Večeras, dan uoči Maratona lađa, u Gradskome parku u Metkoviću održan je se 1. Festival tradicija – Đakovo na Neretvi – jedinstven događaj koji spajanja tradicije dva grada, Đakova i Metkovića.
Program je počeo oko 18 sati sajmom tradicija i kulinarskim dvobojem kuhara grada Đakova i Agro etno parka Žabac.
Potom su nastupale folklorne skupine iz Slavonije i Neretve, te Dyaco music band i Glazbeni sastav Versi.
U godini u kojoj obilježavamo 600 godina prvog spomena Metkovića, Metkovsko amatersko klizalište je pripremilo i večeras na Velikoj rivi uprizorilo taj događaja zabilježen u tužbi carinika Stanka Slađenovića na dan 30. siječnja 1422. godine. Sam događaj na rijeci Neretvi pod Metkovićem se dogodio nekoliko dana ranije, 17. siječnja. 1422. godine.
Naime, toga dana se ser Mato Getaldić (ser Matheo de Gethaldo) potužio dubrovačkomu knezu Vlahi Sorgu (Blasio de Sorgho) na Petra Primića i Stanihnu Sladinovića (contra Petrum de Primo et Stanichnam Sladinovich) koji su mu na rijeci Neretvi pod Metkovićem (flummaria Narenti subtus Metchovich) zaplijenili barku, oduzeli 101 vjedro vina, tri vreće zobi, deset praznih vreća i jedan grubi pokrivač.
U predstavi koja nosi naslov O Metkoviću prvi put uloge su timačili: Dado Kozarić (trgovac ser Matko Getaldić), Josip Talajić (carinik Petar Primić), Toni Krilić Skuša (carinik Strahina Sladinović), Jure Talajić (knez Vlaho Sorgo), Željka Bulić (gđa Luca Sorgo), Dino Čolaković (mornar, sluga), djevojke i momci iz KUD-a Metković i lađari iz Udruge veterana 4. gbr.
Scenarija i režiju potpisuje Radovan Marčić, izbor glazbe i rasvjeta Mario Erceg, kostimografija Danica Dedijer, a produkcija TZ Metković (Magdalena Medar Ujdur).
Požar na brdu Neprobić poviše Slanoga i dalje je aktivan, ali se kanader s požarišta morao povući jer je naletio na pticu.
Nadamo se da ovaj nalet nije nanio veliki kvar kanaderu, jer ako jest, u jeku požarne sezone ostali bismo na samo jednom spasonosnom zrakoplovu ove vrste. Tu su još i Air tractori, no oni ne mogu zamijeniti kanadere na velikim požarištima, piše Dubrovniknet.
Dovršenim kriminalističkim istraživanjem policijskih službenika Policijske uprave dubrovačko-neretvanske i Policijske postaje Dubrovnik utvrđena je osnovana sumnja kako je 28-godišnji muškarac počinio više kaznenih djela Dovođenje u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom iz čl. 215. st. 1 KZ-a.
Kriminalističkim istraživanjem utvrđena je sumnja kako je navedena osoba od 5. do 7. kolovoza ove godine namjerno izazvala požare na tri različite lokacije u naselju Nova Mokošica, grad Dubrovnik.
Protiv osumnjičenika je podnesena kaznena prijava te je u večernjim satima 11. kolovoza 2022. godine predan pritvorskom nadzorniku PU dubrovačko-neretvanske.
Iza nas je 9. maraton lađarica na kojem je pobijedila ekipa iz Siska. Na Neretvi je bilo jedanaest lađarskih ekipa, četiri ekipe sa kontinenta i sedam iz doline Neretve, piše Dubrovački vjesnik.
Među domaćim ekipama nastupile su i Gusarice iz Metkovića sa kojima neumorno vesla Marijana Odak Krstičević koja je u neretvanskoj lađi nastupila čak dvadeset puta. Ova samozatajna nastavnica matematike u Osnovnoj školi Stjepana Radića u Metkoviću postala je zaštitni znak Maratona lađa i veslanja na Neretvi. A sve je počelo davne 2003. Kada je na 6. Maratonu lađa sudjelovala lađarska posada Prirodoslovno-matematičkog fakulteta iz Zagreba i to s mješovitom (jedinom na maratonu) muško-ženskom posadom na čelu sa dekanom prof. Viskovićem i prof. Mirnjekom. Za tu posadu moglo se reći da je “Hrvatska u malom” jer mladi studenti i studentice bili su iz svih krajeva lijepe naše, s jednom posebnom Neretvankom koja je startala 20. put u neretvanskoj lađi- Marijana Odak Krstičević.
