine činile su sljedeće radne jedinice: Radna zajednica, Maloprodaja, Komercijala, Vanjska trgovina, Meso, Kooperacija, Transport, Skladišta, Ugostiteljstvo i Ribarstvo.
Razvitak danas više ne postoji. Pao je kao jedna u nizu žrtava privatizacije. Ostat će u sjećanju mnogih Metkovaca kao njihovo radno mjesto ili njihovih članova obitelji. Za Razvitkom u Metkoviću osim manjih objekata ostaju zgrade današnjeg suda i bivša Robna kuća u centru grada, koja je jedan od prepoznatljivih simbola našeg grada.
