Povodom 30. obljetnice pogibije pločanskih branitelja Stipe Štrbića, Albina Ostije, Siniše Musulina i Ivice Petrovića u ponedjeljak su kod spomen-obilježja na Osojniku položeni vijenci i zapaljene svijeće.
Ispred Dubrovačko-neretvanske županije vijenac je položila pročelnica UO za poslove Župana i Županijske skupštine Žaklina Marević, a vijence i svijeće položili su i članovi obitelji poginulih, predstavnici braniteljskih udruga te predstavnici Grada Ploče.
Početak kolovoza svake godine s velikim iščekivanjem očekuju svi astronomi i svi oni koje vole pratiti nebeska tijela i njihova kretanja. Suze svetog Lovre poznate su i pod nazivom Perzeidi, jedan su od najromantičnijih događaja koji možete promatrati na nebu. Ovaj pad meteora dobio je ime po 10. kolovozu kršćanskog kalendara kada crkva slavi blagdan svetog Lovre. Meteori zapravo nastaju kada naša planeta prolazi kroz oblake sitnih čestica, a te čestice, ulazeći u Zemljinu atmosferu, izgaraju i ostavljaju blještave tragove.
Kada ih gledati u 2025.?
U 2025. godini, vrhunac aktivnosti Perzeida očekuje se u noći s 12. na 13. kolovoza. Astronomi predviđaju da će u najboljim uvjetima biti moguće vidjeti i do 100 meteora po satu. Međutim, vrijedi napomenuti da će nebo biti aktivno i 11. te 13. kolovoza, a najviše šanse za spektakularne prizore imat ćete u jutarnjim satima pred svitanje, kada je nebo najtamnije i kada su meteori najsjajniji.
Ishodišna točka (radijant) Perzeida – pogled prema sjeveroistoku 12. kolovoza oko ponoći (HAS)
Gdje ih gledati?
Kvaliteta promatranja meteorskog roja uvelike ovisi o mjestu na kojem se nalazite. Ako želite doživjeti Suze svetog Lovre u punom sjaju morali bi se uputiti daleko od grada. Kao najbolje mjesta za promatranje Suza svetog Lovre su planine ali ako ne možete popeti se na neku od planina onda predlažemo da se što više udaljite od grada kako bi imali što bolji pogled na noćno nebo bez umjetne svjetlosti. Ako se pak nalazite na godišnjem odmoru i trenutačno ste negdje uz morsku obalu onda predlažemo odlazak na neki od otoka, budući da su otoci najbolje mjesto na kojem možete biti kako bi gledali ovaj fenomen.
Kako ih zabilježiti?
Pokušajte maksimalno uživati u prizoru, a to znači da pad meteora pratite, a da palite mobilnu uređaj. Ako ipak želite zabilježiti ovaj trenutak i fotografiju pokazati svojim najmilijima preporučujemo korištenje noćnog načina snimanja s dugim ekspozicijama. Novi pametni telefoni mogu uhvatiti nevjerojatno jasne tragove meteora, čak i bez profesionalne opreme.
Savjeti za promatranje pada meteora
Kako bi si osigurali što bolji pogled na pad meteora dođite na vrijeme na mjesto s kojeg će te gledati noćno nebo. Imajte na umu da će biti gužva na planinskim cestama do kojih se može doći automobilom, stoga preporučujemo dolazak ranije ili odlazak do nekih teže dostupnih mjesta na planini do kojih se ne može automobilom.
Meteori se za vrijeme Suza svetog Lovre pojavljuju na cijelom nebu, stoga nemojte gledati samo u jednu točku već zauzmite pratite cijeli nebeski spektar. Ako snimate, odnosno fotografirate koristite stativ kako bi snimke bile stabilne i kako bi dobili najbolju moguću snimku.
Preporučujemo da sa sobom ponesete deku ili ležaljku kako bi mogli u ležećem položaju promatrati nebo. Osim deke, opremite se hranom i pićem, a nikako ne zaboravite da ljetne noće znaju biti svježe stoga preporučujemo da sa sobom ponesete i poneki komad tople odjeće.