Njihov prvi susret s lađom dogodio se tek 6.kolovoza, uoči noći lađara kad su stigli u Metković, a uspjeli su održati i dva treninga. Ovu posadu krasi još jedan raritet – veslali su u najstarijoj -izvornoj neretvanskoj lađi staroj 108 godina. Tu lađu sagrađene daleke 1895.god. su im ustupili Domagojevi gusari – Vid. Ista lađa nastupila je i na Maratonu lađa 2001. god. osvojivši 10. Mjesto. Nakon toga Marijana od 2004.-2006. vesla za Gusarice zagrebačkog sveučilišta Zagreb a od 2007. -2011. vesla za Udrugu lađarica ” Metkovke ” Metković.
Jedna je od suosnivačica Udruge Gusarice iz Metkovića (2011.) Svojim znanjem i iskustvom vodi svoje Gusarice kroz dugu povijest, pa tako s njima brani uzvodno zlato i osvaja dvije bronce.
Za dvadesetogodišnji doprinos u veslanju i očuvanju neretvanske lađe Marijana je dobila plaketu i priznanje koje joj je uručila trenerica Gusarica Martina Nikolić.
Piše: Stanislav Soldo / Dubrovački vjesnik
Zbog prometne nesreće na Jadranskoj magistrali koja se dogodila jutros oko 8 sati između Opuzena i Komina promet se odvija jednom trakom uz nadzor policije.
U nesreći su sudjelovala četiri osobna vozila, a kako doznaje Dubrovački vjesnik dva su se sudarila frontalno. Tri vozila su stranih registracijskih oznaka dok je jedno vozilo dubrovačkih registracija. U sudaru je ozlijeđena jedna osoba.
Jučer su u Gradskome parku započeli Dani Neretvanske kneževine, manifestacija kojom se želi oživiti duh srednjovjekovlja na našim prostorima.
Sinoć je na programu bila srednjovjekovna predstava, kuhala se srednjovjekovna hrana, a najmlađi su se okušali u streličarstvu. Osim druženja s vitezovima, publika je s njima odmjerila snage i u vuči konopa, a za kraj je održana i bitka vitezova. U programu su sudjelovali Vitezovi hercega Stjepana Kosače (Stolac, BiH) te Gradska straža Šibenik.
Danas će MAK na Neretvi i prostoru Velike rive premijerno izvesti uprizorenje O Metkoviću prvi put – u spomen na 600 godina prvoga spomena grada – događaja zapisanog u tužbi carinika Stanka Sladinovića, zabilježenoj u knjizi tužbi 30. siječnja 1422. (Državni arhiv u Dubrovniku). Scenarij i režiju potpisuje Radovan Marčić, a sudjeluju još članovi KUD-a Metković te UL Veterani IV. gardijske brigade DNŽ.
Dani Neretvanske kneževine će trajati do subote, 13. kolovoza.
Deveti Maraton lađarica je prošao u nadmetanju dviju ekipa s kontinenta, Siska i Nereida iz Zagreb, a u prvim kilometrima parirala im je Baćina.
Zagrepčanke i Siščanke su se izmjenjivale na prvoj poziciji da bi u ciljnu ravninu u Opuzenu svoju prvu pobjedu odnijele lađarice iz Siska.
Poredak: 1. Sisak, 2. Nereide Zagreb, 3. Baćina, 4. Gusarice Metković, 5. Gusar Komin, 6. Nereide 2 Zagreb, 7. Sparte Bjelovar, 8. Staševica, 9. Metkovke, 10. Bjelovirke i 11. Opuzen.
Posebno priznanje za sudjelovanje u 20 maratona Martina Nikolić je dodijelila Marijani Odak Krstičević.
Večeras, u noći s 11. na 12. kolovoza, očekuje nas nebeski spektakl meteorskog roja Perzeidi, poznatiji kao Suze sv. Lovre.
“Ove godine po prognozama maksimum će se dogoditi u noći s 11. na 12. kolovoza pa astronomska društva udružena u Hrvatski astronomski savez tim povodom organiziraju razne astronomske aktivnosti jer će se osim najljepšeg meteorskog roja u godini teleskopima moći pogledati Mjesec, Saturn i Jupiter”, poručili su ranije iz Hrvatskog astronomskog saveza.
“Prognozira se prosječna aktivnost od oko 100 meteora na sat, a uvjeti za opažanje će biti nešto lošiji jer će nam mjesečeva svjetlost smanjivati vidljivost ovog nebeskog vatrometa. Najbolje vrijeme za opažanje će biti od ponoći do zore kada nam zviježđe Perzej bude visoko na nebu”, dodali su.
