Odigrano je osam utakmica 3. kola 3. HNL jug, zadnju utakmicu kola igraju Uskok i Split od 19 sati podno kliške tvrđave.
Efikasni su bili nogometaši Primorca, koji su peticom ispratili Vodice te Junak koji je s 4:0 svladao Uraniju. Veliki sudački previd dogodio se u Dubrovniku, gdje je pomoćni sudac oštetio Hrvace i poništio im čist pogodak. Zagora je pokazala da je gazda na Borovištu, a iznenađenje kola je poraz Zadra na Stanovima. Tri boda Zmaju je donio iskusni Ševko Okić tek što je ušao u igru, prenosi Dalmatinski nogomet.
Od 31. kolovoza granična policija naplaćivat će kazne za prekršaje prilikom granične kontrole…
“Naime, u nastavku ovog sveobuhvatnog projekta modernizacije i digitalizacije rada prometne policije, policijski službenici su počeli raditi s novom aplikacijom. Pomoću ove aplikacije imaju uvid u evidenciju vozila stranih registracijskih oznaka država izvan Europske unije, a s kojima su vozači počinili prometni prekršaj na području Hrvatske. Prilikom obavljanja granične kontrole, granični će policajci utvrditi vlasnika vozila te kroz navedenu aplikaciju procesuirati prometni prekršaj.
Jednako tako, po dolasku na granični prijelaz, policijski službenici će počiniteljima prekršaja koji nemaju prebivalište ili stalno boravište u Republici Hrvatskoj, a imaju neplaćene kazne za počinjene prekršaje, kroz aplikaciju uručiti obavijest o počinjenom prekršaju, odnosno procesuirati počinjeni prekršaj.
Na ovaj se način se u značajnoj mjeri olakšava procesuiranje prometnih prekršaja počinjenih vozilima registriranim izvan Europske unije, kao i procesuiranje prekršaja za osobe sa prebivalištem ili stalnim boravištem izvan Republike Hrvatske. S druge pak strane počinitelji prekršaja brže i jednostavnije reguliraju neplaćene kazne za počinjenje prekršaje”, stoji u priopćenju MUP-a.
Na Međunarodni dan pismenosti Staroslavenski institut svima zainteresiranima daruje besplatni i promotivni primjerak knjižice Glagoljica za znatiželjne, koju potpisuju znanstvenici akad. Milan Mihaljević, Ana Šimić i Ana Mihaljević.
Koju važnu poruku krije prvih devet glagoljičnih slova? Što je češki kralj i njemački car Karlo IV. tražio od hrvatskih glagoljaša? Koja glagoljaška mjesta trebate posjetiti?
Tko su glagoljaški apostoli? Što u ovoj knjižici radi Luka Modrić?
Na ta i druga zanimljiva pitanja odgovore ćete naći u sažetome i zanimljivome štivu koje možete preuzeti na svoje računalo, tablet ili pametni telefon isključivo na današnji Međunarodni dan pismenosti.
Najbolji su darovi koji se dijeljenjem množe. Tko dijeli, taj se cijeni. Budite i vi ambasadori glagoljice i podijelite ovu vijest danas sa svima željnima znanja o tome drevnom pismu.
Danas je Blagdan rođenja Blažene Djevice Marije, u narodu poznat kao Mala Gospa, koji se slavi u više mjesta na području Neretvanske krajine: od Dobranja i Doljana do Pozle Gore i Kobiljače.
Ispred crkve Male Gospe u Dobranjama sv. mise u 10 sati je predvodio župnik don Stipe Jerković koji će predvoditi i večernju misu u 19 sati. Slavlju je od nedjelje, 5. rujna prethodila trodnevnica.
Vanjska proslava blagdana je u nedjelju, 12. rujna. Misu u 10.30 predstavit će dr. sc. don Boris Vidović.
U Župi Otrić Struge su dvije crkve posvećene Maloj Gospi. U Pozloj Gori u 9 sati te u Kobiljači u 11 sati. Mise svete mise je predvodio župnik don Stanko Kačunić. On će predvoditi misno slavlje i u Struzima u crkvi Sv. Mihovila kojeće biti u nedjelju, 12. rujna, u 10.30.
