Od 18. do 21. svibnja 2023. u Metkoviću će se održati 38. Smotra folklora jadranske Hrvatske Na Neretvu misečina pala.
Svečano otvorenje Smotre bit će na Trgu kralja Tomislava u petak, 19. svibnja s početkom u 18 sati.
Od 18. do 21. svibnja 2023. u Metkoviću će se održati 38. Smotra folklora jadranske Hrvatske Na Neretvu misečina pala.
Svečano otvorenje Smotre bit će na Trgu kralja Tomislava u petak, 19. svibnja s početkom u 18 sati.
U Gradskom kulturnom središtu Metković 13. svibnja 2023. (subota) u 18 sati bit će otvorenje izložbe fotografija s Prvenstva Hrvatske u podvodnoj fotografiji.
Bit će izloženo 38 fotografija, a organizator izložbe je ŠKEK Delta 5 uz podršku Zajednice tehničke kulture Grada Dubrovnika, Udruge Malo more Komarna i Ronilačkog kluba Dubrovnik.
Istoga dana, od 16 do 17 sati ŠREK Delta 5 s partnerima će održati Radionicu robotike i programiranja bez ekrana za djecu.
Želja brojnih trkača postaje stvarnost: 29. svibnja održat će se drugo izdanje utrke Pelješkim mostom! Nova je to prilika za sve koji žele doživjeti pravi trkački spektakl na jednom od najvećih mostova u Europi, ali još i važnije, simbolu hrvatske povezanosti za kojim se čeznulo doslovno stoljećima.
Utrka duga 5,5 kilometara ovaj će put startati u 20:30.
Cijena startnine iznosi 27 eura, a paket za trkače uključuje službenu majicu, finišersku medalju, startni broj, mjerenje vremena i okrepu.
Svi željni sudjelovanja mogu se prijaviti putem službene stranice Du Motiona, uz važnu napomenu kako je uvjet za prijavu minimalno 10 godina starosti.
Povodom Dana Dubrovačko-neretvanske županije u tvrđavi Revelin održan je koncert Dubrovačkog simfonijskog orkestra pod ravnanjem maestra Pavla Zajeca, uz izvedbe mladih umjetnika glazbenih škola s područja Županije.
Svoje talente pred publikom su predstavile i učenice Osnovne glazbene škole Metković Matea Gutić na violini, Nela Bulum na klarinetu i Ema Bulum na flauti, a osim njih i Paula Ćatić na violini, Lovro Marković na violončelu te Karmen Begić također na violini.
Fotogaleriju možete pogledati na službenoj stranici DNŽ.
Loše vrijeme je tradicionalnu svečanost Zajednice športa Dubrovačko neretvanske županije iz Sponze preselila u Knežev dvor u kojem su uručene nagrade za najuspješnije u protekloj godini, objavio je Dubrovački vjesnik.
Zajednica je i ovaj put nagradila najuspješniju nadu županijskog sporta u obje konkurencije, ženskoj i muškoj, zatim uručila nagradu za najuspješniji Županijski sportski savez, dodijelila posebna priznanja, između ostalog za životno djelo, a u seniorskoj konkurenciji nagradila najuspješnijeg trenera, momčad, žensku ekipu, sportaša i sportašicu.
U seniorskoj konkurenciji laureati su Mateo Semiz, šef struke Judo kluba Dubrovnik 1966. i trener hrvatske reprezentacije, seniori Vaterpolskog kluba Jug Adriatic osiguranje, seniorke Ženskog košarkaškog kluba Ragusa, te vaterpolist Jug Adriatic osiguranja i hrvatski reprezentativac Loren Fatović i judašica Dubrovnika 1966. i hrvatska reprezentivka Petrunjela Pavić.
Košarkašica Raguse i kadetska reprezentativka Ella Majstorović i Luko Vezilić, vratar mlađih uzrasta Vaterpolskog kluba Cavtat su dobitinici nagrade za najuspješniju nadu, dok je Športska zajednica Grada Metkovića preuzela nagradu za najuspješniji Županijski sportski savez.
Zajednica športa odlučila je dodijeliti Cvetani Matić, trenerici košarkašica Raguse, Priznanje za promicanje i izniman razvitak ženskog sporta u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, zatim nagradila je za 90 godina djelovanja Nogometni klub Neretvanac iz Opuzena. Nagrada za izuzetno sportsko postignuće dodjeljena je automobilističkom djelatniku Juraju Popoviću iz Dubrovnika, a najveće priznanje, Nagrada za životno djelo otišla je u ruke Jurici Vukojeviću iz Ploča, bivšem sportašu, dugogodišnjem djelatniku, gotovo 50 godinama sportskom novinaru, koji ove godine obilježava pola stoljeća u sportu.
Piše: Tonči Vlašić / Dubrovački vjesnik
Foto: Boži Radić
Vlada RH na današnjoj je sjednici donijela Odluku o proglašenju kraja epidemije bolesti Covid-19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2.
Odluka je donesena slijedom odluke Svjetske zdravstvene organizacije o kraju pandemije nakon više od tri godine, a nakon što je Hrvatski zavod za javno zdravstvo predložio ministru zdravstva Viliju Berošu proglašenje kraja epidemije koronavirusa u Hrvatskoj, a Ministarstvo taj prijedlog ocijenilo utemeljenim.
S proglašenjem kraja epidemije, s radom prestaje Stožer civilne zaštite, imenovan 20. veljače 2020. Kao operativno tijelo Vlade imenovano za sprečavanje širenja bolesti covid-19, Stožer je donio 530 odluka, održao 201 konferenciju za medije te objavio više od tisuću priopćenja. Odluke vezane uz eventualnu potrebu pridržavanja određenih mjera zaštite, s obzirom na to da virus i dalje egzistira među pučanstvom, nadalje će donositi Ministarstvo zdravstva.
Važno je naglasiti da proglašenjem kraja epidemije građani istekle isprave moraju zamijeniti novima u roku od 30 dana, odnosno u tom roku moraju podnijeti zahtjev za izdavanje novih isprava.
Povodom Međunarodnog dana sestrinstva koji se obilježava u petak, 12. svibnja djelatnici Dnevne bolnice Metković pozivaju sve zainteresirane građane na mjerenje krvnog tlaka i kontrolu razine šećera u krvi.
Akcija mjerenja krvnog tlaka i razine šećera u krvi održat će se ispred Dnevne bolnice Metković u petak, 12. svibnja u vremenu od 9 do 11 sati.
Jutros, 11. svibnja u 5:05 u Opuzenu (D9) dogodila se prometna nesreća u kojoj je sudjelovala dva teretna vozila hrvatskih registracijskih oznaka.
Jedna osoba je zadobila lake, a druga teže ozlijede i obje su bile prevezene u OB Dubrovnik.
Očevid je završio i promet je normaliziran, izvijestili su iz PU dubrovačko-neretvanske. Na mjestu događaja su intervenirali policija, vatrogasci i Hitna medicinska služba.
Foto: JVP Metković
Unatoč velikim preprekama kroz život i uz to što sam mislila da je upis na fakultet nešto nemoguće za mene i da je to cilj koji nikad neću ostvariti, uspjela sam i isplatilo se. Nakon diplomskog planiram upisati još jedan fakultet, teologija me zanima te mi daje snagu i motivaciju za život, za 24sata.hr ispričala je studentica Laure Soče (24), čije školovanje je bilo prožeto preprekama koje je nisu uspjele zaustaviti.
Laura se rodila s cerebralnom paralizom i sljepoćom, no ovu mladu ženu, osim hendikepa, ništa drugo ne razlikuje od njezinih vršnjaka. Voli piti kave s kolegicama s fakulteta, ići na koncerte i u klubove, a njezina mama nam je ispričala koliko je borbe bilo potrebno da Laura ostvari svoje snove i dobije željeno obrazovanje.
– Laura je rođena u Dubrovniku, a mi smo inače iz Metkovića. Kad je navršila sedam godina i trebala krenuti u školu, integracije takve djece tad gotovo nije ni bilo, pa nam je Zagreb bio jedina opcija. Obitelj smo ostavili dolje, nismo znali gdje ćemo ni kako ćemo, ali ona je morala ići u školu jer je mentalno super i mi smo kao roditelji to prepoznali – prisjetila se Laurina mama Stipica Soče.
Roditelji su Lauru prvo željeli upisati u Centar za odgoj i obrazovanje Goljak Zagreb, no poslani su u Centar za odgoj i obrazovanje “Vinko Bek”, koji pohađaju slijepe osobe. Iako su na početku dobili odbijenice od obje škole jer nisu imale prilagođeni program za osobu u invalidskim kolicima sa sljepoćom, uspjeli su Lauru upisati u Goljak uz posjete profesora iz “Vinka Beka”, koji su je učili Brailleovo pismo nekoliko puta tjedno.
– Za učiti Brailleovo pismo moraš koristiti svih deset prstiju, a Laura može koristiti samo jedan prst. Ona ga je savladala, no nikad ga kasnije u praksi nije zbilja koristila, sve joj je slušno – objasnila je Stipica.
Nakon uspješne osnovne škole Laura je upisala srednju, gdje ju je tata Loren vodio i odvozio svaki dan.
– Kad je krenula u srednju školu, nije još bilo pomoćnika u nastavi pa je prvu godinu tata sjedio s njom u klupi i zapisivao cijelo gradivo. Druge godine su već počeli dolaziti asistenti, a tata ju je svaki dan vozio i dovozio iz škole. Tad smo još oboje radili, a onda smo nakon godinu dana borbe uspjeli doći do toga da tata dobije status roditelja njegovatelja, iako tad to nije bilo moguće ako dijete ide u školu.
No pravi problem je odličnoj učenici stigao tijekom polaganja mature. Iako je sve željene predmete položila s peticom, Laura nije mogla proći engleski, koji je zahtijevao pisanje eseja.
– Uspjeli smo Lauru osloboditi matematike jer ima diskalkuliju, a sve ostalo položila je s peticom, osim engleskog. Problem s esejom iz engleskog je slovkanje asistentu, uz smišljanje rečenica u glavi, što je gotovo nemoguće. Dvije godine je izlazila na maturu iz engleskog, jer iako ostalo riješiš s ocjenom pet, ako ne predaš esej, ti automatski padaš. Treću i posljednju godinu polaganja uspjeli smo je osloboditi eseja – objasnili su nam Laura i Stipica.
Mama je s Laurom učila cijelu osnovnu i srednju školu, a jedini joj je uvjet za fakultet bio da joj ne mora nastaviti pomagati. Fakultet je Lauri bio velika želja.
– Ispunila sam uvjet od prvoga dana – ponosno je istaknula Laura, trenutačno studentica diplomskog studija Sveučilišnog centra za protestantsku teologiju “Matija Vlačić Ilirik”.
Laura obožava ići na fakultet, a na samom upisu objasnila je da želi isti tretman kao i “normalni” studenti.
– Svi profesori su izvrsni, a posebno mi je drag profesor Zoran Grozdanov, koji je od početka mog studiranja uz mene. Podržavaju me u svim segmentima, a ja sam im odmah rekla da želim biti ravnopravna s ostalim kolegama. Tako i jest. Po zasluzi, bez gledanja kroz prste. Svi su moj hendikep ostavili sa strane, ja sam obična studentica koja želi izvršavati svoje obaveze.
Laura uči ili samostalno ili uz pomoć asistentice.
– Kad sam krenula na auditivno učenje, na početku me je bilo strah, ali sam shvatila da mi je sa snimkama najbolje. Mogu si vraćati snimku koliko god puta želim i toliko bih dobro naučila da bih nekad mogla ponavljati rečenice ispred snimke. Snimke bih snimala diktafonom na predavanju ili preslušavala literaturu u PDF-u preko aplikacije, što mi je super. Ako ne može ni tako, onda asistentica uči sa mnom, ona mi čita.