Inače, izraz Suze sv. Lovre postao je popularan u zadnjih pedesetak godina, a u Hrvatskoj ga najčešće koriste Dalmatinci koji su ga preuzeli od Talijana. Poznati talijanski pjesnik iz 19. stoljeća Giovanni Pascolli u pjesmi 10 Agosto opjevao je godišnjicu smrti svoga oca na kojega ga podsjećaju meteori koji u to doba padaju.
Hrvatski astronomski savez podijelio je i upute za promatrače:
1. Ne gledajte direktno u radijant (ishodišnu točku meteorskog roja), tamo ćete opaziti najmanje meteora
2. Za opažanje meteora nije potrebna nikakva posebna oprema (teleskopi, dvogledi…)
3. Meteori se opažaju golim okom ležeći na tlu, a potrebno je biti barem 30 minuta u tami kako bi vam se oči prilagodile noćnim uvjetima
4. Potrebno se udaljiti iz prostora u kojem ima rasvjete i svjetlosnog onečišćenja u što bolju tamu
5. Potrebna vam je prostirka, ležaljka ili vreća za spavanje na koju možete leći
Također, Bill Cooke iz NASA-e je prije nekoliko godina za portal Live Science otkrio nekoliko savjeta kako uhvatiti i snimiti najbolji pogled na bajkovite prizore koje nam nebo sprema. I njegovi savjeti su slični onima Hrvatskog astronomskog saveza.
1. Pobjegnite od svjetala grada što je dalje moguće. Pronađite mirno, mračno mjesto, idealno negdje u prirodi.
2. Dajte očima otprilike pola sata da se priviknu na mračno nebo. Nemojte očekivati da ćete izaći iz kuće i odmah vidjeti Perzeide.
3. Najbolje vrijeme za promatranje Suza sv. Lovre je nakon dva ujutro.
4. Zaboravite teleskope, dalekozore i slične stvari. Večeras želite vidjeti cijelo noćno nebo, ne želite nešto što će vam ograničavati pogled.
5. Ako želite fotografirati noćno nebo, postavite fotoaparat na tronožac. Snimajte duge ekspozicije, od nekoliko sekundi do minute, ali ne više od toga jer biste mogli uhvatiti rotaciju zvijezda zbog čega se neće vidjeti “repovi” Perzeida.
Dvoje turista, zaljubljenika u prirodu, došli su u našu zemlju snimiti priču o jednoj zmiji. Njihov kanal na YouTubeu prati 110 tisuća ljudi, ljubitelja ovih gmazova. U deset minuta dugom videu iz Dalmacije predstavili su kravosasa, najdužu europsku zmiju.
S obzirom na to da su jako dobro znali sve o njoj uzeli su je u ruke i ispričali mnogo toga zanimljivog o njoj. Životinja nije bila ni najmanje agresivna.
Na kraju videa vidimo kako je spuštaju na zemlju, a ona odgmiže svojim putem. Snimka je na YouTube kanalu LivingZoology, koji ima 110 000 pretplatnika, objavljena 5. kolovoza, a pregledana je više od 20 000 puta.
U srijedu, 10. kolovoza, na blagdan sv. Lovre mučenika, izvršena je primopredaja u Župi sv. Ilije proroka Metković između dosadašnjeg župnika fra Ante Bilokapića i novog župnika fra Denisa Šimunovića.
Na primopredaji je u ime splitsko-makarske nadbiskupije, kao delegat, nazočio neretvanski dekan don Davor Bilandžić, a u ime Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja provincijal fra Marko Mrše.
Fra Denis je polaganjem ruku na Sveto pismo i ispovijedajući Crkveno vjerovanje dao zakletvu da će se vjerno zauzimati za provođenje nauka Katoličke crkve i vjernosti svojim zakonitim poglavarima.
Na kraju primopredaje delegat i provincijal zahvalili su fra Anti na njegovom šestogodišnjem pastoralnom djelovanju, a fra Denisu zaželjeli Božji blagoslov i vodstvo Duha Svetoga u upravljanju župom.
Fra Denis Šimunović je rođen 7. srpnja 1978. u Imotskom. Svoje osnovno školovanje je završio u Imotskom, a Franjevačku klasičnu gimnaziju u Sinju.
Franjevački habit je obukao na Visovcu 1997. , a slijedeće godine je upisao filozovsko-teološki studij koji je završio u Splitu 2004. godine. Za svećenika je zaređen 26. lipnja 2004. godine.
Službe:
