Iz komunalnog poduzeća Metković d.o.o. obavještavaju korisnike vodnih usluga u naselju Doljani i u Ulici Stjepana Radića da će danas, 11. kolovoza od 8 do 9 sati doći do prekida u isporuci vode zbog radova na vodoopskrbnoj mreži.
Iz istih razloga jutros će bez vode će biti korisnici usluga na Putu Narone i to od 9:30 do 10:30.
Metković u petak navečer dobiva novo gastro mjesto za druženje uz vrhunsku i vrlo široku ponudu mesnih, ribljih i neretvanskih specijaliteta – Bistro Metković čije će otvorenje u petak, 12. kolovoza s početkom u 20 sati uveličati dvije poznate dalmatinske klape – klapa Šufit i klapa Iskon!
Bistro Metković se nalazi u Ulici oca Ante Gabrića (iza Gradske glazbe, na mjestu nekadašnje konobe Pržun).
Bračni supružnici Dunja i Ivan Rajič kao vlasnica i glavni chef te kompletno osoblje Bistroa Metković iskustvo su godinama stjecali u elitnim dubrovačkim i međunarodnim restoranima.
Sada ga kroz šarmantno uređen prostor u dalmatinskom ozračju donose u rodni Metković po kojemu su mu i nadjenuli ime.
– Želja nam je da naši gosti osjete poznatu neretvansku gostoljubivost i da uživaju u vrhunskoj hrani i piću u prostoru koji im osigurava mir i privatnost, ali po potrebi i veselje uz dalmatinsku pjesmu. Potrudili smo se kreirati ponudu za koju se nadamo da će zadovoljiti svačiji ukus: od mesnih i ribljih, sve do tradicionalnih neretvanskih specijaliteta – naglasio je chef Ivan Rajič.
Broj mjesta je ograničen, a sve rezervacije primaju se pozivom na brojeve telefona 020/677-055 i 095/5697-078. Dobrodošli!
Udruga lađara Stablina po peti put zaredom pobijedila na brzinskim utrkama u Opuzenu: večeras su imali najbrže prolazno vrijeme ((1:24.629) i tako osigurali najbolju poziciju na startu 25. Maratona lađa. Kapetanu Stabline je pehar Kup Slobodne Dalmacije uručio Stanislav Soldo.
Drugi je bila Udruga lađara Zagreb (+1.216), treća Udruga lađara Crni put Metković (+2.175).
Nakon dodjele pehara kapetani ekipa su na opuzenskoj Pjaci izbrali startne pozicije za Maraton lađa, i to sljedećim redom: 1. Stablina, 2. Zagreb, 3. Crni put Metković, 4. Općina Slivno, 5. Gusari Komin, 6. Studenti Split, 7. Sv. Ilija Metković, 8. Gospa Karmelska Krvavac, 9. Zagreb 2, 10. HRM, 11. Škrapa Momići, 12. Argo Bjelovar, 13. Jerkovac Metković, 14. Šumari Bjelovar, 15. Baćina, 16. Staševica, 17. Đakovo, 18. Sisak, 19. Rogotin, 20. Argosauri Bjelovar, 21. Šarić Struga, 22. Domagojevi gusari Vid, 23. Sv. Ilija Metković 2, 24. Veterani 4. gbr, 25. Mostar, 26. Vidonje – Mlinište, 27. Primorsko-goranska županija.
Nisu nastupili na brzinskim utrkama a sudjelovat će na Maratonu ekipe: Torcida Ploče, Vinkovački lađari, Salašari Somborski.
STARTNE POZICIJE prema izboru ekipa:
Struka kaže kako bi požara sigurno bilo manje da prestanemo s upornom sadnjom alepskog bora, vrste koja često pridonosi njihovu širenju.