U nedjelju (5. rujna) je počela trodnevica u čast Maloj Gospi u Doljanima. Na blagdan Male Gospe mise u 7 i 11 sati je predvodio don Antonio Krešić, župnik u župi sv. Ivana u Mostaru. Večernja misa je u 18 sati.
Početkom ove godine 43-godišnja hrvatska državljanka je policijskim službenicima Policijske postaje Ploče prijavila kazneno djelo računalne prijevare. U prijavi je navela da joj je netko zlouporabio njene bankovne kartice, koje su svo vrijeme bile kod nje, i neovlašteno izvršio 17 transakcija oštetivši je za više od 12 tisuća kuna.
Potom je policija zaprimila kaznenu prijavu za računalnu prijevaru i od bliskog člana obitelji oštećene koji je naveo isti modus zlouporabe njegovih bankovnih kartica i štetu od gotovo 22 tisuće kuna.
Dovršenim kriminalističkim istraživanjem policijskih službenika utvrđeno je da je navedeno kazneno djelo „Računalne prijevare“ na štetu 43-godišnjakinje počinio upravo spomenuti bliski član njene obitelji, 47-godšnjak, koji je novac uplaćivao na račun inozemnih sportskih kladionica.
Također je utvrđeno da je kaznena prijava za računalnu prijavaru koju je on podnio policiji lažna zbog čega je kazneno prijavljen i za lažno prijavljivanje kaznenog djela.
Policija je protiv 47-godišnjaka podnijela kaznene prijave nadležnom državnom odvjetništvu u redovnoj zakonskoj proceduri.
U Dubrovačko-neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata zabilježena su 62 nova slučaja zaraze koronavirusom, a obrađen je 621 uzorak.
Radi se o 32 osobe iz Dubrovnika, 7 iz Župe dubrovačke, 6 iz Konavala, 4 iz Metkovića, Stona i Vele Luke, 2 iz Blata te jednoj iz Dubrovačkog primorja, Opuzena i Orebića.
Izliječeno je 19 osoba: deset iz Dubrovnika, tri iz Župe dubrovačke, dvije iz Ploča i Korčule te jedna iz Konavala i Lumbarde.
U OB Dubrovnik hospitalizirana je 31 osoba pozitivna na koronavirus. Četiri pacijenta zahtijevaju intenzivnu skrb i nalaze se na respiratoru. U samoizolaciji je 611 osoba.
Stožer CZ DNŽ i dalje apelira na građane da se drže svih propisanih mjera od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite RH.
U tijeku je uklanjanje invazivne strane vrste raznolisni krocanj (Myriophyllum heterophyllum) na području jezera Kuti i kanala koji vode u jezero koristeći specijalizirano plovilo finske tvrtke za uklanjanje bilja iz vodenih ekosustava. Zbog toga je jučer to područje posjetio župan Nikola Dobroslavić sa suradnicima.
Uklanjanje se odvija uz stručnu podršku Uprave za zaštitu prirode i Zavoda za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja u razdoblju od6. do 10. rujna 2021. godine.
Specijalizirani brod s teglenicom za rad s invazivnim vodenim biljem tvrtke Clewat koristi inovativnu tehnologiju čupanja invazivne biljke iz sedimenta na principu usisa te biljnu masu skuplja u spremnik na brodu. Stroj je testiran u više od 10 zemalja, unutar Europske unije, ali i u Sjedinjenim Američkim Državama i Aziji, s impresivnim rezultatima. Operativnost stroja je vrlo dobra u izazovnim uskim ili plitkim vodama.
Tijekom istraživana koje je Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije provela 2018. godine, u dolini rijeke Neretve utvrđeno prisustvo strane invazivne vodene biljne vrste, stručnog naziva raznolisni krocanj. Terenska istraživanja provedena su tijekom kolovoza 2018. godine, te je raznolisni krocanj utvrđen na različitim lokacijama na području cijele doline rijeke Neretve: jezero Modro oko, jezero Desne, rijeka Mislina, Crna rijeka, jaruga Vrila, jaruga Modro oko, Matica, Prokopica itd., gdje predstavlja veliki problem.