Suze svetog Lovre 2025 svoj će vrhunac doživjeti u noći s 12. na 13. kolovoza, ali vrijedno ih je pratiti i noć prije te poslije. Za najbolji doživljaj pronađite tamnu lokaciju, opustite se i uživajte u prizoru koji nas povezuje s kozmosom. A uz malo strpljenja i dobru tehnologiju, možda ćete uhvatiti i savršenu fotografiju koja će vas na te čarobne noći podsjećati još godinama.
Sakupljanje ambalažnog otpada sredstava za zaštitu bilja za poljoprivredna gospodarstva koja trebaju imati ovjereni prateći list kao dokaz da su otpad zbrinuli na zakonom propisan način planirano je u Dubrovačko-neretvanskoj županiji dana 20. 8. 2025. (srijeda) u vremenu od 10:00-13:00 na adresi Jasenska bb , Opuzen, ispred Poljoprometa.
Kod pojedinih tvrtki je došlo do pripajanja ili promjene naziva, te je u zagradi naveden prijašnji naziv, budući da se na tržištu i dalje može naći ambalaža s prijašnjim nazivom tvrtke, a koja se prihvaća u sklopu projekta.
U sklopu projekta se sakuplja samo prazna primarna/opasna ambalaža navedenih distributera i proizvođača koji financiraju projekt. Transportna ambalaža kao niti ambalaža drugih proizvoda koji nisu sredstva za zaštitu bilja (npr. ambalaža od mineralnih gnojiva) se ne prihvaća.
Proizvođači diljem Hrvatske razočarani i ljuti – na njivama ovih dana propadaju stotine tona dinja i lubenica, a trgovine i štandovi na tržnicama su puni. “Slobodno, bez ustručavanja dođite u Križnicu preko rijeke Drave, na kućni broj 53, gdje iste proizvode dijelimo”, samo je jedna od poruka odaslanih putem društvenih mreža kojom se građani pozivaju na besplatne dinje i lubenice. OPG Samira i Senke Čor svojih će 100 tona tako radije darovati nego da završe pod malčerom, piše Večernji list.
Uvozno uvijek bolje?
A uopće nije riječ o pohlepi i nerazumnim cijenama proizvođača. Do prije nekoliko dana otkupljivači su im za kilogram lubenice plaćali samo 17-20 centi, a onda ih je većina u potpunosti zavrnula pipu – našli su valjda i jeftinije, grčke i albanske, optužuju proizvođači. I sve to uz poslovičnu boljku hrvatske poljoprivrede – nijednog voća i povrća ne proizvodimo dovoljno, osim možda mandarina, a lani smo ga uvezli za više od 670 milijuna eura, od kojih dinja i lubenica za 12 milijuna.
– Dinje i lubenice slatke su kao med, ali je uvozno valjda bolje – pišu podravski OPG-ovci koje je više od 80% neprodanog uroda natjeralo na apel putem interneta. No tko misli da se takve slike viđaju samo na kontinentu, prevario se – i u Dolini Neretve očajavaju i pitaju se čije su lubenice u trgovačkim lancima i kod preprodavača na tržnicama ako nisu njihove. Prvi ih ovih dana imaju i na akciji i za 39 centi, a drugi nabijaju bezobrazna 2 eura u Zagrebu, u Splitu i 3 do 3,50 eura za kilogram, dok dinjama, prema podacima TISUP-a (Tržišno-informacijskog centra u poljoprivredi Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva), cijene skaču i na 4-5 eura/kg u Velikoj Gorici, Zagrebu, Splitu, Zadru, Dubrovniku, Slavonskom Brodu…
– Sina sam molio da se i on bavi poljoprivredom, kako sad da mu kažem da sam pogriješio – pita se voćar NevenMataga, ističući kako su se mnogi u dolini Neretve okretali i kasnijim sortama kako bi izbjegli jeftinu uvoznu konkurenciju na vrhuncu sezone. No i s njima je ista stvar. Više će ih ostati na zemlji nego ih se pobrati, a u trgovačkim lancima se, optužuje, prodaje katastrofalna roba, škart, koju on ne bi uzeo ni besplatno. – Ništa ne valjaju! Nama takvu robu nitko ne bi otkupio pa odakle je onda ta? Mi lubenice u pravilu beremo kako pristižu narudžbe, da bi bi bile svježe i sočne. Kvaliteta je vrhunska, čak im je i suša pogodovala, naravno uz navodnjavanje, a sada će propasti na njivama jer za njih nema interesa i neće izdržati novi toplinski val. Lubenica koja je sazrela na suncu na 40 stupnjeva požuti u roku od dva dana – napominje Mataga. Već je i 20 centi/kg, koliko joj je bila posljednje cijena, čisti gubitak za proizvođače, dok se na početku berbe startalo s 30-35 centi, ovisno o sortama. Dinji ili pipunu otkupna je cijena pala na 30 centi, dok trgovci miješaju domaću i stranu robu po potrebi i prodaju je pod krinkom domaće, tvrdi Mataga. Nitko zato danas ne zna ni kolika nam je stvarna proizvodnja, a najveći gubitnici su proizvođači – i potrošači. Da priča bude apsurdnija, trgovci ne žele lubenice manje od 6 ni veće od 10 kila pa ih već u startu najmanje 30% propadne, ostane na polju.