Na području Zatona i Rasline, te vodičkog zaleđa vatra je prije mjesec dana ostavila za sobom 3300 hektara zgarišta. U trenu je nestao višegodišnji trud brojnih poljoprivrednika. Šteta se popisuje i bit će višemilijunska. Pomoć svi obećavaju i svaka je dobrodošla. Ali kako bi barem smanjili vjerojatnost pojave požara treba, kaže struka – djelovati i preventivno.
Draženu Ševerdiji vatra je samo na jednoj lokaciji progutala 1300 trsova. Njegovo grožđe imalo je ekološki certifikat, a vino oznaku izvrsnosti od agencije za poljoprivredu i hranu. – Najgore je žaliti, to je gotova priča – kaže Ševerdija. Krešimiru Pamiću nasadi su u 18 godina koliko se bavi poljoprivredom – gorjeli tri puta.
Ove godine nisu se stigle braniti masline, loza i smokve. Morale su se braniti kuće. Neke su ostale neobranjene. Buktinja koja je zahvatila alepski bor nadjačala je ljudske napore. Ima onih koji smatraju da je upravo u boru temeljni problem.
– Sigurno! Uzrok učestalih požara u Dalmaciji je alepski bor. Njega su čak šumarije sadile pod motom da će on, njegov korijen zadržati zemljište i neće dolaziti do erozije. Međutim, kao da su previdjeli neke druge njegove negativne strane, a to je da je on jako lako zapaljiv. Pun je smole. I njegova šišarka zapaljena vam poput metka može preletjeti 50-60 metara i paliti tamo – kaže inženjer agronomije u mirovini Davorin Pamić.
Plamena šiška uletjela je i u staju Milivoja Ševerdije. Zapaljeno je sijeno i stradao je dio stada. Utvrđuju štetu mnogi. Proglašena je prirodna nepogoda. Pomoć je poljoprivrednicima nužna. Obećavaju je sa svih strana.
– Mi ćemo naravno pomoći i u obnovi maslinika a razmotrit ćemo i mogućnost sanacije dijela izgubljenog prihoda kao što smo radili u drugim županijama za poljoprivrednike u Hrvatskoj u zadnje dvije godine određenim dodatnim programima odlukom Vlade u surandnji sa županijama – najavila je ministrica poljoprivrede Marija Vučković.
Bit će to simbolično, kažu oni koji s odštetom iskustva imaju. Ništa se nije promijenilo, kažu. No nešto ipak jest – i to nagore. Nakon svakog požara sve je manje onih koji se zemljom nastavljaju baviti. Svjesni su toga i u resornom ministarstvu. Zabrinjava ih dobna struktura poljoprivrednika u Dalmaciji pa najavljuju dodatna sredstva za mlade poljoprivrednike i generacijsku obnovu.
– Dalmacija je 1960. godine imala milijun ovaca. I onda kad bi izbio požar, izgorjelo bi 2,7 hektara. Godine 1998. Dalmacija ima svega 200 tisuća ovaca, ali onda po jednom požaru izgori 47 hektara. Znači, imamo pet puta manje stoke, a 20 puta veća površina nam gori – upozorava inženjer Davorin Pamić.
A tako će biti i dalje jer prave prevencije nema. Nema nikoga da brsti, a nikoga ni da čisti zapuštene površine.
– Glavni vatrogasni zapovjednik rekao je da ćemo morati, poput Italije, uvesti porez na neobrađeno zemljište. I to je u redu. Međutim, on ne zna da je 80 posto poljoprivredne površine u Dalmaciji – katastarski na nivou Austro-ugarske. Moj maslinik je zadnji put uknjižen 1910. i to 1/22 pred više od 100 godina. Kome će sad uputiti uplatnicu za porez ili pozvati nekog na odgovornost – dodaje Pamić
Ista pitanja desetljećima. Isti odgovori – bez primjene u praksi. Jedino se mijenja vrijeme – i to nagore, ekstremne suše, ekstremni požari… budućnost ih sigurno nosi još. Hoćemo li ih i dalje dočekivati nespremni?
Autor: Borka Juras Slamić/Plodovi zemlje/HRT
U godini kada se obilježava 600 godina prvog spomena Metkovića došlo je do otkivanja vrijednog arheološkog nalaza: vjerojatno najstarijeg metkovskog groblja o kojem je postojala usmena predaja, ali ne i pisani tragovi.
Tijekom izvođenja radova na Aglomeraciji Metković na križanju ulica Dubrovačka i Oca A. Gabrića (kod starog Đačkog doma) otkriveni su stari grobovi zbog čega su radovi obustavljeni jer se provode arheološka istraživanja.
Prije nekoliko dana je otkriven jedan, a danas još nekoliko grobova koji su omeđeni s tri strane grubim kamenim pločama. U njima osim ljudskih kostiju nisu pronađeni drugi materijalni ostaci.
O čemu bi se moglo raditi kazao nam je povjesničar don Mato Brečić koji se posljednjih godina dosta bavi poviješću Metkovića i područja Neretvanske doline:
Prema metkovskoj tradiciji koju je prvi zapisao don Rade Jerković, najstarije metkovsko groblje nalazilo se na raskrižju današnjih ulica oca Ante Gabrića i Dubrovačke ulice kod nekadašnjih kuća sinova Paviše Gabrića i Đačkoga doma.
Radilo se o terenu smještenom na južnoj periferiji nekadašnjeg sela, uz padine brda Predolca, blago povišenom u odnosu na močvarno okruženje i time prikladno za ukope. U blizini se nalazio izvor kod današnje trafostanice uz kuću Mijića. Voda je kanalom otjecala prema današnjoj ulici kralja Zvonimira što zorno predočuje karta Metkovića iz 1836. godine. Tim prostorom je početkom 19. stoljeća prošla Napoleonova cesta prema Dubrovniku.
Na tom prvom metkovskom groblju najvjerojatnije su se pokapali kasnosrednjovjekovni i ranonovovjekovni stanovnici Metkovića do izgradnje crkve sv. Ilije (na samom početku nazivanoj Presveta Majka i Uzašašće Gospodinovo) krajem 1699. ili početkom 1700. godine.
Po predaji prvo mjesto određeno za izgradnju crkve bilo je upravo na tom starom groblju, ali je neki Grublješa (Grubišić) – po nekima Mornarić – osoba koja je uživala veliki ugled u selu, ponio temeljni kamen i postavio ga na teren gdje se danas nalazi crkva sv. Ilije. Izgradnjom spomenute crkve na zemljištu koje je odlukom mletačkog suda oduzeto metkovskom predmletačkom starosjediocu Krstiću Banšiću i dano Crkvi, počeli su ukopi na novom groblju čime je staro groblje napušteno.
Oko crkve sv. Ilije pokapalo se sve do 1867. godine. Ukopi na groblju na vrhu Predolca počeli su 1855. godine, dvanaest godina prije zatvaranja groblja kod svetoga Ilije, i to oko kapelice svetoga Roka koja je sagrađena krajem 18. stoljeća.
Pretpostavlja se da će arheološka istraživanja na ovom lokalitetu još potrajati jer se predviđa da trasa kojom trebaju proći kanalizacijske cijevi presijeca ovo zaboravljeno metkovsko groblje u kojem su se vjerojatno pokapali njegovi najstariji stanovnici.
U sklopu programa Metkovskoga ljeta sinoć je na Skalama II održana posljednja ovogodišnja projekcija iz mini ciklusa Skriveni ulični film, a publika je gledala francusku obiteljsku komediju Ljeto u Provansi.
Mini ciklus Skriveni ulični film organizirala je Ustanova za kulturu i sport Metković, uz potporu Grada Metkovića.
Dugotrajno sušno razdoblje donijelo je velike probleme poljoprivrednicima koji nemaju na svojim parcelama sustav za navodnjavanje. Jedan takav sustav pod nazivom “Glog” vrijedan 25,3 milijuna kuna pušten je u pogon proljetos i već sada je polučio dobre rezultate, piše Dubrovački vjesnik.
Naime, kvalitetna voda se sustavom kanala iz rijeke Neretve odvodi u donjm dijleu Doline Neretve gdje služi za zalijevanje plantaža mandarina i ostalih poljoprivrednih kultura. Sustav trenutno ima oko 180 priključaka, a dužina cjevovoda je 18 km.
U tijeku je realizacija još jednog važnog sustava za navodnjavanje u Dolini Neretve, na području Koševa, Vrbovca i podsustava Mislina.
Projekt Glog je 85 posto sufinanciran iz europskih sredstava, a 15 posto iz državnog proračuna koji je od velike važnosti za stanovnike neretvanskog područja, a posebno za poljoprivrednike.
Suša uzrokuje značajne poremećaje u poljoprivrednoj proizvodnji, a nažalost, zbog sve izraženijih klimatskih promjena, sve češće pogađa i hrvatske poljoprivrednike. Navodnjavanje poljoprivrednih kultura štetne posljedice od suše može znatno ili u potpunosti umanjiti stoga Ministarstvo poljoprivrede, u najvećoj mjeri uz pomoć sredstava Programa ruralnog razvoja, ulaže u javne sustave navodnjavanja te sufinancira opremu za navodnjavanje na poljoprivrednim gospodarstvima, objavilo je Ministarstvo poljoprivrede.
Večeras je Galerija GKS-a bila neuobičajeno ispunjena: posjetitelje je privuklo otvorenje prve samostalne izložbe slika pod nazivom Vedrina Mediterana metkovskog umjetnika amatera Jure Talajića.
Koristeći se kombiniranom tehnikom, lepršavo i bez zadrške, Jure je uspio svojim slikama razveseliti promatrača – optimizam, radost života i more su prve riječi koje vam padnu na pamet dok obilazite ovu dojmljivu izložbu.
– Autor niže morske pejzaže s akcentima na ruralne cjeline, a svi motivi su snažno povezani s dalmatinskim podnebljem, kazala je na otvorenju likovna kritičarka, povjesničarka umjetnosti i kustosica Andrea Batinić Ivanković. O izložbi i umjetniku su još govorili Ivica Puljan, predsjednik udruge Metković 600 koja je organizator i njezin tajnik Ivo Veraja.
Na kraju je sam umjetnik zahvalio mnogima koji su na neki način bili dio njegova života i stvaralaštva, a posebno supruzi koja je strpljivo stajala iza ostvarenja njegovih ideja i želja, od klizališnih uloga do slikarstva. Jure je Gradu Metkoviću poklonio jednu od izloženih slika, uključivši se tako u proslavu 600 godina spomena Metkovića. Na otvorenju izložbe je bio i Mate Granić, Jurin dugogodišnji prijatelj i liječnik.
Program je pjesmom obogatio Branko Medak, a otvorenje ove zanimljive izložbe je završilo ugodnim druženjem uz domjenak.
Na širem području koje obuhvaća dio sidrišta luke Ploče provedena je NATO vježba, u kojoj su sudjelovala dva turska broda, jedan talijanski, dva broda HRM-a i nekoliko brodica, piše Rogotin.hr.
Cilj vježbe je bio protuminsko pretraživanje spomenutog područja, gdje se sonarima detektiralo ima li eksplozivnih naprava u moru.
Riječ je o redovitoj akciji koja je trajala 20-ak sati, a obavljena je u koordinaciji sa Lučkom kapetanijom Ploče i Lučkom upravom Ploče, kako ne bi tijekom akcije došlo do zastoja prometa.
Pizzeria Marino u Metkoviću traži konobara ili konobaricu na određeno vrijeme s mogućnošću stalnog zapošljavanja.
Svi zainteresirani mogu se javiti pozivom na 020/681-130 i 0915870105 ili osobno doći u Pizzeriju Marino na adresi Ulica hrvatskih iseljenika 6 (Metković).
