Ponedjeljak, 2 studenoga, 2026

Najbolje čestitke za sve prigode

U posebnim prigodama poput rođenja djeteta, krizme, vjenčanja, rođendana i slično ljudi žele svojim najbližima čestitati i zaželjeti lijepe želje. Često puta se čestitke sastoje od nekoliko jednostavnih riječi koje upotrebljavamo za te namjene. Kako bi čestitka bila personalizirana i istaknula se među mnoštvom čestitki, potrebno je da se razlikuje od ostalih. Ako vam se približava neki poseban datum, donosimo vam najbolje čestitke i citate na internetu s portala citati.eu.

Čestitke za rođenje djeteta

Rođenje djeteta je važan događaj za obitelj jer novi član zahtjeva puno prilagodbe i vještina ostalih članova obitelji. Ova promjena u obitelj donosi obilje radosti i sreće, a bližnji čestitaju na rođenju djeteta i darivaju ga lijepim darovima.

Čestitke za rođenje djeteta su vedre i pozitivne, a posebne riječi ili citati se uvijek istaknu od ostalih. S portala citati.eu izdvajamo jednu od najljepših čestitki za rođenje djeteta:

“Dragi naši, želimo vam svu sreću svijeta! Sada kad ćete biti Otac i Majka, također želim da budete jaki i strpljivi, jer će vam to trebati. Istina je da ovaj novi život, čija ste vrata upravo otvorili, zahtijeva mnoge žrtve, ali budite uvjereni da ćete biti uvelike nagrađeni svakodnevnom radošću koje vam vaš (ime) pruža. I neka bude zauvijek radostan/sna i sretan/na”

Čestitke za krizmu

Krizma predstavlja bitan sakrament za svakog katolika. Tim sakramentom mladi katolici ulaze u “svijet odraslih”. Na taj dan održavaju se brojne proslave na kojima sudjeluju članovi obitelji, kumovi i poznanici. Krizmaniku se poklanjaju čestitke za krizmu i prigodni darovi.

Ako vam je ponestalo ideja za pisanje čestitke krizmaniku, savjetujemo vam odabir unikatnog ukrasnog papira i ukrašavanje čestitke uz pomoć jednostavnih dodataka poput perlica, šljokica i slično. Odabrani citat ili poruka može biti pisan krasopisom kako bi dodatno obogatili čestitku.

Danas ćeš pristupiti oltaru tražeći sakrament krizme i tako pokazati dragom Bogu i svima nama da si odlučio/odlučila ići putem vjere. Nije on uvijek ni ravan ni lagan. Nekad se i spotaknemo o kakav kamen na putu, ali znamo da nas dragi Bog prati i idemo dalje.”

Čestitke za vjenčanje

Ako se pitate kako čestitati vjenčanje novim supružnicima, sjajan odabir za posebne citate i čestitke je portal citati.eu. Najljepše čestitke za vjenčanje će biti one koje su pisane od srca i imaju lijepu poruku. Ovi citati mogu biti izvrsna ideja za osmišljavanje vaše čestitke za vjenčanje:

Čestitke za rođendan

Na internetu se nalazi mnoštvo ideja za originalne čestitke za rođendan. One se najčešće šalju putem raznih društvenih mreža ili dostupnih mobilnih aplikacija u kojima je moguće u čestitku dodati i različite pjesme, videozapise ili smajliće. Takve čestitke su inovativne i zabavne, a trebaju sadržavati i pisane želje za slavljenika.

 Najbolje čestitke za rođendan su sastavljene od lijepih želja, a mogu biti zabavne i humoristične. Kakvu čestitku ćete napisati ovisi o tome kome ju pišete i kakvog je karaktera slavljenik. U nastavku smo odabrali nekoliko primjera s portala citati.eu:

Čestitke za Novu godinu

Planiranjem čestitke koju ćete poslati dragim ljudima za Novu godinu, izbjeći ćete slanje istih čestitki svake godine koje mogu biti zamorne i dosadne. Pri osmišljavanju čestitke imajte na umu da tekst kojeg napišete treba biti odraz vaših želja za obitelj, prijatelje, poslovne suradnike, partnere i slično.

Slanjem novogodišnje čestitke vi zapravo šaljete pozitivnu energiju osobi i time uveseljavate njezin život za narednih godinu dana. Iz tog razloga bitno je da su takve čestitke uvijek veselog karaktera, optimistične ili zabavne. Čestitke za Novu godinu koje vam mogu biti inspiracija:

Neretvini pioniri prvi na međunarodnom turniru u Sarajevu

Ovoga vikenda se u Sarajevu održao 15. međunarodni nogometni turnir Šampion junior kup 2023.

Neretvini pioniri (2010. godište i mlađi) koje je vodio trener Goran Galov osvojili su prvo mjestu u svojoj kategoriji. Metkovci do finala nisu primili pogodak, pa je Maro Dodig proglašen najboljim vratarom, a Patrik Majić najboljim igračem.

U finali su igrali protiv ekipe Fotex Varaždin. Nakon regularnog vremena koji je završio neriješeno (1:1), Metkovci su slavili nakon boljeg raspucavanja s bijele točke (4:3).

Proglašeni najbolji sportaši Hrvatske u tradicionalnom izboru Sportskih novosti

Danas su u Zagrebu proglašeni najbolji sportaši Hrvatske u tradicionalnom 71. izboru Sportskih novosti.

Najbolja hrvatska atletičarka Sandra Perković i kapetan hrvatske nogometne reprezentacije Luka Modrić proglašeni su najboljim sportašima Hrvatske. Hrvatska nogometna reprezentacija je slavila u momčadskoj konkurenciji, dok je u ekipnoj konkurenciji najboljim proglašen Kuglački klub Mlaka iz Rijeke.

To nije moglo proći bez Metkovaca…

JUGO, KIŠA I NEVERE Izdana brojna upozorenja: Iskoristite današnji dan, slijedi velika promjena vremena

U većem dijelu Dalmacije nedjelja je osvanula uz pretežno vedro vrijeme, a nešto više oblaka bilo je tek ponegdje u sjevernoj Dalmaciji.

Minimalne temperature zraka kretale su se uglavnom od -6 do 2°C u Zagori, te od 0 do 9°C na obali i otocima. Najhladnije mjerne postaje bile su Dinara i Nisko s -6.3°C, a najtoplije je bilo na širem dubrovačkom području gdje je izmjereno 9 Celzijevih stupnjeva.

U većem dijelu Zagore i na obali vjetar je slab, a na otvorenom moru zapuhalo je umjereno jugo koje će poslijepodne jačati na jako, a navečer i vrlo jako s olujnim udarima.

– Mjestimice jako jugo. Najjači udari vjetra 35-40 čvorova (65-75 km/h). Iako su uobičajene i česte u ovoj regiji, očekuje se lokalno ili potencijalno opasne brzine vjetra koje uzrokuju valove rizične za manja plovila. Neiskusni pomorci, posebno oni koji upravljaju manjim brodovima, trebali bi izbjegavati plovidbu u tim uvjetima i obratiti pozornost na pomorsku prognozu te pri planiranju razmotriti vjetar i uvjete na moru. Moguće je da neki katamarani neće ploviti pa ako putujete, pratite informacije o prometu – upozorava DHMZ.

Poslijepodne, te posebno prema večeri, očekuje se postupni porast naoblake, ali će se zadržati uglavnom suho vrijeme. Najviša temperatura kretat će se između 11 i 16°C.

Ponedjeljak: Jugo i kiša

U noći na ponedjeljak raste vjerojatnost za kišu, najprije u sjevernoj Dalmaciji, a do jutra i u ostatku područja. Mjestimice je moguća i obilnija kiša, te grmljavinsko nevrijeme.

– Mjestimice obilniji pljuskovi, a moguća je i tuča. Količina oborine > 60 mm; Vjerojatnost grmljavine 30-60 %. Budite spremni na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu – upozorava DHMZ, a dodaje i upozorenje na vjetar:

“Jako i olujno oštro (južni vjetar) prolazno slabi i okreće na sjeverozapadnjak. Najjači udari vjetra > 65 km/h. Budite na oprezu zbog krhotina koje lete nošene jakim vjetrom. Mogući su lokalizirani prekidi u aktivnostima na otvorenom.”

Najniže temperature zraka od 8 do 11, a najviše od 11 do 15°C. Nestabilno s povremenim oborinama zadržat će se gotovo cijeli tjedan, a prvi suhi dan mogao bi biti tek nedjelja.

Dubrovačke zidine nisu za svačiji džep: Evo koliko će stajati ulaznica od ožujka

Dubrovačke zidine privlače pažnju brojnih posjetitelja, što zbog svoje bogate prošlost ili što zato jer su se tamo snimale scene iz serije Igra Prijestolja koje su obišle svijet. U godini prije pandemije, čak je milijun i 250 tisuća posjetitelja uživalo u šetnji po zidinama, dok prošle godina ta brojka je iznosila nešto više od od 700 tisuća.

Zimska cijena ulaznice je 15 eura i ona vrijedi za period od studenog pa sve do kraja veljače, a slobodan ulaz i dalje imaju samo stanovnici dubrovačke županije Dubrovačke zidine ruše rekorde posjećenosti, to održava i cijena ulaznice. S dolaskom ožujka cijena karte po osobi iznosit će nevjerojatnih 35 eura.

“15 eura je okej, a 35? To je baš previše, za nas Hrvate baš previše”, ističe Luka iz Zadra za RTL, a s njime se slaže i Jonathan iz Velike Britanije.

“Ne vjerujem da bi platio 35 eura, da, previše je, posebno ako ste u grupi ili s partnerom, to je baš puno novaca!”, napominje stranac.

Pretpostavlja se da svaki drugi gost koji je posjetio Dubrovnik u 2022. godini je obišao i zidine a to je platio 33,18 eura odnosno 250 kuna.

Društvo prijatelja dubrovačke starine navodi kako zimske cijene ulaznice od 15 eura koja vrijedi za period od studenog pa sve do kraja veljače, a odluku o povećanju cijene od ožujka do studenog opravdavaju time što je u cijenu ulaznice ušlo i područje zapadnog predziđa osim tvrđave Lovrijenac.

Obilazak zidina je besplatan svim stanovnicima Dubrovačko-neretvanske županije, uz predočenje osobne iskaznice na predviđenim ulazima.

 

Windowsi 7 i dalje su popularni u svijetu, no službena podrška se gasi

Ako se pita Microsoft, era Windowsa 7 završila je odavno, još početkom 2015. godine. Tada je šest godina star operacijski sustav proglašen zastarjelim, a preporuka je bila nadograditi ga na Windowse 8, pa kasnije 8.1 ili neku od aktualnijih inačica. No, zbog velikog broja korisnika koji su tada još uvijek koristili “sedmicu”, Microsoft je određenim, primarno poslovnim i institucionalnim korisnicima, odlučio ponuditi produljeno razdoblje podrške.

Kraj nakon 13 godina

Extended Security Update (ESU) inačica Windowsa 7 tako je do danas bila posljednje utočište onih koji su, iz bilo kojih razloga, morali na svojim računalima zadržati stari OS. Najčešće je to bilo zbog kompatibilnosti s raznim drugim hardverom, strojevima i slično. Produljena podrška trebala je potrajati pet godina, do početka 2020. godine, no i taj tok je prolongiran na još dvije godine. Ovoga utorka, 10. siječnja, operacijski sustavi Windows 7 Professional i Enterprise, koji su koristili ESU, više neće biti podržani niti će im Microsoft nuditi sigurnosna i druga kritično bitna ažuriranja.

Unatoč tome, Windowsi 7 i dalje su treća najpopularnija verzija Microsoftovog OS-a. Nakon “desetke”, koja bilježi 68% udjela, pa nove “jedanaestice” sa 17%, Windowse 7 u svijetu i dalje koristi više od 11% računala na Windowsima.

Istoga dana produljeno razdoblje podrške završava i za daleko manje korištene sustav Windows 8 i 8.1 (s oko 2,6% udjela).

Podsjetimo, ubrzo nakon gašenja podrške od strane Microsofta, stari Windowsi izgubit će i mogućnosti nadogradnje za preglednik Chrome, a posljedično i na Chromiumu zasnovani Edge. Slične odluke donijeli su i razni drugi proizvođači softvera te kompanije koje više ne nude nadogradnje drivera svojih uređaja za Windowse 7 i 8.

Na što nadograditi?

Microsoft kaže kako velika većina računala, koja danas i dalje vrte Windowse 7, neće podržavati prelazak na njihov najnoviji OS, Windowse 11. Stoga preporučuju korisnicima nabavku novih računala, kompatibilnih s tim OS-om, koji će imati duži životni vijek. Iako neka računala s Windowsima 7 ili 8 danas mogu podržati instaliranje Windowsa 10, u Microsoftu upozoravaju da će taj OS izgubiti službenu podršku u14. listopada 2025. godine, dakle za manje od tri godine.

Hrvati iz BiH bez ikakvih ograničenja u Schegen; svi ostali moraju platiti 7 eura i dobiti dozvolu

Foto: EPH

Ulazak Republike Hrvatske u schengenski prostor nije donio nikakve promjene u smislu režima prelaska granice za državljane Bosne i Hercegovine, niti se išta promijenilo u smislu broja i dostupnosti svih postojećih graničnih prijelaza između dviju država.

Gužve koje su se viđale na pojedinim graničnim prijelazima, kako u razgovoru za Večernji list ističe Svevlad Hoffmann, glavni inspektor i savjetnik ravnatelja Granične policije BiH, posljedica su činjenice da se radilo o razdoblju u kojemu se veliki broj ljudi iz BiH vraćao u zemlje zapadne Europe u kojima trenutačno radi, a nakon što je blagdane proveo u domovini.

”Što se tiče režima prelaska granice između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, a u svjetlu činjenice da je Hrvatska od 1. siječnja ušla u režim Schengena, nema nikakvih izmjena. Sve procedure koje su vrijedile do 1. siječnja, a odnose se na prelazak naših državljana u Republiku Hrvatsku i dalje su na snazi”, objasnio je Hoffmann.

Sustav ETIAS

Jedna od važnih promjena ipak nas čeka u drugom dijelu, odnosno krajem godine, kada bi na snagu trebao stupiti novi europski sustav ETIAS za kontrolu. Riječ je o novom sustavu ulaska državljana tzv. trećih zemalja, a u koje spadaju i državljani Bosne i Hercegovine.

On će donijeti potrebu podnošenja zahtjeva za odobrenje putovanja jednostavnom procedurom korištenja ETIAS web-stranice ili mobilne aplikacije, pri čemu će dobivena potvrda vrijediti tri godine.

Kada govorimo o sustavu ETIAS, osobito je važno provesti sve nužne pripremne aktivnosti unutar Bosne i Hercegovine, a poglavito u izvorno orijentiranom gospodarskom sektoru, kako bi se izbjegle eventualne gužve na granicama, a s tom mišlju predsjednici Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine već su u više navrata uputili poziv tvrtkama da svojim vozačima koji svakodnevno prelaze granicu navrijeme osiguraju ETIAS potvrdu. Takvo što posebice dolazi do značaja zbog činjenice da BiH većinu vanjske trgovine obavlja sa zemljama Europske unije.

Hoffmann za Vecernji.ba objašnjava kako je riječ o dodatnim, prije svega, biometrijskim provjerama putnika koji ulaze, kao i odgovarajućem informacijskom povezivanju i objedinjavanju podataka. No, Hoffmann je potvrdio kako se ovaj sustav neće odnositi na državljane Europske unije koji žive u BiH, odnosno one koji posjeduju putovnicu Republike Hrvatske.

”Državljani Republike Hrvatske su državljani EU-a i na njih se ovaj sustav ne odnosi. Oni prelaze kao i svi drugi državljani koji posjeduju putovnicu bilo koje od država članica Europske unije”, naveo je.

U kontekstu broja graničnih prijelaza, kao i mogućih eventualnih izmjena, Hoffmann je uputio na činjenicu da je nadležnost za otvaranje graničnih prijelaza, kada je riječ o BiH, u isključivoj mjerodavnosti Vijeća ministara BiH, naravno, u suglasju sa susjednom Republikom Hrvatskom. Ističe i kako se ništa nije mijenjalo u pogledu broja i dostupnosti postojećih graničnih prijelaza.

Bez zadržavanja

”Velika je prednost za sve naše državljane što, nakon što obave kontrole putnih isprava i vozila na graničnom prijelazu prilikom ulaska u Hrvatsku, mogu nesmetano i bez ikakvog zaustavljanja nastaviti put do svoje konačne destinacije u bilo kojoj zemlji članici schengenske zone”, naveo je za Večernjak Hoffmann, naglasivši kako je ulazak Hrvatske u ovaj prostor donio prednosti za bosanskohercegovačko gospodarstvo.

Ilustracije radi, svi prijevoznici iz BiH, nakon što obave carinske formalnosti na ulasku u Hrvatsku, lišeni su bilo kakvog zadržavanja na graničnim prijelazima između zemalja članica schengenske zone. Prevedeno, umjesto dviju, sada prelaze jednu granicu, a to se može pokazati kao važan čimbenik kada govorimo o brzini prijevoza robe.

”Ako se malo dulje i zadrže na graničnom prijelazu između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, sigurno taj zaostatak nadoknade slobodnim prolaskom preko uzajamnih granica zemalja članica schengenske zone”, naglasio je Hoffmann.

Hoffmann se istodobno osvrnuo i na pitanje ilegalnih migracija, kazavši kako nema povećanog pritiska na granici te dodavši kako te migracije imaju neke zakonitosti jer su pojačane u vremenima kada su više temperature. A sada je, podsjetio je, iznimka što je siječanj po svojim vremenskim prilikama sličniji proljetnom razdoblju.

Međutim, u posljednje vrijeme bio je zabilježen veći priljev državljana Ruske Federacije, pri čemu je, kako kaže, veći dio njih iskorištavao bezvizni režim i koristio BiH kao tranzicijsku točku, no, nakon Nove godine i mjera strože kontrole ulaska, taj broj se znatno smanjio.

 

Jeste li čuli za aplikaciju s pregledom svih aktualnih popusta u Hrvatskoj koja je u kratko vrijeme postala apsolutni hit?

Živimo u vremenu velike inflacije, kupovna moć građana sve je manja, a sve je više onih koji pronalaze različite načine za organizaciju pametnije kupovine, a sve kako bi ublažili efekte galopirajućeg porasta cijena koji je, po svemu sudeći, tek započeo… 
Upravo zato, domaći kreativci bacili su se na posao i kreirali mobilnu aplikaciju 33% koja predstavlja itekako koristan alat za potrošače, a koja se među korisnicima u Hrvatskoj trenutno nalazi na samom vrhu najkorištenijih domaćih aplikacija na tržištu! No, kako točno ova aplikacija funkcionira? Mobilna aplikacija naziva 33% nudi korisnicima preglede popusta na proizvode svih maloprodajnih lanaca u Hrvatskoj, dajući građanima pregledan uvid u aktualne i buduće popuste koji im dozvoljavaju da organiziraju kupovinu kao nikada do sada! Ono što je građane posebno oduševilo jest činjenica da aplikaciju mogu koristiti potpuno besplatno, a što ju je na koncu i dovelo na sam vrh aplikacija za mobilne telefone u kategoriji besplatnih aplikacija za kupovinu u Hrvatskoj.
“Reakcije korisnike jasno pokazuju da su ljudi oduševljeni user-friendly” pristupom na našoj aplikaciji koja pruža zaista jednostavnu pretragu i vidljiv prikaz traženih proizvoda. Nema nikakve sumnje da je situacija s divljanjem cijena u maloprodaji popularizirala našu aplikaciju jer ona doista omogućuje značajne uštede u odnosu na sve veće redovne cijene u trgovinama”, kazao je Josip Muller, autor aplikacije. Više informacija o aplikaciji saznajte ovdje.

Stižu loše vijesti za privatne iznamljivače: Hoće li zbog toga poskupjeti najam apartmana?

Hoće li privatnim iznajmljivačima pasti zarada u idućim godinama!? Europska komisija najavljuje uvođenje PDV-a i za privatni smještaj. No, pitanje je kada i za koga, tako da se mali iznajmljivači izgleda ipak ne trebaju još zabrinjavati. Ono što im stvara glavobolju jest paušalni porez na dohodak koji je u nekim županijama već drastično porastao, primjerice u Splitu s 350 na 1500 po krevetu. Na Kvarneru je slika umirujuća za iznajmljivače. Porez je u Rijeci skočio s oko 300 na 450 kuna, no u ostatku županije uglavnom je ostao isti. Kako iznajmljivači i turistički radnici gledaju na eventualna povećanja poreznih davanja?

Punat, zatvorene kuće, pusto mjesto. Još je nekoliko godišnjih doba do turističke vreve. Iznajmljivači broje novac bojeći se da bi im ga mogla uzeti država. Ne dižite nam porez, zavapili su i poručili – radije hvatajte “krivolovce”.

“Cijene su već visoke, znači trebala bi se država ili te institucije preusmjeriti više prema nelojalnim iznajmljivačima koji iznajmljuju pod nazivom prijatelja i rade nama konkurenciju, znači mi plaćamo poreze, mi dajemo državi sve”, rekao nam je Zlatko Brusić, mali iznajmljivač, piše N1.