Danas je zabilježen vrhunac toplinskog vala u Dolini Neretve, čemu je dioprinijela i fenska bura.
Prema podacima DHMZ-a, u 15 sati u Metkoviću izmjereno je 39 °C (podatak nam je dao motritelj Dragan Tolić), dok je u Pločama temperatura dosegla čak 40,1 °C što je blizu rekordne temperature zraka u Hrvatskoj. Naime, dosadašnja apsolutno najviša temperatura zraka u Hrvatskoj, prema standardima Svjetske meteorološke organizacije, u hladu izmjerena je 4. kolovoza 1981. godine u Pločama i iznosila je 42,8°C.
Meteorolozi upozoravaju na opasnost od vrućine te savjetuju izbjegavanje boravka na otvorenom u najtoplijem dijelu dana, uz dovoljan unos tekućine i zaštitu od sunca.
Crveni meteoalarm DHMZ-a je uključen za cijelu jadransku obalu i unutrašnjost Dalmacija, i to od ponedjeljka do srijede!
Na D8 (na Jadranska magistrali) kod odmorišta na Rabi danas oko 14 sati dogodila se prometa nesreća zbog koje vozi se u koloni sa zastojima od skretanja za Pižinovac do Komarne.
Jutros oko 9:30 dogodila se prometna nesreća u Splitkoj ulici u Metkoviću, kod skretanja u Ulicu A. K. Miošića u kojoj sus udjeloovala tri osobna vozila.
Na mjesto nesreće stigla je policija. Stvaraju se gužve u prometu pa bi bilo dobro izbjegavati Splitsku ulicu.
Hrvatska ženska kadetska reprezentacija osvojila je srebrnu medalju na 17. Europskom prvenstvu kojemu je domaćin bila Crna Gora. U velikom finalu Hrvatska je poražena od Slovačke (30:34). Bez obzira na to, bilo je to desetak dana koje ćemo dugo, dugo pamtiti jer srebro je najsjajnija medalja neke od ženskih hrvatskih reprezentacija s velikih natjecanja. I zato bravo, bravo cure. Naklon do poda, objavio je HRS.
Povijest ponekad piše neobične i lijepe priče. Jedna takva ispisana je ovih dana u Crnoj Gori na Europskom kadetskom prvenstvu. Tu su mlade hrvatske rukometašice zaslužile čast da budu prve u povijesti neke od naših selekcija koja je stigla do finala na nekom od velikih natjecanja. S druge strane stajala je Slovačka koja je do završnog susreta stigla uz pet pobjeda, jedan remi i jedan poraz.
Hrvatska je nažalost bila oslabljena za sjajnu Anamariju Barić kojoj je stradao lakat u posljednjim sekundama polufinala protiv Španjolske. I to se itekako osjetilo tijekom finala. Slovačka je nešto mirnije ušla u utakmicu. Brzim protokom lopte lako su si otvarale prostor na krilima i s lakoćom pogađale našu mrežu.
Ali već u osmoj minuti, Hrvatska preuzima kontrolu nad rezultatom. Sredinom poluvremena naše rukometašice prvi put idu na plus dva (8:6). Imale su nakon toga dva napada da to podignu i na tri razlike, ali ih nisu iskoristile i Slovakinje su uskoro izjednačile. Nizom pogodak za pogodak igralo se tako sve do 25. minute, s tim da je prednost pogotka stalno bila na našoj strani. Tada nažalost kreće niz od tri isključenja za redom i Slovakinje to koriste te na predah odnose jedan pogodak viška (17:18).