Studentica uživa u pripremama za ispit, a stres prije ispitivanja je motivira. Većinu predmeta polaže usmeno jer joj je profesori prilagode. Uz ispijanje kava s prijateljicama, na fakultetu je uspjela pronaći i novu ljubav.
– Upoznali smo se na faksu, on isto ima cerebralnu paralizu, a sve je počelo razmjenom literature. On je malo mlađi od mene, ali znaš kako se kaže, ‘mlađe je slađe’ – kaže Laura uz veliki osmijeh.
Uz studiranje i poneku kavu s prijateljicama, Laura želi ići na spojeve, koncerte i druženja. Na sve aktivnosti prati je asistentica koja joj je vršnjakinja i zajedno studiraju. No problem bi se mogao javiti početkom iduće godine, jer postoji mogućnost da Laura izgubi pravo na asistenta novim zakonom, koji propisuje da osoba s roditeljem njegovateljem ne može imati i asistenta. Zakon će najvjerojatnije stupiti na snagu 1. 1. 2024.
– Meni asistentica treba za kompletan život, da bi mogla živjeti dostojno, kao svi normalni ljudi. Da ne moram čekati roditelje za sve, nekad se uz neizmjernoj ljubavi prema njima želim malo maknuti. Ne znam kako u Ministarstvu to ne shvaćaju, i oni su roditelji, ne bi sigurno željeli biti sa svojom odraslom djecom od 0 do 24. Nema smisla da moram roditelje u sve petljati, želim imati svoju samostalnost, koliko mogu. Ne znam bih li vrištala ili plakala – očajna je Laura zbog novog zakona koji je pred vratima.
Laura je nedavno završila preddiplomski studij i u ruke primila svoju prvu diplomu, na što je iznimno ponosna.
– Za završni sam pročitala literaturu koju mi je mentor preporučio, pa sam asistentici diktirala rečenice, a ona mi je napisala rad. Kad sam dobila diplomu, preplavile su me emocije sreće i nisam mogla suspregnuti suze. Uz veliki trud sam uspjela i isplatilo se. Sad uživam u plodovima svoga rada. Nakon diplomskog planiram upisati još jedan fakultet, teologija me zanima te mi daje snagu i motivaciju za život – zaključila je Laura koja je kod kuće, osim što je studentica, odgovorna starija sestra Rafaelu (6) i Patriciji (7).
Rafi, kako ga doma od milja zovu, boluje od ahondroplazije, rijetke bolesti koja je uzrok patuljastog rasta. U Europi od 2021. godine postoji lijek koji bi mu pomogao, no u Hrvatskoj još nije počela primjena lijeka. Mama Stipica i tata Loren svaki dan se bore sa zakonima i birokracijom za svoju djecu, no uz konstantne prepreke obiteljski dom Soče pršti od ljubavi, zajedništva i motivacije.
– Nije li mi dovoljna ta briga za njih, nego moram po noći čitati zakone, ići na prosvjede i biti pravnik, odvjetnik i psiholog u isto vrijeme. To me boli, a ne to što imam djecu s poteškoćama u razvoju – zaključila je hrabra mama Stipica.
Piše: Petra Anić Božić / 24sata.hr
Foto: privatni album
Povodom obilježavanja Europske noći muzeja, 13. svibnja (subota) Arheološki muzej Narona za posjetitelje pripremio poseban program.
Kustosica-dokumentaristica Sanda Viskić provest će Vas stalnim postavom Muzeja, a naglasak će biti na bogu Hermu (za Rimljane Merkuru), zaštitniku trgovine, koji je za Naronu imao posebno značenje.
Odmah nakon vodstva, pozivamo Vas da prisustvujete predavanju o rimskom novcu koje će održati naš dragi gost iz Dubrovačkih muzeja Darko Milošević, arheolog, kustos i autor izložbe koja se trenutno nalazi u našem Muzeju.
PROGRAM:
Ulaz je slobodan za sve posjetitelje od 19 do 21 sati uz prigodan popust na odabrane suvenire i publikacije.