Kroz kontinuirani nadzor područja jezera Kuti, ustanovljeno je da raznolisni korcanj brzim rasprostranjivanjem iznimno ugrožava vodene ekosustave i pripadajuću bioraznolikost. Također predstavlja prijetnju bioraznolikosti zbog neobuzdanog rasta i formiranja gustog pokrova na vodenom dnu/površini/stupcu, čime guši postojeću autohtonu vegetaciju (primjerice nestaju lopoči). Gusti pokrovi dovode do smanjenja protoka vode, dostupnosti kisika, prodora sunčeve svjetlosti. Zarastanjem vodotoka onemogućena je plovidba brodica lokalnog stanovništva čime se narušava kvaliteta života lokalnog stanovništva. Također, raznolisni krocanj izaziva i mnoge probleme u vodnom gospodarstvu (primjerice u crpljenju vode iz izvora). Slijedom navedenog, područje jezera Kuti odabrano je kao pilot područje testiranja učinkovitosti plovila za uklanjanje vodenog bilja.
Raznolisni krocanj (Myriophyllum heterophyllum) je slatkovodna višegodišnja vrsta porijeklom iz SAD. Karakterizira je brzi rast i razmnožavanje (atraktivna akvarijska vrsta). Invazivna je vrsta te se nalazi na popisu invazivnih stranih vrsta koje izazivaju zabrinutost u Europskoj Uniji (tzv. „Unijin popis”). Zbog brzog rasprostranjivanja iznimno ugrožavaju prirodne ekosustave. Razmnožava se vegetativno te je biljku potrebno u potpunosti ukloniti, bez fragmentiranja pri uklanjanju, kako bi se spriječilo daljnje širenje. Trenutno je problem što se zbog nedovoljnog poznavanja vrste prilikom čišćenja vodotoka, biljke prokose i ostave u vodotoku kao i ostala vodena vegetacija u svrhu olakšavanja plovidbe što je olakšalo i ubrzalo njeno širenje.
Ukoliko se uklanjanje pokaže učinkovitim, cilj je u suradnji s Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja te Hrvatskim vodama nabaviti najefikasniji stroj koji bi u dolini rijeke Neretve dugoročno riješio problem negativnog utjecaja invazivnih vodenih biljaka na slatkovodne ekosustave i gospodarstvo.
Ove jeseni u dolini Neretve se očekuj urod od oko 40 tisuća tona mandarina. Hoće li ih imati tko obrati? – pitanje je koje ovih dana muči neretvanske voćare, piše Slobodna Dalmacija.
Za razliku od prošle godine, kada su se zbog izostanka turističke sezone radnici sami nudili i otimali za posao sada je već sasvim jasno da će ove jeseni nedostajati radnika u berbi. Većina nezaposlenih ovog ljeta otišla je na sezonu diljem Dalmacije i većina njih će, ako ne bude nepredviđenih situacija s COVID-om, raditi i u rujnu i listopadu, što nikako ne ide na ruku neretvanskim voćarima i otkupljivačkim poduzećima, koji već raspisuju natječaje za radnike u skladištima i na kalibratorima.
Dolina Neretve je u ovom trenutku najveća tvornica na otvorenom koja će od rujna pa do prosinca zaposliti više od tri tisuće radnika u berbi mandarina i ostalim pratećim poslovima utovara, prijevoza i istovara.
Stvar bi, čini se, mogao spasiti interventni uvoz radne snage iz susjedne Istočne Hercegovine, Gacka, Bileće, Trebinja, Ljubinja, (Republika Srpska), budući da su oni u manjem broju i do sada dolazili u berbu mandarina.
S obzirom na njihov standard i plaće koje zarađuju u svojim gradovima, posao u mandarinama fantastična je prilika za dobru zaradu, samo trebaju regulirati status stranog radnika. Dnevnica je u prosjeku oko 250 kuna, neki dobrog berača plaćaju i po 300 kuna, a plaćaju se i puni troškovi onima koji putuju te se na plantažama osigurava i marenda.
– Ipak, ako netko ne može ubrati tridesetak gajba mandarina (oko 600 kilograma) onda se ne treba ni spremati na dnevnice – ističu vlasnici plantaža. To nije nikakav problem za one koji imaju iskustvo u berbi i spretni su sa škaricama. Sve ispod toga nije prihvatljivo za vlasnika plantaže. Stoga se dobri radnici cijene i traže, ali i čuvaju kao suho zlato, dobri iskusni berači.
Neće nitko držati radnika koji slabo bere, stalno odmara, puši cigaretu i pije kavu. Radni dan je često duži i od osam sati. Radi se od izlaska do zalaska sunca. Tako primjerice iskusni berač koji radi 25 dana u mjesecu može zaraditi preko šest tisuća kuna.
Urod mandarina nije rekordan, veći je negoli prošle godine, ali ipak značajno manji u usporedbi sa primjerice 2018. godinom kada se ubralo oko 60 tisuća tona mandarina.
– Sve zavisi od otkupne cijene. Ako cijena bude zadovoljavajuća, onda će biti novca i za radnike i za proizvođače – kaže Neven Mataga, proizvođač mandarina i član Hrvatske voćarske zajednice. Ističe da je voćarska zajednica predložila da cijena za mandarine i jabuke prva tri kalibra bude četiri kune.
– Sad je samo pitanje hoće li to prihvatiti otkupljivači, jer i njima bi bilo bolje da je veća cijena, imali bi bolje prodajne marže. – kaže nam Mataga, koji podsjeća da je prošla godina bila jako loša i za proizvođače i za radnike. Zbog niske cijene nisu se mogle isplaćivati dnevnice beračima, pa su na nekim plantažama ostale neobrane mandarine.
Oči neretvanskih voćara su uprte u nastavak turističke sezone, jer dok iznajmljivači soba i apartmana žele produžiti sezonu i u listopadu, voćarima to nikako nije dobra opcija jer ostaju bez radnika.
– Ako se turistička sezona stvarno produži imat ćemo problem sa radnicima – kaže nam Ivan Bjeliš, jedan od najvećih proizvođača mandarina u Neretvi, koji zapošljava pedesetak sezonskih radnika.
Prema podacima Agencije za plaćanja, u dolini Neretve uzgojem voća bavilo se 2.505 poljoprivrednih gospodarstava na površini od 2.036 hektara.
– Neretvanska mandarina je poznata i posebna i to trebamo iskoristiti na tržištu. U razdoblju do 2026. planiramo provesti uspostavu logističke infrastrukture za jačanje proizvodno – tržišnog lanca u sektoru voća i povrća, a ukupan procijenjeni trošak investicije iznosi 616 milijuna kuna te će se provesti u dvije faze, a svakako će pridonijeti jačanju položaja proizvođača u lancu opskrbe. – istaknula je ministrica poljoprivrede, Marija Vučković.
– Smatram kako bi udruživanje proizvođača, poglavito malih OPG-ova koji svojim količinama i tehnologijom nisu konkurentni na tržištu, ubrzalo rješavanje problematike održivosti poljoprivredne proizvodnje i ravnopravnijeg nastupa na tržištu te vjerujem kako bismo prije došli do postizanja ekonomski isplative proizvodnje pojedinog proizvođača. Takva praksa je već zastupljena u brojnim zemljama EU te se pokazala vrlo uspješnom. – zaključila je ministrica Vučković.
– Donja granica rentabilnosti proizvodnje mandarina trebala bi biti 2,50 kuna po kilogramu (od prve do zadnje mandarine) s obzirom na visoke troškove proizvodnje. Sve ispod toga je gubitak u kojem proizvodnja ne donosi zaradu, pojašnjava agronom Robert Doko.
Trenutno je otvoreno nekoliko natječaja kojima otkupljivačka poduzeća traže stotinjak radnika niže stručne spreme za rad u pakirnici mandarina za vrijeme trajanje sezone mandarine, rad na traci u skladištu voća i povrća, manipulacija sa robom unutar skladišta.
Očekivano trajanje posla je dva mjeseca, satnica je 25 kuna, radnici se prijavljuju na mirovinsko i zdravstveno osiguranje a rad nedjeljom se plaća dodatno.
Brojke:
– 2 milijuna stabala mandarina
– 40 tisuća tona očekivani urod u Neretvi
– 2000 berača treba dnevno brati na plantažama
– 80 dana traje sezona berbe
– 10 šlepera mandarine dnevno se treba otpremiti po Hrvatskoj
– 40 šlepera mandarina dnevno se izvozi na tržište zemalja EU-a ili bivše Jugoslavije
– 6000 kuna mjesečno zaradi prosječan berač na plantaži
Danijela Gluščević Zubčić je od ove školske godine ravnateljica Osnovne škole fra Ante Gnječa u Staševici. Rođena je i živi u Metkoviću, gdje je završila osnovnu školu i Prirodoslovno-matematičku gimnaziju, piše Rogotin.hr.
Na Sveučilištu u Zadru 2009. godine završila je diplomski sveučilišni studij razredne nastave i stekla titulu diplomiranog učitelja. Na istom Sveučilištu, na odjelu Informacijskih znanosti 2013. godine, završila je izvanredni diplomski sveučilišni studij Knjižničarstva, te je stekla titulu magistre knjižničarstva.
Od listopada 2011. godine radi u OŠ Otrić-Dubrave kao knjižničarka na nepuno radno vrijeme, a u rujnu 2012. puni satnicu dolazeći na radno mjesto knjižničara i u OŠ fra Ante Gnječa u Staševici, gdje je od 1. rujna 2021. godine ravnateljica.
O rastu cijena struje i plina na tržištu te utjecaju na Hrvatsku u programu N1 govorio je državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Ivo Miletić.
Podsjetio je na to da je 2007. godine liberalizirana cijena struje u Hrvatskoj, a od 2021. smo deregulirali i plin, što znači da će formiranje cijene ovisiti isključivo o tržištu.
“Problem koji ima cijela Europa je da ugljikovodičnog dijela proizvodnje električne energije imamo u velikim količinama, a sve to opterećeno je velikim nametima za emisije CO2, kojima se financiraju zelene politike.
Izvjesno je da se, što se tiče struje, Hrvatska orijentira na hrvatsku i mađarsku burzu, a na tim burzama proteklih mjeseci cijene rastu. Dobra je vijest što mi imamo jaku elektroprivredu, HEP, koji ima i druge izvore, stoga udarac tržišta ne ide valom kakvim ide u drugim dijelovima Europe”, rekao je, dodavši da je izgledno da će u doglednom vremenu biti poskupljenja, no građani će biti zadnji koji će poskupljenja osjetiti.
“Bez struje mi smo propali kao planet”
Na pitanje hoće li građani imati i 40 posto veće račune ne prilagodimo li se zelenoj tranziciji, državni tajnik kaže da je teško govoriti koliko će biti poskupljenje. “Građani će moći uštedjeti kroz ESCO modele, agregatore i samoinicijativu da naprave svoje postrojenje”, rekao je i dodao da smo bez struje propali kao planet.
Energetsko siromaštvo regulirano je na razinu EU, pa se građanima koji ne mogu plaćati račune mora pomoći da plate, pojašnjava Miletić: “Na svakom računu imate određeni iznos novaca koji se slijeva u Ministarstvo rada i socijalne skrbi, iz čega se financiraju potrebiti građani.”
Apelira na građane da budu energetski učinkoviti i kaže da ih država stimulira da koriste sredstva Fonda za energetsku učinkovitost, koji sufinancira projekte u iznosu od 40 do 80 posto. Dao je i primjer povratka investicije. “Oni koji su na području posebne državne skrbi, dobiju 80 posto poticaja i u dvije godine isplate svoje postrojenje.”
“Ovu zimu ne očekujemo udar na cijenu plina”
“Liberalizacijom cijene plina nismo imali nikakav udar na građane. Na tržištu nema znakova da je plin stravično poskupio. Skladišta koja se pune za opskrbu već su debelo napunjena. Ovu zimu ne očekujemo nikakav udar. Što će se događati iduće godine, ovisi o onome što će biti na razini EU. Mi ne očekujemo neki udar, ali morat ćemo pratiti tržišta”, rekao je o mogućem poskupljenju plina.
Ističe da će struja biti energent budućnosti i trebat će biti proizveden izvorima koji ne proizvode ugljični dioksid te ne zagađuju okoliš.
Zelena tranzicija neće biti trošak građanima, kao što to nisu ni energenti, poručio je. “Planet smo naslijedili od svojih unuka. Ako to tako ne doživljavamo, imamo problem”, rekao je Miletić.