Hrvatska je agresivnost u obrani platila s četiri isključenja. Slovakinje su dobile samo jedno i to pet sekundi prije kraja prvog dijela. Sve ostalo bilo je prilično izjednačeno. Naša učinkovitost 68, slovačka 67 posto. Mi četiri, Slovakinje tri tehničke pogreške. Tri hrvatske vratarke pet, dvije slovačke četiri obrane.
Slovačka je drugi dio otvorila na sjajan način. Za samo šest minuta napravile su seriju 2:4 i pobjegle nam na tri razlike (19:22). Hrvatska klupa odmah je reagirala i zatražila minutu predaha. Nažalost, nije nam donijela koristi jer su Slovakinje u prvom sljedećem napadu, nakon našeg promašaja, otišle na plus četiri (19:23). Do sredine drugog poluvremena došle su do pet pogodaka viška (22:27) pa je to bio razlog za posljednju minutu predaha.
Ovoga puta bila je to dobra minuta jer je Hrvatska nakon nje zabila dva pogotka u nizu i došla na minus tri (24:27) i činilo se uhvatila pravi priključak. Ali bila je to lažna nada jer Slovakinje odgovaraju na isti način i ponovno se vraćaju na pet razlike.
Pokušavao je hrvatski izbornik Ivan Jerković brojnim promjenama naći ekipu koja bi mogla podići ritam igre naše reprezentacije, ali nije uspio. Tada se jako dobro vidjelo koliko nam silno nedostaje Anamarija Barić sa svojim prolazima i golovima. Ali predaje nije bilo. Tri minute prije kraja, Hrvatska je još jedanput došla na minus tri (30:33), imala napad da još smanji zaostatak, ali ga nije iskoristila i to je bio kraj nadanja. Završilo je 30:34. Antea Jerković sa šest pogodaka bila je naš najbolji strijelac i igračica susreta. Pet je dala Rahela Varga, četiri Tena Jurlina. Na drugoj strani sjajna MariaBartkova s čak 14 pogodaka.
Zlato je dakle prvi put u povijesti pripalo Slovačkoj. Hrvatska je pak svoj osmi nastup na Europskom kadetskom prvenstvu završila sa srebrnom medaljom. Bronca oko vrata zasjala je kod domaćih rukometašica koje su u borbi za treće mjesto pobijedile Španjolsku 22:20.
To je ukupno treća hrvatska medalja s velikih natjecanja. Sve tri su s europskih smotri. Ovo srebro kadetkinja ima najveći sjaj, a tu su još dvije bronce. Juniorke su ga osvojile 2000. godine, a seniorke 2020. godine u Danskoj.
Ivan Jerković, izbornik hrvatske ženske kadetske reprezentacije: “Ponosni smo, presretni! Izabrali smo dobru selekciju, izabrali smo karakterne igračice koje ne odustaju niti jedne sekunde, koje su maksimalno na terenu u svakom dijeliću sekunde. Čestitam im! Ekipa je disala kao jedno, mi smo kao jedan mozaik, i to zajedništvo je naša snaga. Tu naravno i mom Stožeru skidam kapu. Predivnih zadnjih mjesec i pol dana smo proveli zajedno i mislim da je ovo jedna nagrada za sve nas. Recept za budućnost je rad, rad, rad. Rad u klubovima dovodi do ovoga.“
Lađari Jerkovca su na 28. Maratonu lađa ciljem prošli deseti, još jednom potvrdivši status jedne od najpostojanijih i najupornijih ekipa na Neretvi. Zadovoljstvo rezultatom nije izostalo – i kako bi, kad ih kod kuće čeka nezaboravan doček i fešta koja će trajati do ranih jutarnjih sati.
Već je godinama poznato da su upravo Jerkovčani majstori organizacije prave, pučke proslave nakon Maratona. Tradicija nalaže – prvo bakljada, a zatim okupljanje na ledini kod Ćelića kuće, gdje se redaju hrana, piće i pjesma. I ove godine za glazbenu kulisu bio je zadužen Branko Medak i njegov prateći bend.
Ovo veselo druženje daleko nadilazi sportska rivalstva – na Jerkovačku feštu dobrodošli su svi željni pjesme, smijeha i zajedništva.
Evo što je fotoaparatom zabilježio Matej Dropuljić…