U javnosti kolaju dezinformacije i nepoznavanje materije, tvrde na otoku. Povećanjem poreza na dohodak ilegalci bi još više profitirali.

“Znači tu imamo tri puta više kapaciteta u takozvanom nekomercijalnom smještaju, nego što imamo u kategoriziranom smještaju. Drugim riječima, svaki treći kupac nekretnine u Hrvatskoj je stranac, ali i hrvatski građani bi radije iznajmljivali takve nekretnine kao da ih izmamljuju podstanaru. A to može biti svaki državljanin iz EU koji može 90 dana boraviti u Hrvatskoj, bez obaveze da se ovdje prijavljuje, da plaća turističku pristojbu. I tu se onda ne plaća ni porez na dohodak”, pojašnjava turistički konzultant Nedo Pinezić.

Paušalni porez na dohodak tako u Puntu ostaje 300 kuna po krevetu. Postoje i druge metode kako doći do prihoda, kažu u tamošnjoj turističkoj zajednici.

“Moje osobno i profesionalno mišljenje je da ne treba za sada opterećivati male iznajmljivače. Možda se može urediti i na druge načine, da ih se obvezuje s brojem kreveta, gdje bi onda morali otvarati obrte”, mišljenja je direktor TZ Punat Branko Karabaić.

Imaš više od 20 kreveta – ideš u obrtnike. Da svi nameti ostaju isti, potvrđuje nam i načelnik općine.

“Ako smo i htjeli promijeniti odluku za ovu godinu, to smo trebali napraviti do kraja prošle godine. Tako da naši iznajmljivači mogu biti mirni i sigurni da se do kraja ove godine u općini Punat neće mijenjati cijene, što se tiče paušalnog poreza”, kazao nam je načelnik općine Daniel Strčić.

A na pitanje je li on za to da se paušalni porez podigne, odgovara da u ovom trenutku nije: “Ne bih htio govoriti predaleko u budućnost jer ne znamo što nosi, ali sada kakvo je stanje, ja nisam da se cijene dignu.” Više o temi na poslovni.hr.

Dan međunarodnog priznanja RH i mirne reintegracije Podunavlja

Na današnji dan obilježavamo dvije bitne odrednice. Spomendan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske i Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja.

Međunarodno priznanje RH

Dana 15. siječnja 1992. godine sve zemlje članice tadašnje Europske zajednice (EZ) priznale su Republiku Hrvatsku kao suverenu i samostalnu državu: Irska, Belgija, Danska, Francuska, Grčka, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Njemačka, Portugal, Španjolska i Ujedinjena Kraljevina. Ovim državama istoga dana istom odlukom pridružile su se Austrija, Bugarska, Kanada, Mađarska, Malta, Poljska i Švicarska.

Prve zemlje koje su od 26. lipnja do 14. prosinca 1991. priznale Republiku Hrvatsku kao samostalnu i suverenu državu bile su zemlje koje i same tada nisu bile međunarodno priznate – Slovenija, Litva, Ukrajina i Letonija.

Prva međunarodno priznata država, koja je priznala Hrvatsku, bio je Island koji je ovu odluku donio 19. prosinca 1991., kada i Njemačka, ali je odluka Njemačke stupila na snagu 15. siječnja – danom priznanja i ostalih članica EZ-a.

Međunarodno priznanje Hrvatske i prije Europske zajednice objavila je Estonija 31. prosinca 1991., Sveta Stolica 13. siječnja 1992., a San Marino 14. siječnja 1992. Nakon zemalja Europske zajednice priznanje Hrvatske objavile su, među ostalima, i sljedeće države: Argentina 16. siječnja, Turska 6. veljače, Ruska Federacija 17. veljače, Iran 15. ožujka, Japan 17. ožujka, SAD 7. travnja, Kina 27. travnja, Indija 11. svibnja, Indonezija 16. svibnja 1992.

Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja

Danom mirne reintegracije hrvatskoga Podunavlja Hrvatska se prisjeća 15. siječnja 1998. godine kada je dovršen proces povratka okupiranih područja istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske.

Razdoblje mirne reintegracije, za čije je provođenje Vijeće sigurnosti UN-a uspostavilo posebnu Prijelaznu upravu UN-a u istočnoj Slavoniji (UN Transitional Authority in Eastern Slavonia, UNTAES), započelo je 15. siječnja 1996., a završilo 15. siječnja 1998.

Zadnje objavljeno